PRAVNI AKTI

POJAM I ELEMENTI PRAVNOG

AKTA

1.
2.
.
.

.
.

Pravni akt se definie kao izjava volje kojom se

stvaraju opte i pojedinane pravne norme.
Pravni akt je psihika pojava i tvorevina ljudske
svijesti, razuma i volje njegovog donosioca.
Svaki pravni akt ima dva elementa:
Unutranji
Spoljnji
Unutranji element predstavlja izjavu volje i razuma.
Spoljnji element predstavlja materijalizaciju pravnog
akta koja se vri pisanjem i saoptenjem.
Spoljnjim elementom se saznaje unutranji element.
Nuno je da ova dva elementa budu u saglasnosti.
2

ODNOS ELEMENATA PRAVNOG

AKTA

Meutum, postoje sluajeva kada izmeu ova dva

elementa ne postoji saglasnost.
U takvim sluajevima govorimo o nesaglasnosti volje i
izjavi volje.
Do ove nesaglasnosti moe dou uslijed tehnike greke
u izraavanju ili pisanju.
Ovi nedostatci se lako uoavaju i eliminiu.
Postoje i sloeniji sluajevi kada unutranji elemenat ima
odreene nedostatke, a spoljnji izraava njegovu volju.
Ti nedostatci mogu biti u vidu zablude, prijetnje, prevare
i prinude.
Predviena su i sredstva za otklanjanje ovih nedostataka
kao to je njihovo ponitenje zbog nezakonitosti.
3

SADRINA I OBLIK PRAVNOG

AKTA

Svaki pravni akt odreen je formom i sadrinom.

Sadrina pravnog akta se sastoji od dvije grupe
elemenata.
U prvu grupu spadaju glavni normativni elementi koji se
sastoje od jedne ili vie pravnih normi
Postoje i sekundarno normativni elementi iji je cilj da se
pravni akt individualizuje i odredi.
U ove elemente spada naziv akta, naziv donosioca,
datum donoenja.
Forma pravnog akta sadri tri osnovna elementa:
Nadlenosti
Postupka za donoenje
I odreivanja naina njegove materijalizacije
4

ELEMENTI FORME PRAVNOG

AKTA

Nadlenost
predsdtavlja
utvrivanje
ovlatenja
odreenog subjekta da donese odreeni pravni akt.
Postupak donoenja pravnog akta obuhvata skup
konkretnih pravnih radnji koje nadleni organ mora
uiniti u donoenju pravnog akta.
Ovi postupci su precizno ureeni i moraju se
potovati.
Materijalizacija pravnog akta prestavlja nain da se
sadrina pravnog akta saopti drugim subjektima.
Materijalizacija se u pravilu ini jezikom pismeno ili
usmeno.
Svaki materijalni akt moe se posmatrati u formalnom
i materijalnom smislu.
5

VRSTE I IZVORI PRAVNIH AKATA

1.
2.
.

.
.
.
.

Sve pravne akte moemo podijeliti na:

Opte pravne akte
Pojedinane pravne akte
Opti pravni akti sadre opte pravne norme i
predstavljaju izvore prava u formalnom smislu.
Pojedinani pravni akti sadre pojedinane pravne
norme ili neke od njenih elemenata tj. dispoziciju ili
sankciju.
Razlikuju se slijedei izvori prava:
Formalni
Materijalni
Idejni
6

IZVORI PRAVA

Materijalni izvori prava predstavljaju realne uzroke koji

dovode do nastanka prava.
Veina teoretiara smatra da se kao uzroci nastanka
prava mogu oznaiti brojni, sloeni i protivrjeni
odnosi u kojima ljudi ive u drutvu i u okviru kojih
dolazi do estih sukoba interesa ije rjeavanje je
zadarak prava.
Idejni izvori prava predstavljaju vrijednosti koje se
stvaranjem i primjenom prava ele postii.
Kroz njih otkrivamo vrijednosnu dimenziju prava.
Najvanuije vrijednosti u pravu su: pravda, pravinost,
mir, red, sigurnost, sloboda i ljudsko dostojanstvo.
Sve ove vrijednosti pravo mora da ostvari.
7

FORMALNI IZVORI PRAVA

Pravni poredak predstavlja skup pravnih akata koji

su meusobno u strogim hijerarhijskim odnosima.
Hijerarhija pravnih akata zavisi od moi subjekta koji
ih donosi.
Izrazom formalni izvori prava slikovito se izraava
injenica da su opti pravni akti jezike forme u
kojima se nalaze opte pravne norme iz kojih izviru
svi opti i svi pojedinani pravni akti.
U najvanije izvore prava spadaju: Ustav, zakon,
podzakonski akti, opti akti drutvenih organizacija,
ugovori, obiaji i sudaski precedent.
Navedeni izvori su poredani po svojoj pravnoj snazi.
8

POJEDINANI PRAVNI AKTI

Pojedinani pravni akt je svaki akt kojim se stvara

pojedinan pravna norma.
Pravni poredak je nezamisliv bez pojedinanih pravnih
akata.
Optim pravnim aktom se utvruju uoptene
zapovjesti za ponaanje subjekata u tipinim
situacijama.
Pojedinanim pravnim aktom odreuje se ponaanje
subjekta prava u individualno datoj situaciji.
Dakle, konkretizuje se situacija predviena optom
pravnom normom.
Pojedinani pravni akti se mogu klasifikovati prema
sadrini i formi.
9

VRSTE POJEDINANIH PRAVNIH

AKATA

Prema sadrini pojedinani pravni akati se dijele

na potpune i nepotpune.
Potpuni su pojedinani pravni akti kojima se
stvara pravna norma u cijelosti.
Ovi akti su rijetkost u praavnom poretku jer se
unaprijed nezna da li e biti povrijeena pravna
norma i iz kojih razloga.
Nepotpuni su pojedinani pravni akti kojima se
stvara jedan elemenat pravne norme i to
dispozicija ili sankcija.
Nepotpuni pravni akt kojim se stvara dispozicija
javlja se u formi upravnog akta ili pravnog posla.
10

VRSTE POJEDINANIH PRAVNIH

AKATA

Nepotpuni pojedinani pravni akti kojima se stvara

sankcija, donose se u formi sudskog akta.
U pojedinane pravne akte spadaju:
Upravni akt
Pravni posao
Sudski akt
Upravni akt je svaki pravni akt koje donose organi
uprave u posebnom postupku.
Upravni akt je strogo formalni akt koji se donosi u
skladu sa zakonom i sadri naredbu za subjekta.
Pravni posao je je pojedinani pravni akt nedravnog
subjekta kojim se stvara dispozicija pravne norme.
11

SUDSKI AKT

Sudski akt je svaki akt koji donosi sud u

posebnom postupku.
Sudski akt je akt kojim se utvruje povreda
prava u prolosti i izrie sankcija za tu
povredu ili se konstatuje da povrede nema.
Oba elementa povreda prava i sankcija su
povezani i nalaze se u svakom sudskom
aktu.
Sudski akt je strogo formalan akt i donosi se
u skladu sa zakonom i od strane sudova kao
potpuno nezavisnih organa.
12