Kazneno pravo

Pojam, predmet i svrha

KP u irem smislu
KANJAVANJE DRAVNA SUVERENOST JAVNO PRAVO KANJIVO DJELO

POJAM KP

KAZNENO DJELO STEGOVNO DJELO PREKRAJ a) kvantitativna b) kvalitativna privredni prijestup

KP u irem smislu

MATERIJALNO PROCESNO

IZVRNO
MALOLJETNIKO

PREKRAJNO

Naziv kazneno pravo

njem. Strafrecht, franc. droit penal, tal. diritto penale, panj. derecho penal kazneno pars pro toto (postoje i druge kaznenopravne sankcije)

Opi i posebni dio kaznenog prava

Opi dio: pretpostavke kanjivosti i sankcije Posebni dio: opisi pojedinih kaznenih djela i zaprijeene kazne Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena djela propisana ovim Zakonom i drugim zakonima. (l. 6. KZ)

SVRHA KP
ZATITA ZAJEDNIKOG IVOTA ODRAVANJE DRUTVENOG POREDKA ZATITA PRAVNIH DOBARA (L. 1) KAKO? RACIONALNO UTEMELJENA REPRESIJA

Kad najvia vlast, u elji da osigura mir, kazni graanina koji je drugome uinio nepravdu, - onda ne kaemo da se ona rasrdila na tog graanina, jer ona ne kanjava graanina potaknuta mrnjom, nego iz pravinosti (Spinoza)

PREVENCIJA UZ POMO REPRESIJE

Odnos kaznenog prava i morala

Kazneno pravo jaa drutveni moral Kant: Kazneni zakon je kategoriki imperativ Jellinek: Kazneno pravo je etiki minimum Welzel: Kazneno pravo ima funkciju stvaranja morala

KARAKTERISTIKE KP
Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako povreuju ili ugroavaju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. (l. 1. KZ)

NAELO SUPSIDIJARNOSTI FRAGMENTARNI KARAKTER

Akcesornost kaznenog prava

Kazneni zakoni su u svojoj biti manje posebna vrst zakona nego sankcija svih drugih
(J.J. Rousseau)

Kriminalitet i znanosti o kriminalitetu

Kriminalitet kao drutvena pojava -kriminalitet - ukupnost k.d. poinjenih u odreenom vremenskom razdoblju na odreenom podruju -kriminalna statistika: policijska (otkriveni i prijavljeni) i pravosudna (optueni i presueni) Znanosti o kriminalitetu 2 skupine: kaznenopravna znanost i kriminologija

Kaznenopravna znanost

Kaznenopravna dogmatika Kriminalna politika

tumai i kritiki obrauje pojmove KZ-a i sreuje ih u koherentan sustav metodom generalizirajue apstrakcije

a) u irem smislu - ukupnost dravnih mjera za suzbijanje devijantnog ponaanja b) u uem smislu usmjeravanje KP-a radi zatite temeljnih drutvenih vrijednosti

Filozofija kaznenog prava Povijest kaznenog prava Poredbeno kazneno pravo

Kriminologija i srodne discipline

Kriminologija Penologija

istrauje prirodne i socijalne injenice o deliktu, poiniteljima i rtvama, kao i kriminalitet kao masovnu i drutvenu pojavu izuava funkcije, pravila i metode kaznenopravnih sankcija

Kriminalistika

istrauje metode i pravila o otkrivanju i razjanjavanju pojava k.d., utvrivanju njihovih poinitelja, kao i njihovom spreavanju

Sudska medicina
vjeaenjima

bavi se medicinskim