STVARNO PRAVO

Ljetni semestar 2019/20

Prof. dr. Meliha Povlakić / Doc. dr. Darja

Softić Kadenić, LL.M. (Graz)
UVOD, POJAM STVARNOG
PRAVA, KARAKTERISTIKE
STVARNIH PRAVA
Pojam stvarnog prava u objektivnom
smislu
skup pravnih normi
koje reguliraju odnose subjekata
povodom stvari
 Stvarno pravo u objektivnom smislu
regulira subjektivna prava na stvarima
 Grana prava/podgrana prava – zavisno od
toga da li Građansko prvo posmatramo
kao sistem grana prava ili granu prava

Predavanja iz Stvarnog prava 3

Pojam stvarnog prava u subjektivnom
smislu
 Pravo određenog subjekta na određenoj
stvari
 Objekt stvarnog prava – stvari
 Između subjekta i objekta (stvari) postoji
uska veza (“naročito krepka veza”). Starija
pravna nauka: stvarna prava = odnos
subjekta i stvari
 Korelacija stvar – pravo: od sudbine stvari
zavisi sudbina prava (dioba, priraštaj,
propast stvari, pravo slijeđenja)
Predavanja iz Stvarnog prava 4
Karakteristike stvarnih prava
 Imovinska prava (objekt se može izraziti u
novcu)
 Apsolutna prava – djeluju erga omnes.
 Nije apsloutni kriterij razlikovanja.
 Moguće je da obligaciona prava djeluju
apsolutno. Pretpostavka – treća lica znaju
za postojanje obligacionih prava

Predavanja iz Stvarnog prava 5

Karakteristike stvarnih prava
 Načelo specijalnosti – S.P. Postoje na
tačno određenim stvarima
 Načelo numerus clausus-a stvarnih prava
 Imperativnom normom određen broj
(tipologija) i sadržaj SP Zašto?
 Pravna sigurnost - Apsolutno dejstvo
nameće obaveze trećima
 Stvarna prava u pravu BiH su: pravo
vlasništva, založno pravo, pravo služnosti,
pravo realnih tereta, pravo građenja. Samo
u FBiH i zemljišni dug
Predavanja iz Stvarnog prava 6
Apsolutno dejstvo – posljedica
publiciteta stvarnih prava
 S.P. su vidljiva prema vani, vidljiva
trećima:
Posjed Zemljišne knjige
 Tri funkcije posjeda i zemljišnih knjiga:
1. Pretpostavka vlasništva
2. Zaštita savjesnosti (dobre vjere) –
stjecanje prava od nevlasnika (razlika
pokretne - nepokretne stvari)
3. Prenosni efekat – modus acquirendi
Predavanja iz Stvarnog prava 7
Razlika stvarna – obligaciona prava
 Klasična doktrina je ovu diobu smatrala
summa rerum divisio
 Vremenom nastali novi tipovi subjektivnih
prava – autorska, lična
 Kriterij razlikovanja sporan u doktrini

Predavanja iz Stvarnog prava 8

 Stvarna prava
 Dejstvo erga omnes
 Ispunjenje obaveze od
svih trećih
 Korelacija pravo u
cjelini – obaveza
 U momentu nastanka
nije poznato obavezno
lice
 Obaveza negativna
 S.P. ne zastarjevaju
(izuzetak pravo
stvarne služnosti)
Predavanja iz Stvarnog prava
Obligaciona prava
 Dejstvo inter partes
 Ispunjenje obaveze
od ugovornog
partnera
 Korelacija ovlaštenje
– obaveza
 Obavezno lice
poznato odmah
 Obaveze primarno
pozitivne
 O.P. zastarjevaju
9
Bit stvarnog prava
 S.P. regulira odnose povodom stvari –
prisvajanje, iskorištavanje
 Ovi su odnosi uvjet čovjekove egzistencije
 Osnovni društveni odnos
 Postojao i prije postojanje države i prava
 Danas je to i osnovni pravni odnos
 Stvarno pravo – blisko bazi, neposredno
odražava ekonomske odnose
 Promjena društveno-ekonomskih odnosa
– nužno promjena stvarnog prava
Predavanja iz Stvarnog prava 10
RAZVOJ STVARNOG PRAVA U
JUGOSLAVIJI/BiH
 U Kraljevini Jugoslaviji nije bilo potpune
kodifikacije stvarnog prava
 Nakon II svjetskog rata – primjena pravnih
pravila (Zakon o nevažnosti pravnih propisa
donesenih prije 6.4.1941. i za vrijeme
neprijateljske okupacija)
 1980.g. - Donesen ZOSPO – Zakon o
osnovnim svojinsko (vlasničko) pravnim
odnosima; ni bivša SFRJ nije imala potpunu
kodifikaciju S.P.
 Reguliran samo dio matrije S.P. – zbog
podjele kompetencija između savezne države
i federalnih jedinica.

Predavanja iz Stvarnog prava 12

 Ovaj savezni zakon se primjenjivao i u BiH,
nije donesena republička kodifikacija
 RS: Zakon o osnovnim svojinskopravnim
odnosima (6/1980, 36/90) – zakon bivše
SFRJ
 F BiH: Zakon o vlasničkopravnim odnosima
(6/98)
 Između ova dva zakona ne postoje
radikalne razlike – identično stvarno pravo
u oba entiteta
 Distrikt Brčko: Zakon o vlaništvu i drugim
stvarnim pravima (11/01, 1/03, 14/03, 21/05).
Ovaj zakon je potpuna kodifikacija stvarnog
prava po uzoru na pravo Republike Hrvatske

Predavanja iz Stvarnog prava 13

 Neka obilježja stvarnopravnog uređenja
za vrijeme SFRJ
 Pravni sistem obilježen javnim pravom –
marginalizacija privatnog prava:
 Podijeljenost vlasničkog režima prema objektima
(državno/društveno, zadružno, stambeno, privatno,
lično)napuštanje načela jednovrsnosti vlasništva, i
prema subjektima (različita ovlaštenja ovisno od vrste
titulara)
 Nepostojanje ustavne garancije privatnog vlasništva –
kvantitativna ograničenja, jača zaštita neprivatnog
vlasništva

Predavanja iz Stvarnog prava 14

 Državni monopol nad gradskim građevinskim zemljištem –
napuštanje načela superficies solo cedit sve do 2003/2014.
 Promjene u nazivu i konceptu neprivatnog vlasništva
(1950te općenarodna imovina, nakon 1963.društveno,
nakon 92/93 državno vlasništvo) i u nazivu i prirodi
ovlaštenja pojedinih subjekata na tim pravima (pravo
upravljanja, 1963. korištenja, 1976. ZUR pravo
raspolaganja) 1992/93 je trebala uslijediti transformacija u
pravo privatnog vlasništva, ali to je sistemski izostalo
(segmentarna denacionalizacija i privatizacija) do ZSP
2014.

Predavanja iz Stvarnog prava 15

Reforma stvarnog prava u entitetima
 Stvarno pravo u BiH nije reformirano odmah
(izuzetak Brčko Distrikt BiH)
 Donošenje propisa koji reguliraju
stvarnopravne odnose jedan od prioriteta u
reformi odn. izgradnji jednog pravnog
poretka
 Zakon koji regulira vlasničke odnose –
sistemski, temeljni zakon
 Prioritet u tranzicijskim zemljama
 U BiH ovaj korak nije učinjen do 2009 u RS i
2014 (!) u FBiH
Predavanja iz Stvarnog prava 16
 Reforma vlasničkih i stvarnopravnih
odnosa trebala je biti jedan od prvih
koraka
 Zajedno sa donošenjem propisa o
restituciji i privatizaciji
 Umjesto toga doneseni parcijalni
zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama,
Zakon o građevinskom zemljištu,...
 Ovi zakoni djelomično anticipirali
buduća rješenja stvarnog prava ali te
su odredbe ostale neprimjenjive
Predavanja iz Stvarnog prava 17
Trenutno stanje regulative S.P.
 U BiH danas:
 Ne postoji zakon koji regulira stvarno
pravo na državnom nivou
 Entitetska nadležnost
 3 kodifikacije stvarnog prava
 Zakoni su u velikoj mjeri harmonizirani,
ipak razlike postoje
 Bolje rješenje bi bilo: državni zakon ili
okvirni zakon
Predavanja iz Stvarnog prava 18
Reforma u procesu tranzicije

 Primarno se vrše reforme:

 Vlasničkih odnosa (restitucija,
reprivatizacija, stvarno pravo)
 Prava trgovačkih društava
 Stečajnog i izvršnog prava
 Osiguranja kredita
 Industrijskog vlasništva

Predavanja iz Stvarnog prava 19

Osnovna opredjeljenja
 Cjelovita kodifikacija stvarnog prava
 Uvažavanje pravne tradicije (oslon na
AGZ, uzor novo hrvatsko stvarno pravo)
 Okončati pretvorbu/transformaciju
 Voditi računa o već donesenim
zakonima koji anticipiraju rješenja
stvarnog prava (ZZK, ZGZ)
 Centralno mjesto prava vlasništva i
garancija prava vlasništva
Predavanja iz Stvarnog prava 20
Društveni i pravni okvir reforme
 Reforma SP se odvija pod izuzetno
nepovoljnim uvjetima
 neriješena restitucija
 prema procjenama nije privatizirano
preko – 50% državnog kapitala
(poseban problem „strateška“
preduzeća)
 restitucija je bila pretpostavka i za
privatizaciju
 pitanje revizija privatizacije
 problem u pogledu državne imovine
Predavanja iz Stvarnog prava 21
 Sistematika/struktura zakona
I. dio (čl. 1-16): Osnovne odredbe o stvarima i stvarnim pravima, neke od
njih ustavno-pravnog karaktera (garancija pr. vlasništva, ograničenja pr.
vlasništva), odredbe o objektima i subjektima prava vlasništva – sticanje
stvarnih prava od strane stranaca

II. dio (čl. 17-138): Vlasništvo: sticanje i vrste vlasništva; odredbe

sistematizirane prema objektu (pokretnine/nekretnine)

III. dio (čl. 139-314): Stvarna prava na tuđoj stvari: Založno pravo (sve na
jednom mjestu), zemljišni dug, služnosti lične i stvarne, realni tereti, pravo
građenja

IV. dio (čl. 315-337): Posjed

V. dio (čl. 338-374): Prelazne i završne odredbe

Nova rješenja ZSP
 nova stvarna prava (čl. 3. st. 2)
 jednovrsnost prava vlasništva (čl.3/3)
 uređena materija stvari, kao objekata
stvarnih prava (čl. 4 – 14)
 uspostavljanje pravnog jedinstva
nekretnine i načela superficies solo cedit;
novo određenje nekretnina (čl.5/3, 14)
 prava stranih lica (čl. 15 – 16)
 novine kod stjecanja vlasništva
 cjelovito uređeno založno pravo (čl. 139 –
185)
 zemljišni dug (čl. 186 – 197)
Predavanja iz Stvarnog prava 23
Nova stvarna prava

 Član 3. st. 2:
 Nova lista stvarnih prava: pravo
vlasništva, pravo građenja, založno
pravo, zemljišni dug, pravo stvarnih i
ličnih služnosti, pravo realnih tereta

Predavanja iz Stvarnog prava 24

 Načelo jednovrsnosti prava vlasništva
 Samo je jedna vrsta vlasništva neovisno o
nositelju prava vlasništva (čl. 3/3, 22)
 Ista pravila važe za vlasništvo i kada je
nosilac fizičko lice, privatnopravno lice,
pravna lica javnog prava ili država (svi nivoi
državne vlasti) – član 22
 Državno vlasništvo neće postojati kao
posebna kategorija koja uživa posebnu
zaštitu
 Država kao vlasnik nekretnine ili dioničar –
isti položaj kao bilo koji drugi vlasnik ili
dioničar
 Mogućnost da se zbog vrste ili namjene
pojedinih stvari u drž. vlasništvu odredi
poseban režim 25
Predavanja iz Stvarnog prava
Pretvorba društvenog vlasništva
 Izvršena na entitetskom nivou
 R BiH – 1994, RS – 1993
 Z. o pretvorbi društvene svojine R BiH:
 U vlasništvu R BiH: dobra u općoj upotrebi,
društveni kapital u preduzećima, sredstva na
kojima je pravo upravljanja ili korištenja
imale općine, MZ, društvene organizacije,
udruženja
 Predviđeno donošenje posebnih zakona o
reviziji privatizacije (donesen), restituciji (?),
razgraničenju imovine R BiH i F BiH (?)
 Doneseni i kantonalni zakoni o imovini
kantona – moguća kolizija

Predavanja iz Stvarnog prava 26

Zakon o državnom vlasništvu
 Ukoliko bi predvidio poseban režim –
anahronizam (jednovrsnost prava vl.),
reminiscencija na poseban položaj
društvenog vlasništva
 Eventualno određenje subjekta. Kako da
država BiH odredi da je vlasnik određenih
dobara koja su u posjedu entiteta ili su
transformacijom društvenog vlasništva
prešla u entitetsko vlasništvo?
 Politički problem
 Pravni problem – retroaktivno djelovanje
propisa Predavanja iz Stvarnog prava 27
STVARI
PRAVNI REŽIM
NEKRETNINA
NEPOKRETNE I POKRETNE STVARI
 Ova je podjela od primarnog značaja za
stvarno pravo
 različit stvarnopravni režim pokretnih i
nepokretnih stvari
 Nepokretne stvari:
1. prema prirodnim svojstvima (res naturaliter
immobiles)
2. prema pravnom poretku (res civiliter
immobiles)
3. prema kriteriju pripadnosti (nepokretnost
po namjeni)
Predavanja iz Stvarnog prava 29
Zakonska definicija nekretnine
Prije 2014. god. ZSP FBiH

* Osim ako je zakonom

određeno drugačije
 Načelo superficies solo cedit – geneza
 Tradicionalno načelo koje izražava tzv. pravno jedinstvo nekretnine
kroz pretpostavku trajne veze između zemljišta i svega onoga što je s
njim trajno spojeno na površini ili ispod nje
 Kod nas važilo do 1946. (Ustav FNRJ), od tad postepeno narušavano
odnosno ukinuto
 Naročito Zakonom o nacionalizaciji najamnih zgrada i ggz 1958. godine gz
u gradovima i naseljima gradskog karaktera prešlo u neprivatni
režim(općenarodna imovina 1945-1953, društveno vlasništvo sa vlasničkim
konceptom 1953-1974 i nevlasničkim konceptom 1974-1993./94, državno
vlasništvo od 1993/94)tj. državni monopol koji je trajao sve do 2003.g.
 Pravno jedinstvo nekretnine bilo moguće samo tamo gdje je zemljište
moglo biti u privatnom vlasništvu (naselja koja nisu gradskog karaktera)
 Iza 1974. godine općine odlučivale o prelasku zemljišta u GGZ čime je ono
ex lege prelazilo u društveno vlasništvo
 Od 2003. postepena reafirmacija pravnog jedinstva nekretnine kroz
ZGZ FBiH/RS
 Od 2014. ZSP – potpuno uspostavljanje pravnog jedinstva nekretnine u
FBiH (u RS 2006. u BD BiH 2001.)
 Kontinuitet posebnog režima ggz kao važnog resursa – dobro od
općeg interesa
 ZGZ FBiH/RS 2003
 Ukidanje državnog monopola na GGZ: GGZ može biti i
u privatnom vlasništvu i može se slobodno prenositi
 Čl. 39. Transformacija trajnog prava korištenja u pravo
vlasništva kroz inverziju načela s.s.c. sa ciljem
denacionalizacije izgrađenog ggz bez generalnog
uspostavljanja pravnog jedinstva nekretnine
 Čl. 96. Transformacija prava na neizgrađenom ggz koje je
istim proglašeno odlukama općina, a nije privedeno namjeni
značilo je restituciju neizgrađenog ggz
 Neizgrađeno ggz koje je nacionalizirano zakonom o
nacionalizaciji ... 1958. nije bilo predmetom regulacije ZGZ
FBiH – ostala u društvenom/državnom vlasništvu
 Općine dodjeljuju u svrhu građenja, pa tek izgradnjom
vlasnik objekta stiče vlasništvo na zemljištu ispod objekta i
za red.upotrebu – problem finansiranja gradnje
ZGZ 2003 čl. 39.

 Djelimično uspostavljanje pravnog

jedinstva nekretnine ali „naopako“

AB
Državno
B List: vlasništvo
Državno vl. Vlasništvo
C List pr.trajno
C list ABradi
korištenja
pravo građenjaABAB vlasništvo
Državno
korištenja
 Zemljište za redovnu

Zgrada

upotrebu zgrade

k.č. u društvenom/državnom vlasništvu

Reafirmacija načela superficies solo cedit
imala za posljedicu izmjenu niza instituta u
ZSP i drugim propisima
 Određenje pojma nekretnine
 Koncept etažnog vlasništva
 Uređenje prava građenja
 Izgled zemljišnoknjižnog uloška
 Režim koncesije

Predavanja iz Stvarnog prava 35

Pravo građenja

Vlasnik
Vlasnik:X
YAB
Vlasnik: AB

Superficies solo
cedit
Vlasnik: XY
Zemljišno-knjižni uložak
Pravni značaj podjele na pokretne i
nepokretne
Derivativno sticanje vlasništva i
drugih stvarnih prava
 Vlasništvo prednika
(posjednik)
 Iustus titulus = pravni
posao, neformalan
 Modus acquirendi =
Predaja stvari u posjed
tj. tradicija
Derivativno sticanje vlasništva i
drugih stvarnih prava
 Vlasništvo prednika (ZK
prednik)
 Iustus titulus = pravni
posao, strogo formalan,
forma ad solemnitatem:
notarski obrađena
isprava
 Modus acquirendi =
Upis u zemljišnu knjigu
Originarno sticanje Originarno sticanje

 Dodatne vrste  Neke vrste sticanja

sticanja na pokretnim nisu moguće na
stvarima (okupacija, nekretninama
sticanje od (okupacija, sticanje
nevlasnika) od nevlasnika)
 Kraći rokovi za  Duži rokovi za
dosjelost dosjelost
 Razlike procesno-pravnog Razlike procesno-pravnog
karaktera karaktera
 Nasljedno pravo:  Nasljedno pravo:
Ukoliko se zaostavština
umrlog sastoji samo iz
Ukoliko u zaostavštinu
pokretnih stvari i prava, ulaze i nekretnine,
sud ne mora ex officio sud je obavezan ex
voditi ostavinski postupak officio voditi
nego samo po zahtjevu
ostavinski postupal
nasljednika
 Razlike u izvršnom i  Razlike u izvršnom i
stečajnom postupku stečajnom postupku
Opća i javna dobra, dobra od općeg
interesa (čl.7. i 8. ZSP)
Opća i javna dobra
 Dijelovi prirode koji po svojim
osobinama ne mogu biti u ni u
čijem vlasništvu, nego su u
upotrebi svih: zrak, voda u
rijekama, morima, morska
obala,... (opća dobra)
 Stvari zakonom namijenjene
da služe svima pod jednakim
uvjetima: javni putevi, trgovi,...
(javna dobra)
 Ne mogu biti objekti prava
vlasništva nisu stvari u gp
smislu!
 Predmet posebnih propisa –
nedostatak odredbi o načinu
knjiženja općih i javnih dobara
 O njima se stara i upravlja odr.
subjekt javnog prava
Dobra od općeg interesa
 Zakonom određene stvari koje
uživaju posebnu zaštitu:
građevinsko, poljoprivredno
zemljište, šume, stvari od
kulturnog i historijskog
značaja,... (ekonomski
najznačajnija dobra)
poseban režim – određuju se
posebnim propisima
 Mogu biti objekt prava
vlasništva
 Ali titulari mogu biti ograničeni
u vršenju vlasništva posebnim
propisima
Opća dobra
 Raznolika terminologija u zakonodavstvu BiH:
 Stvari u općoj upotrebi (ZOVO)
 Dobra u općoj upotrebi (Z. o privatizaciji preduzeća,
Z. o pretvorbi društvene svojine, Z. o koncesijama)
 Opća dobra – Prednacrt ZSP (čl. 6.):
 Dobra koja nisu podobna biti objektom vlasništva,
na upotrebi svima pod jednakim uvjetima (npr.
vazduh, vode, obale, morsko dno, saobračajnice).
 Rudna bogatstva?
 Korištenje i upravljanje uređuje se posebnim
zakonom
 Opća dobra nisu vlasništvo države, nisu ničije
vlasništvo
 Država upravlja općim dobrima
Predavanja kao imperij
iz Stvarnog prava 42
Korištenje općih dobara
 Određeni subjekt može imati posebna prava
na općem dobru na osnovu koncesije ili
posebne dozvole
 Federalni i zakon KS o koncesijama to
predviđa, državni – drugačija terminologija
(korištenje prirodnih resursa)
 Objekti izgrađeni na općem dobru na temelju
koncesije nisu djelovi općeg dobra i smatraju
se posebnom nekretninom dok koncesija
traje (proboj načela pravnog jedinstva
nekretnine)

Predavanja iz Stvarnog prava 43