Pravni akt

Doc. dr. sc. Barbara Preložnjak

 Pojam pravnog akta
• Sve ljudske radnje kojima je svrha stvarati
pravna pravila i regulirati društvene odnose
(Mandić)
• Pravni akt = Pravna norma?
• Što još pravni akt obuhvaća osim pravne
norme?
 materijalne radnje
 činjenice važne za pravo (tužba, žalba, predstavka,
izjava i sl.)
 Izvori pravnih akata (1)
• Društvene grupe - pravni poredak -
interesi

 Pravo se javlja u različitim oblicima (ustav,

zakon, tužbe, presuda i sl.)
 Različiti organi stvaraju te primjenjuju pravo
(državni i pravni)
 Pravo se stvara na osnovi različitih postupaka
(ustavotvorni, zakonodavni, sudski, upravni)
 Izvori pravnih akata (2)
• Čindbenici koji:
a) Stvaraju pravo
 materijalni objektivni - politički i gospodarski čindbenici
te odnosi između društvenih grupa koji dovode do
funkcioniranja nekog državnopravnog poretka koji stvara
pravo
 materijalni subjektivni - grupe i pojedince koji
uspostavljaju i stvaraju pravo

b) Daju spoznaju o pravu

 formalni - oblici u kojima se pravo pojavljuje
 pravni akti koji sadrže pravne norme, pravni akti koji ne
sadrže pravne norme, pravni odnosi
 Opće karakteristike pravnih akata
• Naznaka organa koji je donio pravni akt
• Datum kada je akt donesen
• Ime akta (vrsta akta i koje odnose
regulira)
• Sadržaj akta
• Oblik akta
 Pravni akti koji sadrže pravne
norme
• Sadržaj - različite pravne norme

• Oblik - različit, ovisan o značaju pravne norme u

reguliranju društvenih odnosa

• Postupak po kojemu je akt donesen - različit s obzirom

na vrstu i složenost postupaka

• Osobni sastav tijela ili organa koji sudjeluju u postupcima

• Rangovna ljestvica
 Rangovna ljestvica pravnih akata
 Opći pravni akti  Pojedinačni pravni
akti
 Ustav
 Zakon
 Uredbe, naredbe i  Ukaz
odluke  Rješenje i zaključak
 Sudski precedenti  Rješenje i presuda
 Običajno pravo  Pravni posao
 Akti društvenih
organizacija
 Razlika između općih i
pojedinačnih pravnih akata

A) Opći i pojedinačni pravni akti su povezani

kroz proces postojanja i provedbe prava.
Kelsen - akti primjene i stvaranja prava

B) Obvezanost pravnih akata za pojedince

je ista. Iznimka - slučaju sukoba ili
proturiječnosti.
 Odnosi među pravnim aktima i
načelo zakonitosti (1)
• Načelo zakonitosti - nalaže da sadržaj i oblik nižeg pravnog akata
bude u sukladnosti sa zahtjevima višeg pravnog akta

 Materijalna nezakonitost - sadržaj nižeg pravnog akta ne slaže se

s višim pravnim aktom
 Npr. čl. 269. ZPP "Ne mogu se primijeniti nikakve prislilne mjere
prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti
se stranka može prisiliti na davanje iskaza."

 Formalna nezakonitost - niži pravni akt donesen je u postupku i u

obliku koji je protivan zahtjevima višeg pravnog akta
 Npr. čl. 377. ZPP "Presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8
dana od dana donošenja" i "pismeno izrađena presuda mora imati
uvod, izreku i obrazloženje".
 Odnosi među pravnim aktima i
načelo zakonitosti (2)
• Načelo ustavnosti - zahtjeva sukladnost
zakona i drugih akata sa ustavom
vjernost i dosljednost ustavnim načelima
ne odstupanje od ustavnih načela
ne izigravanje ustavnih načela

• Načelo zakonitosti - zahtjeva sukladnost

nižih pravnih akata prema višim aktima
 Odnosi među pravnim aktima i
načelo zakonitosti (3)
• Izvor rimsko pravo - actio populares (povreda osobnih interesa
građana i pravde pravnog poretka)

• Građani mogu ocjenjivati socijalnu, moralnu i političku vrijednost

pravnih pravila i institucija, postupke državnih organa

 Subjektivna nezakonitost - uvjerenje koje građanin ima o

zakonitim ili nezakonitim kvalitetama pravnog akta
 moguće su greške i zablude
 ovisi o kvaliteti subjekta (građanina) koji provodi vrednovanje

 Objektivna nezakonitost - utvrđuje državni organ kroz objektivne

kriterije postavene u višem pravnom aktu
 utvrđuje se na zahtjev građanina, ali i po službenoj dužnosti
državnog organa
 Tehničko ustrojstvo načela
nezakonitosti i pravni lijekovi (1)
Koji organ je nadležan za utvrđivanje
nezakonitosti akta?
organ koji donosi hijerarhijski viši pravni
akt od akta čija se zakonitost ispituje
organ koji na rang-ljestvici državnih
organa u višem položaju od organa koji je
donio akt čija se zakonitost ispituje
 Tehničko ustrojstvo načela
nezakonitosti i pravni lijekovi (2)
Kakvim postupkom dolazi do
utvrđivanja nezakonitosti?
različit u različitim pravnim poretcima
različit s obzirom ispituje li se zakonitost
općeg ili pojedinačnog pravnog akta (npr.
ustavnost zakona, dvostupanjski ili
trostupanjski postupci)
po privatnoj inicijativi i po službenoj
dužnosti
 Ustavnost zakona i drugih propisa
• Ustavni sud na zahtjev:

 jedna petina zastupnika Hrvatskoga sabora,

 radno tijelo Hrvatskoga sabora,
 predsjednik Republike Hrvatske,
 Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i
zakonom,
 Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i
zakonitosti nastane u postupku vođenim pred tim sudom,
 Pučki pravobranitelj
 predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
 svaka fizička i pravna osoba

• Odlučuje se i o zakonima i propisima koji su prestali važiti (rok 1. g.)

• Zakon i dr. propis se mogu ukinuti ili izmjeniti
• Svatko kome je povrijeđeno pravo na osnovi ukinutog ili izmjenjeng zakona
ili dr. propisa može tražiti izmjenu pojedinačnog pravnog akta
 Pravni lijekovi (1)
• Širem smislu - sredstva kojima se pokreću
ispitivanja i čiji rezultat treba biti utvrđivanje
zakonitosti odnosno nezakonitosti pravnog akta

• Užem smislu - pravna sredstva kojima se želi

pobijati odluka državnih i drugih nadležnih
organa, iznesene u njihovim pravnim aktima,
zbog njihove pogrešnosti i da bi se otklonila
nezakonitost (pojedinačni pravni akti)
 Pravni lijekovi (2)
• Odluka državnih i drugih nadležnih organa može bit pogrešna:

a) Ako je organ pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje

na koje je primijenio propise,
b) Ako je točno utvrdio činjenično stanje, ali je na to stanje
primijenio pogrešan pravni propis,
c) Ako je pogrešno utvrdio činjenično stanje i primijenio
neadekvatan propis,
d) Ako se organ nije držao bitnih odredaba propisanog postupka
bitnih za postizanje zakonitosti, očuvanje prava stranaka, jednakosti
pred zakonom i pravne sigurnosti.

Ad a, b, c) Greške u odlučivanju (error in iudicando)

Ad d) Greške u postupanju (error in procedendo)
Sistematizacija pravnih lijekova
• Redoviti i izvanredni

• Remonstrativni i devolutivni

• Suspenzivni i nesuspenzivni

• Jednostrani i dvostrani
 Svrha pravnih lijekova
Pravna - uklanjanje nezakonitosti

Politička - ostvarivanje političke stabilnosti

države kroz vladavinu prava i zaštitu prava
građana

Rok - iura vigilantibus sunt scripta

Pravna definitvnost - pravomoćnost
 Pravomoćnost
 Pravomoćnost može uslijediti kada:

 je pravni akt donesen, a protiv njega nije dopuštena upotreba

pravnih lijekova – akt postaje odmah pravomoćan

 je pravni akt donesen, protiv njega je dopuštena upotreba

pravnih lijekova, a stranka ne upotrijebi to pravo – akt postaje
pravomoćan protekom roka za pravni lijek

 je pravni akt donesen, protiv njega je dopuštena upotreba

pravnih lijekova, stranka pravodobno upotrijebi to pravo –
rješenjem organa koji rješava po žalbi akt postaje pravomoćan ili se
poništava i vraća na ponovni postupak organu I. stupnja
 Pravne posljedice pravomoćnosti
Izvršenje akta i obavljanje materijalnih
radnji

Ne bis in idem

Res iudicata pro veritate habetur

 Nezakonitost pravnih akata
• Protupravnost, nevaljanost

• Pravomoćan pravni akt = Protupravan

pravni akt?

• Nezakonitost može biti:

Teža
Lakša
Klasifikacija nezakonitosti pravnog
akta
Ništavost pravnog akta:
apsolutna,
relativna.

Oborivost pravnog akta

 Ništavost pravnog akta
• Apsolutna
 smatra se da pravni akt nije
postojao (ne priznaju se
pravne poljedice)
 pravni akt se poništava
 negira se pravovaljanost od
samog početka (ex tunc)
 državni organ pazi na ništavost
po službenoj dužnosti
 tužba za poništenje akta ne
zastarjeva
 odluka o ništavosti je
deklaratorne prirode
• Relativna
 manji stupanj ništavosti
 pravni akt je valjan dok se ne
uloži tužba
 postupak se pokreće po
zahtjevu zainteresirane
stranke
 tužbeni zahtjev se mora
podnijeti u propisanom roku
 ako se utvrdi ništavost pravne
posljedice, sadržaj i zahtjevi se
obezvređuju od početka (ex
tunc)
 Oborivost pravnog akta
Akt proizvodi pravne učinke
Oboriv je radi nedostataka koji ga čine
protupravnim
Obara se samo na zahtjev oštećene
stranke
Prave posljedice su ukidanje (ex nunc)
Obaranje je konstitutivne prirode
 Političko ustrojstvo načela
zakonitosti
 Odnos država - pravo - pravda
 Pravda - subjektivni ili objektivni kriterij?

 Povijesni pregled
 država i pravo su utilitarnog karaktera
 rimsko pravo - ius est ars boni et aequi, constans et perpetua volunt
ius suum cuique tribuendi (Digesta I, 10)
 srednji vijek - "božja pravda"
 racionalizam - pravda potječe iz biti ljudskog uma i određuju je
osjećaj društvenosti i osjećaj pravednosti (Duguit)
 Greške: pravo proisječe iz pravde i načela pravde su nepromijenjiva
 Hans Kelsen - načelo zakonitosti -bitan je sadržaj
 Ustav
• Izražava temeljna načela koje postavljaju društvene snage koje u
državi drže vlast
• Usmjeruje normativno razvoj države i društva

• Oblici:
 pisani / nepisani
 kodificirani / nekodificirani

• Po načinu mijenjanja:
 kruti / meki

• Po načinu donošenja:
 oktroirani ustav /ustavni pakt / tzv. narodni ustav
 Zakon
• Pravni akt koji je po hijerarhiji odmah iza ustava

• Zakon u materijalnom smislu - akt koji je donesen u

zakonodavnom postuku od strane zakonodavng tijela i nosi naziv
zakon

• Zakon u formalnom smislu - akt koji ima sadržaj koji je uobičajen

za zakone tj. koji se u većini država rezervira za zakone

• opći pravni akt, iako može biti ograničen teritorijalno, vremenski i s

obzirom na krug adresata

• nezakonitost - posebni postupak (contra legem ili praeter legem)

 Podzakonski pravni akti
• Akti čija je snaga manja od zakona

• Nužna vanjska dopuna, razrada ili nadomijestak

zakonskim aktima

• Donose ih predstavnički, izvršni i upravni organi na

osnovi (uredbe ili naredbe):
 općeg ovlaštenja koje daje ustav i zakon
 konkretnog ovlaštenja koje im dodjeljuje zakon
 uredbe za primjenu zakona, na osnovi zakonskog
ovlaštenja, po nuždi i na osnovi ustavnog ovlaštenja
 Akti sudskih organa
(sudbene vlasti)
• Donose akte u građanskom, izvanparničnom i kaznenom
postupku

• Jesu li akti opći ili pojedinačni?

• Razlika između kontinentalno-europskog i

anglosaksonskog pravnog sustava
• Sudski precedenti i teorije slobodnog stvaranja prava
• Sudske presude, rješenja, platni nalog - "sudovi sude
na temelju zakona"
 Običajno pravo (1)
• Pravna pravila koja su imala svoju
samostalnu egzistenciju kao socijalna
norma pa su ih državni organi preuzeli,
usvojili kao pravo i dali pravnu zaštitu

• Robovlasnički Rim, feudalizam, pravni

partikularizam (teritorijalni, personalni)
• Zemaljsko, crkveno i gradsko pravo
 Običajno pravo (2)
• Socijalne pretpostavke:
opća primjena
dugotrajnost običaja
uvjerenost u ispravnost i razumnost
običaja

• Proces sankcioniranja običaja

zakonodavni put
sudsko-izvršni put
 Akti društvenih organizacija
• Pravila za ponašanje drštvenih
organizacija i njihovih članova

• Donose se na temelju ovlaštenja

nadležnog organa

• Tzv. autonomno pravo

• Pravo iniciranje i sankcioniranje

 Akti privatnih osoba
• Pravni poslovi (jednostrani, dvostrani,
konsenzualni, realni)
• Odnos koordinacije
• Pretpostavke (pravna, poslovna
sposobnost, pravno dopušten, oblik, u
skladu s pravnim poretkom)
• Pravna valjanost (objektni moguć, pravno i
moralno dopušten)
 Pravna znanost
• Neposredno stvaranje prava pd strane pravnih
znanstvenika
• Supsidijarni izvor prava
• Pravni stručnjaci mogu:
 stvarati pravo,
 sudjelovati u stručnim pripremama stvaranja
prava,
 tumačiti pravo (de lege lata)
 davati prijedloge promjene postojećeg prava (de
lege frerenda)