PRINCIP USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

U pravnom smislu naelo ustavnosti

i zakonitoti podrazumijeva apsolutnu superiornost ustava i zakona u
odnosu na sve druge pravne propise. Ovo naelo je izraz hijerarhijske
strukture pravnog poretka, normativne piramide na ijem vrhu se nalazi
ustav kao fundamentalni zakon svake drave. U pravnom poretku ustav
uiva rang superzakona, vrhovnog zakona ili zakona nad zakonima,
predstavlja fundamentalnu normu poretka. Prema H.Kelzenu iz ove
osnovne norme proistiu ostale norme. Ustav odreuje donosioca i nain
stvaranja, postupak donoenja neposredno nieg pravnog akta tj. zakona,
koji slinu ulogu ima prema drugim njemu neposredno niim aktima.
Prema tome ustav i zakon se pojavljuju kao logiki osnov stvaranja i
vaenja ostalih pravnih akata i pravnih normi ukljuujui i materijalne
radnje. Na ovaj nain se uspostavlja hijerarhijska struktura pravnog
poretka. U okviru hijerarhije razliitih stepena normi tzv. Kelzen/Merklova
teorija stepena u pravu via norma je norma koja odreuje stvaranje neke
druge norme, dok je nia norma stvorena prema odredbama te vie
norme. Zato nia norma stie pravnu valjanost iz vie norme odnosno
pravno vaea je ona norma koja je u saglasnosti sa viom normom.
Ustavnost i zakonitos su istovrsne pojave, ali je ipak ustavnost vii oblik
zakonitosti tj. na vii stepen podignuta zakonitost, to ukazuje na njihovu
organsku povezanost.

PRINCIP USTAVNOSTI U teoriji se obino ukazuje na pravnu i

politiku stranu principa ustavnosti. Kao pravno naelo princip ustavnosti
se najprije vezuje za postojanje ustava u formalnom smislu tj. za ustav kao
pisani i jedinstveni akt najvee pravne snage. Ustavnost postoji kada je
pravni poredak zasnovan na hijerarhiji optih akata i na njihovoj
meusobnoj usklaenosti. Pored naela podreenosti svih pravnih akata
ustavu ustavnost znai potpunu primjenu i potovanje pravila koja najvii
pravni akt sadri. Princip ustavnosti je izraen u dvostrukom smislu:
a)Formalna ustavnost
znai da zakoni i drugi propsi moraju u pogledu forme da budu saglasni
ustavu tj. da su donijeti od ustavom oznaenog organa-zakonodavnog
organa, po postupku-zakonodavnom postupku, iji su osnovni elementi
utvreni ustavom i spoljnoj formi po pravilu pisanoj formi koju je ustav
odredio.
b)Materijalna ustavnost znai
saglasnost zakona i drugih propisa s ustavom ali u pogledu njegove
sadrine.
U
politikom znaenju ovo naelo se povezuje sa demokratskim poretkom.
Ono se ogleda s time to su svi nosioci vlasti i svi akteri politikih procesa i
vrenja vlasti uopte potinjeni ustavu. Uostalom pojava ustavnosti upravo
je imala za cilj racionalno ogranienje vlasti tako da je izmeu ustava i

slobode uvijek postojao znak jednakosti. Glavni zadatak ustava i ustavnosti

je da uspostavi demokratski politiki ambijent, stanje slobodnog i
otvorenog demokratskog politikog procesa.

PRINCIP ZAKONITOSTI Princip zakonitosti takoe ima dvostruko

znaenje, pravno i politiko. U pravnom smislu svi pravni akti moraju da
budu u skladu sa zakonom izuzimajui naravno ustav. Uspostavljanje
hijerarhijskog sklada dovodi do suprematije zakona pa se zato svi akti koji
su po svojoj pravnoj snazi ispod zakona nazivaju podzakonski akti.
Zakonitost moe biti formalna i materijalna. Formalna zakonitost znai da
svi nii pravni akti i materijalne radnje moraju da budu u skladu sa
zakonom u pogledu svoje forme a sankcija formalne nezakonitosti je
ponitaj ili ukidanje nezakonitog akta. Materijalna zakonitost zahtijeva da
podzakonski akti u pogledu svoje sadrine budu u skladu sa zakonom.
U politikom smislu princip zakonitosti ima isto demokratsko znaenje koje
ima i princip ustavnosti. Zakonitost je uvijek znaila negaciju samovolje i
arbitrernosti, odbacivanje apsolutistikog pravila Princeps legibus solutus
est ili Quod principi placuit legis habet vigorum. Niko nije iznad i izan
zakona, koji je jednak za sve bez obzira da li kanjava ili nagrauje.

PRINCIP VLADAVINE PRAVA I PRAVNE DRAVE

Pored naela demokratije naelo pravne drave ili
vladavine prava je temeljno ustavno naelo modernih drava. Prema
miljenju Th. Maunca dok je naelo demokratije preteno oblikovano kao
politiki princip dotle je naelo vladavine prava ili pravne drave nepolitiki
formalni princip. U veini ustava potvrda naela vladavine prava je
eksplicitna.
U pravnoj literaturi postoje oprena miljenja o
tome da li su pojmovi vladavine prava (rule of law) i pravne drave
(Rechtsstaat) istovjetni ili razliiti. Nesporno je da su ovi pojmovi nastali u
razliitim dravama, Engleskoj i Njemakoj, u razliitom vremenu i u
razliitim okolnostima. Utoliko su pojmovi vladavine prava i pravne drave
razliiti pojmovi.

VLADAVINA PRAVA (RULE OF LAW) - Ideja vladavine prava,

inspirisana zahtjevom da se zatiti sloboda pojedinca, direktno je
suprostavljena neogranienoj vlasti drave, samovolji arbitrernosti,
zloupotrebi i uzurpaciji vlasti. Vladavina prava jednostavno znai
ograniavanje dravne vlasti putem prava, podvoenje svih dravnih
organa i njihovih akata pod pravo, a to se naroito odnosi na izvrnu vlast
s obzirom na njen operativni opresivni nain djelovanja. VLADAVINA PRAVA
ZNAI POTINJAVANJE SVIH VLASTI PRAVILIMA PRAVNOG PORETKA. U SAD
prihvaena su dva pravila inspirisana tenjom da se zatite prava i slobode

graana i sprijei samovolja onih koji vre vlast. Prvo pravilo propisuje
podreenost vlade pravu (governement under law), a drugim se svakom
pojedincu garantuje postupak zasnovan na pravu odnosno zatitne
proceduralne garancije, prije svega u krivinom postupku (due process of
law).
Smatra se da je
A.V.Dicey engleski pravni pisac, najpotpunije izloio doktrinu vladavine
prava. Upotrebljavajui izraz supremacija prava (supremacy of law) Dajsi
je ukazao na tri bitne komponente vladavine prava:
-Prvo obiljeje vladavine prava je da ona
obavezno znai odsustvo arbitrerne vlasti. Vladavina prava se suprostavlja
svakoj samovoljnoj i diskrecionoj vlasti. Niko ne moe biti kanjen osim za
povredu zakona koja je utvena putem redovne procedure pred redovnim
sudovima u zemlji.
-Drugo svaki ovjek je potinjen obinom
zakonu koji primjenjuju redovni sudovi, to je ustvari ideja jednakosti pred
zakonom. Pri tome svi funkcioneri podlijeu istoj odgovornosti kojoj
podlijee bilo koji graanin za nezakonito potupanje.
-Tree opta pravila ustavnog prava su rezultat obinog zakonodavstva tj.
opti principi ustava su rezultat sudskih presuda kojima se odreuju prava
graana u konkretnim sluajevima. Prema tome vladavina prava
neminovno pretpostavlja nezavisno i efikasno sudstvo koje je u stanju da
obezbijedi zatitu prava i sloboda graana.

PRAVNA DRAVA Pojam pravne drave nastao je kao reakcija na

nekadanju policijsku dravu u kojoj upravni aparat nije bio vezan pravom
ve postupao u skladu sa vlastitim shvatanjima dravnog interesa i onoga
to se nazivalo dravni razlog. Ideja pravne drave nalae pravno
ogranienje i vezivanje dravnog upravnog aparata, posebno onog
njegovog dijela koji primjenjuje sredstva prinude, kako bi se obezbijedio
njegov zakoniti rad. To znai da uprava raspolae samo onim
nadlenostima i sredstvima kojima je investirao zakon i postupa po
postupku koji je takoe predviao zakon. Sutinsku formu pravne drave
ini pisana zakonska norma to se izraava formulom: PODREIVANJE SVIH
VLASTI VLADAVINI ZAKONA. Tako utemeljena drava moe da bude garant
prava i sloboda ovjeka. Naelo vladavine prava je vremenom dobijalo sve
ire znaenje tako da se njemu mogu uraunati sledei principi:
1.Razlikovanje i odvajanje
vlasti (Dravna vlast je pravno organizovana politika vlast. Odvajanje
vlasti ima za cilj uzajamnu kontrolu i uspostavljanje odgovarajue
ravnotee koja sprijeava stvaranje monopola i zloupotrebu vlasti. Princip
podjele vlasti nije apsolutan ali je strogo primjenjen u odnosima egzekutive
i sudstva. Sa naelom podjele vlasti povezan je prncip inkompatibilnosti
(latinski in-ne + con-sa + patibilis-podnoljiv) tj. princip nespojivosti ili

nezdruivosti dravnih funkcija. Ovaj princip zabranjuje da se u jednom

licu objedine poslovi iz razliitih podruja ili grana vlasti).
2.Garantovanje osnovnih prava ovjeka
(Garantovanje i zatita osnovnih prava ovjeka je neophodan uslov ali i
krajnji cilj pravne drave. U pravnoj dravi sloboda linosti je principijelno
neograniena jer vai naelo in dubio pro libertatis tj. u sumnji za slobodu.
Zadobijanjem visokog ranga ustavom garantovanih prava, osnovna prava
ovjeka vezuju sve organa javne vlasti ukljuujui i samog zakonodavca.
Zato je u ogranienju osnovnih prava ovjeka i zakonodavac ogranien
ustavom).
3.Supremacija
Ustava i prioritet formalnog zakona (U pravnoj dravi ustav je za sve
grane dravne vlasti vrhovna vlast. Kao najvia norma, lex superior, ustav
pravno vezuje zakonodavstvo, upravu i sudsku vlast. Za formalni zakon je
bitno da u njegovom nastajanju presudnu ulogu ima predstavniko tijelo
naroda. Zbog toga to legitimaciju dobija od predstavnitva naroda zakon
ima prioritet u odnosu na sve druge pravne propise. Osim toga
zakonodavac je vezan vlastitim zakonom sve dok ga novim formalnim
zakonom ne ukine ili promijeni. Pod formom zakona razumije se forma u
kojoj se pojavljuje zakon kao i postupak njegovog nastajanja u
predstavnikom tijelu. U naelu formalni zakon sadri opte pravilo ili
generalnu normu koja je vaea norma za neodreeni broj sluajeva
primjene. Idividualni zakoni su rijetki izuzeci u svim dravama).