1

DRAVA

STRUKTURALNI POJAM DRAVE

Strukturalna analiza otkriva unutranji sastav, sadrinu

i meusobne odnose elemenata drave.

Na taj nain e se dopuniti sam pojam drave.
Gotovo je opte prihvaeno da svaka drava mora

imati majmanje tri sastavna elementa: vlast, teritorija I

stanovnitvo.
Ovatri elementa moraju biti prisutna istovremeno I u

odgovarajuem kvalitetu.

POJAM VLASTI
Pojam dravne vlasti izvlai se iz opteg pojma vlasti.
U tom smislu vlast bi se mogla oznaiti kao drutveni

odnos u kome jedna strana izdaje zapovjesti i nareuje

drugoj, koja je duna da postupa po tim zapovjestima
pod prijetnjom prinude.
U drutvu se razlikuju razliiti oblici vlasti kao to su vlast

u porodici, koli, fabrici.

DRAVNA VLAST
Dravna vlast kao svaka vlast predstavlja drutveni odnos

u kome oni koji vre vlast nareuju onima nad kojima vre
vlast pod prijetnjom prinude.
Ono to posebno obiljeava dravnu vlast jeste injenica

da ona posjeduje najau prinudu.

Dravna vlast ne moe poivati samo na prinudi jer

politika vlast koja je sutina dravne vlasti mora biti

legitimna.

LEGITIMNA DRAVNA VLAST

Dravna vlast je legitimna ako je prihvaena od strane

veine stanovnika koji joj pruaju podrku, ili je na neki

nain smatraju nunom i opravdanom.
Osnovni kriterij opravdanosti svake vlasti je pravednost.
Dravna vlast koja ne obezbjedi legitimet pribjegava

razliitim oblicima represije odnosno ograniava ljudska

prava i slobode, posebno vri cenzuru tanpe i drugih
sredstava informisanja.

SUVERENA DRAVNA VLAST

Izraz suverenost vue porijeklo iz katolikog crkvenog

prava i predstavlja najviu, apsolutnu i nedjeljivu vlast.

Najednostavnije reeno dravna vlast predstavlja vrhovnu

vlast iznad koje nema druge vlasti.

Jedini poredak koji bi se mogao priznati kao vii od

dravnopravnog

poretka

poredak.
Suverena vlast obuhvata:

jeste

meunarodnopravni

SADRAJ SUVERENE VLASTI

Nezavisnost

dravne vlasti koja je izraena kroz

slobodu donoenja odluka i djelovanja u odnosu na bilo

koju vlast.
Pravnu neogranienost dravne vlasti koja je izraena

kroz punu slobodu u stvaranju i primjeni prava.

Zasnovanost

na

monopolu

fizike

prinude,

to

podrazumjeva da su drugi nosioci vlasti njoj podreeni i

da ih drava moe natjerati na potovanje svojih pravnih
pravila.

MEUNARODNA SUVERENOST
Govorei o suverenosti na meunarodnom planu, odnosno o

odnosima i saradnji meu dravama, moramo rei da je

suverenost izdignuta na jedno od osnovnih naela tih odnosa.
Na osnovu ovog naela drave su pravno jednake odnosno

nepodreene jedna drugoj.

Stvarnost izgleda mnogo drugaije i meunarodna suverenost

je dovedena u pitanje.
Uslov meunarodne suverenosti je ekonomska samostalnost.

NARODNA SUVERENOST
Suverenosti

esto

se

vee

za

sintagmu

narodnu

suverenost to znai da najviu vlast treba traiti u volji

naroda.
Narodu treba ostaviti mogunost slobodnog opredjeljenja

za oblik vladavine u kome e ivjeti.

Smatra se da je narodna suverenost ostvarena ako je u

dravi vladavina naroda, odnosno ako njegova volja

dolazi do izraaja i ako drava poiva na vladavini naroda.

10

NACIONALNA SUVERENOST
Nacionalna

suverenost sadri zahtjev za potpunom

istorijskom, etnikom, kulturnom, jezikom i religiskom

identifikaciom nacije, priznavanjem njihove samostalnosti
i legitimisanjem prava na nacionalnu dravu.

Sadanjost

je

drugaija

imajui

vidu

globalizacije i stvaranje nadnacionalnih regiona.

posljedice

11

DRAVNA TERITORIJA
Drava je teritorijalna organizacija jer se dravna vlast vri

na odreenom teritoriji, odnosno prostoru.

Taj geografski prostor zovemo dravnom teritorijom.
Dravna teritorija je precizno odreeni prostor na kome se

nalazi stanovnitvo drave i gdje se vri dravna vlast.

Dravna teritorija je omeena zamiljenim ili prirodnim

linijama koje zovemo dravnim granicama.

12

NAELO TERITORIJALNOSTI
U modernim dravama vaee je naelo teritorijalnosti po

kome se na teritoriji jedne drave primjenjuju iskljuivo

norme te drave i da svi njeni stanovnici ali i stranci moraju
postupati u skladu sa tim normama.
Ranije se primjenjivalo naelo personaliteta po kome su se

na strance primjenjivale norme njihovih drava i kada su se

nalazili na teritoriji druge drave.
Izuzetno u sluajevima instituta diplomatskog imuniteta ne

primjenjuje se naelo teritorijalnosti.

13

STANOVNITVO
Svaka drava po definiciji mora imati stanovnitvo.
Dravno stanovnitvo ine svi ljudi koji borave na teritoriji

jedne drave.
Smatra se da je dravno stanovnitvo sastavljeno od dvije

kategorije ljudi.
Jednu kategoriju ine njeni dravljani bez obzira da li se

nalaze na njenoj teritoriji.

Drugu kategoriju ine dravljani drugih drava koji se

nalaze na njenoj teritoriji.

14

DRAVLJANSTVO
Dravljanstvo se definie kao trajna veza izmeu drave i

njenih dravljana.
Ta veza ima pravni karakter jer dravljani zadravaju

svoje dravljanstvo i kad se nalaze na teritoriji neke druge

drave.
Lica bez dravljanstva nazivaju se apatridi.
Lica sa vie dravljanstava nazivaju se bipatridi.

15

NAELA STICANJA DRAVLJANSTVA

Razlikuju se tri osnovna naela sticanja dravljanstva:
Naelo krvne veze po kome e dijete stei dravljanstvo

svojih roditelja bez obzira gdje je dijete roeno i gdje mu

ive roditelji.
Naelo teritorije po kome e dijete stei dravljanstvo

zemlje gdje je roeno bez obzira na dravljanstvo svojih

roditelja.
Naelo prebivalita ili naturalizacije po kome lice stie

dravljanstvo neke zemlje ako na njenoj teritoriji provede

odreeni period.