VAŽENJE KAZNENOG ZAKONODAVSTVA

PRIMJENA /VAŽENJE/ KAZNENOG

ZAKONA
• Pojam primjene /važenja/ kaznenog zakona
→ na kojem prostoru, u koje vrijeme i na koga
se kazneni zakon može primijeniti

• → vremensko, prostorno i osobno važenje KZ

• → granice u primjeni kaznenog zakona, a
postojanje granica vezanih za vrijeme, prostor i
osobe otvara čitav niz različitih pitanja
 Vremensko važenje KZ
• Stupanje zakona na snagu → nekoliko
faza ili momenata:
• 1. donošenje zakona ili izglasavanje
zakona (HKZ 21. listopada 2011.)
• 2. proglašenje ili promulgacija zakona (26.
listopada 2011.)
• 3. objavljivanje zakona → u službenom
glasilu “Narodne novine.”(7. studenog
2011.)
• 4. stupanje na snagu → protekom vacatio
legis (“čekanje zakona”) – 1.1.2013.
→ dva pitanja:
• koliko dugo traje to vrijeme
• kako se određuje rok vakacije
→ ustavna odredba: zakoni stupaju na snagu
najranije osam dana od dana objavljivanja →
najčešći slučaj da sam zakon izrijekom
određuje dan svoga stupanja na snagu Novi
KZ (2011.): izglasao Hrvatski Sabor 21.
listopada 2011. godine, proglašen ukazom
Predsjednika RH , objavljen u NN (125/11)
7. studenog 2011. godine, stupa na snagu
prema članku 387. KZ-a 1. siječnja 2013.
• Prestanak važenja zakona → dva načina:
1. protekom roka za koji je zakon donijet
(vremenski, temporalni zakon),
2. ukidanjem z. zbog donošenja novog zakona
→ izričito (češći slučaj) → novi z. izrijekom
određuje da raniji z. prestaje važiti /Kazneni
zakon u čl. 381.: danom stupanja na snagu
novog zakona prestaju važiti raniji”
• prešutno → novi zakon jednako ili bitno
drugačije uređuje istu materiju → pravno pravilo
lex posterior derogat legi priori (kasniji zakon
poništava raniji)
• → kazneni zakon nikad ne prestaje važiti stoga
što se ne primjenjuje (non usu)
TEMELJNO PITANJE U SVEZI VREMENSKOG
VAŽENJA
Koji će se kazneni zakon primijeniti na
počinitelja ukoliko se od vremena počinjenja
kaznenog djela do pravomoćnosti presude
kazneni zakon jedan ili više puta izmijeni?

PRETHODNO PITANJE
Koje se vrijeme smatra vremenom počinjenja
kaznenog djela (tempore criminis)?
• Zašto je značajno odrediti vrijeme
počinjenja kaznenog djela →
• koji je zakon bio na snazi u to vrijeme;
• ubrojivost počinitelja utvrđuje se prema
momentu počinjenja djela;
• dob počinitelja (dijete, maloljetnik, mlađi
punoljetnik ili odrasla osoba);
• rokovi za zastaru kaznenog progona;
• biće kaznenog djela vrijeme počinjenja
unosi kao obilježje (neka kaznena djela
mogu se počiniti samo za vrijeme rata ili
neposredne ratne opasnosti, ili teška krađa
iz čl. 229. KZ-a)
• faktičko pitanje (questio facti), pravno pitanje ako
se radi o tzv. temporalnim deliktima: djela kod
kojih postoji određeni vremenski razmak između
djelatnosti počinitelja i nastupanja posljedice (npr. A
je pucao u osobu B, pogodio je, ali je smrt nastupila
tek poslije nekoliko dana) → kad je takvo kazneno
djelo počinjeno:
• dva teorijska stajališta:
1. teorija djelatnosti → kazneno djelo počinjeno je
u vrijeme kad je počinitelj radio ili bio dužan raditi,
bez obzira na to kad je nastupila posljedica,
2. teorija posljedice /rezultata/ → djelo je
počinjeno u vrijeme kad je posljedica nastupila
→ KZ usvaja teoriju djelatnosti (članak 8.):

→Stavak 1.:“Kazneno djelo je počinjeno u vrijeme kad je

počinitelj poduzeo radnju ili je bio dužan poduzeti radnju,
bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog
opisa kaznenog djela.”

→Stavak 2. :“ Sastoji li se počiniteljeva djelatnost iz više

vremenski odvojenih radnji, djelo je počinjeno danom
posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja
traje, danom prestanka radnje.”
• rješava dvojbe oko određivanja vremena počinjenja
kaznenogdjela kod višeaktnih, produljenih i trajnih
kaznenih djela:
• Višeaktno kazneno djelo sastoji se od dvije ili više
radnji,
primjer: razbojnička krađa od oduzimanja tuđe
pokretne stvari i od primjene sile ili prijetnje
• Produljeno kazneno djelo postoji kada počinitelj s
namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom
smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih
kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu
prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu
cjelinu u pravnom smislu
primjer: počinitelj koji je počinio seriju prijevara na
štetu istog oštećenika
• Trajno kazneno djelo karakterizira počiniteljeva
volja održavanja protupravnog stanja kojeg je sam
stvorio.
primjer: kazneno djelo protupravnog oduzimanja
slobode (čl. 136.)
 TEMELJNO PRAVILO VREMENSKOG VAŽENJA I
OBVEZNA PRIMJENA BLAŽEG ZAKONA

→ Koji se kazneni zakon primjenjuje prema počinitelju

kaznenog djela?
→ TEMELJNO PRAVILO:“prema počinitelju primjenjuje zakon
koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo
počinjeno.”(čl.3. st.1.KZ) → posljedica usvajanja načela
zakonitosti u strogom smislu riječi: nullum crimen sine lege
praevia (nema k.d. bez prethodnog zakona)
• Iz temeljnog pravila proizlazi ZABRANA POVRATNOG ILI
RETROAKTIVNOG DJELOVANJA KAZNENOG ZAKONA:
kazneni zakon ne može se primijeniti na slučajeve koji su se
dogodili prije njegovog stupanja na snagu → jamči se
pravna sigurnost građana: svatko mora u trenutku
poduzimanja određene radnje znati i posljedice
 IZUZETAK OD TEMELJNOG PRAVILA – OBVEZNA
PRIMJENA BLAŽEG ZAKONA
“Ako se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije
donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili
više puta,primijenit će se zakon koji je najblaži za
počinitelja.” (čl.3.st.2.KZ)
→ nije protivan načelu zakonitosti jer je u korist (in favorem)
počinitelja
• → međuzakon /interimni/ zakon: zakon koji je stupio na
snagu poslije počinjenja djela, a prestao važiti prije
donošenja presude tj. zakon koji nije važio kako ni u vrijeme
počinjenja djela, tako ni u vrijeme suđenja → postoji
konkurencija tri ili više zakona za primjenu → ako je proteklo
više vremena od momenta počinjenja djela do donošenja
presude:
• zbog načela pravičnosti mora se primijeniti najblaži zakon
makar to bio i međuzakon /formulacija čl. 3. st. 2.→
primjena najblažeg zakona
• Vremensko važenje kaznenog zakona kod trajnih
(npr. protupravno lišenje slobode koje je trajalo 8
godina) i produljenih kaznenih djela (npr. počinitelj
koji je počinio seriju prijevara na štetu istog
oštećenika) →čl. 3. st.4.KZ
“Izmijeni li se zakon za vrijeme počinjenja kaznenog djela,primijenit će
se zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovršenja radnje.”→počinitelj
mora znati što je kažnjivo u vrijeme poduzimanja
radnje
• Pitanje retroaktivnosti vremenskih (temporalnih)
zakona (zakona s unaprijed određenim rokom
važenja)→čl. 3. st.5.KZ
“Zakon koji je na snazi samo za određeno vrijeme primijenit će se na
kaznena djela počinjena u tom vremenu i nakon njegova prestanka
važenja ako zakonom nije drukčije propisano.”
 NAČELA UTVRĐIVANJA BLAŽEG ZAKONA

1. uspoređivanje z. in concreto: sud u svakom

konkretnom (pojedinačnom) slučaju utvrđuje koji je
zakon blaži u odnosu na konkretno kazneno djelo i
konkretnog počinitelja → polazi se od konkretnog
činjeničnog stanja i uspoređuju se samo one
odredbe koje se imaju primijeniti na konkretni slučaj
2. načelo alternativiteta zakona → primjena ili
starog ili novog zakona: ne smije se kombinacijom
jednog i drugog stvarati neki treći zakon koji nikada
nije bio na snazi
 KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE BLAŽEG
ZAKONA
• “Zakon” označava cjelovito pravno pitanje, sve
kaznene propise koji u konkretnom slučaju
dolaze do primjene. Njime se zahvaća
cjelokupna kriminalna situacija.
1) Novi je zakon blaži ako određeno ljudsko
ponašanje više ne predviđa kao kazneno djelo
→ DEKRIMINALIZACIJA
• Oprez - Okolnost da je neki članak iz posebnog
dijela zakona brisan, ne znači automatski da je i
određeno ljudsko ponašanje dekriminalizirano! –
Treba voditi računa o tome da li je očuvan pravni
kontinuitet!
• Pravni kontinuitet je očuvan ako se određeno
ponašanje može podvesti pod neko kazneno djelo
iz novog zakona (neovisno o tome u kojoj glavi
zakona i pod kojim nazivom se nalazi)
→čl.3.st.3.KZ
• Drugim riječima, kontinuitet postoji
1)Kada je modificirano isto kazneno djelo (npr.
obmanjivanje kupaca iz članka 284. KZ97 je postalo
zavaravajuće oglašivanje iz članka 255.KZ2011),
2)Kada je neko kazneno djelo ukinuto, ali nastavlja
egzistirati u nekom drugom kaznenom djelu npr. kaznena
djela prisile na spolni odnošaj iz članka 190. KZ97, spolni
odnošaj zlouporabom položaja iz članka 191. KZ97 i
djelomično spolni odnošaj s nemoćnom osobom iz članka
189. KZ97 pokriveni u novom Kaznenom zakonu
(KZ2011) kaznenim djelom „spolni odnošaj bez
pristanka“(članak 152.).
• Unatoč dekriminalizaciji određeno ljudsko ponašanje
može i dalje ostati protupravno, pa čak i kažnjivo ( jer
postoje i druge vrste kažnjivih radnji) → dakle,
dekriminalizacija nekog ponašanja ne znači automatski da
je ono legalizirano!
2) IZMJENE ODREDBI OPĆEG DIJELA ZAKONA mogu
omogućiti donošenje povoljnije odluke za počinitelja
(npr.izmjene kod razloga isključenja protupravnosti ili
krivnje, ublažavanja kazne, pretpostavki za primjenu
uvjetne osude itd.)
3) IZMJENE U POSEBNOM DIJELU (npr. ukidanje
kvalifikatornih okolnosti),

4) ZAPRIJEĆENA (PROPISANA) KAZNA samo je jedan od

kriterija pomoću kojih se utvrđuje koji je zakon blaži i onaj
zakon koji predviđa strožu kaznu, ako se u konkretnom
slučaju primjenom drugih odredbi može doći do
povoljnijeg rješenja za počinitelja kaznenog djela nego po
zakonu koji za to djelo predviđa blažu kaznu.
 PROSTORNO VAŽENJE HRVATSKOG
KAZNENOG ZAKONODAVSTVA
→PRETHODNO PITANJE – gdje je djelo
počinjeno → MJESTO POČINJENJA
KAZNENOG DJELA
→ ZAŠTO JE ZNAČAJNO ODREĐIVANJE
MJESTA POČINJENJA KAZNENOG DJELA
(locus commissi delicti)
• za prostorno važenje hrvatskog
→ KZ;
• za određivanje mjesne nadležnosti domaćih
sudova (mjesno je nadležan u pravilu sud na
čijem je području kazneno djelo počinjeno ili
pokušano čl. 20. st. 1. ZKP);
• kod nekih kaznenih djela gdje su mjesto, prostor i
sl. uzeti kao obilježje zakonskog bića kaznenog
djela.
• Određivanje mjesta počinjenja kaznenog djela kod
distancijskih kaznenih djela
→ radnja počinjenja ostvarena u jednom a posljedica nastupila
u drugom mjestu (npr. počinitelj je postavio eksplozivnu
napravu u zrakoplovu u SR Njemačkoj koji leti u RH gdje je
naprava i eksplodirala u zračnoj luci Pleso, ili je postavio u
vlak a eksplodirala je na Glavnom kolodvoru u Zagrebu) → tri
teorije:
1. teorija djelatnosti: mjesto počinjenja je uvijek ono mjesto
u kojem je počinitelj poduzeo radnju ili propustio poduzeti
radnju, bez obzira na mjesto u kojem je nastupila posljedica;
2. teorija posljedice (rezultata): mjestom počinjenja smatra
se mjesto u kojem je nastupila posljedica, bez obzira gdje je
počinitelj djelovao, i
3. teorija ubikviteta: mjestom počinjenja smatra se kako
mjesto gdje je počinitelj djelovao ili bio dužan djelovati tako i
mjesto u kojem je nastupila posljedica
• → usvojio je i naš KZ (čl. 9. st. 1.): “Kazneno
djelo počinjeno je u mjestu gdje je počinitelj radio
ili bio dužan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili
djelomično nastupila posljedica iz zakonskog
opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli
trebala nastupiti.”
• →sporno u slučajevima sudioništva kada glavni
počinitelj djeluje u jednom, a sudionici u drugom
mjestu: u istom čl. 9. st. 2. KZ propisuje: “U
slučajevima sudioništva kazneno je djelo
počinjeno u mjestu određenom u stavku 1. ovoga
članka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika
radio ili bio dužan raditi ili gdje je prema njegovoj
zamisli posljedica iz zakonskog opisa kaznenog
djela trebala nastupiti.”
 PROSTORNO VAŽENJE KAZNENOG
ZAKONODAVSTVA

• → kaznena djela s obilježjem inozemnosti

• → kaznena vlast i jurisdikcija
• → svrha kaznenopravnih normi kojima se
uređuje kaznena vlast pojedine države –
omogućavanje usporedne primjene
kaznenog zakonodavstva više država
• TEMELJNI PROPISI
• Kazneni zakon (čl. 10. – 19. )
• Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u
kaznenim stvarima (ZOMPO)
• Zakon o primjeni Statuta Međunarodnog
kaznenog suda
• Pomorski zakonik
• Norme međunarodnog prava
 TEMELJNA PODJELA NAČELA
PROSTORNOG VAŽENJA

KD počinjena na KD počinjena izvan RH:

području RH, domaćem Realno načelo (čl.13.KZ)
brodu i zrakoplovu Načelo aktivnog personaliteta(čl.14.KZ)

Teritorijalno načelo (čl.10.KZ) Načelo pasivnog personaliteta(čl.15.KZ)

Načelo zastave broda i Načelo svjetskog prava(pravo univerzalno

registracije zrakoplova (čl.11.KZ) načelo) (čl.16.KZ)

Univerzalno načelo u širem smislu(čl.17.KZ)

 TERITORIJALNO NAČELO (čl. 10. KZ)

→ temeljno načelo primjene kaznenog zakonodavstva

→ kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga
tko počini kazneno djelo na njezinu području (čl. 10. KZ)
→ temeljna ideja na kojoj počiva – svaka je država ovlaštena
i dužna uspostaviti red na svojem području
→ bez obzira tko je počinitelj (domaći ili strani državljanin ili
osoba bez državljanstva - apatrid), tko je oštećenik, te o
kojem se kaznenom djelu radi → jedino je bitno da je djelo
počinjeno na području RH
→pojam teritorija RH – područje nad kojim se prostire
suverenitet RH→"Suverenitet Republike Hrvatske prostire
se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima,
prokopima, unutrašnjim morskim vodama,teritorijalnim
morem te zračnim prostorom iznad tih područja." (čl. 2. st.
2.Ustava RH).
 NAČELO ZASTAVE BRODA I REGISTRACIJE
ZRAKOPLOVA (čl. 11. KZ)
→ KZ u čl. 11. proširuje svoju primjenu i na svakoga
tko počini kazneno djelo na domaćem brodu ili
zrakoplovu, bez obzira na to gdje se brod ili
zrakoplov nalazi u vrijeme počinjenja kaznenog
djela.
→ kazneno djelo je počinjeno u hrvatskom
brodu/zrakoplovu ili protiv hrvatskog
broda/zrakoplova
→ temeljna ideja na kojoj počiva – brod odnosno
zrakoplov su tijekom plovidbe podvrgnuti pravnim
režimima različitih zemalja ili ne podliježu kaznenoj
vlasti ni jedne države (npr. otvoreno more i zračni
prostor nad njim), teškoće oko određenja mjesta
počinjenja kaznenog djela
 PRAVNI UČINCI I POSEBNOSTI POKRETANJA KAZNENOG
POSTUPKA KOD TERITORIJALNOG NAČELA I NAČELA ZASTAVE
BRODA I REGISTRACIJE ZRAKOPLOVA

→ PRIMARNO ili SUPSIDIJARNO NAČELO ? - krši se pravilo ne bis in

idem (ne dva puta suditi u istoj stvari) - hoće li se ponovno u nas voditi
postupak za isto djelo, ako je počinitelj kaznenog djela za to djelo u
inozemstvu već osuđen ili je čak i izdržao kaznu

→ teritorijalno načelo i načela zastave broda i registracije zrakoplova su

fakultativno (ponovno suđenje u RH ovisi o prethodnom odobrenju
Glavnog državnog odvjetnika) primarna (čl. 12. st.1)

→ IZUZETAK (čl. 12. st.2) : kada RH i zemlja članica Schengenskog

sporazuma imaju kaznenu vlast temeljem teritorijalnog načela (npr.
trgovina drogom obavljena na području RH, Njemačke i Nizozemske –
teorija ubikviteta) → ako je protiv počinitelja vođen kazneni postupak u
državi ugovornici bezuvjetno se primjenjuje načelo ne bis in idem →
izbjegavanje dvostrukog suđenja unutar država koje pripadaju
Schengenskom sporazumu → RH ulaskom u EU (Schengenski
sporazum dio je zajedničke pravne stečevine Europske unije (acquis
communautaire))
→ IDENTITET NORME (DVOSTRUKA
KAŽNJIVOST)→ traži li se da počiniteljevo
ponašanje bude kažnjivo po zakonu zemlje
iz koje dolazi? → NE

→ SUĐENJE U ODSUTNOSTI→ DA
→ ZASTUPNIČKA SUDBENOST (čl. 65. i 67. st. 3.
Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći)
→ ako je počinitelj kaznenog djela koje je počinjeno
na području Republike Hrvatske stranac,
kazneni se postupak može ustupiti stranoj
državi pod uvjetima:
1. Neprotivljenja države kojoj se ustupa kazneni
progon;
2. Da se radi o kaznenim djelima za koja je
propisana kazna do 10 godina zatvora
3. Da se oštećenik, ako je državljanin RH, tome ne
protivi (osim ako je dano osiguranje za
ostvarivanje njegovog imovinskopravnog
zahtjeva)
 PRIMJENA HRVATSKOG KAZNENOG ZAKONODAVSTVA ZA
KAZNENA DJELA POČINJENA IZVAN PODRUČJA RH

→ RAZLOZI PROŠIRIVANJA KAZNENE VLASTI PREKO GRANICA

VLASTITE ZEMLJE:

• zaštita pravnih dobara od posebnog interesa za RH kao državu

(REALNO ili ZAŠTITNO načelo – st. 13 KZ)
• vezivanje vlastitih državljana i osoba koje imaju prebivalište u RH na
domaći pravni poredak i kada se nalaze u inozemstvu ( AKTIVNI
PERSONALITET – čl. 14. KZ)
• zaštita hrvatskih državljana, osoba koja ima prebivalište u Republici
Hrvatskoj i pravnih osoba registriranih u Republici Hrvatskoj ( PASIVNI
PERSONALITET – čl. 15. KZ)
• zaštita univerzalno priznatih pravnih dobara (NAČELO SVJETSKOG
PRAVA ili UNIVERZALNO NAČELO U UŽEM SMISLU – čl. 16. KZ)
• međunarodna solidarnost i pomoć u borbo protiv kriminala i zaštita
vlastite države kako ne bi postala utočište kriminalcima
(UNIVERZALNO NAČELO U ŠIREM SMISLU – čl. 17. KZ)
→ PROŠIRIVANJE KAZNENE VLASTI IZVAN GRANICA NE
ZNAČI I PROŠIRENJE JURISDIKCIJE; pojam
međunarodne kaznenopravne pomoći → regulirano
bilateralnim ugovorima → supsidijarno: Zakon
omeđunarodnoj pravnoj pomooći (ZOMPO)
→ PROŠIRIVANJE KAZNENE VLASTI SVOJSTVENO JE
DRŽAVAMA EUROPSKOG PRAVNOG KRUGA →
opravdava ustavnu zabranu izručenja vlastitih državljana
drugoj državi
→ Čl. 9. st. 2. Ustava RH: “Državljanin Republike Hrvatske ne
može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može
oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj
državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili
predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili
pravnom stečevinom Europske unije.
 REALNO NAČELO (čl. 13.)
→ zakonski naziv načela:

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena izvan

Republike Hrvatske protiv njezinog pravnog interesa
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema
svakome tko izvan njezina područja počini:
1. kazneno djelo protiv Republike Hrvatske iz Glave XXXII. ovoga Zakona,
2. kazneno djelo krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i znakova za
vrijednost Republike Hrvatske iz članka 274., članka 275. i članka 276.
ovoga Zakona,
3. kazneno djelo protiv hrvatskog državnog dužnosnika ili službenika u
vezi s njegovom službom,
4. kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz članka 305. ovoga Zakona, ako
je lažni iskaz dan u postupku pred hrvatskim nadležnim tijelima,
5. kaznena djela protiv biračkog prava iz Glave XXXI. ovoga Zakona,
6. kazneno djelo iz članka 193., članka 194., članka 196., članka 197. i
članka 198. ovoga Zakona kad je počinjeno u zaštićenom ekološko-
ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu ili na otvorenom moru.
• GDJE JE DJELO POČINJENO (obzirom na
teritorij RH)? → IZVAN PODRUČJA RH

• TKO JE POČINITELJ (obzirom na

državljanstvo)? → HRVATSKI
DRŽAVLJANIN, STRANAC ili APATRID
("prema svakome")
→KOJA KAZNENA DJELA SU OVIM NAČELOM
OBUHVAĆENA→
→KAZNENA DJELA KOJIMA SE ŠTITI RH KAO DRŽAVA
→njezina naročito vrijedna pravna dobra:
• politička kaznena djela (podstavak 1. čl. 13. KZ);
• kazneno djelo krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i
znakova za vrijednost Republike Hrvatske (podstavak 2. čl.
13. KZ);
• kazneno djelo protiv hrvatskog državnog dužnosnika ili
službenika u vezi s njegovom službom (podstavak 3. čl. 13.
KZ);
• davanje lažnog iskaza u inozemstvu pred hrvatskim
nadležnim tijelima (podstavak 4. čl. 13. KZ);
• određena kaznena djela protiv okoliša kada su počinjena u
ZERP-u ili na otvorenom moru (podstavak 5. čl. 13. KZ) →
jer ta djela neće u pravilu biti propisana kao posebna
kaznena djela u stranom zakonodavstvu pa ih bez ovakvog
propisivanja kad su počinjena u inozemstvu ili na
otvorenom moru ne bi bilo moguće progoniti
 PRAVNI UČINCI I POSEBNOSTI POKRETANJA KAZNENOG
POSTUPKA KOD REALNOG NAČELA

1. KRŠI LI SE PRAVILO NE BIS IN IDEM ? → DA → OBLIGATORNO

PRIMARNO NAČELO → zaključujemo logičkim tumačenjem čl. 18.
st.2. KZ - argumentom a contrario
• → zašto se ponovno sudi u RH? → nije za očekivati da će interesi
RH kao države u punoj mjeri biti zaštićeni pred sudovima strane
države, ili da će strana država uopće kazniti počinitelja (npr. kazneno
djelo protiv RH počinjeno je upravo u interesu te strane države →
primjerice špijunaža ili veleizdaja)
• IZUZETAK → iz razloga svrhovitosti i ekonomičnosti glavni državni
odvjetnik može
• odustati od kaznenog progona kod kaznenih djela pokrivenih realnim
načelom ako smatra da je dovoljna kaznenopravna zaštita pružena
pravomoćnom stranom presudom (čl. 18. st. 1. KZ)
2. IDENTITET NORME? (da li je ponašanje predviđeno kao kazneno
djelo i u zakonodavstvu zemlje u kojoj je počinjeno) → NE TRAŽI SE
3. MOGUĆNOST SUĐENJA U ODSUTNOSTI? → DA → logičkim
tumačenjem (a contrario) čl. 18. st.4. KZ
 NAČELO AKTIVNOG PERSONALITETA (čl. 14. )

→zakonski naziv načela: “Primjena kaznenog zakonodavstva

za kaznena djela koja izvan područja Republike Hrvatske
počine njezini državljani”

→GDJE JE DJELO POČINJENO (obzirom na teritorij RH) ?

→ IZVAN PODRUČJA RH

→TKO JE POČINITELJ? (čl. 14. st. 1. i 2. KZ) →

• HRVATSKI DRŽAVLJANIN (in tempore criminis) ,
• OSOBE KOJE SU HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO
STEKLE NAKON POČINJENJA KD;
• OSOBE S PREBIVALIŠTEM U RH
• KOJA KAZNENA DJELA SU OBUHVAĆENA NAČELOM ?
→ SVA KD OSIM ONIH OBUHVAĆENIH REALNIM (čl.
13.) i NAČELOM SVJETSKOG PRAVA (čl. 16.)
 PRAVNI UČINCI I POSEBNOSTI POKRETANJA
KAZNENOG POSTUPKA KOD NAČELA AKTIVNOG
PERSONALITETA
1. KRŠI LI SE PRAVILO NE BIS IN IDEM ? → NE →
SUPSIDIJARNO NAČELO:
→čl. 18. st.(2) KZ: "U slučajevima iz članka 14., članka 15. i
članka 17. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene
kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske neće se
pokrenuti:
1. ako je pravomoćnom presudom izrečena kazna izvršena ili
je u postupku izvršenja ili više ne može biti izvršena
prema zakonu države u kojoj je osoba osuđena,
2. ako je počinitelj u stranoj državi pravomoćnom presudom
oslobođen ili mu je kazna po zakonu države u kojoj je
kazneno djelo počinio oproštena,
3. ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno
progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili
tužba nisu podneseni, ili je nastupila zastara kaznenog
progona."
2. IDENTITET NORME? → DA
→ IZUZECI (kaznena djela kod kojih je zakonodavac
ODUSTAO OD ZAHTJEVA ZA IDENTITETOM NORME):
čl. 14. st.(3)
→ zakonodavac je taksativno naveo nekoliko kaznenih djela
(Sukladno Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti djece od
seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja te Konvenciji o
prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog
nasilja) , a zatim je stavljena je generalna klauzula kako
se ne bi moralo mijenjati zakonodavstvo svaki put kad
Republika Hrvatska postane strankom neke
međunarodne konvencije (budući je za očekivati da će u
budućnosti i druge konvencije imati ovakve zahtjeve)
→ opravdano je odustajanje od identiteta norme u
slučajevima kršenja međunarodnih normi, jer su to supra
norme u odnosu na propise države u kojoj je počinjeno
kazneno djelo (v. čl. 141. URH).
3. MOGUĆNOST SUĐENJA U ODSUTNOSTI? →
NE (čl. 18. st.(4) KZ): " U slučaju iz članka 14.,
članka 15., članka 16. i članka 17. ovoga Zakona
kazneni postupak će se pokrenuti samo ako se
počinitelj nalazi na području Republike
Hrvatske."
4. Posebnosti primjene kaznenog
zakonodavstva u slučajevima kad naši
državljani koji sudjeluju u mirovnim
operacijama i drugim aktivnostima NATO-a i
Europske unije počine kazneno djelo u zemlji
primateljici → čl. 14. st. (4) KZ: "… primjena
zakonodavstva Republike Hrvatske ravnat će se
prema odredbama ovog Zakona, ako
međunarodnim ugovorom kojeg je Republika
Hrvatska stranka nije predviđeno drugačije."
 NAČELO PASIVNOG PERSONALITETA
(čl. 15.)
→ zakonski naziv: “Primjena kaznenog zakonodavstva za
kaznena djela počinjena protiv državljanina Republike
Hrvatske izvan njezina područja”
→GDJE JE DJELO POČINJENO (obzirom na teritorij RH) ?
→ IZVAN PODRUČJA RH
→TKO JE POČINITELJ? → STRANAC
→TKO JE OŠTEĆEN?
• DRŽAVLJANIN RH;
• OSOBA KOJA IMA PREBIVALIŠTE U RH;
• PRAVNA OSOBA REGISTRIRANA U RH.
→KOJA KAZNENA DJELA SU OBUHVAĆENA NAČELOM ?
→ SVA KD OSIM ONIH OBUHVAĆENIH REALNIM (čl.
13.) i NAČELOM SVJETSKOG PRAVA (čl. 16.) → izričito
propisano u čl. 15. s.t (1) K
• PRAVNI UČINCI I POSEBNOSTI POKRETANJA
KAZNENOG POSTUPKA KOD NAČELA PASIVNOG
PERSONALITETA
1. KRŠI LI SE PRAVILO NE BIS IN IDEM ? → NE →
SUPSIDIJARNO NAČELO →čl. 18. st.(2) KZ: "U
slučajevima iz članka 14., članka 15. i članka 17. ovoga
Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog
zakonodavstva Republike Hrvatske neće se pokrenuti:
1. ako je pravomoćnom presudom izrečena kazna izvršena ili
je u postupku izvršenja ili više ne može biti izvršena prema
zakonu države u kojoj je osoba osuđena,
2. ako je počinitelj u stranoj državi pravomoćnom presudom
oslobođen ili mu je kazna po zakonu države u kojoj je
kazneno djelo počinio oproštena,
3. ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno
progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili
tužba nisu podneseni, ili je nastupila zastara kaznenog
progona."
2. IDENTITET NORME? → DA → čl. 15. st. (1) KZ:
"… ako je to kazneno djelo kažnjivo i prema
zakonu države u kojoj je počinjeno."
• → kada se hrvatsko kazneno zakonodavstvo
primjenjuje temeljem načela pasivnog
personaliteta prema počinitelju se ne može izreći
stroža kazna od one propisane u državi
počinjenja kaznenog djela → u skladu sa
zahtjevom pravičnosti (čl. 15. st. (2) KZ)
3. MOGUĆNOST SUĐENJA U ODSUTNOSTI? →
NE (čl. 18. st.(4) KZ): " U slučaju iz članka 14.,
članka 15., članka 16. i članka 17. ovoga Zakona
kazneni postupak će se pokrenuti samo ako se
počinitelj nalazi na području Republike Hrvatske."
 NAČELO SVJETSKOG PRAVA
(UNIVERZALNO NAČELO U UŽEM
SMISLU) → čl.16
→ zakonski naziv:"Primjena kaznenog
zakonodavstva za kaznena djela protiv
vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
počinjena izvan područja RH"
→GDJE JE DJELO POČINJENO (obzirom na
teritorij RH) ? → IZVAN PODRUČJA RH
→TKO JE POČINITELJ? → → HRVATSKI
DRŽAVLJANIN, STRANAC ili APATRID ("…
prema svakome…")
→KOJA SU KAZNENA DJELA OBUHVAĆENA
NAČELOM SVJETSKOG PRAVA ?
→ TAKSATIVNO NABROJANA KAZNENA DJELA
PROTIV VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENIH
MEĐUNARODNIM PRAVOM (*k.d.: čl. 88.
genocid, čl. 90. zločin protiv čovječnosti, čl. 91.
ratni zločin, čl. 97. terorizam, čl. 104. mučenje i
drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće
postupanje ili kažnjavanje, čl. 105. ropstvo, čl. 106.
trgovanje ljudima)
→ Na kraju nabrajanja je STAVLJENA
GENERALNA KLAUZULA zbog mogućnosti da
novi međunarodni ugovori stvore i nove obveze za
Republiku Hrvatsku
PRAVNI UČINCI I POSEBNOSTI POKRETANJA KAZNENOG POSTUPKA KOD
NAČELA SVJETSKOG PRAVA

1. KRŠI LI SE PRAVILO NE BIS IN IDEM (čl. 18. st. (3) KZ) ?

→ NE
ako je kazneni progon pokrenut pred Međunarodnim kaznenim sudom ili
sudom druge države ;
ako se pred nadležnim stranim sudom može očekivati provođenje pravičnog
postupka

→ DA→ UZ PRETHODNO ODOBRENJE GLAVNOG DRŽAVNOG

ODVJETNIKA
ako je kazneni postupak u stranoj državi proveden suprotno međunarodno
priznatim standardima pravičnog suđenja.
2. IDENTITET NORME? → NE → jer se radi o kaznenom djelu prema
međunarodnom pravu
3. MOGUĆNOST SUĐENJA U ODSUTNOSTI? → NE
• (čl. 18. st.(4) KZ): " U slučaju iz članka 14., članka 15., članka 16. i članka
17. ovoga Zakona kazneni postupak će se pokrenuti samo ako se počinitelj
nalazi na području Republike Hrvatske."
 UNIVERZALNO NAČELO U ŠIREM SMISLU (čl.17)
→ zakonski naziv:"Primjena kaznenog zakonodavstva za
ostala kaznena djela počinjena izvan područja RH“

→GDJE JE DJELO POČINJENO (obzirom na teritorij RH) ?

→ IZVAN PODRUČJA RH

→TKO JE POČINITELJ? → STRANAC

→KOJA KAZNENA DJELA SU OBUHVAĆENA NAČELOM ?

• kaznena djela koja NISU OBUHVAĆENA realnim načelom,
načelima aktivnog i pasivnog personaliteta te načelom
svjetskog prava za koja se PO HRVATSKOM KAZNENOM
ZAKONODAVSTVU MOŽE IZREĆI KAZNA ZATVORA OD
PET GODINA ZATVORA I TEŽA
→ I AKO NIJE DOŠLO DO IZRUČENJA (aut dedere aut
punire)
 PRAVNI UČINCI I POSEBNOSTI POKRETANJA KAZNENOG
POSTUPKA KOD UNIVERZALNOG NAČELA U ŠIREM SMISLU

1. KRŠI LI SE PRAVILO NE BIS IN IDEM ? → NE → SUPSIDIJARNO

NAČELO→čl. 18. st.(2) KZ: "U slučajevima iz članka 14., članka 15. i
članka 17. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog
zakonodavstva Republike Hrvatske neće se pokrenuti:…"

2. IDENTITET NORME? → DA →čl. 17. st.(1) KZ: "…ako je to kazneno

djelo kažnjivo i prema zakonu države u kojoj je počinjeno…"
• → kada se hrvatsko kazneno zakonodavstvo primjenjuje temeljem
univerzalnog načela u širem smislu prema počinitelju se ne može
izreći stroža kazna od one propisane u državi počinjenja kaznenog
djela → u skladu sa zahtjevom pravičnosti (čl. 17. st. (2) KZ)

3. MOGUĆNOST SUĐENJA U ODSUTNOSTI? → NE (čl. 18. st.(4) KZ):

" U slučaju iz članka 14., članka 15., članka 16. i članka 17. ovoga
Zakona kazneni postupak će se pokrenuti samo ako se počinitelj
nalazi na području Republike Hrvatske."
 NAČELO URAČUNAVANJA (čl. 19. KZ)

→ KADA SE PRIMJENJUJE? → U SLUČAJEVIMA KADA JE DOŠLO DO

KRŠENJA NAČELA NE BIS IN IDEM (hrvatsko kazneno zakonodavstvo
primijenjeno je temeljem nekog od (obligatorno ili fakultativno)
PRIMARNIH NAČELA prostornog važenja )

→ npr. počinitelj koji je kazneno djelo počinio na području RH u inozemstvu

je osuđen i izdržao kaznu, a onda mu se u RH (uz prethodno odobrenje
Glavnog državnog odvjetnika) ponovno sudi temeljem teritorijalnog
načela koje je fakultativno primarno; ili je npr. hrvatski državljanin u
inozemstvu osuđen zbog veleizdaje, a onda mu se ponovno sudi u RH
(temeljem realnog načela koje je obligatorno primarno)

→ HRVATSKI SUD NIJE VEZAN PRESUDOM STRANOG SUDA, ali

načelo pravičnosti zahtijeva da se SVAKO LIŠENJE SLOBODE (prije i
nakon donošenja pravomoćne presude) KAO I DRUGE IZVRŠENE
KAZNENOPRAVNE SANKCIJE URAČUNAJU U KAZNU KOJU
IZREKNE DOMAĆI SUD
 TERITORIJALNO REALNO NAČELO NAČELO NAČELO PASIVNOG NAČELO SVJETSKOG UNIVERZALNO
NAČELO (ČL. 10.) I (ČL. 13.) AKTIVNOG PERSONALITETA PRAVA NAČELO U ŠIREM
NAČELO ZASTAVE PERSONALITETA (ČL. 15.) (UNIVERZALNO SMISLU) ČL. 17.
BRODA I (ČL. 14.) NAČELO U UŽEM
REGISTRACIJE SMISLU) ČL. 16.
ZRAKOPLOVA (ČL. 11.)
Zašto je RH Svaka je država Zaštita pravnih Vezivanje vlastitih Zaštita hrvatskih Zaštita vrijednosti Međunarodna solidarnost i
zainteresirana zainteresirana za dobara od posebnog državljana i osoba državljana, osoba koja zaštićenih međunarodnim pomoć u borbo protiv
održavanje reda na svom interesa za RH kao koje imaju ima prebivalište u pravom kriminala i zaštita vlastite
za uspostavu teritoriju i domaćim državu prebivalište u RH na Republici Hrvatskoj i države kako ne bi postala
svoje kaznene brodovima i domaći pravni pravnih osoba utočište kriminalcima
vlasti? zrakoplovima poredak i kada se registriranih u
nalaze u inozemstvu Republici Hrvatskoj
Tko je Bilo tko Bilo tko Državljani RH, osobe Stranac Bilo tko Stranac
počinitelj? koje imaju prebivalište
na teritoriju RH, osobe
koje su državljanstvo
stekle nakon počinjenja
kaznenog djela
Tko je Bilo tko Republika Hrvatska kao Strana država ili Hrvatski državljani i Univerzalno priznata pravna Stranac ili strana država
oštećen? država stranac, ali se ne radi o osobe s prebivalištem u dobra
vrijednostima RH kao pojedinci i pravne
zaštićenim osobe registrirane u RH
međunarodnim pravom
Poštuje li se NE – uz prethodno NE → DA (čl. 18. st. (2) DA(čl. 18. st. (2) DA → NAČELNO DA(čl. 18. st. (2)
načelo ne bis odobrenje Glavnog DO→ OBLIGATORNO SUPSIDIJARNO
FAKULTATIVNO PRIMARNO
in idem? PRIMARNO (čl. 12. st.1.) NE→ IZNIMNO, uz
DA – iznimno za države → uz IZUZETAK iz prethodno odobrenje
stranke Scengenskog razloga ekonomičnosti Glavnog DO→
sporazuma → (čl. 18. st.(1) FAKULTATIVNO
SUPSIDIJARNO PRIMARNO (čl. 18. st. (3)
(čl. 12. st.2.)

Traži li se NE NE DA (čl. 14. st. (1) DA (čl. 15. st. 1) NE DA (čl. 17. st. 1)
identitet NE → u slučaju kršenja
međunarodnih normi
norme? (čl. 14. st. (3)
Može li se DA (a contrario čl. 18. st. DA(a contrario čl. 18. NE (čl. 18. st. (4) NE (čl. 18. st. (4) NE (čl. 18. st. (4) NE (čl. 18. st. (4)
suditi u (4) st. (4)
odsutnosti?
Načelo DA DA DA
uračunavanja?
 TERITORIJALNO REALNO NAČELO NAČELO NAČELO PASIVNOG NAČELO SVJETSKOG UNIVERZALNO
NAČELO (ČL. 10.) I (ČL. 13.) AKTIVNOG PERSONALITETA PRAVA NAČELO U ŠIREM
NAČELO ZASTAVE PERSONALITETA (ČL. 15.) (UNIVERZALNO SMISLU) ČL. 17.
BRODA I (ČL. 14.) NAČELO U UŽEM
REGISTRACIJE SMISLU) ČL. 16.
ZRAKOPLOVA (ČL. 11.)
Zašto je RH Svaka je država Zaštita pravnih Vezivanje vlastitih Zaštita hrvatskih Zaštita vrijednosti Međunarodna solidarnost i
zainteresirana zainteresirana za dobara od posebnog državljana i osoba državljana, osoba koja zaštićenih međunarodnim pomoć u borbo protiv
održavanje reda na svom interesa za RH kao koje imaju ima prebivalište u pravom kriminala i zaštita vlastite
za uspostavu teritoriju i domaćim državu prebivalište u RH na Republici Hrvatskoj i države kako ne bi postala
svoje kaznene brodovima i domaći pravni pravnih osoba utočište kriminalcima
vlasti? zrakoplovima poredak i kada se registriranih u
nalaze u inozemstvu Republici Hrvatskoj
Tko je Bilo tko Bilo tko Državljani RH, osobe Stranac Bilo tko Stranac
počinitelj? koje imaju prebivalište
na teritoriju RH, osobe
koje su državljanstvo
stekle nakon počinjenja
kaznenog djela
Tko je Bilo tko Republika Hrvatska kao Hrvatski državljani i Univerzalno priznata pravna Stranac ili strana država
oštećen? država osobe s prebivalištem u dobra
RH kao pojedinci i pravne
osobe registrirane u RH
Poštuje li se NE – uz prethodno NE → DA (čl. 18. st. (2) DA(čl. 18. st. (2) DA → NAČELNO DA(čl. 18. st. (2)
načelo ne bis odobrenje Glavnog DO→ OBLIGATORNO SUPSIDIJARNO
FAKULTATIVNO PRIMARNO
in idem? PRIMARNO (čl. 12. st.1.) NE→ IZNIMNO, uz
DA – iznimno za države → uz IZUZETAK iz prethodno odobrenje
stranke Scengenskog razloga ekonomičnosti Glavnog DO→
sporazuma → (čl. 18. st.(1) FAKULTATIVNO
SUPSIDIJARNO PRIMARNO (čl. 18. st. (3)
(čl. 12. st.2.)

Traži li se NE NE DA (čl. 14. st. (1) DA (čl. 15. st. 1) NE DA (čl. 17. st. 1)
identitet NE → u slučaju kršenja
međunarodnih normi
norme? (čl. 14. st. (3)
Može li se DA (a contrario čl. 18. st. DA(a contrario čl. 18. NE (čl. 18. st. (4) NE (čl. 18. st. (4) NE (čl. 18. st. (4) NE (čl. 18. st. (4)
suditi u (4) st. (4)
odsutnosti?
Načelo DA DA DA
uračunavanja?
 PRIMJENA KAZNENOG ZAKONA NA
OSOBE
→ Opće pravilo→ k. z. primjenjuje se prema svim osobama bez
obzira na postojanje mnogobrojnih različitosti između njih: spolnih,
vjerskih, rasnih, nacionalnih, socijalnih, ekonomskih, političkih i dr.
→ Krug osoba na koje se ne primjenjuje kazneni zakon →
isključenje ili nemogućnost primjene hrvatskog k. z. prema
određenim osobama predviđena je samim KZ i Ustavom.

1. Isključenje primjene kaznenog zakonodavstva prema

djeci → čl. 7. st.(1) KZ-a
2. Ograničenje primjene kaznenog zakonodavstva prema
osuđenoj osobi → obligatorno djelomično isključenje
→čl. 53. st. 3. KZ-a
3. Ograničenje primjene kaznenog zakonodavstva prema Ustavu
za osobe koje uživaju imunitet→ čl. 75.,105 i 119 URH
 Isključenje primjene kaznenog zakonodavstva
prema djeci
→ čl.7. st.(1) KZ-a kazneno se zakonodavstvo ne
primjenjuje prema djetetu koje u vrijeme kad je
počinilo djelo nije navršilo 14 godina života
→ apsolutno isključenje represivne vlasti prema
osobama koje u vrijeme ostvarenja protupravne
radnje nisu navršile četrnaest godina života
(kaznenopravni pojam djeteta kao počinitelja) -
odricanje države od njezinog prava kažnjavanja
(ius puniendi): odriče se svoga prava u interesu
daljnjeg psihofizičkog razvitka djeteta, te prepušta
roditeljima i tijelima socijalne skrbi brigu i nadzor
nad daljnjim razvitkom
 Ograničenje primjene kaznenog
zakonodavstva prema osuđenoj osobi
→ obligatorno djelomično isključenje
prema čl. 53. st. 3. KZ-a → kad osuđenik za
vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili kazne
maloljetničkog zatvora počini kazneno djelo
za koje je zakonom propisana kazna do
jedne godine zatvora ili blaža kazna
primijenit će se stegovna mjera → veća
učinkovitost stegovnog kažnjavanja unutar
penalnih ustanova (zabrana primanja
posjeta, pošiljki, izlazaka i sl.).
Ograničenje primjene kaznenog zakonodavstva prema
Ustavu za osobe koje uživaju materijalnopravni
imunitet

→ Ustav RH određuje koje osobe imaju imunitet ili

indemnitet kao DJELOMIČNO ISKLJUČENJE ILI
OGRANIČENJE KAZNENE VLASTI
1. ZASTUPNICI U HRVATSKOM SABORU
→čl. 75. Ustava predviđa da zastupnik u Hrvatskom
saboru ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost,
pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje
u Hrvatskom saboru → tzv. materijalnopravni
imunitet (imunitet neodgovornosti) → štiti zastupnika
od kažnjavanja u slučaju da je svojim mišljenjem ili
glasovanjem ostvario zakonski opis nekog kaznenog
djela (npr. uvrede, klevete i sl.)
2. SUCI USTAVNOG SUDA RH
3. PREDSJEDNIK RH
→ima imunitet nepovredivosti prema čl.
105.a Ustava.

4. SUCI I SUCI POROTNICI KOJI

SUDJELUJU U SUĐENJU
→posebna vrsta (djelomičnog)
materijalnopravnog imuniteta : ne mogu biti
pozvani na odgovornost za izraženo
mišljenje ili glasovanje pri donošenju
sudske odluke (čl. 119. Ustava RH)
SVE NAVEDENE OSOBE UŽIVAJU I TZV. PROCESNOPRAVNI
IMUNITET→ISKLJUČENJE JURISDIKCIJE /SUDBENOSTI/
HRVATSKIH SUDOVA I TIJELA KAZNENOG POSTUPKA

→zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni
postupak bez odobrenja H. sabora (čl. 75. st.(2) URH)

→ Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti
kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda (čl. 105.a st.(2) URH)

→ sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela počinjenog u

obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća
(čl. 119. st.(3) URH)

→ Predsjednik Republike, zastupnik i sudac mogu biti pritvoreni bez odobrenja

Ustavnog suda, Hrvatskog sabora odnosno Državnog sudbenog vijeća samo ako su
zatečeni pri počinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju
dužem od pet godina.

→ na kraju, određene osobe prema međunarodnom pravu (običajnom ili ugovornom)

uživaju imunitete → npr. šefovi stranih država i njihova pratnja, strani diplomatski i
konzularni predstavnici, predstavnici određenih međunarodnih organizacija, pripadnici
stranih oružanih snaga → imunitet procesnopravne prirode i odnosi se na isključenje
jurisdikcije /sudbenosti/ hrvatskih sudova i tijela kaznenog postupka.