UNIVERZITET U SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET

KATEDRA ZA DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO

Drugi ciklus

„KRŠENJE ŽENEVSKIH KONVENCIJA I ISTRAGA

RATNIH ZLOČINA U BOSNI I HERCEGOVINI“
Dizajn istraživanja iz predmeta Metodologija istraživanja

Mentorica: Doc.dr.Amila Ždralović Studenti: Vedim Šeta 14/ Ig

Muhammed Bojadži 1/Ig

Sarajevo, novembar 2018. godine

1.Problem istraživanja
Pojave oružanih sukoba kroz historiju su uvijek imale svoje posljedice, bile one u pogledu
ljudskih žrtava sa jedne strane, teritorijalnog uništenja sa druge, psihološke posljedice sa treće
strane ili neke druge implikacije. Oružani sukobi nisu bili dovoljno regulisani zakonima i
međunarodnim aktima sve do kraja 19 st. te je u većini slučajeva to rezultiralo posljedicama
da su odgovorna lica uspjela izbjeći odgovornost za ona djela koja nisu bila obuhvaćena
dotadašnjim zakonima ili za ona djela koja do tada nisu bila ni propisana. Situacija se po prvi
put mijenja činjenicom donošenja Ženevske konvencije 1864. godine koja je bila rezultat
kršenja humanitarnih prava te pravila ratovanja, a posebno u postupanju sa ranjenim osobama
i civilima.
Historija nas uči da svaki pravni akt koji se donese mora imati određene nedostatke te da se ne
mogu predvidjeti sve situacije u prvom momentu kako bi se sankcionisale pravnim propisima.
To naravno nije slučaj samo sa Ženevskom konvencijom već i sa krivičnim propisima danas,
čemu ide u prilog činjenica da se kriminal konstantno razvija te koristi te pravne praznine
kako bi se opravdao i naravno potrebno je reagovati na način da se mijenjaju krivična
zakonodavstva kako bi se toj pojavi dala određena sankcija a u krajnjoj mjeri cilj je
suzbijanje.

Takav slučaj je bio i sa Ženevskom konvencijom koja postaje od njenog donošenja čuvar
ranjenih boraca i civila nad kojima su i nakon njenog donošenja činjeni razni zločini koji u
prvom planu nisu bili dovoljno obuhvaćeni, ili se na njih nije obratila dovoljna pažnja,
prvobitnim tekstom konvencije. Dokaz tome predstavljaju ratovi koji dolaze u godinama
poslije, prije svega Prvi a nakon toga i Drugi svjetski rat, gdje će se u razdoblju od trenutka
potpisivanja Ženevske konvencije 1864. pa sve do 1949. godine konvencija dopuniti četiri
puta, a poslije toga dolazi i do potpisivanja dopunskih protokola u tri navrata.

S obzirom na zločine koji su činjeni u tim ratovima, dopune konvencije i protokoli su se

odnosili upravo na ta dijela, pa tako imamo dopune za položaj ranjenika i bolesnika oružanih
snaga, bolesnika i ranjenika oružanih snaga na moru, o postupanju sa ratnim zarobljenicima
kao i postupanju sa građanima za vrijeme ratnih sukoba bilo da oni imaju karakter
međunarodnih ili nemeđunarodnih sukoba itd.

Nakon kršenja Ženevskih konvencija i pravila ratovanja tokom 1991-1995 godine na teritoriji
bivše Jugoslavije dolazi do osnivanja Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju,
jer su događaji na području bivše Jugoslavije imali izuzetno jak uticaj na razvoj običajnog

2
humanitarnog prava i njegovu primjenu na nemeđunarodne oružane sukobe. Osnovna
namjena ovog suda je bila sprovođenje pred lice pravde i kažnjavanje lica koja su počinila
teška kršenja humanitarnog prava; a pojedinačne sfere u kojima su se istrage o kršenjima
kretale bile su teška kršenja Ženevskih konvencija, kršenje zakona i običaja rata, genocid,
zločine protiv čovječnosti protiv civila.

Može se reći da pravni akti, bez obzira da li se radi o državnim ili međunarodnim pravnim
aktima ili konvencijama, predstavljaju jednu dobru podlogu za rješavanje određenih problema
koji su tim aktima obuhvaćeni. Međutim, iz našeg rada će se moći vidjeti da prije svega
Ženevska konvencija se mijenjala, naravno većim dijelom, u slučajevima nakon oružanih
sukoba većeg razmjera. Historija nam pokazuje da oružani sukobi bilo kojeg razmjera uveliko
mijenjaju kako historijske tokove tako i pravne sisteme i pravne akte(konvencije) koji ostaju
za njima.

2. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja je uticaj međunarodnih i nemeđunarodnih sukoba na izmjene Ženevskih

konvencija, kršenje Ženevskih konvencija kao i ostalih pravila ratovanja te istrage ratnih
zločina u Bosni i Hercegovini. Ovim istraživanjem se takođe želi utvrditi kako i na koji način
su kršeni međunarodni sporazumi te ostala pravila koja važe u toku ratnih sukoba. Kroz dalji
tok rada uporedit ćemo tekst prvobitne Ženevske konvencije i konvencija koje su se
potpisivale nakon ratnih sukoba te ćemo vidjeti kako i na koji način se ova konvencija
poboljšavala kroz određeni vremenski period.
Od posebnog značaja za ovaj rad će biti segment procesuiranja te istraživanja ovakvih djela
konkretno na teritoriji Bosne i Hercegovine, te kakve je ona rezultate donijela do danas, šta je
to sa čime je Bosna i Hercegovina bila suočena u tom ratnom periodu 1992-1995, koja su
prava ili koja je grupa prava koja su konvencijama i pravilima ratovanja zaštićene, najviše
kršena na našoj teritoriji.

2.1 Ciljevi istraživanja

U ovom istraživanju će se analizirati, uporediti i sistematizirati kako su ratna dešavanja u

Evropi dovela do izmjena Ženevskih konvencija i njihovog unaprijeđivanja te kakve je to
implikacije imalo na teritoriju Jugoslavije. Kako i na koji način su kršena pravila ratovanja,

3
Ženevske konvencije te ostali dokumenti i šta je to kršenje za posljedicu imalo u pogledu
međunarodnog humanitarnog prava.

3.Istraživačka pitanja

1. Da li je razlog za izmjene i dopune Ženevskih konvencija bio zbog ratnih strahota i

stradanja više milionskih žrtava?
2. Jesu li zloupotrebe Ženevskih konvencija i dopunskih protokola najviše bile vidljive u
ratnim dešavanjima koji su bili u vezi sa disolucijom SFR Jugoslavije, s osvrtom na
Bosnu i Hercegovinu?
3. Kako i na koji način su provođene istrage ratnih zločina i kolika je njihova uspješnost
bila prije i nakon osnivanja pravosudnih institucija na nivou države Bosne i
Hercegovine, prije svega Suda BiH i Tužilaštva BiH?
4. Da li je i koliko je bila istraga ratnih zločina i procesuiranje osumnjičenih i optuženih
prije osnivanja pravosudnih institucija na državnom nivou?
5. Da li su preživjele žrtve brojnih ratnih zločina, od ratnog zločina protiv civilnog
stanovništva do počinjenih genocida i etničkog čišćenja na prostoru BiH za vrijeme
1992.-1995. godine, zadovoljne s radom državnih institucija u vezi s provođenjem
istraga ratnih zločina i donošenjem presuda?
6. Kakav je položaj svjedoka i žrtvi u istrazi i u postupku pred pravosudnim institucijama
BiH i njihova zaštita u toku istrage, u toku postupka te nakon donošenja presude?
7. Da li su presude domaćih sudova kao i presude Haškog tribunala imale uticaj na
efikasnost i rad pravosudnih institucija na niovu države BiH?
8. Da li na samu istragu ratnih zločina i procesuiranje osumnjičenih i optuženih za ratne
zločine utiče različita percepcija i viđenje na ratne sukobe, tj. da li su osobe u
pravosudnim institucijama BiH doista nepristrasne u toku istrage, postupka i u
donošenju presude?
9. Kakav će biti odnos i povjerenje u rad državnih pravosudnih institucija u budućnosti?
10. Kakav je uticaj bio na donošenje presuda u predmetima Prlić i drugi, Radovan
Karadžić i Ratko Mladić, te da li je donošenjem navedenih presuda pravda
zadovoljena za preživjele žrtve?

4
4.Metode

Pri izradi ovog dizajna istraživanja ćemo se koristiti dubinskim intervjuom, metodom
komparacije i metodom indukcije i dedukcije.

Metodom komparacije će se koristiti u pogledu upoređivanja tekstova konvencija i

protokola kako bi smo mogli uvidjeti izmjene koje su nastupile nakon ratnih sukoba u ovim
konvencijama. Navedenim metodom ćemo se koristiti da bi saznali kako i na koji način su
procesuirani zločini koji su počinjeni na prostoru Bosne i Hercegovine prije osnivanja
pravosudnih institucija na nivou države, tj. Suda BiH i Tužilaštva BiH i nakon osnivanja istih.
Također ćemo izvršiti komparaciju istraga i procesuiranja ratnih zločina u periodu od 1996-
2018. godine, tako što ćemo izvršiti komparaciju za svaku godinu u navedenom periodu i to s
podjelom na period prije osnivanja i period nakon osnivanja pravosudnih organa na nivou
države, tj. period od 1996. do 2003. godine i period od 2003.-2018. godine.

Usmjereni (dubinski) intervju. Da bi postigli ciljeve našeg istraživanja, koristit ćemo se

metodom usmjerenog (dubinskog) intervjua, na način što ćemo obaviti intervjue sa
stručnjacima odnosno ključnim osobama (informatorima) i to s osobama koje su sudjelovale u
istragama ratnih zločina, prije svega s stranim i domaćim stručnjacima, bilo posredno ili
neposredno, potom s pravnim ekspertima, tužiocima i sudijama, koji su vodili istragu i
donosili presude, i u konačnici s osobama koje su na bilo koji način sudjelovale u procesima
pred Međunarodnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, posebno u predmetima Prlić i drugi,
Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Dubinski intervju ćemo provesti na slijedeći način.

Protokol za dubinski intervju

Ispitanik:___________________________

Ispitivači: Muhammed Bojadži i Vedim Šeta

Predviđeno trajanje intervjua: 45 minuta

Ispitivači upoznaju ispitanika da je intervju dobrovoljan.

Ispitivači upoznaju ispitanika da se intervju tonski snima i ispitanik je saglasan da se intervju

snima.

Ispitivači upoznaju ispitanika sa pitanjima i to:

5
Da li ste posredno ili neposredno sudjelovali u istragama ratnih zločina počinjenih na prostoru
Bosne i Hercegovine i kako?

Koja je bila Vaša uloga u istrazi ratnih zločina?

Da li je i kako na uticao rad na istrazi ratnih zločina na Vaš privatni život?

Da li je bilo nekog uticaja ili pokušaja uticaja na Vaš rad?

Smatrate li da su osuđenici u predmetima na kojima ste Vi radili adekvatno osuđeni i kažnjeni

i da li su žrtve zadovoljne s presudom u predmetu u kojem ste Vi sudjelovali?

S ove točke gledišta, što biste uradili da bude bolji i efikasniji sudski postupak?

I za kraj, da li imate neku poruku koju biste uputili?

Metod indukcije i dedukcije. Predmetni metod će se koristiti kroz čitav rad kao bazične
metode logičkog zaključivanja. Navedeni metod ćemo koristiti da bi od podataka i
informacija dobivenih samostalnim istraživanjem i iz intervjua s informatorima obradili i
izveli opće zaključke vezane za predmet našeg istraživanja i predstavili s detaljnim
pregledima, uz pomoć ostalih metoda, koji se međusobno nadopunjuju s drugim metodama.

5.Struktura rada

U prvom dijelu dizajna istraživanja ćemo ukratko navesti sve Ženevske konvencije, njihovu
reviziju tj. donošenje dopunskih protokola. Zatim u drugom dijelu ćemo se posvetiti kršenju
istih i kršenju međunarodnog humanitarnog prava i običaja, na prostoru Bosne i Hercegovine
za period od 1992.-1995. U trećem dijelu ćemo objasniti rad i efikasnost pravosudnih
institucija na nivou države, prije i nakon osnivanja Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva
Bosne i Hercegovine, u istragama ratnih zločina i zaštiti žrtvi i svjedoka u toku istrage, u toku
postupka i nakon okončanja istog, tj. donošenja presude. U četvrtom dijelu ćemo obraditi
slučajeve: Radovan Karadžić (Haag 24. Mart 2016.); Prlić i drugi (Haag 29. Novembar
2017);Ratko Mladić (Haag 22.Novembar 2017.), i analizirati iste u skladu s pravilima
strukture studije slučaja.

6.Radna literatura

Knjige

6
 1) Degan, Vladimir Đuro, „Međunarodno javno pravo“, Sveučilište u Splitu i Školska
knjiga, Zagreb, 2011.
2) Markić, Brano i Kukić, Slavo, „Metodologija društvenih znanosti-metodi, tehnike,
postupci i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada“, Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Mostaru, Mostar, 2006.
3) Mesihović, Nijaz, „Uvod u metodologiju društvenih nauka“, Ekonomski fakultet u
Sarajevu, Sarajevo, 2003.

Ostala literatura:

1) Priručnik za provođenje istrage u predmetima ratnih zločina, zločina protiv

čovječnosti i genocida u Bosni i Hercegovini, OSCE, 2013, preuzeto s:
https://www.osce.org/bs/bih/281496?download=true, dana 10.11.2018. godine
2) Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi, preuzeto s:
http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf, dana
10.11.2018. godine
3) Sažetak presude Pretresnog vijeća u predmetu Ratko Mladić, preuzeto s:
http://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/bcs/171122-sazetak-presude-bcs.pdf, dana
10.11.2018. godine
4) http://www.institut-genocid.unsa.ba/userfiles/file/sazetak%20presude.pdf
5) Ženevska Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim
snagama u ratu od 12. kolovoza 1949. godine, preuzeto s: http://www.institut-
genocid.unsa.ba/userfiles/file/ZENEVSKA%20KONVENCIJA%20I.pdf, dana
10.11.2018. godine
6) Ženevska Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca
oružanih snaga na moru od 12. kolovoza 1949. godine, preuzeto s:
http://www.institut-genocid.unsa.ba/userfiles/file/ZENEVSKA
%20KONVENCIJA%20II.pdf, dana 10.11.2018. godine
7) Ženevska Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949.
godine, preuzeto s: http://www.institut-genocid.unsa.ba/userfiles/file/ZENEVSKA
%20KONVENCIJA%20III.pdf, dana 10.11.2018. godine
8) Ženevska Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.
godine, preuzeto s: http://www.institut-genocid.unsa.ba/userfiles/file/ZENEVSKA
%20KONVENCIJA%20IV.pdf, dana 10.11.2018. godine

7
9) Dopunski protokol I. uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti
žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I), preuzeto s: http://www.institut-
genocid.unsa.ba/userfiles/file/DOPUNSKI%20PROTOKOL%20I.pdf, dana
10.11.2018. godine
10) Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti
žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba, preuzeto s: http://www.institut-
genocid.unsa.ba/userfiles/file/DOPUNSKI%20PROTOKOL%20II.pdf, dana
10.11.2018. godine
11) Jurkowski, Stephanie, Geneva Conventions, Legal Information Institute, 2017.,
preuzeto s: https://www.law.cornell.edu/wex/geneva_conventions, dana 10.11.2018.
godine