Prekršajno pravo-opći dio

11. listopada 2018. godine

Struktura predavanja
I. Općenito o prekršajima, prekršajno pravo, prekršaj i
pojam prekršaja
II. Načela materijalnog prekršajnog prava
III. Primjena prekršajnog prava
I Općenito o prekršajima
Veliki broj prekršaja
2016- 140 816 (okrivljenih)/111 006 (proglašeno
krivima); 53 883 za prometne prekršaje (prekršaje protiv
sigurnosti prometa na cestama), tj. cca 49%;
2017- 134 228 (okrivljenih)/107 691 (proglašeno
krivima); najviše za prometne prekršaje- 47%;
najviše 1. protiv sigurnosti prometa, 2. javni red i mir, 3.
gospodarstvo
 1Struktura prekršajnog prava
PZ – struktura: materijalni i procesni (postupovni) dio
◦ opći i posebni dio materijalnog prekršajnog prava
◦ posebni dio materijalnog prekršajnog prava – drugi zakoni i podzakonski akti
Zakoni: npr.
◦ Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima NN 117/03, 71/06,
43/09, 34/11;
◦ Zakon o morskom ribarstvu NN 62/17, 130/17;
◦ Zakon o poštanskim uslugama NN 144/12, 153/13, 78/15 i dr.
Drugi propisi: npr.
◦ Odluka o gradskim porezima Grada Metkovića NN 86/2018 (
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_09_86_1697.html (10.10.2018.))
I Pojam prekršaja
„Prekršaji i prekršajnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja:
 kojima se tako povređuje ili ugrožava javni poredak,
društvena disciplina i
društvene vrijednosti
zajamčene i zaštićene
Ustavom Republike Hrvatske,
međunarodnim pravom i
zakonima
čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a njihova se
zaštita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom.” (Čl. 1. PZ NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,
70/17)
I Pojam prekršaja

sužena definicija prekršaja

ostala je negativna i supsidijarna u odnosu na kazneno djelo
razlika kaznenog djela i prekršaja???
nije kvalitativna (sadržajna) –očituje se u stupnju tj. intenzitetu povrede prava-
povreda građanske discipline –formalna protupravnost (ponekad nema
materijalne protupravnosti-društvene štetnosti)
elementi prekršaja -radnja, biće, protupravnost i krivnja –analogno
kaznenom djelu
I Priroda prekršaja i razlikovanje od kaznenih djela
 Pitanjeprirode prekršaja i razlikovanja od kaznenih djela
 Posljedice za uređenje prekršajnog prava i sudovanja
 Vladajuće mišljenje – kvantitativna razlika – prekršaji su lakše povrede
pravnih dobara

 Kod nas razgraničenje nije jasno provedeno

 (npr. kazneno djelo klevete za koje je propisana samo novčana kazna (čl. 147.,
148., 149. KZ-a), dok je za najteže prekršaje propisana kazna zatvora od
devedeset dana (čl. 35. st. 2. PZ).
 I Prekršaj
način počinjenja –činjenje i nečinjenje (čl. 15. PZ)
vrijeme počinjenja- „Prekršaj je počinjen u vrijeme kada
je počinitelj radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to
kada je nastupila posljedica prekršaja” (čl. 16. st. 1. PZ), a
ako se počiniteljeva djelatnost sastoji „iz više vremenski
odvojenih radnji, prekršaj je počinjen danom posljednje
radnje, a kod prekršaja kod kojih radnja traje, danom
prestanka radnje” (čl. 16. st.2. PZ):
◦ radio ili je bio dužan raditi;
◦ danom posljednje radnje;
◦ danom prestanka radnje
 I Prekršaj
 mjesto počinjenja- „Prekršaj je počinjen u mjestu gdje je počinitelj
radio ili bio dužan raditi i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomično
nastupila posljedica prekršaja, a u slučaju kažnjivog pokušaja i gdje
je posljedica trebala nastupiti” (čl. 17. PZ)
 razlozi isključenja protupravnosti (trećeg elementa prekršaja)-
nužna obrana (čl. 18. PZ), krajnja nužda (čl. 19.) i sila ili prijetnja (čl.
20. PZ)
 pokušaj – kažnjiv samo ako je to propisano propisom o prekršaju
(čl. 21. PZ)
 beznačajni prekršaj- „Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova
bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog
poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne
postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.” (čl. 24.a PZ)
I Počinjenje prekršaja nečinjenjem (čl. 15. st. 2. i
3. PZ)
kada je prekršaj počinjen nečinjenjem?
a) „počinitelj koji je pravno obvezan spriječiti nastupanje
propisom opisane posljedice prekršaja
b) to propustio učiniti,
c) a takvo propuštanje po djelovanju i značenju je jednako
počinjenju tog djela činjenjem” (tzv. klauzula jednake
vrijednosti) (čl. 15. st. 2. PZ)
blažekažnjavanje - osim ukoliko je riječ o prekršaju koji
se može počiniti samo nečinjenjem (čl. 15. st. 3. PZ)
II Načela u prekršajnom pravu
a) načelo zakonitosti (čl. 2. PZ)
b) načelo krivnje (čl. 4. PZ)
c) načelo primjene blažeg zakona (čl. 3. st. 2. PZ)
II a) Načelo zakonitosti
nullum crimen, nulla poena sine lege -garantivna funkcija
zakona
propisano i Ustavom RH (čl. 31.)
sadrži četiri pojedinačna načela/zabrane (2 načela, 2
zabrane)
1. nullum crimen, (nulla poena) sine lege scripta -načelo da zakon
mora biti pisan
2. nullum crimen sine lege certa- načelo određenosti zakona
3. nullum crimen sine lege stricta- zabrana analogije
4. nullum crimen, sine lege praevia-zabrana retroaktivnosti-iznimka
načelo primjene blažeg zakona
II a) Načelo zakonitosti
„Prekršaji i prekršajnopravne sankcije (dalje u tekstu: PS) mogu se
propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave.” (čl. 2. st. 1. PZ)-scripta
„Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisivati
prekršaje i PS samo za povrede propisa koje ona donose na temelju
svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu
prenijeti na drugoga.”(čl. 2. st. 2. PZ)
„Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga
PS za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili
međunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, određeno kao prekršaj i za koji zakonom ili
odlukom JLPS nije bilo propisano koja se vrsta i mjera PS” može izreći
odnosno primijeniti na počinitelja. (čl. 2. st. 3. PZ)-praevia
II b) Načelo krivnje
Nema kažnjavanja ako nema krivnje- „ Nitko ne može biti
kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna
sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj.” (čl. 4. PZ)
neubrojive osobe?
NE kazne, zaštitne mjere, mjere upozorenja i odgojne
mjere
DA, oduzimanje predmeta i oduzimanje imovinske koristi
(nisu prekršajnopravne sankcije, već mjere sui generis)
II c) Načelo primjene blažeg propisa i vremensko
važenje prekršajnog zakonodavstva
 temeljno načelo:
primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj
počinjen (čl. 3. st. 1. PZ); ako se izmjeni za vrijeme trajanja počinjenja
prekršaja –u vrijeme dovršenja radnje (čl. 3. st.4. PZ) –vrijeme počinjenja
(čl. 16. PZ)
 ako se nakon što je prekršaj počinjen, određeni propis izmijeni
jedanput ili više puta-primjenjuje se propis koji je najblaži za
počinitelja (čl. 3. st. 2. PZ)-načelo primjene blažeg zakona-iznimka od
zabrane retroaktivnosti- do kada se uzima u obzir, u nedogled??
 pravni kontinuitet-ako postoji primijenit će blaži propis ( čl. 3. st. 3. PZ);
a ako ne?
 temporalni zakoni u užem i širem smislu (važan sadržaj i svrha zakona) (čl. 3.
st. 5. PZ)- iznimka od primjene blažeg zakona
III Primjena prekršajnog prava RH
1. Neodgovornost djeteta (čl. 9. PZ)
2. Isključenje primjene prekršajnog zakonodavstva u
posebnim slučajevima (čl. 10. PZ)
3. Primjena materijalnopravnih odredbi Prekršajnog
zakona (čl. 11. PZ)
4. Primjena prekršajnog prava Republike Hrvatske za
prekršaje počinjene na području Republike Hrvatske,
njezinu brodu ili zrakoplovu (čl. 12. PZ)
5. Zastara (čl. 13.,13.a i 14., 14.a, 14.b, 14.c PZ)
III 1.) Prekršajna neodgovornost djeteta
prekršajna (ne)odgovornost djeteta (čl. 9. PZ):
Inače osoba do 18 godina;
Prekršajnopravno- osoba koja nije navršila 14 godina u vrijeme
počinjenja prekršaja –ALI !!!
za počinjeni prekršaj osobe iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
roditelj ili drugi tko je nadzire ako je taj prekršaj u izravnoj vezi s
propuštenim nadzorom roditelja ili drugog tko je nadzirao tu
osobu (čl. 9. st.3. PZ).
III 2.) Isključenje primjene prekršajnog
zakonodavstva u posebnim slučajevima (čl. 10. PZ)

Zabrana pokretanja započeo kazneni postupak zbog

kaznenog djela kojim je
Zbrana vođenja obuhvaćen i prekršaj,
III 3.) Primjena materijalnopravnih odredbi
Prekršajnog zakona (Čl.11. PZ)
(1) Materijalnopravne odredbe – svi prekršaji propisani
zakonima i drugim propisima kojima se propisuju
prekršaji;
(2) propisi o prekršajima koji se odnose na fizičke osobe
primjenjuju se i na = odgovorne osobe u pravnoj osobi,
obrtnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost,
osim ako zakonom nije određeno drukčije
III 4.) Primjena prekršajnog prava Republike Hrvatske za
prekršaje počinjene na području Republike Hrvatske, njezinu
brodu ili zrakoplovu ??? (čl. 12. PZ)

 primjena prekršajnog prava RH za prekršaje:

a) na području RH (čl. 12. st.1. PZ); teritorijalno načelo
b) u prostoru mora u kojima RH ima suverena prava i pravo jurisdikcije, ako
je to propisano posebnim zakonom (čl.12. st. 2. PZ);
c) području određene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
ako je prekršaj počinjen na područje te jedinice (čl.12. st. 3. PZ)
III 5.) Zastara

a) Zastara prekršajnog progona (čl. 13. PZ)

b) Zastara izvršenja prekršajnopravnih sankcija ( čl. 14. PZ)
IIII 5.a.) Zastara prekršajnog progona (čl. 13. i
13.a PZ)

zastara počinje teći danom kada je počinjen prekršaj (čl.

13. a PZ)- vrijeme počinjenja (čl. 16. PZ)
4 godine za prekršajni progon (čl. 13. st. 1. )
3 godine za prekršaje za koje se izdaje prekršajni nalog (čl.
13. st. 2. PZ)
 III 5.b.) Zastara izvršenja prekršajnopravnih
sankcija -
izrečena PS, ne može se izvršiti nakon što protekne 3 godine
od pravomoćnosti odluke (čl. 14. st. 1. PZ)
zastara izvršenja PS teče od dana kada je odluka kojom je PS
izrečena postala pravomoćna- opozvana uvjetna osuda, od
dana pravomoćnosti presude kojom je opozvana (čl. 14. a st. 1.
PZ)
PS – regulirane čl. 5. PZ-a
ne teče za vrijeme izvršavanja PS (kz, rada za OD na slobodi,
supletornog zatvora, i zaštitnih mjera) (čl. 14. a st. 2. PZ)
primjenjuje se i na stegovne kazne (koje sud izrekne tijekom
postupka)- čl. 14. st. 3. PZ
 III 5.b.) Zastara izvršenja prekršajnopravnih
sankcija –osobitosti nekih PS (ZM i druge
sankcije)
ZM obvezno liječenje od ovisnosti – zastara ZM kada
nastupi zastara izvršenja kazne (uz koju je izrečena)ili
protekom vremena provjeravanja iz uvjetne osude (čl. 14.
st. 2. PZ)
Izvršenje odluke o oduzimanju predmeta i troškovima
prekršajnog postupka zastarijeva po proteku 5 godina od
pravomoćnosti odluke kojom je isto izrečeno (14.b.st.1. PZ)
Izvršenje odluke o oduzimanju imovinske koristi NE
zastarijeva (14.b.st.2. PZ) .
III 5.) Primjena rokova zastare (čl. 14.c PZ)

Što ako se promijene zastarni rokovi; produže ili skrate?

„Na zastaru prekršajnog progona i izvršenja PS
primjenjuje se rok zastare propisan u vrijeme počinjenja
prekršaja”
razlika u odnosu na KZ- „Ako se prije nastupa zastare kaznenog
progna ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primjeniti će se
zastarni rokovi novog zakona” (čl. 86.KZ-a)
HVALA NA POZORNOSTI!