Elementi pojma

kaznenog djela/ radnja/

biće
 Pojam kaznenog djela
 određivanje OPĆEG (APSTRAKTNOG)
POJMA KAZNENOG DJELA centralno
pitanje kaznenopravne znanosti (teorije
kaznenog prava) - ovisi čitav kategorijalni
sustav općeg dijela kaznenog prava
 materijalni pojam kd.
 formalni pojam kd.
ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA- naročito
vrijedna; temeljne individualne i opće
vrijednosti - osobne slobode i prava
čovjeka te druga prava i društvene
vrijednosti zajamčene Ustavom RH i
međunarodnim pravom
ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA –
zajednička za određene skupine
k.d.- grupirana u skupine tzv.
Glave-
•Čovječnost i ljudsko dostojanstvo (gl. IX. KZ)
•Život i tijelo (gl. X. KZ)
•Ljudska prava i temeljne slobode (gl. XI. KZ)
•Radni odnosi i socijalna prava (gl. XII. KZ)
•Osobna sloboda (gl. XIII. KZ)
•Privatnost (gl. XIV. KZ)
•Čast i ugled (gl. XV. KZ)
•Spolna sloboda (gl. XVI. KZ)
•Emocionalni i sveukupni razvoj
djeteta i njegovog spolnog identiteta (gl. XVII. KZ)
•Brak, obitelj, djeca (gl. XVIII. KZ)
•Zdravlje ljudi (gl. XIX. KZ)
•Okoliš (gl. XX. KZ)
•Opća sigurnost (gl. XXI. KZ)
•Sigurnost prometa (gl. XXII. KZ)
•Imovina (gl. XXIII. KZ)
•Gospodarstvo (gl. XXIV. KZ)
•Računalni sustav, program i podaci (gl. XXV. KZ)
•Financijski/monetarni sustav i pravni promet(gl.
XXVI. KZ)
•Intelektualno vlasništvo (gl. XXVII. KZ)
•Službene dužnosti (gl. XXVIII. KZ)
•Pravosuđe (gl. XXIX. KZ)
•Javni red (gl. XXX. KZ)
•Biračko pravo (gl. XXXI. KZ)
•Republika Hrvatska (gl. XXXII. KZ)
•Strane države i međunarodne
organizacije(gl.XXXIII.KZ)
•Oružane snage RH (gl. XXXIV. KZ)
 Materijalni pojam kaznenog
djela
 I. Materijalni pojam k.d.
 zašto je određeno ponašanje predviđeno kao kazneno
djelo? → poveznica sa društvenim sustavom
vrijednosti i stvarnim životom
 ponašanje čovjeka kojim se povređuju naročito
vrijedna pravna dobra (pojedinačna, skupna, dobra
zajednice; univerzalna, svevremenska, individualna-
čl. 3. Ustava RH)
 Materijalni pojam kaznenog
djela
 tri zahtjeva za zakonodavca:
1. samo ona ponašanja koja povređuju najviše
vrijednosti;
2. ne ona ponašanja oko kojih ne postoji opća
društvena suglasnost u pogledu njihove
(ne)prihvatljivosti (NE: devijantna ponašanja,
ponašanja suprotna zakonima ćudoređa);
3. potrebno ih je valjano razgraničiti (kvalitativno i
kvantitativno) od drugih oblika kažnjivih
ponašanja
 Formalni pojam kaznenog djela
 II. Formalni pojam k.d. → formalni pojam kaznenog
djela predstavlja opći pojam pod koji se može podvesti svako
kazneno
 djelo → apstraktni pojam kaznenog djela nastao
 teoretskom generalizacijom
 → do formalnog pojma kaznenog djela znanost
 (teorija) kaznenog prava (kaznenopravna
 dogmatika) došla je metodom
 GENERALIZIRAJUĆE APSTRAKCIJE
 → FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA dijeli se na NIŽE
POJMOVE
Formalni pojam kaznenog djela
 II. Formalni pojam k.d. (k.d. u formalnom smislu) -
obuhvaća pretpostavke kažnjivosti svojstvene svim
k.d.
 -pretpostavke kažnjivosti: 1.radnja
2. (zakonsko) biće k.d.
3. protupravnost
4. krivnja
5. kažnjivost -posebne
pretpostavke kažnjivosti
(+) objektivni uvjeti kažnjivosti/
(-) razlozi isključenja kazne
(npr. beznačajno djelo)
 Formalni pojam kaznenog djela
FORMALNI POJAM KAZNENOG
DJELA

5.
kažnji
4. vost
krivnja
3.
protupravnost
2. biće kd.

1.
radnja
RADNJA
 Pojam radnje
 voljno ponašanje čovjeka (pokreti tijela kojima upravljamo, koji su
podređeni našem planskom djelovanju)
 činjenje i nečinjenje/
 namjerna i nehajna radnja
 Teorije o radnji
 Naturalistička ili kauzalna (voljno ponašanje koje dovodi do
promjene u vanjskom svijetu – isključuje nevoljna ponašanja -ne
objašnjava nesvjesno nečinjenje; Liszt-Beling)
 Finalna (djelovanje usmjereno prema nekom cilju; 1. misaono, 2.
realno; teškoće kod nehajnog kd. i kd. nečinjenja-Welzel)
 Socijalna (socijalno značajno ljudsko ponašanje-obuhvaća i
nečinjenje)
 Personalna (očitovanje ličnosti- Roxin)
 Negativna funkcija radnje
(ponašanja koja nisu voljna nisu KD)
1. viša sila –kemijski, fizikalni i drugi procesi, djelovanja životinja
2. misli, uvjerenja, emocije, stavovi – koji se nisu
očitovali u vanjskom svijetu
3. tjelesni pokreti u besvjesnom stanju (snu,
hipnoze, narkoze i sl. temelj KD može biti neka prethodna radnja
ako je posljedica bila predvidljiva); treba razlikovati od privremene
duševne poremećenosti; nisu impulzivne radnje ni automatski
pokreti)
4. djelovanje pod utjecajem neodoljive sile (vis
absoluta)
5. refleksni pokreti (- pokreti izvan kontrole svijesti
neposredno prenošenje podražaja sa senzornih na motorne živce –
ne odnosi se na nekontrolirane obrambene mehanizme (tjeranje
muhe))
BIĆE KAZNENOG
DJELA
 Pojam
 biće k.d. – skup obilježja nekog k.d. – sadrži ono
što je tipično za neko k.d.
 povezan s pojmom zakonskog opisa k.d., ali
nije istoznačnica:
 zakonski opis k.d. može biti širi pojam od bića k.d.,
 Zakonski opis može biti i uži od bića kd. (čl. 20./2 KZ)
 Obilježja bića kd.
A. Deskriptivna i normativna obilježja bića k.d.
 deskriptivna/opisna- mogu se razumjeti i definirati
temeljem svakodnevnog iskustva prosječnog i
razumnog čovjeka (majka)
 normativna/ vrijednosna- proistječu iz neke norme
kulturološke/ pravne i podrazumijevaju vrijednosnu
ocjenu (npr. tuđa stvar; niske pobude)
 Obilježja bića kd.
B. Objektivna i subjektivna obilježja bića k.d.
 objektivna (objektivne prirode) – 5 elemenata:
 radnja
 počinitelj
 objekt radnje
 uzročna veza
 posljedica

 subjektivna (mentalni, voljni kompleks)

 iščitava se u izrazima; „s ciljem” (krađa čl. 228 KZ); „znajući”
(kleveta čl. 149/3 KZ); „iako zna” (nedozvoljeno uzimanje i
presađivanje dijelova ljudskog tijela čl. 182/3 KZ)
 Vrste kaznenih djela
prema tipovima bića k.d.
 1. Temeljna, kvalificirana i privilegirana k.d.
 2. Materijalna i formalna k.d.
 3. K.d. povređivanja i k.d. ugrožavanja
 4. Trajna k.d. i k.d. stanja
 5. Jednostavna i složena k.d.
 6. Jednoaktna i višeaktna k.d.
 7. Opća (delicta communia), posebna (delicta propria)
i vlastoručna k.d.
 8. K.d. činjenjem i nečinjenjem
 1. Temeljna, kvalificirana i
privilegirana k.d.
 temeljni oblik (ubojstvo čl. 110. KZ)
 kvalificirani (teško ubojstvo čl. 111. KZ)
 privilegirani (usmrćenja čl. 112. KZ- NE prouzočenje smrti iz
nehaja čl. 113. KZ)
 kvalificirani/privilegirani oblik:
 posebne okolnosti:
 način počinjenja
 osobna svojstva
 pobude
 svojstvo ili vrijednost objekta radnje
 nesamostalna
 lex specialis
 razlikovati od neovisnih- s drugim obilježjima (npr. razbojništvo čl. 230.
 2. Materijalna i formalna k.d.
 materijalna – u sebi sadrže posljedicu (u užem smislu) kao
učinak na objektu radnje koja je prostorno i vremenski
odvojen od same radnje (čl. 110. KZ, čl. 228. KZ)
 formalna- iscrpljuju se u poduzimanju radnje- nikakva
dodatna posljedica – ali da posljedica u širem smislu –
posljedica u stvarnosti u vanjskom svijetu (davanje lažnog
iskaza čl. 305. KZ)
 kod formalnih kd. NE- uzročnost
 VAŽNO- razlikovati:
 formalni i materijalni pojam kd
 formalna i materijalna kd.
 formalno i materijalno dovršenje kd.
 3. K.d. povređivanja i k.d.
ugrožavanja
 povređivanja- uništenje ili drugo realno oštećenje objekta
radnje (čl. 110. KZ)
materijalna kd.
 ugrožavanja:
 konkretnog – dovođenje u opasnost objekta radnje na način
da izostanak povređivanja ovisi od stjecaja okolnosti (čl. 215.
KZ; čl. 226. KZ)
 apstraktnog: formalno kd.
 na tipičan način izazivaju konkretnu opasnost
 konkretna opasnost nije njihovo obilježje (čl. 193., čl. 218.
KZ)
 mixtum compositum (čl. 227. KZ)
 4. Trajna k.d. i k.d. stanja
 trajna- protupravno stanje je stvorio počinitelj i održava ga
svojom voljom (čl. 136. KZ, čl.137.KZ)
 formalno/materijalno dovršenje djela- pravo na nužnu
obranu
 tijek zastare

 sukcesivno supočiniteljstvo

 stanja- počinitelj stvara protupravno stanje koje kasnije

postoji neovisno o njegovoj volji; ne treba ga održavati
svojom voljom (čl.110. KZ, čl. 228. KZ)
 materijalna i fromalna
 (formalno/materijalno) dovršenje – početak tijeka zastare (ALI
paziti: radnja-počinjeno djelo/posljedica čl. 82./2KZ)
 5. Jednostavna i složena k.d.
 jednostavna –povređuje se samo 1 pravno dobro-
npr.:
 ubojstvo (čl. 110. KZ)-život

 prisila (čl. 138. KZ)-osobna sloboda

 složena – povređuju se 2 ili više pravnih dobara- npr.:

 razbojništvo (čl. 230. KZ) – imovina (krađa) + osobna
sloboda (prijetnja)
 izazivanje prometne nesreće (čl. 227. KZ)- sigurnost
prometa ----univerzalno pravno dobro + život, tijelo/
+ imovina (oštećenje tuđe stvari čl. 235. KZ)---
individualna pravna dobra
 6. Jednoaktna i višeaktna k.d
 jednoaktna- sastoje se samo od jedne radnje
(ubojstvo- čl. 110. KZ)
 višeaktna – sastoje se od dvije ili više radnji- npr.:
 razbojništvo – čl. 230. KZ- uporaba sile ili prijetnje+
oduzimanja tuđe stvari;
 silovanje – čl. 153. KZ- uporaba sile ili prijetnje + spolni
odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja
 važno za pokušaj- počinitelj započne izvršavati samo
prvu radnju
 supočiniteljstvo –dovoljno počinjenje jedne radnje
 7. Opća (delicta communia), posebna
(delicta propria) i vlastoručna k.d.
1. opća (delicta communia)- može počiniti svatko
(ubojstvo čl. 110. KZ)- „tko” ALI!!!
2. posebna (delicta propria):- može počiniti samo osoba
s posebnim svojstvom- krug je određen-npr.:
 majka (čl. 112/2. KZ), doktor medicine (čl. 181. KZ)

 ALI mogu i oni sa tko- čl. 172. KZ

3. vlastoručna – koja počinitelj mora sam izvršiti – npr.:

 rodoskrvnuće (čl. 179. KZ);

 dvobračnost (čl. 167. KZ)

 7.2. Posebna KD
(delicta propria)
 prava posebna- svojstvo počinitelja nužno za
postojanje djela (čl. 112/2 KZ)
 nemaju svojstvo- onda samo
poticatelji/pomagači
 neprava posebna –može počiniti svatko, a
posebno svojstvo osobe je u pravilu kvalifikatorna
okolnost (čl. 136./3KZ)
 oni koji nemaju svojstvo- mogu biti
počinitelji/supočinitelji; ali se kažnjavaju za
temeljni oblik
Zahvaljujem na pozornosti!