Zakona o Izvrsenju Krivicnih Sankcija U FBiH

ZAKON O IZVRENJU KRIVINIH SANKCIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - INTEGRALNI TEKST - 1
I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuje se izvrenje krivinih sankcija i drugih mjera izreenih u krivinom postupku (u daljem tekstu: sankcije), utvrenih zakonima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), koji se odnose na: izvrenje kazne zatvora, dugotrajnog i maloljetnikog zatvora, poloaj osuenih osoba na izdravanju kazne zatvora, postupanje sa osuenim osobama, uvjetni otpust, otputanje osuenih osoba i pomo nakon izdrane kazne zatvora, ustanove za izvrenje kazne zatvora, privredne jedinice kaznenopopravnih zavoda, radnopravni status slubenika u ustanovama, izvrenje mjera sigurnosti, izvrenje odgojnih mjera, izvrenje zavodskih mjera, odgaanje, prekid i prestanak odgojnih mjera, pomo nakon izvrenja zavodske mjere i druga pitanja od znaaja za izvrenje krivinih sankcija u Federaciji. Pitanja koja se odnose na izvrenje novanih kazni, sankcija za privredne prijestupe, prekrajnih sankcija, mjera sigurnosti i odgojnih mjera koje nisu regulisane ovim zakonom, uredit e se kantonalnim zakonom. lan 1a. Na izvrenje krivinih sankcija koje je izrekao Sud Bosne i Hercegovine primjenjuje se zakon Bosne i Hercegovine o izvrenju krivinih sankcija. Na izvrenje pritvora odreenog od strane suda Bosne i Hercegovine primjenjuju se zakoni Bosne i Hercegovine kojima se ureuje izvrenje pritvora. lan 2. Osobe prema kojima se izvravaju sankcije liavaju se prava ili se ograniavaju u pravima samo u granicama nunim za ostvarivanje svrhe pojedinih sankcija, u skladu sa zakonom.
Ovaj Integralni tekst sadri tekst Zakona o izvrenju krivinih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubeni novine Federacije BiH, broj 44/98), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrenju krivinih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 42/99) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrenju krivinih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine proglaenog Odlukom Visokog predstavnika od 20.2.2009. godine (Slubene novine Federacije BiH broj 12/09). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe pozivati.
1
htt://www.advokat-prnjavorac.com
lan 3. Izvrenju sankcije pristupa se kad postane pravosnana odluka kojom je sankcija izreena i ako za izvrenje sankcije nema zakonskih smetnji. Sa izvrenjem sankcije moe se otpoeti i prije nego to je postala pravosnana odluka kojom je sankcija izreena samo ako je to zakonom posebno predvieno. lan 4. Kada su ispunjeni uvjeti da se pristupi izvrenju sankcije, nadleni sud odreen zakonom kantona ili drugi nadleni sud (u daljem tekstu: sud) obavezan je preduzeti potrebne radnje da se izvrenje sankcije provede bez odgaanja u skladu sa ovim zakonom. Izvrenje sankcije moe biti odgoeno samo u sluajevima i pod uvjetima predvienim zakonom. lan 5. Organi vlasti, ustanove i druge pravne osobe u iji djelokrug spada primjena zdravstvenih, socijalnih, odgojnih ili drugih mjera od znaaja i za izvrenje pojedinih sankcija, obavezni su saraivati sa ustanovama. Radi to potpunijeg ostvarivanja svrhe pojedinih sankcija, ustanove e saraivati sa pravnim osobama koje bi im prema svojoj djelatnosti mogle pruiti pomo. Ustanove su dune omoguiti pristup i razgovor sa osuenim osobama domaim i meunarodnim organizacijama i drugim institucijama nadlenim za praenje i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa zakonom i odgovarajuim meunarodnim dokumentima. lan 6. Osoba prema kojoj je primijenjena sankcija ne plaa trokove izvrenja, osim trokova novane kazne, kao i drugih trokova, u skladu sa zakonom. lan 7. Za podneske, slubene radnje, rjeenja i druge akte u vezi sa izvrenjem sankcija ne plaa se taksa. lan 8. Radi praenja, prouavanja i unapreenja sistema izvrenja sankcija, federalni ministar pravde (u daljem tekstu: federalni ministar), moe osnovati struni savjet iz reda predstavnika naunih ustanova, sudova, organa uprave, strunih udruenja i drugih institucija koje se bave pitanjima odgoja i kriminaliteta.
lan 9. Poslovi izvrenja sankcija propisani ovim zakonom su poslovi od posebnog interesa za Federaciju. II - IZVRENJE KAZNE ZATVORA, DUGOTRAJNOG ZATVORA I MALOLJETNIKOG ZATVORA 1. Ope odredbe lan 10. Svrha izvrenja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetnikog zatvora (u daljem tekstu: kazna zatvora) je da osuene osobe tokom izdravanja kazne, kroz sistem savremenih odgojnih mjera, usvoje drutveno prihvatljive vrijednosti u cilju lakeg ukljuivanja u uvjete ivota na slobodi i da se ponaaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dunosti graanina. lan 11. Postupanje s osuenim osobama mora biti ovjeno i s potovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, s ouvanjem njihovog tjelesnog i duevnog zdravlja, vodei pri tome rauna da se odri potreban red i disciplina. Zabranjeno je provoenje bilo kakve torture i drugih surovih, neljudskih ili nehumanih i poniavajuih postupanja od strane slubenih osoba ustanove prema osuenim osobama. U postupanju sa osuenim osobama ne smije biti diskriminacije zasnovane na rasi, boji koe, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, politikim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu, srodstvu, ekonomskom ili nekom drugom statusu. lan 12. Osuena osoba ima pravo zadovoljavati svoje vjerske potrebe. Ustanove su obavezne obezbijediti uvjete za zadovoljavanje vjerskih potreba. lan 13. S osuenim osobama treba postupati na nain koji u najveoj mjeri odgovara linosti osuenog i prilagoen postignutom uspjehu u tretmanu. Radi postizanja uspjenog tretmana obavlja se klasifikacija osuenih osoba. lan 14. Kod osuenih osoba treba razvijati osjeanje line odgovornosti za njihove postupke i podsticati ih da u svom tretmanu i sami sudjeluju.
Tokom izvrenja kazne zatvora osigurat e se osuenima sudjelovanje u odravanju reda i discipline, kao i u odgojnim, kulturnim, sportskim i drugim djelatnostima. lan 15. Osuene osobe izdravaju kaznu zatvora, u pravilu, skupno. Kada to zahtijeva zdravstveno stanje osuene osobe ili kad je to predvieno zakonom moe se odrediti da osuena osoba izdrava kaznu odvojeno od ostalih. Muke i enske osobe izdravaju kaznu zatvora odvojeno. Maloljetne osobe izdravaju kaznu zatvora, u pravilu, odvojeno od punoljetnih osoba. lan 16. Osuenim osobama na izdravanju kazne zatvora osiguravaju se prava i pogodnosti predviene ovim i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. lan 17. Osuenim osobama omoguit e se rad u skladu sa njihovim psihofizikim i strunim sposobnostima i mogunostima ustanove. Rad osuenih osoba treba biti koristan i da to vie odgovara savremenom nainu obavljanja rada iste vrste na slobodi. Svrha ovog rada je da osueni steknu, odnosno odre i poveaju svoje radne sposobnosti, radne navike i struno znanje radi to lakeg ukljuivanja u koristan ivot na slobodi. Osuene osobe svojim radom ostvaruju sredstva koja slue za njihove line potrebe i za plaanje zakonskog izdravanja i drugih obaveza, u skladu sa zakonom. Postizanje ekonomske koristi od rada osuenih osoba ne smije ii na tetu ostvarenja svrhe toga rada. lan 18. Za oduene osobe za koje je to potrebno organizuje se nastava za opu i strunu izobrazbu i osposobljavanje. U svrhu postizanja ope izobrazbe i tretmana oduenih tokom izvrenja kazne zatvora, organizuju se razni oblici kolovanja, teajeva, slobodnih aktivnosti, kulturnoprosvjetnog rada i tjelesne kulture i omoguuje itanje knjiga i dnevne tampe, kao i koritenje drugih sredstava informisanja.
lan 19. Radi poticanja vlastitih napora osuenih osoba za ukljuivanje u redovan ivot na slobodi, osueni za koje se s osnovom moe oekivati da e se na slobodi dobro vladati i da nee vriti krivina djela mogu se pustiti na uvjetni otpust, u skladu sa Krivinim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Krivini zakon Federacije). O uvjetnom otpustu osoba oduenih u skladu s nadlenosti Bosne i Hercegovine u krivinim stvarima, konsultovat e se Sud Bosne i Hercegovine po pitanju primjenjivog zakona. lan 20. Osuenim osobama otputenim sa izdravanja kazne zatvora pruit e nadleni organi, ustanove i druge pravne osobe potrebnu pomo za njihovo lake i bre ukljuivanje u redovan ivot na slobodi. 2. Upuivanje na izdravanje kazne zatvora lan 21. Osuene osobe upuuju se na izdravanje kazne zatvora u odgovarajuu ustanovu prema pravosnanoj presudi suda kojom je ta kazna izreena. lan 22. Upuivanje osuenih osoba na izdravanje kazne zatvora vri sud na ijem podruju osueni ima prebivalite, odnosno boravite ili Sud Bosne i Hercegovine kada je taj sud izrekao kaznu. lan 23. Sud je duan poduzeti potrebne radnje radi izvrenja kazne zatvora odmah nakon prijema izvrne odluke, a najkasnije u roku od tri dana od dana njenog prijema. lan 24. Sud poziva osuenu osobu koja se nalazi na slobodi i saoptava mu dan kada treba da se javi radi izvravanja kazne zatvora u odreenu ustanovu. Dan javljanja toj ustanovi odreuje se tako da osuenoj osobi ostane najmanje osam, a najvise 15 dana do dana javljanja na izdravanje kazne zatvora. Pri saoptenju sud predaje osuenoj osobi uputni akt, kao i voznu kartu ako za odlazak treba koristiti prevozna sredstva javnog saobraaja. Sud je duan da, prilikom upuivanja osuene osobe na izdravanje kazne zatvora istovremeno ili najkasnije u roku od tri dana obavijesti ustanovu kog dana osuena osoba treba da se javi na izdravanje kazne zatvora.
Uz uputni akt sud e obavezno dostaviti prepis presude i izvod iz kaznene evidencije. Ustanova je duna da to prije, ali najkasnije u toku istog dana obavijesti sud o stupanju osuene osobe na izdravanje kazne zatvora. Ako se osuena osoba koja je na slobodi ne javi odreenog dana radi izdravanja kazne zatvora, ustanova e o tome obavijestiti sud to prije, a najkasnije u toku istog dana, od dana odreenog za javljanje u ustanovu. Ako se uredno upuena osuena osoba ne javi ustanovi u odreenom roku, sud e izdati naredbu sudskoj policiji, da se ta osoba prinudno sprovede. Za osuene osobe koje se kriju ili se nalaze u bjekstvu sud donosi naredbu za izdavanje potjernice koju dostavlja nadlenom organu za unutranje poslove. Kada osuena osoba bude uhvaena sprovodi se u ustanovu. Trokove sprovoenja u sluaju iz st. 8. i 9. ovog lana snosi osuena osoba. lan 25. Poetak izvrenja kazne zatvora rauna se od dana kada se osuena osoba sama javi radi izdravanja kazne zatvora, odnosno od dana kada bude sprovedena u ustanovu. lan 26. Ako osuena osoba koja se upuuje na izdravanje kazne zatvora ima maloljetnu djecu ili druge osobe o kojima se iskljuivo stara, sud e o tome obavijestiti nadleni organ starateljstva. Federalni ministar, uz saglasnost zamjenika federalnog ministra pravde, donosi Pravilnik o kriterijima za upuivanje osuenih osoba na izdravanje kazne zatvora. 3. Odlaganje izvrenja kazne lan 27. Osuenoj osobi koja se nalazi na slobodi moe se, na njenu molbu, ili s njenim pristankom na molbu lanova ue porodice ili na prijedlog nadlenog organa socijalnog staranja, odloiti izvrenje kazne zatvora: 1) ako je oboljela od tee akutne bolesti; 2) ako se desio smrtni sluaj ili teka bolest u uoj porodici osuene osobe; 3) ako je odlaganje potrebno radi izvrenja ili dovrenja izuzetno neodlonih poljskih ili sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili
drugim udesom, a porodica osuene osobe nema drugih lanova porodice sposobnih za rad, niti se zbog slabog imovnog stanja ili iz drugih opravdanih razloga moe angaovati druga osoba za obavljanje ovih poslova; 4) ako je osuena osoba obavezna da izvri odreeni posao koji je ve poeo, a usljed neizvrenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija teta; 5) ako je odlaganje osuenoj osobi potrebno zbog zavretka kolovanja ili polaganja ispita za koji se pripremala; 6) ako su zajedno sa osuenom osobom odueni njen brani drug ili drugi lanovi zajednikog domainstva ili ako se oni ve nalaze na izdravanju kazne zatvora, a istovremenim izdravanjem kazne svih tih osoba bilo bi ugroeno izdravanje maloljetnih, bolesnih ili starih lanova domainstva; 7) ako je osuena ena koja doji dijete mlae od godinu dana ili koja je trudna; 8) ako je osuena osoba hranilac porodice, a stupanjem na izdravanje kazne zatvora bilo bi ugroeno izdravanje porodinog domainstva. Izvrenje kazne u sluaju iz take 1. stava 1. ovog lana, moe se odloiti dok bolest traje, u sluajevima iz ta. 2., 3., i 4. najdue tri mjeseca, u sluajevima iz ta. 5., 6. i 8. najdue est mjeseci, a u sluajevima iz take 7. do navrene jedne godine ivota djeteta. lan 28. Molba za odlaganje izvrenja kazne zatvora podnosi se u roku od tri dana od dana uruenog uputnog akta iz stava 1. lana 24. ovog zakona. Ako je razlog za odlaganje izvrenja kazne zatvora iz ta. 1. i 2. stava 1. lana 27. ovog zakona, nastao nakon tog roka, molba se moe podnijeti do dana kada osuena osoba treba da se javi radi izdravanja kazne. U molbi se moraju navesti razlozi i dokazi o injenicama koje opravdavaju odlaganje. O molbi za odlaganje izvrenja kazne zatvora rjeava sud koji je duan u roku od pet dana od dana prijema molbe donijeti rjeenje. Prije donoenja rjeenja sud moe izvriti potrebna provjeravanja radi utvrivanja injenica navedenih u molbi. Molbu koja nije podnesena u roku i molbu u kojoj nisu navedeni razlozi, dokazi i injenice, sud e rjeenjem odbaciti. Do donoenja rjeenja o molbi odlae se poetak izvrenja kazne zatvora. Ako se molba za odlaganje ponovo podnosi iz istih razloga iz kojih je ranija molba odbijena, sud e rjeenjem takvu molbu odbaciti.
lan 29. Protiv rjeenja kojim se odbija ili odbacuje molba za odlaganje izvrenja kazne zatvora osuena osoba ima pravo albe u roku od tri dana od dana prijema rjeenja nadlenog kantonalnog suda. alba odlae izvrenje kazne. Nadleni kantonalni/upanijski sud duan je donijeti rjeenje po albi iz stava 1. ovog lana u roku od tri dana od dana prijema albe, a u roku od pet dana od dana donesenog rjeenja, duan je dostaviti ga nadlenom sudu za izvrenje kazne zatvora. Protiv rjeenja kantonalnog suda po albi iz stava 3. ovog lana, ne moe se pokrenuti upravni spor. O odlaganju izvrenja kazne zatvora sud e obavezno obavijestiti ustanovu u koju se upuuje osuena osoba. lan 30. Osoba pozvana na odsluenje vojnog roka koja je osuena na kaznu zatvora upuuje se na izdravanje kazne zatvora prije sluenja vojnog roka. Osobi koja je u toku odsluenja vojnog roka osuena na kaznu zatvora do est mjeseci za uinjeno krivino djelo prije stupanja na odsluenje vojnog roka ili vojnu vjebu, odloit e se poetak izvrenja kazne zatvora do zavretka vojnog roka, odnosno vojne vjebe. Izvrenje kazne odloit e se i osobi osuenoj na kaznu zatvora do dvije godine za krivino djelo uinjeno prije stupanja na odsluenje vojnog roka, kojoj do zavretka vojnog roka ne preostaje vie od est mjeseci. lan 31. Kad nadleni tuilac na osnovu zakonskog ovlatenja zatrai odlaganje izvrenja kazne zatvora, sud nee pozivati osuenu osobu radi izvrenja kazne, a ako ga je ve pozvao, ali jo nije proao rok javljanja ustanovi, donijet e rjeenje o odlaganju izvrenja kazne zatvora. Odlaganje izvrenja kazne zatvora u sluaju iz stava 1. ovog lana, traje dok tuilac ne obavijesti sud da se moe otpoeti sa izvrenjem kazne zatvora, odnosno dok ne bude donesena odluka o pravnom sredstvu tuioca. 4. Prijem i klasifikacija osuenih osoba lan 32. Osuena osoba prima se u ustanovu na osnovu uputnog akta suda.
Prilikom prijema u ustanovu, utvrdit e se identitet osuene osobe koja e se smjestiti u prijemno odjeljenje. Osoba osuena na kaznu zatvora do jedne godine zadrat e se u prijemnom odjeljenju do 15 dana, a osobe osuene preko jedne godine zatvora, najdue 30 dana. lan 33. Sav novac, vrijednosti i ostala imovina koja pripada osuenoj osobi, a koju prema kunom redu ustanove ne smije drati, mora se prilikom prijema osuene osobe pohraniti na sigurnom mjestu, o emu e se napraviti popis. Imovina iz stava 1. ovog lana vraa se osuenoj osobi prilikom otputanja iz ustanove ili se predaje lanovima njegove porodice uz saglasnost osuene osobe. lan 34. U prijemnom odjeljenju osuena osoba se upisuje u matinu knjigu, za nju se formira osobni list i utvruje zdravstveno stanje. Osoba osuena na kaznu zatvora preko est mjeseci, fotografirat e se. Za vrijeme boravka u prijemnom odjeljenju, utvruje se prijedlog tretmana osuene osobe. Uputstvo o matinim knjigama, osobnom listu i nainu odreivanja tretmana osuenih osoba, donosi federalni ministar. lan 35. U toku izvrenja kazne zatvora moe se vriti reklasifikacija osuenih osoba, zavisno od postignutog uspjeha u tretmanu. lan 36. Na poetku izdravanja kazne zatvora osuena osoba se upoznaje s pravilima kunog reda, s pravima i dunostima u toku izdravanja kazne zatvora, s nainom na koji moe ostvariti svoja prava i s disciplinskim prekrajima i kaznama koje se za njih mogu izrei. Odredbe ovog zakona kao i ostali propisi o izvrenju kazne zatvora, koji se odnose na prava i dunosti osuenih osoba, treba da budu dostupni osuenim osobama u toku izdravanja kazne zatvora, o emu se stara rukovodilac ustanove. lan 37. O datumu stupanja i o datumu otputanja sa izdravanja kazne zatvora ustanova e odmah obavijestiti nadleni organ za unutranje poslove na ijem podruju se osuena osoba vodi u evidenciji prebivalita odnosno boravita, kao i
nadleni organ za poslove odbrane kod koga se ta osoba vodi u vojnoj evidenciji (u daljem tekstu: nadleni organ odbrane). III - POLOAJ OSUENIH OSOBA NA IZDRAVANJU KAZNE ZATVORA 1. Smjetaj i higijenski uvjeti lan 38. Smjetaj osuenih osoba u ustanovi mora odgovarati higijenskim zahtjevima predvienim ovim zakonom i mjesnim klimatskim prilikama. lan 39. Svakoj osuenoj osobi, u pravilu, osigurava se posebna soba za spavanje, osim u sluajevima kada se smatra da zajedniki smjetaj vie osuenih osoba ima odreenih prednosti. Svaka osuena osoba mora imati poseban krevet i posteljinu. Zajedniki boravak osuenih osoba osigurava se na radnom mjestu, u procesu obrazovnih aktivnosti, prilikom objedovanja, za vrijeme slobodnih aktivnosti, u dnevnom boravku i slinim prilikama. lan 40. U svim prostorijama u kojima borave osuene osobe mora se osigurati zadovoljavanje zdravstvenih i higijenskih potreba, dovoljna koliina zraka, svjetla, grijanja i ventilacije i sa najmanje etiri metra kvadratna, ali ne manje od deset kubnih metara prostora na svaku osuenu osobu. U prostorijama u kojima borave osuene osobe prozori moraju biti dovoljno veliki da omoguuju rad i itanje pod prirodnim svjetlom u uobiajenim uvjetima, da omoguuju ulaz svjeeg zraka, osim ako ne postoje klimatski ureaji, da svojim izgledom i veliinom odgovaraju standardnim prozorima. Vjetako osvjetljavanje mora odgovarati postojeim standardnim normama. Sanitarni ureaji moraju omoguiti svakoj osuenoj osobi zadovoljavanje fizioloskih potreba u istim i pristojnim uvjetima. Svakoj osuenoj osobi mora se omoguiti koritenje prikladnih ureaja za kupanje i tuiranje pri temperaturi koja odgovara klimatskim uvjetima i u razmacima koji omoguavaju odravanje normalne line higijene, ali najmanje jedanput u sedmici. Sve prostorije ustanove moraju se propisno odravati i redovno istiti.
lan 41. Osuene osobe treba da odravaju linu higijenu za koju im treba osigurati vodu i toaletni pribor. Iz zdravstvenih razloga, a u cilju ouvanja samopotovanja, osuenim osobama treba omoguiti njegovanje normalne brade i kose, a mukarcima redovito brijanje. lan 42. U ustanove koje ne ispunjavaju uvjete iz l. 38. do 41. ovog zakona, ne mogu se upuivati na izdraavanje kazne zatvora osuene osobe o emu odluuje federalni ministar. 2. Odijevanje i ishrana osuenih osoba lan 43. Osuenim osobama kojima nije doputeno noenje vlastite odjee osigurava se odjea i obua koja je prikladna klimatskim uvjetima tako da im se ne ugroava zdravlje. Odjea osuenih osoba, koju osigurava ustanova ne smije djelovati degradirajue i poniavajue. Pravilnik o odjei i obui osuenih osoba donosi federalni ministar. lan 44. Osuenim osobama se osigurava hrana u pravilnim razmacima koja je pripremljena u obrocima koji kvalitetom i koliinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a ujedno su primjereni dobi, zdravlju, vrsti posla koji obavljaju i njihovim vjerskim i kulturnim zahtjevima. Punoljetnim osuenim osobama osigurava se hrana kalorine vrijednosti najmanje 12.500 dula dnevno, a maloljetnicima 14.500 dula dnevno. Pravilnik o ishrani osuenih osoba, kao i tablicama kalorine vrijednosti hrane donosi federalni ministar. 3. Zdravstvena zatita lan 45. Osuenim osobama osigurava se ljekarska pomo i bolniko lijeenje. Trokove lijeenja snosi ustanova, osim ako se utvrdi da se osueni namjerno ozlijedio.
lan 46. Svaka ustanova treba da ima svoga ljekara i po mogunosti organizovanu zdravstvenu zatitu. O smjetaju osuenog u bolnicu ustanove ili u ambulantnu sobu iste ustanove odluuje ljekar. U sluaju da ne postoji mogunost lijeenja u ustanovi, oboljela osuena osoba upuuje se u ustanovu u kojoj postoji mogunost lijeenja, a u sluaju hitnosti ili kad postoji opasnost zbog dueg prevoza u tu ustanovu, kao i kad ne postoji mogunost potrebnog specijaliziranog lijeenja u toj ustanovi, oboljela osuena osoba uputit e se u zdravstvenu ustanovu, o emu odluuje rukovodilac ustanove. Vrijeme provedeno u opoj zdravstvenoj ustanovi uraunava se u izvrenje kazne zatvora. lan 47. Oboljela osuena osoba ima pravo traiti da ga na njegov troak pregleda ljekar specijalista, ako takav pregled nije ve odredio ljekar ustanove. lan 48. Trudnim osuenim enama i porodiljama osigurava se struna ljekarska njega. Dijete moe ostati uz majku, na njezin zahtjev, do navrene tri godine zivota, a nakon toga predaje se, u sporazumu s majkom, porodici ili nadlenom organu socijalne skrbi, koji e poduzeti potrebne mjere za smjetaj djeteta. Osuena ena moe se za vrijeme trudnoe zaposliti samo na lakim radovima, a za vrijeme od est sedmica prije, a isto toliko poslije poroaja, samo na radovima koje dozvoli ljekar. lan 49. Osuena osoba koja za vrijeme izdravanja kazne zatvora duevno oboli ili pokazuje teke psihike smetnje, uputit e se u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. lan 50. Medicinska intervencija nad osuenom osobom, kad za to postoje medicinske indikacije nee se primjenjivati bez njegova pristanka, osim u sluajevima predvienim propisima iz oblasti zdravstva. lan 51. U sluaju nesree na poslu ili profesionalnog oboljenja, osuene osobe imaju pravo na invalidsko osiguranje po propisima o invalidskom osiguranju.
4. Ogranienje u kretanju osuenih osoba i pravo na kontakte lan 52. Upotreba sredstava za ograniavanje kretanja kao to su lisice, koulje stezulje i ostala sredstva za ogranienje kretanja mogu se koristiti samo kao mjera za sprijeavanje bijega za vrijeme sprovoenja osuene osobe, ili iz zdravstvenih razloga po nalogu i kontroli ljekara da bi se osuena osoba zatitila od samopovrijeivanja ili nasrtanja na druge osuene osobe, kao i u sluajevima da se sprijei unitavanje imovine od strane osuene osobe. Sredstva za ogranienje kretanja ne mogu se upotrebljavati kao kazna za osuene osobe. lan 53. Osuenim osobama omoguit e se da razgovaraju sa inspektorom nadlenim za izvrenje kazne zatvora ili drugim ovlatenim osobama koje posjeuju ustanovu. Razgovor iz stava 1. ovog lana obavlja se bez prisustva slubenog osoblja ustanove. Osuenim osobama mora se omoguiti upuivanje molbi, albi i drugih podnesaka nadlenim organima radi zatite njihovih prava. Molbe i pritube moraju se rjeavati bez odgaanja. lan 54. Osuenim osobama omoguit e se kontaktiranje sa njihovim porodicama, osobama ili predstavnicima organizacija koje mogu pomoi u njihovom tretmanu. lan 55. Osuene osobe imaju pravo da se informiu o novostima u svijetu putem dnevne ili periodine tampe, radija, televizije i na drugi pogodan nain o emu se stara rukovodilac ustanove. Osuenim osobama stranim dravljanima omoguit e se da budu informisani o njihovom pravu da stupe u kontakt sa diplomatskim ili konzularnim predstavnikom zemlje ili diplomatskog ili konzularnog predstavnitva zemlje koja zastupa interese njihove zemlje ili sa nacionalnim ili meunarodnim organom ija je dunost djelovanje u interesu takvih osoba. lan 56. U sluaju tee bolesti ili smrti osuene osobe, uprava ustanove e o tome odmah obavijestiti njegovu uu porodicu ili drugu osobu koju je osuena osoba ranije odredila.
Osuena osoba mora biti obavijetena o smrti ili teoj bolesti lanova ue porodice. U sluajevima iz stava 2. ovog lana osuenoj osobi e se, po mogunosti, dozvoliti posjeta da vidi preminulog lana ue porodice ili da prisustvuje sahrani. Posmrtni ostaci osuene osobe se isporuuju njenoj porodici ili se sahranjuju u groblje koje odredi ustanova. IV - PREKID IZDRAVANJA KAZNE ZATVORA I PREMJETAJ 1. Prekid izdravanja kazne zatvora lan 57. Osuenoj osobi moe se dozvoliti prekid izdravanja kazne zatvora. Odredbe l. 27., 28., 29. i 31. ovog zakona shodno se primjenjuju i na prekid izdravanja kazne zatvora. Prekid izdravanja kazne zatvora izvrit e se i u sluaju kada sud odredi mjeru pritvora za drugo krivino djelo. O prekidu izdravanja kazne zatvora rjeenjem odluuje sud koji je izrekao prvostepenu presudu. U sluaju iz stava 4. ovog lana sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice sudija. lan 58. Molba osuene osobe i miljenje ustanove dostavlja se sudu u roku od 15 dana. lan 59. Protiv rjeenja iz lana 57. ovog zakona osuena osoba moe izjaviti albu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje doneseno po albi je konano i protiv njega se ne moe pokrenuti upravni spor. Vrijeme provedeno na prekidu izdravanja kazne zatvora ne rauna se u vrijeme izdravanja kazne zatvora. lan 60. Ako se za vrijeme trajanja prekida izdravanja kazne zatvora utvrdi da su prestale okolnosti zbog kojih je prekid dozvoljen ili je dozvoljen na osnovu lanih isprava ili drugih dokaza, odnosno da se prekid ne koristi u svrhu u koju je dozvoljen,
rjeenje iz lana 59. ovog zakona e se ukinuti, a osuenoj osobi naloiti da se javi na dalje izdravanje kazne zatvora odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje iz stava 1. ovog lana dostavlja se ustanovi i osuenoj osobi. Ako se osuena osoba ne javi na dalje izdravanje kazne zatvora u roku odreenom u rjeenju, ustanova e postupiti po odredbama iz st. 7. do 9. lana 24. ovoga zakona. 2. Premjetaj osuenih osoba lan 61. Nakon izdrane jedne treine kazne zatvora, na molbu osuene osobe ili na prijedlog rukovodioca ustanove moe se odobriti premjetaj osuene osobe iz jedne u drugu ustanovu. O premjetaju osuene osobe iz jedne u drugu ustanovu odluuje Federalno ministarstvo pravde (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) uz pribavljeno miljenje ustanove. Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana osuena osoba moe uloiti albu federalnom ministru. Ako je odbijena molba iz stava 1. ovog lana, nova molba moe se podnijeti nakon isteka roka od est mjeseci od dana donoenja rjeenja iz stava 2. ovog lana. O premjetaju osobe osuene od strane Suda Bosne i Hercegovine moe se odluiti iskljuivo u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine o izvrenju krivinih sankcija. V - POSTUPANJE SA OSUENIM OSOBAMA 1. Rad osuenih osoba i naknada za rad lan 62. Osuenim osobama se odreuje vrsta posla u skladu sa potrebama njihovog tretmana, njihovim psihofizikim sposobnostima, sklonostima, linim svojstvima i steenim strunim sposobnostima, prema mogunostima koje postoje u ustanovi i prema potrebama odravanja discipline. U odreivanju vrste posla vodit e se rauna i o elji osuenih osoba da rade odreeni posao. Organizacija i metode rada u privrednim jedinicama ustanove treba da odgovaraju savremenim radnim standardima i tehnikama, kao i modernim sistemima rukovoenja proizvodnim procesima.
lan 63. Osuenim osobama sposobnim za rad omoguit e se rad u privrednim jedinicama (pogonima, radionicama, ekonomijama i drugim organizacionim jedinicama) ustanove, na radilitima izvan kruga ustanove, kao i izvan ustanove. Pojedinano upuivanje osuenih osoba izvan ustanove moe se vriti samo uz saglasnost Federalnog ministarstva. lan 64. Osuena osoba koja na izdravanju kazne zatvora treba da provede do est mjeseci, a koja je u radnom odnosu, moe za vrijeme izdravanja kazne zatvora nastaviti rad u preduzeu u kojem je dotad radila, ukoliko se s tim saglasi preduzee i osuena osoba i ako je to izvodljivo s obzirom na udaljenost preduzea o emu odluuje federalni ministar. Meusobna prava i obaveze u sluaju iz stava 1. ovog lana regulisat e se ugovorom koji zakljuuju rukovodilac ustanove i ovlatena osoba preduzea. lan 65. Dobit koja se ostvaruje radom osuenih osoba ne treba da bude prioritetna u odnosu na njihov tretman. lan 66. Radno vrijeme osuenih osoba odreuje se po propisima o radnim odnosima koji se odnose na radnike u preduzeima (u daljem tekstu: propisi o radnim odnosima). lan 67. Mjere zatite na radu osuenih osoba treba da odgovaraju zatiti na radu u preduzeima u kojima se obavljaju slini poslovi. lan 68. Osuene osobe imaju pravo na osiguranje od nesree na poslu i profesionalnog oboljenja pod istim uvjetima kao i radnici u preduzeima. lan 69. Dnevni i sedmini maksimum radnih sati osuenih osoba treba da odgovara radnom vremenu utvrenom prema propisima o radnim odnosima. lan 70. Osuene osobe imaju pravo na dnevni odmor, najmanje jedan dan odmora u sedmici i dovoljno vremena za obrazovanje i druge aktivnosti u skladu sa njihovim programom tretmana.
lan 71. Osuenim osobama koje rade i borave u zatvorenim prostorijama mora se omoguiti da provedu na otvorenom prostoru najmanje tri sata dnevno. lan 72. Osuene osobe imaju pravo na naknadu za svoj rad. Visina naknade za rad zavisi od vrste posla, koliine i kvaliteta rada, duine radnog vremena kao i doprinosa ostvarivanju produktivnosti i ekonominosti poslovanja. Naknada za rad iznosi od jedne etvrtine do jedne polovine plae koja se moe ostvarivati na istim ili slinim poslovima u preduzeima. Naknada za produni rad, rad nou i rad pod oteanim uvjetima obraunava se u skladu sa propisima o radnim odnosima ili na osnovu ugovora, ako je to povoljnije za osuene osobe. Osuene osobe koje pohaaju praktinu nastavu imaju pravo na 70% prosjene naknade iz stava 3. ovog lana. lan 73. Rukovodilac ustanove donosi Pravilnik o nakandama za rad osuenih osoba uz saglasnost federalnog ministra. lan 74. Osuenim osobama koje ne rade, a nemaju vlastitih sredstava, osigurat e se podmirivanje najnunijih potreba davanjem potrebnih stvari (za odravanje line higijene, dopisivanja i sl.). lan 75. Osuenoj osobi koja oboli na radu ili u vezi s radom u ustanovi pripada naknada za vrijeme sprijeenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, osim u sluaju namjernog samopovrjeivanja. lan 76. Osuena osoba slobodno raspolae naknadom koju prima za svoj rad. Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog lana, predmet izvrenja moe biti polovina naknade za rad na osnovu izvrne odluke nadlenog suda po kojoj je osuena osoba obavezna davati izdravanje djeci, branom drugu, odnosno roditeljima, naknaditi tetu prouzroenu krivinim djelom ili podmiriti druge obaveze.
lan 77. Rukovodilac ustanove moe donijeti rjeenje da se od naknade za rad osuene osobe, kao i novca koji je osuenoj osobi oduzet prilikom dolaska u ustanovu ili mu je poslan, naplati teta koju je osuena osoba namjerno ili grubom nepanjom prouzrokovala za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kao i trokovi sprovoenja osuene osobe do kojih je dolo usljed njenog bjekstva i drugim sluajevima sprovoenja kad ih po ovom zakonu snosi osuena osoba. Protiv rjeenja rukovodioca ustanove o visini i naplati tete osuena osoba moe u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja izjaviti albu Federalnom ministarstvu. Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana moe se voditi upravni spor. Ako teta premauje vrijednost od 300 KM, a osuena osoba ne pristaje da je plati, ustanova moe naknadu tete ostvariti tubom kod nadlenog suda. lan 78. Za pronalaske i tehnika unapreenja ostvarena tokom izdravanja kazne zatvora, osuenim osobama pripadaju prava shodno opim propisima. lan 79. Osueni koji su proveli na redovnom radu ukupno est mjeseci, ukljuujui i vrijeme provedeno na lijeenju, osim u sluaju namjernog samopovreivanja, imaju pravo na neprekidni odmor najmanje 18, a najvie do 30 radnih dana tokom jedne godine. Naknada za odmor osuenim osobama utvruje se po propisima o radnim odnosima. Visina i nain koritenja godienjeg odmora propisuje se pravilnikom o kunom redu ustanove. lan 80. Kad se po propisima o radu i samo vrijeme provedeno na radu u odreenoj vrsti posla priznaje kao osnov za sticanje kvalifikacije, priznat e se za tu kvalifikaciju i vrijeme provedeno na istoj vrsti posla u ustanovi. 2. Obrazovanje osuenih osoba lan 81. Za osuene maloljetnike i mlae punoljetne osobe koje nemaju zavrenu osnovnu kolu u osmogodinjem trajanju, ustanova je obavezna organizovati nastavu u cilju sticanja osnovne izobrazbe i nastavu za strunu izobrazbu i osposobljavanje osuenih, u skladu sa propisima o osnovnom i srednjem obrazovanju.
Nastava iz stava 1. ovog lana organizuje se i za ostale osuene osobe za koje je to korisno i potrebno. Ukoliko se pokae pogodnijim, ustanova moe organizovati nastavu iz stava 1. ovog lana u saradnji sa mjesnim kolama, o emu se sklapa poseban ugovor. Osuene osobe mogu biti dopisni izvanredni aci i studenti kola i teajeva van ustanove, ako to razlozi sigurnosti dozvoljavaju i ako se programom tretmana ocijeni da je to potrebno i korisno za postizanje svrhe izvrenja kazne. Osuene osobe koje zavre odreenu kolu ili steknu kvalifikacije u ustanovi dobivaju svjedodbu. Iz svjedodbe se ne smije vidjeti da je opa ili druga naobrazba steena u ustanovi. lan 82. Na rad kola koje se osnivaju u ustanovama primjenjuju se propisi o osnovnom i srednjem obrazovanju kantona na ijem se podruju nalazi ustanova. lan 83. Svaka ustanova treba da ima biblioteku koja je na raspolaganju svim kategorijama osuenih osoba. Biblioteka treba da bude snabdjevena irokim asortimanom knjiga za razonodu kao i naunom literaturom, koju, u skladu sa mogunostima, treba neprekidno dopunjavati. Osuenim osobama treba omoguiti da koriste svoje knjige za itanje. Ukoliko je mogue biblioteku treba organizovati u saradnji sa loklanom bibliotekom. lan 84. U okviru slobodnog vremena u ustanovi organizuju se slobodne aktivnosti, (fizika kultura i razni oblici kulturnoprosvjetnog rada), kao dopunski oblik opeg, fizikog i strunog obrazovanja i radi sticanja pozitivnih navika za racionalno koritenje slobodnog vremena poslije putanja na slobodu. U cilju ostvarivanja aktivnosti iz stava 1. ovog lana, osuene osobe mogu osnivati sportske, dramske, literarne, muzike i druge sekcije i odravati priredbe i takmienja.
3. Prava i pogodnosti lan 85. Osuene osobe imaju pravo primati pismena od organa vlasti i drugih institucija i upuivati im podneske u svrhu zatite svojih prava i zakonom zastienih interesa, bez ogranienja i kontrole. Strani dravljani mogu se obraati i konzularnim organima svoje drave ili drave koja titi njihove interese, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Osobe bez dravljanstva i izbjeglice mogu se obraati institucijama koje po pravilima meunarodnog prava tite interese tih osoba. lan 86. Osuene osobe imaju pravo dopisivati se sa lanovima svoje porodice bez ogranienja. lan 87. Osuene osobe imaju pravo primati posjete lanova ue porodice, a po odobrenju ustanove mogu ih posjeivati i druge osobe, u skladu sa pravilnikom o kunom redu ustanove. Ako je osuena osoba strani dravljanin, konzularni predstavnik njegove drave ili drave koja titi interese njegove drave, ima pravo, u granicama kunog reda, posjeivati osuenu osobu. Pravo iz stava 2. ovog lana moe se uskratiti samo ako se takvo pravo uskrauje diplomatskim ili konzularnim prestavnicima Bosne i Hercegovine u dravi iji je dravljanin osuena osoba, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Ako je osuena osoba bez dravljanstva ili izbjeglica, predstavnik meunarodne organizacije koja titi interese osoba bez dravljanstva, odnosno izbjeglica, ima pravo, u granicama kunog reda, posjeivati te osuene osobe. lan 88. Osuene osobe imaju pravo primati od lanova ue porodice poiljke sa rubljem, predmetima za linu upotrebu, tampu i knjige, te novac koji mogu troiti, u skladu sa pravilnikom o kunom redu ustanove. lan 89. Osuenoj osobi se mogu odobriti koje se koriste van ustanove i to: a) slobodno kretanje van kruga ustanove u trajanju do 24 sata nakon svakih izdranih sedam dana kazne zatvora (etiri puta u mjesecu koje u principu treba iskoristiti neradnim danom);
b) slobodan izlaz u grad u trajanju do pet sati jednom u mjesecu; c) dopust do est dana u toku jedne godine izdravanja kazne zatvora. Nakon svakih dva mjeseca provedenih na izdravanju kazne zatvora osuenom se moe odobriti do jedan dan dopusta; d) dopust do sedam dana u toku jedne godine izdravanja kazne zatvora u sluaju teke bolesti ili smrti lana porodice, elementarnih nepogoda ili tekih socijalnih sluajeva; e) slobodno kretanje van kruga ustanove do dva dana u toku jedne godine za vjerske praznike; f) za svaki dravni praznik slobodno kretanje van kruga ustanove do jedan dan u toku jedne godine; g) godinji odmor u krugu porodice. lan 89a. Nadzor je obavezan ako je pogodnost koja se koristi izvan ustanove odobrena: a) osobi osuenoj na kaznu zatvora do deset godina za krivino djelo genocida, zloina protiv ovjenosti, ratnog zloina, terorizma, neovlatene proizvodnje i prometa opojnim drogama, sprjeavanja povratka izbjeglih i raseljenih osoba; b) osobi osuenoj na kaznu zatvora duu od deset godina, bez obzira na vrstu krivinog djela; c) alkoholiaru, ovisniku o drogama ili viestrukom povratniku. Ako se pogodnost koja se koristi van ustanove odobrava osobi koju je osudio Sud Bosne i Hercegovine, o tome se to prije obavjetava Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, ali najkasnije prije poetka koritenja pogodnosti. lan 90. Sljedeim se osobama nee odobriti koritenje pogodnosti izvan ustanove prije isteka jedne polovine zatvorske kazne: a) osobama osuenim na kaznu zatvora u trajanju do deset godina za krivino djelo genocida, zloina protiv ovjenosti, ratnog zloina, terorizma, neovlatene proizvodnje i prometa opojnim drogama, sprjeavanja povratka izbjeglih i raseljenih osoba; b) svim osobama osuenim na kaznu zatvora duu od deset godina, bez obzira na vrstu krivinog djela; c) alkoholiarima, ovisnicima o drogama ili viestrukim povratnicima.
Osobama osuenim na kaznu zatvora od pet do deset godina, koje nisu poinile krivina djela iz stava 1. taka a) i b) ovog lana i koje nisu viestruki povratnici, alkoholiari ili ovisnici o drogama, moe se odobriti pogodnost koja se koristi van kruga ustanove, nakon izdrane jedne treine zatvorske kazne. Drugim osuenicima moe se odobriti pogodnost koja se koristi van kruga ustanove nakon izdrane jedne etvrtine zatvorske kazne. Miljenje nadlenog policijskog organa i nadlene opinske slube za socijalnu zatitu potrebno je prilikom odluivanja o odobravanju koritenja pogodnosti iz lana 89. ovog zakona osuenicima koji su poinili krivino djelo iz stava 1. taka a) i b) ovog lana, ili osuenicima za koje se procijeni da bi boravkom na slobodi izazvali javne nerede ili ukoliko je to potrebno iz sigurnosnih razloga. Kriteriji iz stavova 1., 2., 3. i 4. ovog lana ne primjenjuju se na odobrenje pogodnosti iz lana 89. take d) ovog zakona koje se koriste iskljuivo u iznimnim sluajevima. Pored zahtjeva za odobrenje pogodnosti iz lana 89. take d) ovog zakona, osuenik je duan podnijeti pismeno obrazloenje razloga za traenje dopusta; Nevraanje sa dopusta u roku od 24 sata po isteku odobrenog perioda, bez odgovarajueg i po mogunosti prethodnog opravdanja, smatrat e se bjekstvom. Pogodnosti iz lana 89. ovog zakona ne smiju se koristiti izvan teritorije Bosne i Hercegovine. lan 91. Uvjeti i nain koritenja pogodnosti iz lana 89. ovog zakona, kao i onih koje se koriste unutar ustanove, propisuju se kunim redom. Za dobro ponaanje, zalaganje na radu, kao i kad se ocijeni da bi to moglo pozitivno uticati na osuene osobe, ustanova moe osuenim osobama davati i druge pogodnosti utvrene pravilnikom o kunom redu ustanove. lan 92. Pritube protiv odluka o koritenju pogodnosti mogu se podnositi Ombudsmenu za ljudske prava Bosne i Hercegovine. Osuena osoba ima pravo pritubi Federalnom ministarstvu, odnosno odgovarajuem organu uprave kantona, na rad slubenih osoba ustanove zbog povrede njenih prava.
4. Disciplinska odgovornost lan 93. Osuene osobe disciplinski odgovaraju za ponaanja uinjena suprotno zakonu, pravilniku o kunom redu i nareenjima slubenih osoba ustanove. Ponaanja iz odredbe stava 1. ovog lana, predstavljaju disciplinski prekraj. Disciplinski prekraji mogu biti teki i laki. Teki disciplinski prekraji su: 1) odbijanje nareenja slubenih osoba; 2) pruanje aktivnog ili pasivnog otpora slubenim osobama; 3) bjektstvo ili pripremanje bjekstva sa izdravanja kazne ili pomaganje drugim osobama pri bjekstvu ili pripremanju bjekstva; 4) udaljavanje iz ustanove ili sa radilita bez odobrenja slubene osobe; 5) uivanje i unoenje u ustanovu alkohola i opojnih droga; 6) posjedovanje kod sebe nedozvoljenih predmeta; 7) neopravdano kanjenje sa slobodnih izlazaka, odsustvovanja ili odmora; 8) meusobne svae i tue; 9) izrada ma kakvih predmeta i obavljanje privatnih poslova za sebe ili drugog bez naloga slubene osobe; 10) pjevanje, galama, dovikivanje iz sobe u sobu, odnosno kroz prozor ili po hodnicima, stvaranje nepotrebne guve prilikom postrojavanja, ulaska ili izlaska iz zgrade; 11) nepristojno ponaanje prema slubenim osobama; 12) izbjegavanje pozdravljanja slubenih osoba; 13) neuredno odravanje prostorija za boravak, posteljine, odjee i obue; 14) puenje na nedozvoljenom mjestu, bacanje otpadaka i ikova po hodnicima ili u krugu organa; 15) ulaenje u spavae sobe i druge prostorije u vrijeme kada je to zabranjeno; 16) meusobna preprodaja ili trampa bilo kakvih stvari, kraa, kockanje, igranje nedozvoljenih igara;
17) unoenje u ustanovu predmeta koje osuene osobe ne smiju kod sebe imati; 18) sve druge radnje koje su zabranjene pravilnikom o kunom redu, uputstvima i naredbama rukovodioca ustanove. Laki disciplinski prekraji ureuju se pravilnikom o kunom redu ustanove. lan 94. Postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti osuene osobe mogu pokrenuti rukovodilac ustanove i rukovodioci organizacionih jedinica ustanove. Osuene osobe ne mogu biti skupno kanjene za uinjeni disciplinski prekraj, niti mogu biti kanjene dva puta za istu radnju. lan 95. Ako osuena osoba za vrijeme izdravanja kazne zatvora uini u ustanovi novo krivino djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do godinu dana, kaznit e se kaznom predvienom za teki disciplinski prekraj. lan 96. Za lake disciplinske prekraje mogu se izrei kazne: 1) ukor; 2) javni ukor. Za teke disciplinske prekraje mogu se izrei kazne: 1) novana kazna; 2) upuivanje u samicu do 20 dana. Novana kazna moe iznositi najvie 15% od prosjene mjesene naknade za rad osuenih osoba u prethodnom mjesecu u ustanovi. Disciplinska kazna upuivanja u samicu moe se izrei samo za disciplinske prekraje iz stava 4. ta. 1. do 8. lana 93. ovog zakona. lan 97. Disciplinski postupak i izricanje disciplinskih kazni vri komisija koju imenuje rukovodilac ustanove. U postupku utvrivanja odgovornosti osuenoj osobi se mora omoguiti da iznese svoju odbranu.
Pri izricanju disciplinske kazne iz stava 2. lana 96. ovog zakona moe se uvjetno odloiti izvrenje disciplinske kazne za vrijeme do est mjeseci. Uvjetno odlaganje izvrenja disciplinske kazne opozvat e se ako uvjetno kanjena osoba u roku za koji je odloeno izvrenje bude ponovo disciplinski kanjena. Protiv rjeenja komisije o izricanju disciplinske kazne osuena osoba ima pravo albe rukovodiocu ustanove u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje rukovodioca ustanove doneseno po albi je konano i protiv njega se ne moe voditi upravni spor. lan 98. Disciplinska kazna upuivanja u samicu ne moe se primjenjivati ako se njenim izvrenjem ugroava zdravlje osuene osobe, o emu pismeno miljenje daje ljekar ustanove. U toku izdravanja disciplinske kazne upuivanja u samicu, osuenoj osobi moraju biti osigurani odgovarajui higijenski i zdravstveni uvjeti. lan 99. Prema osuenim osobama koje zbog svojih postupaka predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost osoba i imovine ustanove, moe se odrediti mjera usamljenja u trajanju do jedne estine izreene kazne, s tim da usamljenje ne moe neprekidno trajati due od tri mjeseca. Osuena osoba e se drati za vrijeme trajanja mjere usamljenja odvojeno od ostalih osuenih osoba. Izvrenje mjere usamljenja prekinue se ako se ljekarskim nalazom utvrdi da tjelesno i duevno stanje osuene osobe ne dozvoljava dalje usamljenje. Mjera usamljenja moe se ukinuti i prije isteka vremena za koje je odreena, ako se u toku njenog izvrenja utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je odreena. Za vrijeme izdravanja kazne upuivanja u samicu i mjere usamljenja, osuenu osobu svaki dan kontrolie ljekar ustanove. Rjeenje u sluaju iz stava 1. ovog lana donosi rukovodilac ustanove uz saglasnost Federalnog ministarstva, a rjeenje iz st. 3. i 4. ovog lana donosi rukovodilac ustanove. Protiv rjeenja iz stava 1. ovoga lana osuena osoba ima pravo albe federalnom ministru, u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Rjeenje iz stava 7. ovog lana donesenog po albi je konano i protiv njega se ne moe voditi upravni spor.
Pravilnik o uvjetima i nainu izdravanja kazne upuivanja u samicu i mjere usamljenja, donosi federalni ministar. 5. Pravilnik o kunom redu lan 100. Pravilnikom o kunom redu ustanove blie se ureuje organizacija i nain ivota osuenih osoba na izdravanju kazne zatvora u ustanovama, a naroito: prijem, upoznavanje sa kunim redom i drugim propisima; smjetaj, ishrana i odijevanje; nain koritenja zdravstvene zatite i sprovoenje higijenskih mjera; nain i uvjeti zadovoljavanja vjerskih potreba; dopisivanje, prijem posjeta i poiljki, vrsta i koliina prehrambenih artikala koje mogu primati; uvjeti i nain raspolaganja novcem od naknada za rad, nagrada i od novanih poiljki; nain koritenja neprekidnog odmora; odravanja reda i discipline; postupak za izricanje disciplinskih kazni i mjere usamljenja; uvjeti i nain izvrenja izreenih disciplinskih kazni; vrste pogodnosti i uvjeti za sticanje i njihovo koritenje; ovlatenja slubenih osoba u ustanovama za davanje pogodnosti; ogranienja na prijem poiljki, posjeta i koritenje pogodnosti; nain organizovanja kulturnoprosvjetnog, zabavnog i sportskog ivota, slobodne aktivnosti; nain otputanja i pomo prilikom otputanja sa izdravanja kazne zatvora i druga pitanja koja mogu biti od znaaja za uvjete i nain izdravanja kazne zatvora. Pravilnik o kunom redu ustanove donosi rukovodilac ustanove uz saglasnost federalnog ministra.
VI - IZVRENJE KAZNE MALOLJETNIKOG ZATVORA lan 101. Odredbe ovog zakona o izvrenju kazne zatvora primjenjuju se i na izvrenje maloljetnickog zatvora, ako odredbama cl. 101. do 107. ovog zakona nije drukije propisano. lan 102. Kaznu maloljetnikog zatvora osueni maloljetnici izdravaju u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima za maloljetnike u ustanovama, u kojima mogu ostati do navrene 23. godine zivota, a ako do tada ne budu izdrali kaznu, uputit e se u ustanovu u kojoj punoljetne osobe izdravaju kaznu zatvora. Izuzetno od odredbi iz stava 1. ovog lana, u ustanovi za maloljetnike, odnosno u posebnom odjeljenju za maloljetnike ustanove, moe ostati osoba koja je navrila 23. godine ivota, ako je to potrebno radi zavretka njenog kolovanja ili strunog osposobljavanja, ali najdue do navrene 25. godine ivota. Osuene maloljetne osobe moraju imati odvojene prostorije za boravak od ostalih osuenih osoba, ako se nalaze u posebnom odjeljenju.
lan 103. U ustanovi za osuene maloljetnike, odnosno u ustanovi u kojoj se nalazi posebno odjeljenje za maloljetnike, postoji osnovna i srednja skola, u skladu sa propisima o osnovnoj koli i propisima o srednjoj koli ili se u suradnji sa odgovarajuom osnovnom, odnosno srednjom kolom osnivaju odjeljenja osnovne, odnosno srednje kole za obrazovanje i odgoj osuenih maloljetnih osoba. Osuena maloljetna osoba moe izuzetno pod nadzorom odgajatelja, radi zavretka zapoetog kolovanja, pohaati kolu izvan ustanove, ako to dozvoljavaju razlozi sigurnosti i tretmana. lan 104. U ustanovi osuenim maloljetnicima osigurava se bavljenje fizikom kulturom. lan 105. Osuenim maloljetnicima ne moe se ograniiti dopisivanje sa roditeljima i drugim bliskim srodnicima. lan 106. Osuenom maloljetniku koji se dobro ponaa i zalae u uenju i radu rukovodilac ustanove moe odobriti dopust radi posjeivanja roditelja i drugih bliskih srodnika. Dopust se moe odobriti dva puta u toku godine i moe trajati svaki put do 20 dana. lan 107. Osuenom maloljetniku moe se izrei disciplinska kazna upuivanja u samicu najvie do pet dana. Osuenom maloljetniku koji pohaa kolu omoguit e se da za vrijeme izdravanja kazne samice redovito pohaa nastavu, ita strunu literaturu i radi kolsku zadau. Prema osuenom maloljetniku ne moe se primijeniti mjera usamljenja.
VII - UVJETNI OTPUST, OTPUTANJE OSUENIH OSOBA I POMO NAKON IZDRANE KAZNE ZATVORA 1. Uvjetni otpust lan 108. O uvjetnom otpustu osuenih osoba u skladu sa odredbama Krivinog zakona Federacije odluuje Komisija za uvjetni otpust. O uvjetnom otpustu osuenih osoba koje kaznu zatvora izdravaju u ustanovama Federacije, odluuje Komisija koju imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije). Komisija za uvjetni otpust ima predsjednika i etiri lana i njihove zamjenike. Komisija za uvjetni otpust imenuje se od predstavnika Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog tuilatva, Federalnog ministarstva i drugih federalnih organa uprave u iji djelokrug spadaju poslovi socijalne zatite i odbrane. Komisija za uvjetni otpust donosi poslovnik o svom radu. U vezi s uvjetnim otpustom osoba osuenih prema nadlenosti Bosne i Hercegovine u krivinim stvarima, konsultovat e se Sud Bosne i Hercegovine i Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine po pitanju primjenjivog zakona. lan 109. O uvjetnom otpustu Komisija rjeava na osnovu molbe osuene osobe ili lanova njegove ue porodice ili na prijedlog rukovodioca ustanove. Molbe odnosno prijedlozi se dostavljaju Komisiji za uvjetni otpust preko ustanove. Ustanova uz molbu dostavlja podatke o postignutom uspjehu u tretmanu osuene osobe i druge podatke od znaaja za odluku Komisije, kao i miljenje o osnovanosti molbe. lan 110. Komisija za uvjetni otpust moe donijeti jedno rjeenje, ako rjeava molbe za vie osuenih osoba. Rjeenje se dostavlja ustanovi, koja je duna, ako je rjeenje pozitivno, pismeno obavijestiti osuenu osobu i sud koji je uputio osuenu osobu na izdravanje kazne, a ako je rjeenje negativno, samo osuenu osobu. Ako je podnosilac molbe lan porodice, o ishodu ga obavjetava Federalno ministarstvo.
lan 111. Protiv odluke Komisije za uvjetni otpust ne moe se izjaviti alba, niti pokrenuti upravni spor. 2. Otputanje osuenih osoba lan 112. Osuena osoba se otputa iz ustanove onog dana kada joj istekne kazna ili onog dana kada joj poinje tei uvjetni otpust. Ako posljednji dan izdravanja kazne zatvora pada u neradni dan, osuena osoba se otputa posljednjeg radnog dana koji tom danu prethodi. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, kada je novana kazna zamijenjena kaznom zatvora, otputanje osuenih osoba iz ustanove vrit e se i u neradne dane. Ustanova je duna da o otputanju osuene osobe obavijesti sud to prije, ali najkasnije tokom istog dana. lan 113. Osuena osoba koja se otputa iz ustanove ima pravo na trokove prevoza do svog ranijeg prebivalita ili do mjesta prebivalita njegove ue porodice, a ako je stranac, do graninog prijelaza. Trokove prevoza snosi ustanova iz koje je osuena osoba otputena. Ako osuena osoba koja se otputa iz ustanove nema odjeu ili obuu, niti sredstava da ih nabavi, ustanova e mu ih dati bez naknade. Ako je osuena osoba u vrijeme kad se otputa sa izdravanja kazne teko bolesna i usljed toga nesposobna za putovanje, ustanova e je smjestiti u najbliu zdravstvenu ustanovu radi lijeenja. Ako osuena osoba nema sredstava da plati trokove lijeenja, ove trokove za prvi mjesec snosi ustanova, a nakon toga opina u kojoj je osuena osoba imala prebivalite u vrijeme upuivanja na izdravanje kazne zatvora. lan 114. Prilikom otputanja iz ustanove uvjetno otputena osuena osoba naznait e mjesto u kome e boraviti za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta. Po dolasku u ovo mjesto uvjetno otputena osuena osoba je duna da se prijavi organima iz lana 37. ovog zakona. U sluaju promjene mjesta boravka uvjetno otputena osuena osoba duna je da o tome obavijesti organe iz stava 1. ovog lana.
lan 115. Osuenoj osobi, koja je izdravala kaznu zatvora ili je putena na uvjetni otpust izdaje se potvrda o izdranoj kazni, odnosno uvjetnom otputanju. Potvrdu iz stava 1. ovog lana izdaje rukovodilac ustanove. Obrazac i sadraj potvrde propisuje federalni ministar. 3. Pruanje pomoi osobi otputenoj sa izdrane kazne zatvora lan 116. Ako je osuenoj osobi po izlasku na slobodu potrebna pomo, ustanova e blagovremeno o tome obavijestiti organ uprave nadlean za poslove socijalne zatite prema mjestu prebivalita osuene osobe. lan 117. Nadleni organ za poslove socijalne zatite prua osuenim osobama koje se otputaju sa izdravanja kazne zatvora, u granicama mogunosti, pomo koja im je potrebna radi to lakeg ukljuivanja u redovit ivot na slobodi i razvija kod njih osjeaj obaveze da se i sami angauju u rjeavanju svojih problema. Pomo se sastoji naroito u privremenom smjetaju i osiguranju ishrane, osiguranju nunog lijeenja, iznalaenju nove sredine u kojoj e osuena osoba ivjeti, u sreivanju porodinih prilika, u pronalaenju zaposlenja i dovrenja zapoetog strunog osposobljavanja i davanja novane pomoi za podmirivanje najnunijih potreba. lan 118. Ustanova e omoguiti predstavnicima organa zdravstva i socijalne zatite, slube za zapoljavanje radnika, kao i drugih zainteresovanih organizacija da posjeuju osuene osobe radi upoznavanja njihovih linih i porodinih problema i sudjelovanja u njihovom rjeavanju, kao i radi organizovanja prihvata koji im je potreban nakon izlaska na slobodu.
VIII - USTANOVE ZA IZVRENJE KAZNE ZATVORA 1. Opa odredba lan 119. Za izvrenje kazne zatvora, u skladu sa ovim zakonom, osnivaju se ustanove za izvrenje kazne zatvora kao posebne federalne ustanove.
Ustanove iz stava 1. ovog lana su kaznenopopravni zavodi koji se osnivaju i ukidaju ovim ili drugim posebnim federalnim zakonom. Kaznenopopravni zavodi nemaju svojstvo pravnog lica. O pitanjima organizacije i naina rada ustanova iz stava 2. ovog lana, primjenjuju se propisi koji se odnose na federalne organe uprave, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. U kaznenopopravnim zavodima izvravaju se sve kazne zatvora izreene u krivinom postupku. 2. Organizacija kaznenopopravnih zavoda lan 120. Kaznenopopravni zavodi osnivaju se kao: 1) kaznenopopravni zavod za muke osobe, 2) kaznenopopravni zavod za maloljetnike, 3) kaznenopopravni zavod za ene, 4) kaznenopopravni zavod za maloljetnice, 5) kaznenopopravni zavod bolnica. U kaznenopopravnim zavodima iz ta. 1. i 3. stava 1. ovog lana mogu postojati posebna odjeljenja za izvrenje maloljetnikog zatvora i posebna odjeljenja za izvrenje odgojne mjere upuivanja u odgojnopopravni zavod. lan 121. Prema stupnju osiguranja i ogranienja slobode kretanja osuenih osoba, kao i primijenjenim mjerama postupanja prema tim osobama, kaznenopopravni zavodi mogu biti zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa. U kaznenopopravnim zavodima zatvorenog tipa mogu postojati odjeli poluotvorenog tipa, a u poluotvorenim kaznenopopravnim zavodima odjeli otvorenog tipa. lan 122. Unutranja organizacija kaznenopopravnog zavoda utvruje se Pravilnikom o unutranjoj organizaciji koji donosi rukovodilac zavoda uz saglasnost Vlade Federacije.
U kaznenopopravnom zavodu, po pravilu, postoje organizacijske jedinice koje se bave poslovima osiguranja, odgoja tretmana, zdravstvene zatite i zapoljavanja osuenih osoba, kao i opim i zajednikim poslovima. Pravilnikom o unutranjoj organizaciji mogu se, u zavisnosti od potrebe i prirode poslova, formirati i druge organizacijske jedinice u skladu sa propisima o naelima za utvrivanje unutranje organizacije federalnih organa uprave i federalnih ustanova. 3. Rukovoenje ustanovama i slubenici ustanove lan 123. Kaznenopopravnim zavodom rukovodi direktor. U kaznenopopravnom zavodu postoji zamjenik direktora koji zamjenjuje direktora u sluaju njegove odsutnosti i sprijeenosti i pomae direktoru u izvravanju poslova iz njegove nadlenosti. Direktora i zamjenika direktora kaznenopopravnog zavoda, bez konkursa, postavlja i razrjeava Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra. Direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda postavljaju se na etiri godine i nakon isteka tog roka mogu biti ponovo postavljeni. Za direktora i zamjenika direktora kaznenopopravnog zavoda moe se postaviti osoba koja ima visoku kolsku spremu i najmanje pet godina radnog iskustva nakon sticanja te spreme. Direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Direktor kaznenopopravnog zavoda, organizuje rad zavoda, usklauje rad organizacionih jedinica, nadzire pravilnost i zakonitost rada, predstavlja zavod i vri druge poslove za koje je nadlean po zakonu i drugim propisima. Direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda za svoj rad odgovaraju Vladi Federacije i federalnom ministru. lan 124. Direktoru kaznenopopravnog zavoda u rukovoenju pojedinim podrujima rada pomau rukovodei slubenici. Rukovodei slubenici u kaznenopopravnom zavodu mogu biti pomonici i savjetnici direktora. Pomonike i savjetnike direktora kaznenopopravnog zavoda postavlja i razrjeava direktor bez konkursa uz saglasnost federalnog ministra.
Radna mjesta rukovodeih slubenika iz ovog lana i poslove koje obavljaju utvruju se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji kaznenopopravnog zavoda. lan 125. U cilju ostvarenja svrhe izvrenja kazne zatvora iz lana 10. ovog zakona, organizaciona jedinica ustanove nadlena za tretman osuenih osoba programira i koordinira odgojni rad i ispituje linost osuenika, izrauje program tretmana za svaku osuenu osobu, neposredno putem drugih organizacionih jedinica i strunih instruktora prati rad i ponaanje osuenih osoba u toku izdravanja kazne zatvora, prikuplja i objedinjuje podatke i zapaanja strunih instruktora, nastavnika i drugih osoba koje neposredno rade sa osuenim osobama, o vladanju i ponaanju osuenih osoba, analizira i prouava postignute rezultate i uticaj preduzetih odgojnih mjera, te na osnovu postignutih rezultata preduzima potrebne mjere i unapreuje odgojni rad u ustanovi, primjenjujui savremene oblike i metode rada. Na poslovima odgoja radi potreban broj odgajatelja s odgovarajuom visokom kolskom spremom, tako da na jednog odgajatelja dolazi, po pravilu, do 50 osuenih osoba. U kaznenopopravnom zavodu postoji grupa strunjaka za ispitivanje linosti i utvrivanje programa tretmana osuenih osoba (psiholog, pedagog, socijalni radnik, ljekar, dipl. pravnik i drugi strunjaci). Odgajatelji, psiholozi, pedagozi i socijalni radnici polau struni ispit pred komisijom koju imenuje federalni ministar. Pravilnik o polaganju strunog ispita osoba iz stava 4. ovog lana, donosi federalni ministar. lan 126. Rad osuenih osoba u kaznenopopravnom zavodu organizuje se u privrednim jedinicama (pogonima, radionicama i ekonomijama). Radnici na radu u privrednim jedinicama brinu se o organizovanju privrednih jedinica i njihovom poslovanju, organizuju strunu obuku osuenih osoba na radnim mjestima u privrednim jedinicama, te obavljaju i druge poslove utvrene aktom o unutarnjoj organizaciji ustanove. Radi strunog osposobljavanja osuenih osoba u ustanovama se osigurava potreban broj strunih instruktora. lan 127. Radi pruanja ljekarske pomoi osuenim osobama, u ustanovama se organizuje zdravstvena zatita. U kaznenopopravnom zavodu osigurava se, po potrebi, i psihijatrijska sluba za dijagnostiku i primjenu odgovarajuih mjera.
U kaznenopopravnom zavodu za ene postoje porodiljski odjel i prikladne prostorije za djecu. lan 128. Obavljanje upravnih, pravnih, finansijskih, kancelarijskih, kadrovskih i opih poslova vre slubenici ustanove, u skladu sa pravilnikom o unutranjoj organizaciji ustanove. lan 129. Osobe koje zasnivaju radni odnos u ustanovi na poslovima zatvorskog policajca straara (u daljem tekstu: straar), pored uvjeta predvienih za slubenike u federalnim organima uprave, treba da ispunjavaju zdravstvene i psihofizike uvjete propisane za policajce Federalnog ministarstva unutranjih poslova / Federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Zdravstvene i psihofizike sposobnosti kandidata iz stava 1. ovog lana ocjenjuje zdravstvena ustanova koju odredi federalni ministar. Provjera zdravstvenih i psihofizikih sposobnosti radnika ustanove koji obavljaju poslove osiguranja obavlja se jedanput godinje. lan 130. Slubenici ustanova i Federalnog ministarstva, koji rade na poslovima kojim se vri neposredan uticaj na osuene osobe i straari, u pravima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravima po osnovu rada izjednaavaju se sa sudskom policijom i policijom Federalnog ministarstva unutranjih poslova / Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, u skladu sa federalnim zakonom. Zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova i zadataka sredstva za plae iz stava 1. ovog lana, osiguravaju se u uveanom iznosu u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za plae drugih federalnih organa uprave. Federalno ministarstvo vodi evidenciju o osobama iz stava 1. ovog lana i izdaje im uvjerenja o vremenu provedenom na tim poslovima. Na kojim radnim mjestima osobama pripadaju prava iz stava 1. ovog lana, utvruje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra. lan 131. Osoba iz stava 1. lana 130. ovog zakona, koja u vrenju ili povodom vrenja slubenog posla ili zadatka izgubi ivot, sahranit e se o troku ustanove, odnosno ministarstva, u mjestu koje odredi njegova porodica. Porodici koju je poginula osoba izdravala pripada jednokratna novana pomo u visini plae koju je ostvarila posljednih est mjeseci prije nastanka smrti.
4. Odgovornost slubenika za povrede slubene dunosti lan 132. Slubenici ustanove odgovaraju za povredu slubene duznosti. Slubenici ustanove disciplinski odgovaraju za povrede slubene dunosti utvrene ovim i drugim zakonom, drugim propisom i pravilnikom o unutarnjoj organizaciji ustanove. Povrede slubene dunosti mogu biti lake i teke. Kao tea povreda slubene dunosti smatra se naroito: 1) zloupotreba slubenog poloaja i prekoraenja slubenog ovlatenja; 2) povreda obaveze uvanja slubene tajne; 3) nesavjesno vrenje sluzbe; 4) neopravdan izostanak sa rada u neprekidnom trajanju duem od tri dana; 5) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje propisanih mjera usljed ega su nastale ili su mogle nastati tetne posljedice; 6) svaka radnja ili proputanje radnje kojom se onemoguava ili oteava pravilno i brzo funkcionisanje ustanove; 7) odbijanje izvrenja slubenog zadatka; 8) svaki odnos sa osuenom osobom koji je izvan propisanih zadataka i nareenja rukovodioca ustanove i koji ne doprinosi normalnoj primjeni izvrenja kazne zatvora niti je vezan sa odgojem osuenih osoba; 9) nepristojno ponaanje u ustanovi ili van nje koje nanosi oiglednu tetu i ugledu ustanove; 10) povreda propisa o osiguranju od opasnosti od poara, eksplozije ili drugih elementarnih nepogoda; 11) nemaran odnos prema povjerenoj imovini, uniformi, naoruanju i opremi; 12) dolazak na rad u napitom stanju ili upotreba alkohola ili drugog narkotikog sredstva koje smanjuje sposobnost za obavljanje slubenih zadataka; 13) neovlatena posluga opreme i sredstava povjerenih za izvrenje slubenih zadataka; 14) nedostavljanje ili neblagovremeno dostavljanje izvjetaja, isprava i podataka na zahtjev ovlatenih organa ili organizacija;
15) uestalo ponavljanje lakih povreda radnih obaveza i discipline, izvrenje radnje koja po krivinom zakonu predstavlja krivino djelo protiv slubene dunosti ili drugo krivino djelo kojim se nanosi teta ugledu ustanove. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji ustanove propisuju se lake povrede slubene dunosti. lan 133. Odredbe Zakona o radnim odnosima i plaama slubenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 13/98), shodno se primjenjuju na slubenike ustanova, osim u pitanjima koja su ovim zakonom drukije ureena. 5. Posebne odredbe o slubi osiguranja a) Zatvorska policija - straa lan 134. Slubu osiguranja u ustanovama vri zatvorska policija - straa (u daljem tekstu: straa). Straa osigurava ustanove, radilita i prostorije u kojima se nalaze, borave i rade osobe liene slobode, uvaju te osobe u ustanovama i izvan njih, odravaju unutranji red i discipline meu osobama lienim slobode, sprovode te osobe i vre druge poslove odreene zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i opim aktima ustanove. U kazneno-popravnom zavodu za ene unutranje osiguranje vre ene straari. lan 135. Straari su duni vriti poslove i zadatke i u sluaju kad je izvrenje tih poslova i zadataka skopano sa opasnou po njihov ivot. lan 136. Straari su naoruani i uniformisani. Straari imaju pravo na besplatnu uniformu, opremu za vrenje poslova osiguranja i naoruanje. Straari imaju posebnu slubenu legitimaciju koja im slui za dokazivanje njihove slubene funkcije i prava noenja i upotrebe oruja. Slubenu legitimaciju imaju direktori i zamjenici direktora kazneno-popravnih zavoda.
Sadraj i obrazac slubene legitmacije iz st. 3. i 4. ovog lana propisuje federalni ministar. lan 137. Osoba koja se prima na rad u slubu osiguranja kao pripravnik, pored uvjeta iz lana 129. ovog zakona za prijem na rad, mora da ispunjava i slijedee posebne uvjete: 1) da je regulisao vojnu obvezu; 2) da nije stariji od 25 godina; 3) da je zavrio kolu koja daje srednje obrazovanje. lan 138. Osoba koja se prvi put prima u slubu osiguranja prima se kao pripravnik straar. Pripravniki sta traje est mjeseci. Za struno obrazovanje pripravnika straara organizuje se praktina obuka putem kurseva, seminara i drugih oblika obrazovanja. Za vrijeme pripravnikog staa, pripravnik straar se kroz praktian rad u ustanovi na odgovarajuim poslovima i zadacima, uz strunu pomo i pod strunim nadzorom, osposobljava za samostalno vrenje poslova i zadataka straara. Pripravnik je duan da u roku od tri mjeseca po isteku pripravnikog staa pristupi polaganju strunog ispita za zvanje straara. Struni ispit iz stava 5. ovog lana polae se pred komisijom koju imenuje federalni ministar. lan 139. Pripravnik straar koji sa uspjehom ne zavri praktinu obuku nee pristupiti polaganju strunog ispita. Pripravniku straaru iz stava 1. ovog lana, kao i pripravniku straaru koji nakon zavrene praktine obuke ne poloi struni ispit, prestaje rad u ustanovi. Pripravnik straar koji poloi struni ispit, rasporeuje se na poslove i zadatke straara.
lan 140. Izuzetno za straara moe se bez svojstva pripravnika primiti osoba koja je radila kao sudski policajac, s tim da je duna poloiti struni ispit iz dopunskih predmeta za zvanje straara u roku od est mjeseci od dana stupanja na rad. Ispit iz stava 1. ovog lana polae se pred komisijom iz stava 6. lana 138. ovog zakona, po programu koji utvrdi federalni ministar. Osobi koja ne poloi struni ispit iz dopunskih predmeta u roku iz stava 1. ovog lana, prestaje rad u ustanovi. lan 141. Oznaku i znaku, uniformu, boju i oznake vozila, slubena zvanja, oznake zvanja i uvjete za sticanje slubenih zvanja straara, utvruje Vlada Federacije na prijedlog federlanog ministra. Propise o nainu vrenja slube osiguranja, naoruanju i opremi, njihovim rokovima trajanja i naknadi kad se upropaste, organizaciji praktine obuke, nainu i programu polaganja strunih ispita, donosi federalni ministar. lan 142. Za struno obrazovanje straara i drugih slubenika koji rade na poslovima izvrenja kazne zatvora federalno ministarstvo moe organizovati teajeve, seminare, savjetovanja i druge oblike struog usavraanja. Federalno ministarstvo moe odluiti da se struno osposobljavanje i usavravanje pripadnika strae i odreenih slubenika koji rade na poslovima izvrenja kazne zatvora obavlja po posebnom programu u odgovarajuoj koli. lan 143. Kada to interesi slube zahtijevaju, federalni ministar moe straara privremeno uputiti na rad iz jedne u drugu ustanovu u trajanju do est mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Uz pristanak straara iz stava 1. ovog lana, ovaj rad moe trajati i due od est mjeseci. Straar koji je, u smislu st. 1. i 2. ovog lana, privremeno upuen na rad u drugu ustanovu pripadaju dnevnice u visini odreenoj opim aktom ustanove u kojoj je pripadnik strae zaposlen, ako je na rad upuen do 30 dana, a ako je upuen na rad preko 30 dana pripada mu naknada za odvojeni ivot. Straaru koji je, u smislu st. 1. i 2. ovog lana upuen na rad ne moe imati manju plau od prosjene plae koju je ostvario u posljednja tri mjeseca prije upuivanja.
Trokovi nastali u vezi sa privremenim upuivanjem na rad u drugu ustanovu padaju na teret ustanove u koju se vri premjetaj. b) Upotreba sredstava prinude i druga ovltenja slubenih osoba lan 144. Sredstva prinude straar moe upotrijebiti samo kada je to neophodno da se sprijei bjekstvo, fiziki napad na osoblje ili osuene osobe, nanoenje povrede drugoj osobi, otpor osuene osobe prema zakonitom postupanju slubene osobe, samopovrijeivanje ili prouzrokovanje materijalne tete od strane osuenih osoba. lan 145. Pri vrenju slubenih poslova iz lana 144. ovog zakona, straari mogu upotrijebiti vatreno oruje samo ako drugaije ne mogu: 1) da zatite ivot ljudi; 2) da odbiju neposredni napad kojim se ugroava njihov ivot ili ivot slubenih osoba; 3) da odbiju napad na objekat koji osiguravaju; 4) da sprijee bjekstvo osuene osobe iz ustanove za izvrenje kazne zatvora zatvorenog tipa ili iz posebnog odjeljenja zatvorenog tipa; 5) da sprijee bjekstvo osuene osobe koju sprovode ili osiguravaju. U sluajevima iz stava 1. ovog lana, straari mogu upotrijebiti vatreno oruje samo ako upotrebom fizike snage, gumene palice ili drugih sredstava prinude predvienih propisima ne mogu osigurati izvrenje slubenog zadatka. Straari koji vre slubu u prisustvu rukovodioca strae, mogu upotrijebiti vatreno oruje samo po njegovom nareenju ili nareenju osobe koja ga zamjenjuje. Nareenje za upotrebu oruja, rukovodilac strae, odnosno njegov zamjenik, moe izdati samo u sluajevima iz stava 1. ovog lana. Rukovodilac ustanove ima ovlatenje da naredi upotrebu vatrenog oruja kada ocijeni da je nastupio jedan od razloga iz stava 1. ovog lana. lan 146. Pri neposrednom bjekstvu osuene osobe iz ustanove ili koja je prilikom sprovoenja pobjegla i sklonila se u stan, odnosno drugu prostoriju, straar moe ui bez naredbe za pretres u stan ili druge prostorije i vriti pretres radi pronalaenja i hvatanja ove osobe.
U sluaju ulaska u stan, odnosno drugu prostoriju, nee se sastavljati zapisnik, nego e se korisniku, odnosno vlasniku stana ili prostorije odmah izdati potvrda u kojoj e se naznaiti razlog ulaska u stan odnosno druge prostorije. Ako je izvreno pretresanje stana, odnosno prostorija, sastavit e se zapisnik. Pretresanje se moe izvriti i bez prisustva svjedoka, ako nije mogue osigurati njihovo prisustvo. Radi hvatanja odbjegle osuene osobe koju neposredno goni kao i radi prevoenja u najbliu zdravstvenu ustanovu osobe koja je ranjena prilikom upotrebe vatrenog oruja, pripadnik strae ima pravo da se poslui saobraajnim sredstvima i sredstvima veze do kojih moe da doe, ako to ne moe izvriti na drugi nain. O upotrebi saobraajnog sredstva i sredstva veze izdaje se potvrda vlasniku saobraajnog sredstva ili sredstava veze radi naknade trokova od ustanove. lan 147. O svakoj upotrebi sredstava prinude, (fizika snaga, gumena palica, mrkovi i hemijska sredstva), i vatrenog oruja prema osuenim osobama, rukovodilac ustanove duan je odmah izvijestiti Federalno ministarstvo. lan 148. Ako su sredstva prinude upotrijebljena u granicama ovlatenja iz lana 144. ovog zakona, a vatreno oruje u granicama ovlatenja iz lana 145. ovog zakona, iskljuena je disciplinska i krivina odgovornost straara koji je takvo sredstvo upotrijebio. Federalni ministar donosi blie propise o upotrebi vatrenog oruja i drugih sredstava prinude, sadraju zapisnika o pretresu stana i drugih prostorija, potvrde o ulasku u stan i druge prostorije i potvrde o upotrebi saobraajnog sredstva i sredstva veze. lan 149. Ako se protiv straara ili rukovodioca ustanove vodi krivini postupak zbog upotrebe sredstava prinude, vatrenog oruja, ili drugih radnji pri vrenju slubenog posla, ustanova e mu osigurati pravnu pomo u vezi sa voenjem postupka. lan 150. Osobe koje na zahtjev osoba iz st. 3. i 4. lana 136. ovog zakona prue pomo u savlaivanju ili hvatanju osuene osobe, koje pruaju otpor, koje su se pobunile ili koje su pobjegle, pa tim povodom budu povrijeene, razbole se ili trajnije ostanu van radnog odnosa, imaju sva prava iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja kao i osobe u stalnom radnom odnosu.
Ako osoba iz stava 1. ovog lana, prilikom pruanja pomoi izgubi ivot, sahranit e se na troak ustanove ijem je radniku pruila pomo u mjestu koje odredi njegova porodica. U sluaju iz stava 2. ovog lana, porodici ili osobi koju je izdravala poginula osoba pripada jednokratna pomo, koja ne moe biti manja od est prosjenih plaa ostvarenih u ustanovi u posljednja tri mjeseca. Ako se protiv osobe koja je pruila pomo iz stava 1. ovog lana povede krivini postupak, osigurat e mu se pravna pomo. Za ostvarivanje prava iz ovog lana koristit e se sredstva predviena u lanu 156. ovog zakona. 6. uvanje slubene tajne lan 151. Slubenici i namjetenici ustanove su duni uvati slubenu tajnu. Obaveza uvanja slubene tajne traje i po prestanku radnog odnosa u ustanovi za izvrenje kazne zatvora. Kao slubene tajne, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1) podaci i dokumenti do kojih je slubenik i namjetenik doao u vrenju ili povodom vrenja slubenih poslova, odnosno radnih zadataka koji su zakonom, odnosno propisom donesenim na osnovu zakona i opeg akta, predvieni kao slubena tajna; 2) podaci, dokumenti, mjere i radnje do kojih je slubenik I namjetenik doao u vrenju ili povodom vrenja slubenih poslova, odnosno radnih zadataka, a ijim saoptavanjem ili odavanjem na drugi nain neovlatenoj osobi bi se mogao osujetiti ili oteati rad ustanove, ili bi to bilo tetno po interes ustanove, ili opravdan interes pojedinca ili pravne osobe; 3) podaci i dokumenti koji se po propisima o upravi smatraju slubenom tajnom. Rukovodilac ustanove blie odreuje to se smatra slubenom tajnom, nain uvanja slubene tajne i osloboenje od obaveze uvanja slubene tajne. 7. Nadzor nad radom ustanova lan 152. U cilju osiguranja jedinstvenog sistema izvrenja kazne zatvora, prenoenja pozitivnih iskustava, analiziranja i prouavanja rada pojedinih organizacionih jedinica i pruanja strune pomoi tim jedinicama, Federalno ministarstvo vri nadzor nad radom ustanova.
Nadzor nad izvrenjem kazne zatvora obuhvata naroito: zakonito i pravilno postupanje sa osuenim osobama, nadzor nad organizovanjem i radom ustanova, nain odgoja osuenih osoba, stanje sigurnosti i samozatite, funkcionisanje slube osiguranja, privredno poslovanje, nain sprovoenja zdravstvenohigijenskih mjera, ishranu i odjevanje osuenih osoba, kao i uvjete iz l. 38. do 41. ovog zakona. Nadzor iz stava 2. ovog lana vri Federalno ministarstvo preko ovlatenih radnika (u daljem tekstu: inspektor). U vrenju inspekcijskog nadzora inspektori iz stava 3. ovog lana, imaju prava i dunosti i odgovornosti koje po zakonu imaju inspektori federalnih organa uprave, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 153. O izvrenom inspekcijskom pregledu sastavlja se pismeni izvjetaj u koji se unose naroito inspekcijski nalazi i nareuju mjere i rokovi za otklanjanje utvrenih nepravilnosti, kao i mjere za unapreenje rada ustanove. Izvjetaj se dostavlja rukovodiocu ustanove. Ustanova je duna da postupi po nareenim mjerama. Na naloene mjere ustanova ima pravo albe federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema izvjetaja. lan 154. Ustanova je duna da Federalnom ministarstvu omogui uvid u sve predmete koji se odnose na sprovoenje zakona i drugih propisa i da o tome daju potpune podatke i obavjetenje. Ustanova je duna za svaku godinu podnijeti izvjetaj o svom radu organu iz stava 1. ovog lana, kao i periodine i druge statistike izvjetaje. lan 155. Kad je to u javnom interesu ili kad to nae za potrebno, radi upoznavanja javnosti, Federalno ministarstvo moe davati informacije o pojedinim pitanjima u vezi s izdravanjem kazne zatvora predstavnicima tampe i drugih sredstava javnog informisanja. Davanja obavjetenja i podataka uskratit e se kad se radi o dravnoj ili slubenoj tajni, kad bi to bilo nepoeljno zbog sigurnosti ili odravanja reda u ustanovi ili ako bi to tetilo ostvarivanju svrhe izvrenja kazne zatvora. Podatke i obavjetenja o radu i stanju u ustanovi kao i drugim pitanjima u oblasti izvrenja kazne zatvora daju organi iz stava 1. ovog lana.
8. Sredstva za rad kaznenopopravnih zavoda lan 156. Sredstva za rad kaznenopopravnih zavoda, osiguravaju se u Budetu Federacije, u skladu sa Zakonom o Budetu Federacije. IX - PRIVREDNE JEDINICE KAZNENOPOPRAVNIH ZAVODA lan 157. Radi ostvarivanja svrhe izvrenja kazne zatvora i svrhe rada, odreenih ovim zakonom u kaznenopopravnim zavodima postoji privredna jedinica koja u svom sastavu moe imati pogone, radionice, ekonomije i druge sline organizacione jedinice. lan 158. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji kaznenopopravnog zavoda, ureuje se postojanje privredne jedinice i utvruje naziv, sjedite, djelatnost, nain osiguranja sredstava, prava i obaveze osnivaa i druge odredbe potrebne za osnivanje i rad privredne jedinice. Osnivanje privredne jedinice kaznenopopravnog zavoda upisuje se u registar preduzea (drutava) kod nadlenog suda, u skladu sa federalnim propisom. U sporovima koji nastaju iz poslovanja privredne jedinice, privrednu jedinicu zastupa Federalno pravobranilatvo. lan 159. Ako se iz prihoda ostvarenih poslovanjem privredne jedinice ne mogu izmiriti obaveze nastale zbog obavljanja funkcije privredne jedinice, izmirenje tih obaveza vrit e se iz Budeta Federacije. lan 160. Program rekonstrukcije i modernizacije, kao i investicionih ulaganja radi proirenja djelatnosti privredne jedinice, donosi direktor ustanove uz saglasnost Vlade Federacije. lan 161. Privredna jedinica moe kod banaka koristiti zajmove i kredite pod uvjetima koji vae za preduzee. lan 162. Privredne jedinice kaznenopopravnih zavoda ne plaaju:
1) porez na dobit preduzea, 2) doprinos za gradsko zemljite, 3) vodni doprinos, 4) druge obaveze za koje je to posebnim zakonom odreeno. Na ukalkulisanu vrijednost rada osuenih osoba ne plaaju se nikakvi doprinosi i porezi. Naknade za rad iz lana 72. ovog zakona smatraju se trokovima poslovanja. lan 163. Privredna jedinica duna je obraunavati porez na dobit iz stava 1. lana 162. ovog zakona i uplatiti u Fond za razvoj ustanova (u daljem tekstu: Fond) koji se vodi na posebnom raunu Federalnog ministarstva. Sredstva iz stava 1. ovog lana koriste se za invensticije u privrednim jedinicama; izgradnju, dogradnju, adaptaciju i opremanje objekata za osuene osobe; uee u izgradnji objekata za izvrenje kaznenih sankcija; obezbjeenje sredstava privrednim jedinicama u smislu lana 159. ovog zakona; finansiranje izdravanja kazni zatvora osuenih osoba; rjeavanje stambenih pitanja, kao i druge potrebe u oblasti izvrenja kazne zatvora. O utroku sredstava Fonda iz stava 1. ovog lana odluuje rjeenjem federalni ministar. lan 164. Privredna jedinica moe stupati u poslovnotehniku saradnju sa preduzeima i drugim pravnim osobama, vodei rauna o ciljevima utvrenim ovim zakonom. lan 165. Privredna jedinica kaznenopopravnog zavoda duna je voditi posebno raunovodstvo po propisima o raunovodstvu. Finansijsko poslovanje privredna jedinica vri preko posebnog rauna kod Zavoda za platni promet. lan 166. Odredbe ovog zakona o poslovanju privrednih jedinica ne odnose se na uslune djelatnosti koje kaznenopopravni zavod obavlja u vlastitoj reiji za svoje potrebe. Prihodi i rashodi u vezi sa djelatnosti iz stava 1. ovog lana predviaju se finansijskim planom i predraunom kaznenopopravnog zavoda.
X - IZVRENJE MJERA SIGURNOSTI 1. Obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi lan 167. Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi izvrava se u posebnoj zdravstvenoj ustanovi osnovanoj samo za tu svrhu ili u posebnom odjeljenju zdravstvene ustanove (u daljem tekstu: posebno odjeljenje). lan 168. Posebna zdravstvena ustanova iz lana 167. ovog zakona osniva se i ukida federalnim zakonom. Federalno ministarstvo zdravstva odluuje u kojim zdravstvenim ustanovama se osnivaju odjeljenja za izvrenje mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi. lan 169. Izuzetno od odredbe lana 167. ovog zakona, mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi moe se izvravati u posebnom odjeljenju u kaznenopopravnom zavodu (u daljem tekstu: posebno odjeljenje zavoda). lan 170. Upuivanje osoba na izvrenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi vri sud iz lana 22. ovog zakona. lan 171. Prema osobama koje su upuene u zdravstvenu ustanovu radi obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja mogu se primijeniti samo ona ogranienja kretanja i dodira sa ostalim osobama koja su neophodna radi njihovog uvanja i lijeenja ili radi odravanja kunog reda i discipline u zdravstvenoj ustanovi ili u posebnom odjeljenju. Kuni red iz stava 1. ovog lana donosi rukovodilac zdravstvene ustanove uz saglasnost organa nadlenih za vrenje nadzora iz lana 176. ovog zakona. lan 172. Zdravstvena ustanova u koju je upuena osoba radi obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi duna je da najmanje jedanput godinje obavjetava o zdravstvenom stanju te osobe sud koji je izrekao mjeru.
Kad se zavri lijeenje osobe upuene u zdravstvenu ustanovu radi izvrenja mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, zdravstvena ustanova obavijestit e o tome sud koji je izrekao mjeru sigurnosti, a moe predloiti uvjetni otpust osobi kojoj jo nije istekla kazna zatvora u skladu sa odredbama Krivinog zakona Federacije. Ako sud utvrdi da je dalje zadravanje osobe prema kojoj se izvrava mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi nepotrebno, donijet e odluku o prestanku mjere, a zdravstvena ustanova nakon prijema odluke otpustit e odmah osobu koja je bila smjetena u zdravstvenu ustanovu, a ako se radi o osobi iz lana 64. Krivinog zakona Federacije kome jo nije istekla kazna, sudska policija na zahtjev suda, sprovest e osuenu osobu na izdravanje kazne u odgovarajuu ustanovu. lan 173. Osobu kojoj je izreena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi sprovodi u zdravstvenu ustanovu sudska policija. Nalog za sprovoenje osobe iz stava 1. ovog lana, izdaje sud koji je izrekao mjeru sigurnosti. lan 174. Osoba prema kojoj je izreena mjera sigurnosti iz lana 173. ovog zakona, moe ostati u pritvoru ili na slobodi najdue mjesec dana od dana pravosnanosti sudske odluke. Ako sud odlui da osobu prema kojoj je izreena mjera sigurnosti ostavi u pritvoru, u smislu odredbe stava 1. ovog lana, duan je donijeti posebno rjeenje, po prethodno pribavljnom miljenju ljekara psihijatra. Zdravstvena ustanova iz l. 167. i 169. ovog zakona duna je primiti upuenu osobu i sprovoditi prema njoj mjere odreene l. 167. do 174. ovog zakona. lan 175. Spoljno osiguranje zdravstvene ustanove ili posebnog odjeljenja zavoda za izvrenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi vre, po potrebi, uvari te ustanove. Odredbe ovog zakona o strai shodno se primjenjuju i na uvare koji vre osiguranje iz stava 1. ovog lana. lan 176. Nadzor u pogledu izvrenja mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, kao i posebnog odjeljenja zavoda, vri Federalno ministarstvo zdravstva.
Nadzor u pogledu zakonitog i pravilnog postupanja prema osobama iz stava 1. ovog lana vri sud koji je izrekao mjeru i sud na ijem podruju se nalazi posebna zdravstvena ustanova, odnosno posebno odjeljenje, u kome se izvrava mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi. lan 177. Trokovi sporovoenja i izvrenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi obezbjeuju se u Budetu Federacije. lan 178. Blie propise o izvrenju mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi i posebnom odjeljenju zavoda, donijet e Federalno ministarstvo zdravstva. 2. Obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi lan 179. Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi izvrava se u psihijatrijskim zdravstvenim ustanovama. U kojoj e se zdravstvenoj ustanovi izvravati mjera sigurnosti iz stava 1. ovog lana, odreuje Federalno ministarstvo zdravstva. lan 180. Sud iz lana 22. ovog zakona duan je u roku od osam dana od dana pravosnanosti presude, kojom je izreena mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi, tu osobu uputiti u zdravstvenu ustanovu. Sud e istovremeno prepis pravosnane sudske odluke dostaviti i organu uprave nadlenom za poslove socijalne zatite, (u daljem tekstu: organ socijalnog staranja), prema mjestu prebivalita, odnosno boravita te osobe. lan 181. Zdravstvena ustanova u koju je upuena osoba radi obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi duna je primiti tu osobu i svakih est mjeseci obavjetavati o stanju zdravlja te osobe sud koji je izrekao ovu mjeru. Kada se zavri lijeenje osobe iz stava 1. ovog lana, zdravstvena ustanova obavijestit e o tome sud koji je izrekao mjeru sigurnosti. lan 182. Trokovi izvrenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi osiguravaju se u Budetu Federacije.
3. Obavezno lijeenje narkomana i alkoholiara lan 183. Mjera sigurnosti obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara, izreena uz bezuvjetnu kaznu zatvora, izvrava se u kaznenopopravnom zavodu u kojem postoje uvjeti za takvo lijeenje ili zdravstvenoj ustanovi iz lana 167. ovog zakona. Po zavrenom lijeenju, osuena osoba kojoj jo kazna traje upuuje se na izdravanje ostatka kazne zatvora u ustanovu prema rasporedu upuivanja. Ako do isteka kazne zatvora nije dovreno obavezno lijeenje osuene osobe iz stava 1. ovog lana, ustanova iz koje se otputa takva osoba obavijestit e o tome sud koji je mjeru izrekao, zdravstvenu ustanovu iz stava 3. ovog lana i organ socijalnog staranja mjesta prebivalita otputene osobe, kako bi se organizovao njen prihvat radi nastavka lijeenja na slobodi. Mjera sigurnosti obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara, izreena uz uvjetnu osudu, izvrava se u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Federalno ministarstvo zdravstva. U sluaju opozivanja uvjetne osude, izvrenje mjere sigurnosti obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara sprovee se, odnosno nastavit e se, po odredbama st. 1. i 2. ovog lana. lan 184. Osoba prema kojoj je, uz kaznu zatvora, izreena mjera sigurnosti obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara upuuje se u ustanovu u kojoj se izvrava ova mjera. Upuivanje radi izvrenja mjere iz stava 1. ovog lana, vri sud iz lana 22. ovog zakona, a ako se osuena osoba nalazi u pritvoru, upuivanje vri nadleni sud na ijem se podruju osuena osoba nalazi u pritvoru. Nadzor nad izvrenjem mjere iz stava 1. ovog lana vri Federalno ministarstvo. lan 185. Ako je mjera sigurnosti obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara izreena uz uvjetnu osudu, sud upuuje uinioca krivinog djela u odreenu zdravstvenu ustanovu u kojoj e se sprovesti bolniko ili ambulantno lijeenje. Ako se uinilac ne javi odreenoj zdravstvenoj ustanovi na lijeenje ili samovoljno napusti zapoeto bolniko ili ambulantno lijeenje, ili odbije da se podvrgne ili izbjegava to lijeenje nepridravanjem odreene terapije, zdravstvena ustanova obavijestit e o tome sud.
Zdravstvena ustanova obavjetava o uspjehu lijeenja sud koji je uinioca krivinog djela uputio, kao i sud koji je izrekao mjeru sigurnosti iz stava 1. ovog lana. lan 186. Trokove obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara u kaznenopopravnom zavodu snosi ta ustanova. Trokove obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara u zdravstenoj ustanovi, za osobe koje su zdravstveno osigurane, snosi nadleni zavod zdravstvenog osiguranja. Trokovi obaveznog lijeenja za osobe koje nisu zdravstveno osigurane, kao i dio trokova koje po posebnim propisima snosi sam osiguranik, padaju na teret Budeta Federacije. lan 187. Ovlauje se federalni ministar da, uz pribavljeno miljenje Federalnog ministarstva zdravstva, po potrebi, donese blie propise za izvrenje mjere sigurnosti obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara kada se ta mjera izvrava u kaznenopopravnim zavodima, a Federalno ministarstvo zdravstva kada se ta mjera izvrava u zdravstvenim ustanovama. 4. Protjerivanje stranca iz Federacije lan 188. Sud koji je donio presudu kojom je strancu izreena mjera sigurnosti protjerivanja stranca iz Federacije, obavjetava o tome nadleni organ za unutranje poslove na ijem podruju osueni ima prebivalite, odnosno boravite. Ako je takvom strancu izreena i kazna zatvora, kad kazna istekne ili bude oprotena ili ocuena strana osoba bude putena na uvjetni otpust, ustanova e o tome obavijestiti organ za unutranje poslove na ijem podruju se nalazi ta ustanova. Strancu kome je izreena mjera sigurnosti protjerivanja iz zemlje, organ za unutranje poslove koji izvrava ovu mjeru sigurnosti odredit e primjeren rok do koga treba da napusti teritoriju Federacije. Ako stranac koji je dravljanin susjedne drave ne napusti teritoriju Federacije u odreenom roku, sprovest e se do granice i predati pograninim organima susjedne drave. Stranac koji nije dravljanin susjedne drave ili je osoba bez dravljanstva, uputit e se na boravak u odreeno mjesto do naputanja teritorije Federacije. Stranac ne smije napustiti mjesto iz stava 5. ovog lana, bez odobrenja nadlenog organa za unutranje poslove.
lan 189. Dok traje mjera protjerivanja stranca iz zemlje, strancu je zabranjen dolazak na teritoriju Federacije. lan 190. Pored odredaba ovog zakona, u izvrenju mjere sigurnosti protjerivanja stranaca iz Federacije, primjenjivat e se i odredbe federalnog zakona kojim su utvrena pitanja kretanja i boravka stranaca u Federaciji. XI - IZVRENJE ODGOJNIH MJERA lan 191. Svrha izvrenja odgojnih mjera je da se pruanjem zatite, pomoi i nadzora maloljetnim poiniocima krivinih djela u najveoj mjeri obezbjeuje njihovo odgajanje, popravljanje i pravilan razvoj, a kad je to potrebno i da se sprijee u vrenju krivinih djela. lan 192. U izvravanju odgojnih mjera s maloljetnicima treba postupati na nain koji odgovara njihovom uzrastu i osobnim svojstvima, pridravajui se u radu pedagokih, andragoskih i psiholokih principa. Maloljetnike treba podsticati da aktivno sudjeluju u svom odgajanju, mijenjanju svojih stavova i loih navika i u razvijanju osjeaja odgovornosti za vlastite postupke. Tokom izvravanja odgojnih mjera maloljetnicima e se u skladu sa njihovim uzrastom i sposobnostima kao i sklonostima prema odreenim zanimanjima, osigurati osnovno i srednje obrazovanje, kao i radno osposobljavanje. lan 193. Sud koji je vodio krivini postupak protiv maloljetnika moe odrediti da se s izvrenjem pojedinih odgojnih mjera moe poeti i prije pravosnanosti sudske odluke, ako je to za odgoj maloljetnika korisno i istovremeno potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio, radi pruanja pomoi, zatite ili smjetaja maloljetnika, a kad taj smjetaj nije mogue osigurati na drugi nain, ili kad je to potrebno da ga se sprijei u vrenju krivinih djela ili asocijalnog ponaanja. lan 194. Nadzor nad zakonitim izvrenjem odgojnih mjera vri sud koji je izrekao mjeru.
lan 195. Odredbe ovog zakona koje se odnose na maloljetnike primjenjuju se i na osobe koje su u toku primjene odgojnih mjera postale punoljetne, kao i na mlae punoljetne osobe kojima je sud izrekao odgojnu mjeru. lan 196. Odgojne mjere, osim odgojne mjere upuivanja u odgojnopopravni zavod, izvrava nadlena ustanova socijalne skrbi na nain i po postupku predvienim l. 191. do 195. ovog zakona i kantonalnim zakonom. XII - IZVRENJE ZAVODSKIH MJERA 1. Upuivanje u odgojnu ustanovu lan 197. Zavodska mjera upuivanja u odgojnu ustanovu izvrava se u odgojnoj ustanovi osnovanoj za tu svrhu, saglasno zakonu. lan 198. Odgojna ustanova prua maloljetniku zatitu, pomo i nadzor radi pravilnog odgoja i razvoja, a prema potrebi poduzima i odgovarajue mjere. lan 199. Po prijemu u odgojnu ustanovu, maloljetnik se rasporeuje u odgovarajuu odgojnu grupu, zavisno od uzrasta, zavrenog razreda kole, psihotjelesnih svojstava i stepena njegove odgojne zaputenosti. Odgojna grupa iz stava 1. ovog lana. obuhvata najvie 10 maloljetnika i ima posebnog odgajatelja. lan 200. U odgojnoj ustanovi maloljetnik se ukljuuje u osnovnu kolu, a u okviru mogunosti odgojne ustanove i uz saglasnost roditelja i maloljetnika ukljuuje se u odgovarajuu kolu srednjeg obrazovanja. 2. Upuivanje u odgojnopopravni dom lan 201. Odgojnopopravni zavod je namijenjen za izvrenje odgojne mjere upuivanja u odgojnopopravni zavod, koji se osniva za tu svrhu i koji u procesu odgoja maloljetnika obezbjeuje ostvarivanje svrhe izvrenja ove odgojne mjere.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, u kaznenopopravnom zavodu iz ta. 1. i 3. stava 1., lana 120. ovog zakona, moe postojati posebno odjeljenje za izvrenje odgojne mjere upuivanja u odgojnopopravni dom. lan 202. Prema stepenu osiguranja i ogranienja slobode maloljetnika i mjerama koje se primjenjuju u odgoju i postupanju prema maloljetnicima, odgojnopopravni zavod moe biti otvorenog i poluotvorenog tipa. U sluaju potrebe u poluotvorenom zavodu moe postojati i zatvoreno odjeljenje. lan 203. Odgojnopopravni zavod se osniva i ukida federalnim zakonom kao odgojnopopravni zavod za muke maloljetne osobe i kao odgojnopopravni zavod za enske maloljetne osobe. Sredstva za rad odgojno popravnog zavoda iz stava 1. ovog lana osiguravaju se u Budetu Federacije. lan 204. Odgojnopopravni zavod prua maloljetniku zatitu, pomo i nadzor radi izobrazbe, odgoja i daljnjeg pravilnog razvoja. Jedan odgajatelj u odgojnopopravnom zavodu, u pravilu, radi sa 10 maloljetnika. lan 205. Dnevna ishrana maljoljetnika u odgojnopopravnom zavodu sastoji se od najmanje tri obroka ija vrijednost ne smije biti manja od 16.000 dula. lan 206. Oboljeli maloljetnik za ije lijeenje ne postoje uvjeti u odgojnopopravnom zavodu uputit e se na lijeenje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. lan 207. U odgojnopopravnom zavodu maloljetnicima se osigurava osnovna i srednja izobrazba. Maloljetnici mogu sticati strune kvalifikacije i izvan zavoda, a moe im se omoguiti i izvanredno kolovanje i struno usavravanje. Kvalifikacije koje maloljetnici stiu u kolama, teajevima i radionicama iz stava 1. ovog lana imaju vanost kao i kvalifikacije koje se stiu u odgovarajuim
kolama i radionicama izvan odgojnopopravnog zavoda, a iz svjedodbi o steenom obrazovanju ne smije se vidjeti da je steena u odgojnopopravnom zavodu. Vrijeme koje je maloljetnik proveo na strunim i drugim radovima u odgojnopopravnom zavodu rauna se kao vrijeme provedeno na radu kad je to potrebno radi sticanja odreenih kvalifikacija. lan 208. Radno vrijeme maloljetnika koji pohaaju kolu i rade u radionicama odreuje se po propisima koji vae za uenike srednjih kola za kvalificirane djelatanosti. Maloljetnici se izvan radnog vremena mogu zapoljavati dnevno jedan sat na poslovima nunim za ureenje odgojnopopravnog zavoda. Maloljetnicima se osigurava devet sati neprekidnog odmora u toku od 24 sata, kao i dva dana odmora u sedmici. lan 209. Maloljetnicima, koji pohaaju kolu i postiu zadovoljavajui uspjeh u uenju, koji se zalau na radu i dobrog su vladanja, pripada odmor od 15 dana za vrijeme zimskog raspusta i 45 dana za vrijeme ljetnog raspusta. Ostali maloljetnici i maloljetnici koji ne pohaaju nastavu za sticanje strune spreme, a na radu su proveli ukupno est mjeseci, ukljuujui tu vrijeme provedeno na lijeenju, osim u sluajevima namjernog ozlijeivanja, imaju pravo na odmor od 24 do 30 radnih dana godinje. Vrijeme provedeno na raspustu i odmoru uraunava se u vrijeme provedeno u odgojnopopravnom zavodu. Pravilnikom o kunom redu odgojnopopravnog zavoda blie se propisuje nain odreivanja duljine i koritenja raspusta i odmora maloljetnika. lan 210. Maloljetnik ima pravo na odsustvo do sedam dana u toku jedne godine u sluaju smrti ili tee bolesti lana ue porodice. lan 211. Maloljetnicima u odgojnopopravnom zavodu pripada naknada za obavljeni rad. Ako maloljetnik radi puno radno vrijeme, pripada mu naknada u visini jedne etvrtine do tri etvrtine zarade koju primaju za isti rad radnici u preduzeima (drutvima).
Maloljetnicima koji pohaaju kolu i rade u radionicama pripada naknada za rad u iznosu od 70% naknade koju primaju uenici odgovarajue srednje kole van ustanove. lan 212. Maloljetnicima koji bez svoje krivnje ne rade, a nemaju vlastitih sredstava, osiguravaju se sredstva za podmirenje najnunijih potreba. Maloljetniku koji oboli na radu ili u vezi s radom, pripada naknada za vrijeme sprijeenosti za rad po propisima o radnim odnosima. lan 213. Maloljetnici mogu slati i primati pismene poiljke bez ogranienja. Posjete lanova ue porodice i osoba koje odobri direktor zavoda, kao i primanje novanih i drugih poiljaka omoguit e se maloljetnicima u skladu sa pravilnikom o kunom redu zavoda. lan 214. Maloljtnicima se mogu davati nagrade za postignute uspjehe u uenju, na radnom mjestu, te za primjerno vladanje, a mogu im se davati i druge pogodnosti u skladu sa pravilnikom o kunom redu. lan 215. Maloljetnici su obavezni pridravati se odredaba zakona i propisa donesenih na osnovu njih, izvravati nareenja slubenih osoba u zavodu i paljivo uvati imovinu i predmete koji su im dati na rukovanje i upotrebu. Za povrede radne discipline i nepravilan odnos prema drugim maloljetnicima ili osoblju zavoda, maloljetnicima se moe, pored disciplinskih kazni predvienih zakonom, izrei i disciplinska kazna izdvajanja u posebnu prostoriju do pet dana. lan 216. Odredbe ovog zakona o osnivanju kaznenopopravnih zavoda, unutarnjoj organizaciji, privrednim jedinicama, slubenicima i namjetenicima, o poloaju osuenih osoba, prijemnom odjeljenju, nainu rasporeivanja u klasifikacione grupe, upoznavanju i primjeni kunog reda i kunom redu, materijalnoj odgovornosti osuenih osoba, shodno se primjenjuju na odgojno popravne zavode i na izvrenje odgojne mjere upuivanja u odgojnopopravni dom.
3. Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje lan 217. Mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje izvrava se u odgovarajuim ustanovama socijalne skrbi invalidnih osoba i drugih osoba ometenih u psihofizikom razvoju, koje pruaju djeci i omladini ometenoj u psihofizikom razvoju zbrinjavanje, odgoj i izobrazbu u posebnim uvjetima, usmjeravanje i osposobljavanje, te zdravstvenu zatitu i odgovarajue oblike strune pomoi. lan 218. Kad je mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje izreena umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi osigurava se uvanje maloljetnika u odgovarajuoj ustanovi u potrebnoj mjeri, kao i njegovo lijeenje uz stalni nadzor ljekara. XIII - ODGAANJE, PREKID I PRESTANAK ODGOJNIH MJERA lan 219. Odgaanje i prekid izvrenja zavodske odgojne mjere ureuje se kantonalnim zakonom. lan 220. Maloljetnik e se otpustiti iz ustanove za izvrenje zavodske mjere im ustanova primi sudsku odluku o prestanku ili zamjeni zavodske mjere, odnosno im protekne zakonom predvieno najdue trajanje odgojne mjere. Prilikom otputanja iz ustanove iz stava 1. ovog lana, maloljetniku e se osigurati trokovi putovanja do mjesta gdje e maloljetnik boraviti, kao i sredstva za nunu opremu koja mu nedostaje (odijelo, rublje i sl.). lan 221. Kada se maloljetnik nalazi u zavrnom razredu kole ili pri kraju strune izobrazbe, a odputanjem iz ustanove za izvrenje zavodske mjere bi se onemoguio zavretak kolovanja, odnosno strune izobrazbe, ustanova moe maloljetniku, na njegov zahtjev, omoguiti zavretak kolovanja odnosno strune izobrazbe. Za vrijeme pohaanja kole ili strune izobrazbe iz stavka 1. ovog lana, prema maloljetniku se ne primjenjuje zavodska mjera. XIV - POMO NAKON IZVRENJA ZAVODSKE MJERE lan 222. Za vrijeme izvrenja zavodske mjere nadleno tijelo starateljstva odrava stalnu vezu s maloljetnikom, s njegovom porodicom i s ustanovom za izvrenje
zavodske mjere kako bi se maloljetnik to bolje pripremio za vraanje svojoj porodici i ukljuio u redovni ivot. Ustanova za izvrenje zavodske mjere obavezna je da pravovremeno obavijesti nadleno tijelo starateljstva o otputanju maloljetnika iz ustanove i da tom tijelu predloi mjere koje bi trebalo poduzeti za prihvat maloljetnika. lan 223. Da bi se po izvrenju zavodskih mjera to bolje organizovalo prihvatanje maloljetnika u sredinu u koju e se vratiti, nadleno tijelo starateljstva obavezno je da se posebno zaloi za maloljetnika koji nema roditelja ili ije su porodine prilike nesreene. lan 224. Ako je maloljetnik bolestan, a treba se otpustiti iz ustanove za izvrenje zavodske mjere i nije sposoban za putovanje, ustanova u kojoj se izvravala odgojna mjera smjestit e ga u najbliu zdravstvenu ustanovu radi lijeenja. XV - PRIMJENA ZAKONA NA USTANOVE KANTONA lan 225. Odredbe l. 1. do 118., l. 130. do 150., l. 152. do 155. i lana 188. ovog zakona primjenjuju se i na kantonalne ustanove za izvrenje prekrajnih sankcija i drugih mjera. Odredbe ovog zakona o ovlatenjima direktora kaznenopopravnog zavoda primjenjuju se i na rukovodioce kantonalnih ustanova iz stava 1. ovog lana, ako zakonom kantona nije drukije odreeno. Odredbe ovog zakona o ovlatenjima Federalnog ministarstva, odnosno federalnog ministra primjenjuju se i na organe uprave kantona nadlenih za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija i drugih mjera, odnosno rukovodioce tih organa, ako zakonom kantona nije drukije odreeno. XVI - KAZNENE ODREDBE lan 226. Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za prekraj: 1) zdravstvena ustanova koja postupi suprotno odredbama stava 3. lana 174., stava 1. lana 181. i stava 3. lana 183. ovog zakona; Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi novanom kaznom u iznosu od 200 do 600 KM.
lan 227. Novanom kaznom u iznosu od 200 do 500 KM kaznit e se za prekraj osueni stranac: 1) ako ne napusti teritoriju Federacije ili nee da boravi u mjestu koje mu je odreeno do naputanja teritorije Federacije (st. 4. i 5. lana 188.); 2) ako postupi suprotno odredbi lana 189. ovog zakona. lan 228. Novanom kaznom u iznosu od 50 do 200 KM kaznit e se za prekraj osuena osoba kojoj je izreena mjera sigurnosti obaveznog lijeenja narkomana i alkoholiara, ako se ne javi odreenoj zdravstvenoj ustanovi na lijeenje ili izbjegne to lijeenje nepridravanjem odreene terapije, ili napusti zapoeto bolniko ili ambulantno lijeenje, kao i osuena osoba koja po otputanju iz odreene ustanove za izvrenje kazne zatvora ne nastavi sa obaveznim lijeenjem, koje je po ocjeni ustanove potrebno (stav 2. lana 183. i stav 2. lana 185.). Ako se osoba iz stava 1. ovog lana podvrgne odreenom obaveznom lijeenju, izreena novana kazna, ako nije izvrena, moe se ponititi. lan 229. Novanom kaznom u iznosu od 20 do 100 KM kaznit e se za prekraj osuena osoba koja se, po uvjetnom otputanju sa izdrane kazne, ne prijavi u roku od sedam dana od dana otputanja organu za unutranje poslove ili ako ne prijavi promjenu mjesta boravka, odnosno prebivalita (lan 114.). XVII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 230. Po odredbama ovog zakona izvravat e se i pravosnane odluke inostranih sudova, ukoliko posebnim zakonom Bosne i Hercegovine ili meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Po odredbama ovog zakona izvravaju se i sankcije izreene stranim dravljanima i osobama bez dravljanstva, ukoliko posebnim zakonom Bosne i Hercegovine ili meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. lan 231. Kantoni duni su donijeti propise o pitanjima iz stava 2. lana 1. ovog zakona najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Federalni ministri koji su ovim zakonom ovlateni za donoenje propisa za provoenje pojedinih odredaba ovog zakona, donijet e te propise u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, pravilnik o kunom redu kaznenopopravnih zavoda, kao i pravilnik o naknadama za rad i pravilnik o zatiti na radu osuenih osoba, donijet e se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 232. Kaznenopopravni dom u Zenici nastavlja sa radom kao Kaznenopopravni zavod zatvorenog tipa sa Odjeljenjem maloljetnikog zatvora za maloljetnike u Zenici. Izvrenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi izvravat e se za sve osobe sa teritorija Federacije u posebnom odjeljenju pri Kaznenopopravnom zavodu u Zenici, dok Federalno ministarstvo i Federalno ministarstvo zdravstva ne odrede zdravstvenu ustanovu u kojoj ce se izvravati ova mjera. Mjera sigurnosti obaveznog psihijatarskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi izvravae se u posebnom odjeljenju iz stava 2. ovog lana, najdue tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona do kada e se organizovati izvrenje mjere u ustanovi iz lana 167. ovog zakona. Kaznenopopravni dom poluotvorenog tipa Butmir (dio koji se nalazi na teritoriji Federacije) i Okruni zatvor u Sarajevu nastavljaju sa radom kao Kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa u Sarajevu sa Odjeljenjem u Bosanskopodrinjskom kantonu. Okruni zatvor u Bihau nastavlja sa radom kao Kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa u Bihau. Okruni zatvor u Mostaru nastavlja sa radom kao Kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa u Hercegovakoneretvanskom kantonu sa Odjeljenjem u Zapadnohercegovakom kantonu. Okruni zatvor u Tuzli i Okruni zatvor u Oraju nastavljaju sa radom kao Kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa u Tuzli sa Odjeljenjem u Kantonu Posavskom. Objekti, zemljite i druge stvari na koritenju kod kaznenopopravnih domova u Zenici i Butmiru - Sarajevu i okrunih zatvora u Bihau, Sarajevu, Mostaru i Tuzli, postaju vlasnitvo Federacije, a pitanja vlasnitva objekata, zemljita i drugih stvari koje koriste okruni zatvori u Busovai i Oraju uredie se posebnim ugovorom izmeu Vlade Federacije i vlada kantona na ijem se podruju nalaze ti zatvori. lan 233. Osniva se Kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa u Tomislavgradu sa Odjeljenjem u Srednjebosanskom kantonu, koji e poeti sa radom najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do odreivanja sjedita i poetka rada odjeljenja iz stava 1. ovog lana, Okruni zatvor u Busovai nastavit e sa radom kao odjeljenje poluotvorenog tipa Kaznenopopravnog doma iz Tomislavgrada. lan 234. Osniva se Kaznenopopravni zavod za ene u Ljubukom sa Odjeljenjem maloljetnikog zatvora za maloljetnice i Odjeljenjem za izvrenje odgojne mjere upuivanja u odgojnopopravni dom za maloljetnice, koji e poeti sa radom najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do poetka rada Zavoda iz stava 1. ovog lana, kazna zatvora za ene, maloljetnikog zatvora za maloljetnice i odgojna mjera upuivanja u odgojnopopravni dom za maloljetnice, izvravae se u skladu sa Pravilnikom iz stava 2. lana 26. ovog zakona. lan 235. Vlada Federacije e odrediti sjedita kaznenopopravnih zavoda i odjeljenja iz l. 232. i 233. ovog zakona uz prethodno pribavljeno miljenje vlada kantona, na ijem e se podruju nalaziti ti zavodi, odnosno odjeljenja. lan 236. Do donoenja propisa iz stava 2. lana 1. ovog zakona, kazna zatvora izreena u prekrajnom postupku, izvravat e se u posebnim odjeljenjima kaznenopopravnih zavoda iz l. 232. i 233. ovog zakona. U kaznenopopravnim zavodima iz l. 232. i 233. ovog zakona mogu postojati posebna odjeljenja za izvrenje mjere pritvora po rjeenju nadlenog suda, do regulisanja uvjeta izvrenja mjere pritvora kantonalnim propisima. U sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana trokove izdravanja kazne zatvora i mjere pritvora snosi kanton. lan 237. Uvjeti iz stava 1. lana 39. ovog zakona osiguravat e se prema posebnom planu ustanove, u skladu sa materijalnim mogunostima, a najkasnije u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 238. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona o izvrenju sankcija koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije, izuzev odredaba kojima se ureuju pitanja iz stava 2. lana 1. ovog zakona koje e se prestati primjenjivati danom stupanja na snagu kantonalnih propisa iz stava 1. lana 231. ovog zakona.
lan 239. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Zakona o Izvrsenju Krivicnih Sankcija U FBiH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakona o Izvrsenju Krivicnih Sankcija U FBiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O IZVRENJU KRIVINIH SANKCIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - INTEGRALNI TEKST - 1

You might also like