PRAVNI FAKULTET U SARAJEVU

„STRUKTURA I PODJELA PRAVIH AKATA“

-Esej-

Predmet:Nomotehnika
Nastavnik: prof. dr. Jasna Bakšić – Muftić,
doc.dr. Damir Banović
dr. Midhat Izmirlija
Student:Emina Pustahija, redovan student
Broj indexa:64973

Sarajevo, mart, 2020. godine

 UVOD

Kao što smo već spominjali na predmetu Struktura prava na prvoj godini studija, pravni akti
su akti koji stvaraju pravne norme. Sama pravna norma obuhvata sve ljudske radnje kojima je
svrha stvarati pravna pravila i njima regulirati društvene odnose . Pravni akt u sebi sadrži
pravnu normu ( npr. ustav, zakon, uredba, presuda, upravni akt i dr.) ili činjenicu utemeljenu
na pravnoj normi koja je relevantna za pravo jer izaziva pravne posljedice (npr. tužba,
žalba,molba). U ovom eseju pokušat ću da izložim svoj osvrt na strukturu i podjelu pravnih
normi te odgovoriti na postavljena pitanja u okviru ove teme. Glavni cilj eseja jeste da se
pokuša istražiti zadana tema, formirati i argumentirano izraziti vlastito mišljenje s obzirom na
prethodno naučeno gradivo na prethodnim godinama studija. Što se tiče podjele pravnih
akata, osnovna podjela je na opće i posebne, a nešto više ću reći u nastavku. Prije svega,
potrebno je definisati ključne pojmove koje ću koristiti. Postoji mnogo definicija pravnih
akata, ali čim pokušam da definišem dolazim do istog značenja. Jedna od najjednostavnijih
definicija je: „Pravnim aktom se označava akt stvaranja norme, sama pravna norma i njen
materijalni izraz.“- (Uvod u pravo R.Vasić, K.Čavoški , Beograd 1997). Dakle definisanje
pravnog akta podrazumjeva poseban proces stvaranja pravnih normi na nači predviđen
zakonom te normotvorac na propisan način donosi pravnu normu koja će regulisati određenu
situaciju. Rad je koncipiran u nekoliko cjelina, te sam na taj način pokušala objasniti kako se
zapravo stvara pravna norma, koji je njen značaj, karakteristike, a samim tim i lakše shvatiti
materiju koja će mi biti potrebna u nastavku školovaja ali i životu.

2
Pravni akt je akt volje koji izaziva pravne posljedice u pravima i obvezama pojedinih
subjekata je jedna od definicija do koje sam došla prilikom istraživanja, što znači da je to akt
koji se donosi na osnovu htjenja i izaziva određeni učinak u pravima i obavezama nekog lica
ili drugim riječima stvara se pravna norma ili uslovi za primjenu prava. Samim tim za
donošenje pravnog akta bitna je nadležnost subjekta za njegovo donošenje, postupak
donošenja, te akt materijalizacije. Izražava se jezikom (govornim ili pisanim) ili
konkludentnim radnjama, kao što sam prethodno navela zbog toga što je akt volje. Sadržina
pravnog akta je materija pravnog akta i ima dva dijela – glavni i sporedni . Glavni dio je
odluka razuma i volje koja izaziva pravne posljedice i stvara promjene u pravnom poretku, a
sporedni dio pravnog akta označava o kojoj vrsti akta je riječ, koji subjekat ga je donio,
mjesto i vrijeme donošenja i dr. Dakle opće karakteristike pravnih akata kao što smo
spominjali na predmetu Struktura prava su: naznaka organa koji je donio pravni akt , datum
kada je akt donesen, ime akta (vrsta akta i koje odnose regulira), sadržaj, te oblik akta. Što se
tiče hijerarhije pravnog akta ona je bitna zbog snage pravnog akta i stepena vlasti subjekta
koji ga donosi. To zavisi od mjesta subjekta na hijerhijskoj ljestvici državnih organa- (ustav
donosi ustatvorac, zakon zakonodavac, šef države ukaze...).

To govori da su akti nedržavnih sujekata u pravilu akti niže pravne snage, a akti državnih
tijela akti više pravne snage. Kod nas se često izjednačavaju zakon i pravo, ali pravo je mogo
širi pojam od zakona. Prilikom studiranja čula sam mnogo definicija prava, kao što je jedna
od njih: „ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u društvenoj
zajednici, te prava i obaveze pojedinca koji nameću ti propisi.“ Dakle pravo kao naučna
oblast omogućava zaštitu prava svakog lica u zajednici, samim tim postavlja pravila i daje
mogućnost licu da bude imaoc prava koja mu niko ne može uskratiti. Što se tiče podjele
pravnih akata opći pravni akti su uglavnom akti zakonodavne i izvršne vlasti, a individualni
upravne i sudske vlasti, dok pojedinačni sadrže individualne pravne norme ili dio norme za
konkrtne odnose između imenom i prezimenom određenih osoba. Dolazimo do zaključka da
je ovom podjelom normotvorac podjelio nadležnosti ko i kakav akt može donijeti.

3
Nadalje, želim ukazati značaj ovog predmeta i izazove sa kojima se susreću normotvorci
prikikom izrade pravnih akata i njihove podjele. Kao što je spomenuto, materija pravnog akta
sadrži takvu normativnu vrijednost i od njega zavisi kako će ostale odredbe zakona biti
shvaćene. U skladu s tim uvodni dio sadrži tri obavezna dijela: preambulu, naziv propisa,
predmet, te dva neobavezna dijela: popis definicija i pregled sadržaja. Ovo govori da bez
osnovnih dijelova pravni propis neće biti važeći te se osobe neće moći pozvati na njega i štititi
svoj prava. Zbog toga smatram da je struktura pravnog akta bitna i za normotvorca kao i za
lice na koje se primjenjuje neka norma. Neke od karakteristike pravnih akata koje sam
izdvojila su: da su pravni akti namjenjeni osobama koje se bave izradom normativnih pravnih
akata (propisa) u institucijama BiH i na svim nižim nivoima vlasti; sadrže uvodni, glavni i
završni dio, a ako priroda propisa to zahtijeva, propis može imati i anekse; normativni dio akta
dijeli se na članke, a ako je jednostavan i nije djeljiv na članke, donosi se kao „Jedini članak”; članci
se mogu grupirati u „dijelove”, „glave”, „poglavlja” i „odjeljke” koji su podijeljeni na stavke,
podstavke, tačke, alineje i rečenice.1 Ove karakteristike omogućavaju lakšu primjenu prava, te
pružaju normotvorcu da daje obavezujuće značenje za određeni izraz koji upotrebljava u
propisu.

Što se tiče zadatka koji smo dobili iz ovog predmeta pročitala sam Zakon o zaštiti i dobrobiti
životinja BiH i na ostalim nivoima vlasti u BiH te na osnovu toga ću da izložitim svoje
mišljenje u pogledu : strukture, načina pisanja, stila, konteksta donošenja i provedivosti u
BiH . Jedna odredba Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH glasi:
„Ovim zakonom uređuje se odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit životinja u pogledu
držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite životinja u vrijeme ubijanja ili klanja,
stresa tokom transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama,
kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, formiranje etičke komisije i stručnog
savjeta, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona i kaznene sankcije za prekršioce
zakona.“2

1
https://publications.europa.eu/code/hr/hr-120300.htm
2
http://vfs.unsa.ba/web/images/dokumenti/Zako_o_zastiti_i_dobrobiti_zivotinja.pdf

4
Postavlja se pitanje da li životinje imaju svoja prava i koja su to prava? Moje mišljenje je da
su to živa bića te da mogu uživati određena prava koja im se i danas uskraćuju. Samo neke
vrste (kao što su mačke i psi) uživaju zakonsku zaštitu. Ovo dokazuje samo jedan vid
diskriminacije koja se tiče prava životinja. Smatram da ljudi prave velike razlike, te cijene one
životinje koji im u bilo kojem pogledu odgovaraju ili od kojih imaju neke koristi. Mačke su
mazne, psi lojalni ili kad im neka životinja ne može ponuditi korist, iskorištavaju je kao
hranu. Mišljenja sam da bi čovjek trebao uvažiti sva živa bića pa čak i ona koja se na prvi
pogled ne čine toliko zabavna ili odana. Vjerujem da borbu za prava životinja ne treba staviti
u prvi plan, jer u državi postoji mnogo ne razjašnjenih i važnijih stvari, ali svakako treba
poštovati njihova prava kao prava živih bića. Zakonodavac je donio ovaj zakon da bi zaštitio
životinje, te je donio važeće pravne norme tako da ih štite u pogledu zabrane prevoženja
životinje ako bi se prijevozom izazvale patnje, bol, mučenja, oboljenja, uginuća životinja,
prijevoz bez osiguranja od samopovređivanja životinje, povređivanja drugih životinja ili
ispadanja iz prijevoznog sredstva, prijevoz bez osiguranog hranjenja, napajanja i odmora
životinja u propisanim intervalima, prijevoz bolesnih životinja i dr. Postoje mnogi zakoni, s
ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja koji se
primjenjuju u mnogim državama.
Prilikom istraživanja došla sam do informacija da se radi o zaštiti od narušavanja prirodne
ravnoteže i gubitku staništa, a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja
životinja. Samim tim doneseni su neki od važećih pravnih akata za njihovu zaštitu kao što je
Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja, te postoje organizacije i udruge za zaštitu
životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama
(PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životina
(WSPA).3 Smatram da je cilj ovakvih konvencija da ostvare veće jedinstvo ljudi da bi
poštovali prava životinja, te da poboljšaju standarde životinjskog blagostanja pružajući
potporu i pomoć.

Što se tiče zakona RS-a njim se uređuju odgovornost ljudi za zaštitu zdravlja životinja u
pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite životinja za vrijeme ubijanja
ili klanja, stresa tokom transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim
životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama i formiranje komisije za zaštitu
i dobrobit životinja. Uočila sam da je ovaj zakon sličan prethodno navedenom što se tiče
pravnih normi i strukture. U oba zakona određeni su pojmovi (npr. eutanazija, veterinar,
3
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivotinje#Za%C5%A1tita_%C5%BEivotinja

5
anestezija,prevoznik, omamljivanje i dr. ), način i stil pisanja je isti, a oba zakona sadrže
sličnu preambulu, kaznene, prelazne i završne odredbe. Uočila sam i usklađenost sa pravilima
nomotehnike, a što se tiče konteksta donošenja, cilj zakonodavca je isti, a to je zaštita
životinja u svakom pogledu. To je svakako legitiman cilj u kontekstu Evropske konvencije i
Evropskog suda za ljudska prava. U sl. glasniku BiH br.25/2009 i 9/2018 primjenjene su iste
norme, ali smatram da se kao zemlja trebamo prilagođavati evropskim standardima, te više
poštovati svijet u kojem se nalazimo bez diskriminacije i mišljenja da su životinje manje
vrijedne i da se prema njima možemo odnositi kao prema vlasništvu jer su rođene kao druga
vrsta, kako na temu životinje tako i za druge oblike diskriminacije poput vjere, spola, etike i
dr. jer to ograničava slobodu i potrebno je raditi na suzbijanju toga.

Iduća prezentacija odnosi se na „Podjela pravnih akata“ pa sam dala odgovore na pitanja i
zadatke postavljene u okviru toga. Pitanja su slijedeća:
- Koje pravne akte je donijela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja je njihova
pravna snaga, stepen obaveznosti, na kojim obrazloženjima se zasnivaju, kako su struktuirani,
kako složena decentralizirana struktura BiH utječe na donošenje mjera za sprjecavanje širanja
COVID 19? Koja se sve tijela djeluju, na osnovu čega i sa kojim nadležnostima? Analizirati
Naredbu kriznog stožera federalnog ministarstva zdravstva od 12.03.2020. Koji su donijeti
individualni pravni akti na osnovu općih akata , nadležnost, sastav mjera izricanja, struktura
akta? Krizno stanje i zadiranje u ljudska prava i slobode?

Na osnovu naučenog do sada i istraživanja, potrudit cu se da dam odgovore na ova pitanja.

Pitanja koja je donijela WHO predstavljaju sastavni dio preporuka etičke i sigurnosne prirode
u pogledu nasilja nad ženama, odjela za ravnopravnost spolova i zdravlje žena, te preporuke
za vođenje intervjua sa ženama koje su bile predmetom trgovine i krijumčarenja. To je
organizacija koja djeluje na javno zdravstvo i pruža pomoć i podršku ženama, što podržavam
jer ni jedna žena nije dužna da trpi nasilje, te da se diskriminira i iskorištava u bilo kojem
pogledu. Što se tiče drugog pitanja, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je organ koji
(ne)poduzima mjere za sprečavanja širenja koronavirusa Covid-19, nakon što su entitetske
vlade i Vijeće ministara na nivou BiH proglasile vanredno stanje, čime bi se promijenilo
mnogo stvari i pojednostavile procedure te pomoglo da se BiH efikasnije nosi sa tim
problemom. Nadležnosti i mjere koje su poduzeli su poziv građanima da se pridržavaju

6
preporuka nadležnih institucija koje upravljaju ovom krizom, a građanima koji imaju
boravište u drugim zemljama, posebno zemlja koje su pogođene pandemijom, savjetovati da
bez prijeke potrebe ne dolaze u BiH. Oni koji budu morali doći u BiH onda će se prema njima
primjenjivati karantena na graničnim prijelazima i to će pitanje detaljnije riješiti Vijeće
ministara BIH. Oružane snage u ovom slučaju imaju funkciju postavljanja karantena na
graničnim prijelazima, a ostale stvari će uređivati druge nadležne institucije. Smatram da
Predsjedništvo BiH ne poduzima efikasne mjere te da naš sistem zdravstva nije dovoljno
uređen. Argumentujem tim da su naveli pod obavezno nošenje maski, ali stanovništvu nisu
omogućili prodaju istih, te da uvođenje policijskog sata u objavljenom vremenu nije mjera
koja doprinosi stanovništvu iz razloga što se tim discipliniraju oni koji ne poštuju mjere vlade,
a njih je relativno malo. Zar ne postoje druge mjera za sankcioniranje? Svjedok sam da naše
zdravstvo nije na strani građana već provodi mjere onao kako dobije naredbu od viših tijela,
jer sam prije dvije sedmice imala neke od simptoma COVID-19, ali da nisam zaražena jer
sam se maximalno pridržavala uputa, a simptomi su bili tu i prije proglašenja vandrednog
stanja. S obzirom da me ništa nije boljelo, već je tu bila prisutna malo povišena temparatura i
glavobolja 18 dana , javila sam se u ambulantu da bih dobila odgovor da se testiraju samo
smrtno ugroženi zbog nedostatka testova, te da je to proljetna gripa i da nemaju nalog da bi mi
neki lijek propisali. Samim tim niko nije obavio pregled, a ja još uvijek imam povišenu
temapaturu i liječim se prirodnim lijekovima.

Na sjednici održanoj 12.03.2020. godine, u uvjetima kada je proglašena pandemija novog

koronavirusa Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Kriznog stožera Federalnog ministarstva
zdravstva donio je naredbe koje su postale individualni pravni akti na osnovu općih. Na
početku je to bila odredba koja važi za sve građane kojima se preporučuje da izbjegavaju
nepotrebno kretanje i zadržavanje na mjestima javnog okupljanja, obustava nastave i rada. Za
provođenje ove preporuke odgovorni su roditelji, odnosno zakonski zastupnici malodobnih
učenika, a za punoljetne osobe: učenike i studente, navedeno je osobna odgovornost. Kasnije
su donijeli odredbu i listu imena osoba koje se ne smiju kretati i koje su oboljele od
pandemije. Mjere koje su poduzeli bitne su da bi se spriječilo širenje virusa i sve što bi
dodatno moglo rezultirati pogoršanju epidemiološke situacije u Federacije BiH, a što se tiče
strukture akata u preambuli je naveden donosioc akta (Kriznog stožera Federalnog

7
ministarstva zdravstva), u normativnom dijelu su članovi koji govore o preporukama i
mjerama kojih se građani i sva tijela moraju pridržavati.

Posljednje pitanje je tema današnjice, a to je krizno stanje u državama i zadiranje u ljudska

prava i slobode. Ljudska prava su ona prava koja ima svako ljudsko biće. Njih ne dodjeljuje
pojedincu država, već su to prava koja svako ima po svom rođenju. Ona su postojala i prije
države, pa ih pojedinac njoj ne duguje i ona ih mora poštovati. Zbog toga je neophodno na
adekvatan način regulisati pitanje funkcionisanja Bosne i Hercegovine u uslovima vanrednog
i kriznog stanja, s obzirom na to da su sve evropske države ustavno jasno odredile koji je to
organ države koji može proglasiti vanredno stanje i pod kojim uslovima to može učiniti.
Takođe, smatram da je potrebno regulisati i pitanje derogacije pojedinih ljudskih prava za
slučaj postojanja ovih stanja. Države bi trebale osigurati najveću moguću sigurnost građana
putem svoje zakonodavne i izvršne vlasti, dakle donijeti i primjeniti zakon, a kad organi i
institucije koje imaju javne ovlasti vode postupak , dužni su da strankama omoguće da što
lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na
štetu prava drugih osoba niti u suprotnosti sa zakonom. Mislim da ukoliko se budemo
pridržavali svih naredbi i preporuka, možemo spriječiti širenje virusa, ali u slučaju oboljenja
smatram da naš zdravstevni sistem ne pruža dovoljnu zaštitu. U svijetu u kojem živimo krize
javnog zdravstva i pandemije su neizbježne.
Karantin, zaključavanje i panična kupovina u zajednici širom svijeta... U razdoblju od tri
mjeseca prijavljeni broj smrtnih slučajeva je nezamisliv i smatram da se tome treba ozbiljno
pozabaviti jer se virus brzo širi, a da to odmah ne primijetimo. Kao što boravak kod kuće
treba shvatiti ozbiljno, isto tako širenje informacija i vijesti treba biti istinito i dostupno
svakome, a paniku pri kupovini treba zaustaviti jer će potrepštine biti dostupne svima. Kriza
bi mogla pojačati i negativan utjecaj na ekonomiju kroz potrošnju, jer smo svjedoci da
osnovnih potrebština nestaje i da stanovništvo pohlepno kupuje proizvode. Epidemija trenutno
ima najveći negativan utjecaj na uslužne djelatnosti i usluge poput prijevoza, kulture, turizma,
hotelijerstva i ugostiteljstva, te na filmske i televizijske programe i zabavnu industriju, ali
nadam se da ćemo se što prije izboriti sa ovim i da će se stabilizovati stanje u državi. Kako se
bilježi broj slučajeva COVID19, strah i panika građanima postaju jači što dovodi do
diskriminacije kineskog nacionalnog stanovništva u našoj zemlji. Svijetom se proširio val
predrasuda i straha od Kineza. Njihova diskriminacija nije ništa novo - sinofobija, kako se
obično naziva. Načini na koji se strah i prezir od Kineza manifestiraju uslijed ove epidemije
otkrivaju odnos koji Kina i njeni državljani imaju s ostatkom svijeta. Čitajući mnoge članke,
8
došla sam do informacije da Kineze na Zapadu zovu "virus" što potvrđuje prethodno
navedeno. Smatram da je ovo pogrešnno te da u ovom teškom periodu trebamo brinuti o tome
kako spriječiti virus, a ne osuđivati ljude zbog njihovog rasnog porijekla jer ovakvi kukavički
napadi ne čine ništa osim što dolazi do „podjele“ u vrijeme kad bismo se trebali ujediniti.
Postavlja se pitanje da li da mislimo o tome šta će neko reći o našem ponašanju, hoće li se
Kinezi ljutiti ako im zabranimo dolazak u Sarajevo, a u sprovedenoj anketi naši građani
smatraju da im treba zabraniti boravak u Bosni i Hercegovini- „Što da mi glumimo neku
gostoljubivost i dovedemo u opasnost naše građane. Amerikanci im ne dozvoljavaju ulazak,
već ih vode pravo u karantin. I mi moramo da im zabranimo dalji boravak, pa nek nas ako
treba i kritikuju, ali spasimo Sarajlije i Bosance i Hercegovce.“ samo je jedan od komentara.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije i politički lideri iz raznih zemalja javno
su pozvali na borbu protiv diskriminacije, stigmatizacije i prekomjernih reakcija, te da se
virus prestane izjednačavati s određenom nacionalnošću, regijama ili rasama, što smatram da
je ispravno jer na ta način možemo pomoći jedni drugima, promjeniti zdravstveni sistem
zbog toga što je liječenje jedno od ličnih prava, a kao glavni cilj brže se riješiti pandemije.

Osim ljudi, koronavirusima mogu se zaraziti krave, mačke, kokoši i druge životinje. Većina
prvih žrtava nove epidemije je posjetila veliku ‘živu tržnicu’ u kineskom gradu Wuhanu, što
sugerira da je virus s neke druge vrste ‘skočio’ na čovjeka. 4 Ovim bih se pozvala na Zakon o
zaštiti i dobrobiti životinja BiH i drugih zemalja, jer kao što sam navela i životinje su živa
bića te mogu biti prenosioci. Smatram da bi trebalo naći način kako ih zaštititi i spriječiti
preošenje i drugig bolesti sa životinje na čovjeka, a ne samo COVID19. Mišljenja sam da bi
pobijedili COVID-19 svjetske sile moraju naučiti djelovati kao jedno, a farmaceutska
industrija treba raditi na tome da lijekovi i vakcine budu svima i uvijek dostupni. Po mom
mišljenju trebali bi početi tako što bi buduća vakcina za COVID-19 bila besplatna za sve, te
da se omogući pristup ljekarima jer je to neosporivo ljudsko pravo za sve i u svim dijelovima
svijeta.

4
http://izdvojeno.ba/lazu-nas-da-nema-opasnosti-kinezima-treba-zabraniti-ulaz-u-sarajevo-ako-zelimo-sprijeciti-
epidemiju/

9
U skladu sa vanrednom situacijom, a u cilju sprečavanja širenja korona virusa, na snazi je
veoma dinamična normativna aktivnost. Mnoštvo propisa se objavljuje u dnevnom režimu, a
na ovoj stranici možete uvijek pronaći najvažnije uredbe, odluke, naredbe, rješenja koji
regulišu novonastalu situaciju. Izdvojiti ću neke :

 ODLUKA O PROGLAŠENJU STANJA PRIRODNE I DR. NESREĆE ZBOG

OPASNOSTI OD ŠIRENJA ZARAZNE BOLESTI UZROKOVANE
KORONAVIRUSOM (COVID-19) NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO

Ova odluka je donijeta radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na ugroženom
području Vlada Kantona Sarajevo te se njom određuje:

- da sva kantonalna ministarstva, samostalne kantonalne uprave, upravne organizacije, javne

ustanove i institucije, kao i javna preduzeća i drugi pravni subjekti stave na raspolaganje sve
resurse Štabu civilne zaštite Kantona Sarajevo, koji će se prema planovima zaštite i
spašavanja ljudi i materijalnih dobara koristiti na ugroženim područjima;

- da Štab civilne zaštite Kantona Sarajevo, u skladu sa iskazanim potrebama na ugroženim

područjima može angažovati odgovarajuće kantonalne službe zaštite i spašavanja i kantonalne
specijalizovane jedinice civilne zaštite, kao i druge pravne subjekte, javna preduzeća i
građane, a troškovi koji nastanu angažovanjem Štaba pokrit će se iz sredstava posebne
naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu posebne naknade kao iz redovnih
budžetskih sredstava Kantona Sarajevo za 2020. godinu i drugih finansijskih izvora u skladu
sa važećim propisima.

S obzirom da se ovom odlukom nalaže zaštita ljudi i dobara, a u pravilu se jedna norma
izražava i sastavlja putem više odredbi istog ili iz različitog pravnog akta, sastavljanjem ove
odredbe automatski je definisano i određeno njeno značenje. Pravne odredbe ne navode
izričito sve bitne sastojke pravnih normi, već spominju samo neke i računaju sposobnost
primaoca da iz tih sastojaka sam zaključi polazeći od logičke strukture norme i tekstualnog
razumjevanja, one sastojke koji nisu izrečeni. Odredbe iz uvodnih djelova općih pravnih akata
koje izriču ciljeve ili pravila su bitne za ekonomičnost jezika prava, dakle ovom odlukom,

10
građanstvu je saopćeno stanje nesreće te opasnost od koronavirusa, te jasno naznačene mjere
zaštite lica na području Kantona Sarajevo.

 NAREDBA O PRINUDNOJ IZOLACIJI

-Naređuje se prinudna izolacija za svaku osobu koja ne postupi po rješenju nadležnog

organa kojim se određuje mjera izolacije, za vrijeme vremenskog perioda za koji je ta
mjera određena ili produžena.

-Zadužuju se kantonalni štabovi civilne zaštite da, u saradnji sa kantonalnim kriznim

štabovima ministarstava zdravstva, kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova,
kantonalnim upravama policije, kantonalnim inspekcijskim organima da osiguraju objekte
i uslove za prinudnu izolaciju sa potrebnim sanitarnim, zdravstvenim i drugim uslovima
boravka osoba5

Cilj ove naredbe je sprečavanje širenja zaraze korona virusa (Covid-19) na području FBiH, te
se odnosi na svaku osobu koja ne postupi po rješenju nadležnog organa kojim se određuje
mjera izolacije za vrijeme vremenskog perioda za koji je ta mjera određena ili produžena. Sa
ovom naredbom povezala bih NAREDBU O OBAVEZNOJ KONTROLI LICA KOJIMA JE
ODREĐENA KUĆNA IZOLACIJA ZBOG COVID19 U RS-u.S ciljem kontrole lica kojima
je određena kućna izolacija, nalaže se sprovođenje sljedećih mjera:

1) sve jedinice lokalne samouprave dužne su obezbijediti da komunalna policija vrši kontrolu
lica kojima je određena kućna izolacija,

2) komunalna policija prilikom kontrole utvrđuje da li se lica iz podtačke nalaze na lokaciji na

kojoj je određeno da budu u izolaciji,

3)za lice za koje komunalni policajac utvrdi da se ne nalazi na lokaciji određenoj u rješenju
nadležnog zdravstvenog inspektora preduzima mjere i radnje za koje je ovlašćen Zakonom o
komunalnoj policiji.

5
https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/naredba-o-prinudnoj-izolaciji.html

11
Dakle ovom naredbom je obuhvaćena svaka osoba sa ovog područja, te je normatvorac nije
morao detaljno već se u 3 člana može razumjeti logičkom analizom šta je odredio.6

 NAREDBA SVIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

-Naređuje se svim bolničkim zdravstvenim ustanovama koje provode zdravstvenu zaštitu

na području Federacije BiH da pripreme i stave u funkciju sve raspoložive kapacitete za
prijem oboljelih od COVID-19, u skladu sa potrebama.

-Naređuje se banjama i lječilištima da pružaju usluge fizikalne terapije pacijentima koji su

zatečeni u lječilištima do kraja tretmana i osiguraju usluge prehrane.

-Za provođenje ove naredbe odgovorni su kantonalni krizni štabovi zdravstva i direktori
ustanova.7

Dakle naredba je takva da bi bolnice i slične ustanove morale provest zdravstvenu zaštitu
ukoliko je potrebno jer sama norma tako nalaže. Bez obzira što u naredbi nije naveden njen
precizan cilj, normotvorac je želio da ovim zdravstveno zaštiti sva lica koja su oboljela od
pandemje. Zaključujem da se nekim odredbama ograničava sloboda i iznuđuju ponašanja ljudi
dok se ovlaštenjem sloboda proširuje i zaštićuje.

6
https://www.paragraf.ba/propisi/republika-srpska/naredba-o-obaveznoj-kontroli-lica-kojima-je-odredjena-
kucna-izolacija-zbog-novog-virusa-korona-covid-19-u-republici-srpskoj.html
7
https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/naredba-svim-bolnickim-zdravstvenim-ustanovama.html

12
Što se tiče samoizolacije, prvo bih definisala njen pojam. To je posebna mjera zdravstvene
zaštite koja se provodi temeljem odluke ministra zdravstva. Primjenjuje se na zdrave osobe
( bez simptoma) koje su bile izložene riziku zaražavanja odnosno koje se bile u bliskom
kontaktu s oboljelom osobom ili su u posljednja 14 dana boravile u područjima/zemljama s
lokalnom ili raširenom transmisijom koronavirusne bolesti COVID-19, u trajanju od 14 dana
od napuštanja zahvaćenog područja ili doticaja s oboljelom osobom. 8

Dakle rješenje koje imam za primjer odnosi se na osobu sa boravkom u Sarajevu koja dolazi
iz Hrvatske, te se stavlja pod zdravstveni nadzor i zabranjuje mu se kretanje u trajanju od 14
dana obzirom da dolazi iz zemlje u kojoj ima malarije, kuge, koronavirusa i dr. Obaveza
osobe je da se javlja telefonskim putem zdravstvenoj ustanovi te da ne napušta prostor u
kojem boravi. Dakle može uputiti žalbu ali bez obzira na to mjera se mora sprovesti. Cilj ove
naredbe je da se pruži zaštita licu, a ne unese zarazna bolest u BiH te da se suzbije njeno
širenje. Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, zakonodavac jasno daje doznanja
da je na prvom mjestu zaštita lica zbog kojih je donesen zakon, te propisuje pravila kako se
zarazne bolesti ne bi širile, te sankcije u slučaju njihovog ne poštivanja. Ovim Zakonom
utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprećavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju Bosne i
Hercegovine i mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. U ovom rješenju osnovno
pravilo je da osoba treba ostati kod kuće i izbjegavati fizički bliski kontakt s drugim ljudima.
Vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora odnosno samoizolacije je 14 dana, zato što inkubacija
COVID-19 bolesti može trajati od 2 do 14 dana. Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u
BiH definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i
putnika uz minimalno ometanje međunarodnog prometa. Rješenje je dostavljeno imenovanom
jer se na njega odnosi, a ovo je naređujuća norma u klasifikaciji pravnih normi jer sadrži
obavezu za subjekta. Samim tim zaključila sam da lice kome je dostavljeno rješenje ima
obavezu na činjenje, a to predstavlja normom stvoreno stanje subjekta da nešto čini (u ovom
slučaju naredba da bude u izolaciji) i da u protivnom može biti sankcionisan.

U teoriji se obaveza na činjenje naziva „naređeno“, što znači da svaka obaveza nekog subjekta
na činjenje radnje implicira obavezu na ne činjenje, samim tim svaka pravna norma sadrži
obavezu na činjenje i ne činjenje. Obzirom da se radi o stranom državljanu, donesen je
zaključak kojim se što se tiče ulaska u zemlju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nalaže

8
https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/izolacija-tko-sve-treba-biti-u-njoj-i-pravila-koja-
trebaju-postovati-ukucani-osobe-koja-je-izolaciji/

13
Graničnoj policiji da obustavi ulazak svim stranim državljanima iz područja najvećeg širenja
virusa Covid-19, uključujući brojne zemlje.

Te zabrana ulaska ne važe za:

- zdravstvene radnike koji dolaze u BiH u sklopu svojih profesionalnih aktivnosti;

- osobe kojima je potrebno hitno zdravstveno zbrinjavanje;

- pogranične radnike;

- službe i timovi civilne zaštite;

- vojno osblje zemalja članica NATO-a;

- strane državljane sa dozvolom boravka u BIH;

- vozačima i pratiocima u prevozu tijela umrlih lica;

- članovima posade vozova i brodova koji prevoze međunarodni teret;

- stranim državljanima koji prelaze teritorij BiH na putu do mjesta prebivališta, bez
zaustavljanja na teritoriji BiH;

- stranim državljanima koji posjeduju specijalne dozvole za ulazak, boravak ili tranzit koje je
izdalo Vijeće ministara BiH;

- osoblju ambasada, konzulata i medjunarodnih organizacija akreditovanih u BiH u skladu sa

Bečkom konvencijom i dr.

Za ulaske iz drugih zemalja obaveza koja se nameće i svim građanima Bosne i Hercegovine i
strancima koji se vraćaju iz inostranstva je 14-dnevni karantin na osnovu medicinskog
pregleda koji će se obaviti na ulazu. Strani državljani mogu ući na teritoriju Bosne i
Hercegovine samo s važećim pasošem.U svakom slučaju, preporučuje se provjeriti da li su
susjedne zemlje usvojile restriktivne mjere za ulazak u Bosnu i Hercegovinu preko njihovih
granica.

14
 ZAKLJUČAK

U prethodnom dijelu teksta razmotrila sam neke pojmove i odluke visokih tijela u BiH . Kao
što sam rekla, pravni akt je akt volje koji izaziva pravne posljedice u pravima i obvezama
pojedinih subjekata. Za oblik pravnog akta bitna je nadležnost subjekta za njegovo donošenje
i postupak donošenja. On je psihički akt kojima se dodaju akti volje kojima se stvaraju
pravne norme ili uslovi za primjenu prava , te se djele na opće i pojedinačne. Ovim
seminarskim radom je dat sažeti pregled, te objašnjeni i navedeni pojmovi, a na kraju bih još
istakla da su pravni akti važni za cjelokupno stanovništvo jer jedino tako možemo potraživati
svoja prava od države i živiti u blagostanju. Pisanjem ovog eseja počinjem shvatati značaj
nomotehnike i postupak s kojim se susreće normotvorac, ali i važnost pravnih akata kao
pisanih pravila, a i ovaj esej može da mi posluži kao osnova za daljnji rad.

15
 LITERATURA

 https://publications.europa.eu/code/hr/hr-120300.htm

 https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Prirucnik_za_izradu_pravnih_propisa.pdf

 http://vfs.unsa.ba/web/images/dokumenti/Zako_o_zastiti_i_dobrobiti_zivotinja.pdf

 https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivotinje#Za%C5%A1tita_%C5%BEivotinja

 https://www.paragraf.ba/propisi-naredbe-bosne-i-hercegovine-za-sprecavanje-sirenja-
korona-virusa-covid-19.html

 http://izdvojeno.ba/lazu-nas-da-nema-opasnosti-kinezima-treba-zabraniti-ulaz-u-
sarajevo-ako-zelimo-sprijeciti-epidemiju/

 https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/izolacija-tko-sve-treba-biti-
u-njoj-i-pravila-koja-trebaju-postovati-ukucani-osobe-koja-je-izolaciji/

16