IZVORI KPP-a

1. OSNOVNI IZVORI

- Kpp-a u RS su ZAKONI i to:

1. ZKP RS (2012)
2. Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaz.post. (2010,2013)
3. Zakon o zaštiti svjedoka u kaz.post. (2003)
4. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (2009)

ZKP RS
- Je osnovni izvor kpp-a u RS
- Ima 430 članaka podijeljenih u 31 glavu
- Te odredbe su podijeljene u 4 dijela:
1.dio – osnovne odredbe
2.dio – tok postupka
3.dio – glavni pretres
4.dio – posebni postupci

- ZKP RS više ne sadrži odredbe o postupku prema maloljetnim počiniteljima kd-a, to je sada
uređeno Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maljoljetnicima u kaz.post.

2. DOPUNSKI IZVORI

1. NORMATIVNI/PODZAKONSKI AKTI DRŽAVNIH I DRUGIH ORGANA (npr.podzakonski

akti o kaznenoj evidenciji, o vođenju evidencije o pritvorenim osobama, o uvjetima,
načinu čuvanja i uništavanja materijalnih dokaza u kaz.post.)
2. MEĐUNARODNI UGOVORI
3. OBIČAJNO PRAVO
4. SUDSKA PRAKSA
5. PRAVNA ZNANOST

1
 OSNOVNA NAČELA KPP-a

1. NAČELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA

- Načelo po kojem funkciju kaznenog progona ostvaruje određeni DRŽAVNI ORGAN po

službenoj dužnosti (ex officio)
- On tu funkciju ostvaruje u državnom/javnom interesu nezavisno od toga postoji li volja
osobe koja je oštećena kd-om ili koja bi imala interes za kazneni progon ili njegovo
negonjenje
- Ono se izvodi iz prava države na kažnjavanje i odnosi se na funkciju progona kao jednu od
3 osnovne kaznenoprocesne funkcije
- Tužitelj, kao državni organ, ima isključivo pravo kaznenog progona počinitelja kd-a;
IZNIMKA od tog načela je progon po prijedlogu za određeni broj kd-a propisanih u
materijalnom kaznenom pravu (npr. Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne, utaja,
oštećenje tuđih prava..);
I tu je tužitelj jedini ovlašteni da poduzme progon kada dobije prijedlog oštećene osobe;
oštećeni prijedlog podnosi tužitelju u roku od 3 mjeseca od dana kada je oštećeni saznao
za djelo i počinitelja (prekluzivan rok-poslije njegovog isteka gasi se pravo na progon)

2. NAČELO LEGALITETA KAZNENOG PROGONA

- zove se još i načelo obaveznosti/obligatornosti

- Vrijedi za tužitelja i obvezuje ga da poduzme kaz.progon počinitelja kd-a ako su ispunjeni
zakonom propisani uvjeti, bez obzira na njegov stav da li progon treba ili ne treba
poduzeti
- Tužitelj je dužan poduzeti kaz.progon ako postoje dokazi da je počinjeno kd, osim ako
zakonom nije drugačije propisano
- Potrebno je da postoje OSNOVE SUMNJE da je počinjeno kd da bi se mogao poduzeti
kaz.progon
- Vrijedi tijekom cijelog kaz.post.
- Dodatan uvjet za ostvarenje ovog načela (pored postojanja dokaza o učinjenom kd-u) je
da ne postoje zakonske smetnje za kaz.progon (zakonske smetnje su smrt
osumnjičenog/optuženog ili zastara kaznenog progona)

3. NAČELO OPORTUNITETA KAZNENOG PROGONA

- Suprotno je načelu legaliteta

- Prema tom načelu, tužitelj može odlučiti da ne pokrene kaz.post. iako postoje dokazi da
je od strane određene osobe učinjeno kd ako to nije u državnom/javnom interesu
- Za tužitelja, mogućnost primjene načela oportuniteta postoji u ovim slučajevima:
1. Za kd za koja se progoni po odobrenju
2. Za kd za koja se progoni po prijedlogu oštećenog (oštećeni prijedlog može podnijeti
nadležnom tužitelju u roku od 3 mjeseca od dana kada je saznao za kd i počinitelja)

2
 3. Za kd izvršeno izvan teritorija BiH
4. Za kd čije se gonjenje može ustupiti stranoj državi
5. Za kd za koja tužitelj svjedoku daje imunitet
6. Za lakša kd čiji su počinitelji maloljetnici
7. Za kd pravnih osoba

4. NAČELO AKUZATORNOSTI

- Nema kaz.post. bez tužitelja jer se on pokreće i vodi samo po njegovom zahtjevu (nemo
iudex sine actore)
- Znači da se kaz.post. može pokrenuti i provesti samo po zahtjevu tužitelja
- pošto je ovlašten da pokrene postupak, tužitelj je ovlašten da i odustane od svog
kaznenopravnog zahtjeva u svakom trenutku i tada se postupak obustavlja
- Osumnjičeni/optuženi ima pravo na obranu tokom cijelog postupka
- Sud može voditi postupak samo protiv osobe koja je obuhvaćena optužnicom i samo za
kd koje je predmet optužbe
- 3 osnovne kaznenoprocesne funkcije su razdvojene i povjerene zasebnim subjektima
( funkcije: kaznenog progona, obrane i suđenja)

5. NAČELO KONTRADIKTORNOSTI/ RASPRAVNO NAČELO

- Omogućava strankama da pred sudom, prije nego što on donese odluku, iznose svoje
navode i argumente kojima ih potkrepljuju ali i da se izjasne o navodima protivne stranke
- To načelo do punog izražaja dolazi na GLAVNOM PRETRESU gdje se nakon
kontradiktornog, usmenog i neposrednog iznošenja dokaza i utvrđivanja činjenica donosi
presuda

6. NAČELO UTVRĐIVANJA MATERIJALNE ISTINE

- U cilju utvrđivanja istine, zakonodavac je odredio da sud, tužitelj i drugi organi koji
sudjeluju u kaz.post. su dužni da s jednakom pažnjom ispituju i utvrđuju činjenice koje
terete osumnjičenog/optuženog ali i one koje mu idu u korist
- Dakle, sud u kaz.post. mora utvrditi istinu koja se zove materijalna istina

- IZNIMKE od načela utvrđivanja materijalne istine:

1. NE BIS IN IDEM/ ne dva put o istom
- Nitko ne može biti ponovo osuđen za kd za koje je već bio osuđen pred sudom i za
koje je donesena pravomoćna sudska odluka; to znači da ako se naknadno sazna za
dokaze o krivnji optuženog za djelo za koje je oslobođen, njemu se neće moći ponovno
suditi
2. ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS/ zabrana preinačenja na gore
- Ako je izjavljena samo žalba u korist optuženog, presuda se ne smije izmijeniti na
njegovu štetu
3. FORMALNA DOKAZNA TEORIJA

3
 -neke činjenice se mogu utvrđivati samo dokazima koji su zakonom točno određeni, a
ne i na drugi način (npr.ako osuđeni traži ponavljanje kaz.post.navodeći da je do presude
došlo uslijed kd-a suca, tužitelja ili odobe koja je vršila istražne radnje, mora se
pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivima za odnosna
kd)
4. POSTOJANJE IDENTITETA PRESUDE I OPTUŽBE
-presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na kd koje je
predmet optužbe sadržane u potvrđenoj optužnici
-sud pritom nije vezan za prijedlog tužitelja u pogledu pravne ocjene djela
5. ZABRANA DA SE OŠTEĆENI ISPITUJE O RANIJEM SEKSUALNOM ŽIVOTU prije izvršenog
kd-a koje je predmet postupka

7. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA

- Znači da sud prilikom utvrđivanja činjenica nije vezan pravnim propisima koji bi
određivali vrijednost pojedinih dokaza
- Prihvaćanjem tog načela sudu se omogućava da nakon neposredne ocjene izvrši i
slobodnu ocjenu dokaza – da slobodno odluči jesu li mu raspoloživi dokazi dovoljni za
donošenje odluke o (ne)postojanju neke činjenice
- To ne znači samovolju suda jer je on slobodan da se prilikom ocjene dokaza kreće u
zakonom dozvoljenim granicama
- Sud je dužan da u pismeno izrađenoj presudi određeno i potpuno iznese koje činjenice i
iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući ocjenu vjerodostojnosti
proturječnih dokaza i sl.

8. NAČELO NEPOSREDNOSTI U IZVOĐENJU I OCJENI DOKAZA

- Znači da sve što je potrebno za formiranje odluke suda u konkretnom predmetu mora
biti izvedeno pred sudom koji donosi odluku i da se dokazi tokom glavnog pretresa
moraju ocjenjivati u njihovom orginalnom obliku
- Osnovno je pravilo da se optuženom ne može suditi u odsutstvu i on mora biti prisutan
na glavnom pretresu
- Sud presudu zasniva samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na gl.pretresu

9. NAČELO USMENOSTI

- Njime se osigurava takav tok raspravljanja pred sudom u kojem će se sve izjave davati, a
dokazi iznositi u usmenoj formi
- Na glavnom pretresu ovo se načelo ogleda u tome što se sav dokazni materijal mora
iznijeti u usmenom obliku, stranke svoje izjave daju usmeno, gl.pretres počinje čitanjem
optužnice od strane tužitelja, dokazni postupak je usmen

4
10. NAČELO PRETPOSTAVKE NEVINOSTI

- Svatko se smatra nevinim za kd dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja

- To je OBORIVA presumpcija i ona vrijedi dok se ne dokaže suprotno
- Efekti/posljedice presumpcije nevinosti su da osum./opt. Ima pravo ali ne i obvezu da se
brani, oslobođen je tereta dokazivanja i ima privilegiju protiv samooptuživanja, obaveza
dokazivanja je na tužitelju, u slučaju sumnje sud mora ići u korist optuženog

11. NAČELO IN DUBIO PRO REO

- U sumnji blaže za optuženog

- Znači da sud sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja kd ili od kojih zavisi
primjena neke odredbe kaz.zakonodavstva, sud rješava odlukom na način koji je
povoljniji za optuženog
- To načelo predstavlja značajnu povlasticu za optuženog i za njegovo pravo na obranu;
kada se javi sumnja u postojanje činjenica koje su na štetu optuženog, tada se uzima da
one ne postoje, kod sumnje o postojanju činjenica koje idu u korist optuženog, uzima se
da one postoje

12. NAČELO NE BIS IN IDEM/ ne dva puta o istome

- znači da nitko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio osuđen pred sudom
i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka
- znači da jednom pravomoćno presuđena kaznena stvar ne može ponovo biti predmet
novog kaz.post.
- primjenom tog načela zabranjeno je pokretanje i vođenje kaz.post. protiv optuženog za
kd koje je pravomoćno okončano u kaz.post.
- to načelo ne vrijedi u postupku po vanrednim pr.lijekovima kada se mogu pobijati
pravomoćne sudske odluke i ponovo voditi kaz.post.

13. NAČELO JAVNOSTI U KAZNENOM POSTUPKU

- Osigurava kontrolu rada pravosuđa u kaz.post od strane građana njihovim prisutstvom

suđenju i prisutstvom stranaka poduzimanjem pojedinih radnji u postupku
- Tom kontrolom optuženi se štiti od samovolje državnih organa, kršenja zakona, torture,
ali i osigurava se kontrola pravilnosti rada pravosuđa
- To načelo se ostvaruje u 2 oblika, kao opća javnost i stranačka javnost
- Opća javnost = pravo građana da prisustvuju suđenjima
- stranačka javnost = pravo stranaka da prisustvuju poduzimanju pojedinih radnji u
kaz.post.
- u prethodnom postupku/istrazi primjenjuje se NAČELO TAJNOSTI POSTUPKA, opća
javnost je u toku istrage potpuno isključena

5
 - na glavnom pretresu je javnost pravilo a tajnost izuzetak; tu se misli na opću javnost na
gl.pretresu pred 1°sudom, na pretresu pred 2°sudom i na sjednici 2°vijeća;
gl.pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe a maloljetne samo ako se moraju
saslušati kao svjedoci i to samo dok daju iskaz
- od otvaranja zasjedanja pa do završetka gl.pretresa sud može u svako doba, po službenoj
dužnosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po njihovom saslušanju, isključiti
javnost za cijeli gl.pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu državne sigurnosti ili
ako je potrebno radi čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne, čuvanja
javnog reda, zaštite morala u demokratskom društvu, osobnog i intimnog života
optuženog/oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka;
to isključenje se ne odnosi na stranke, branitelja, oštećenog, zakonskog zastupnika i
punomoćnika
- ako je javnost na gl.pretresu bila isključena, IZREKA presude će se pročitati u javnom
zasjedanju; vijeće će odlučiti hoće li i koliko isključiti javnost prilikom objavljivanja razloga
presude
- u postupku prema maloljetnicima javnost je uvijek isključena, ali sud može dozvoliti da
gl.pretresu prisustvuju osobe koje se bave zaštitom i odgojem maloljetnika, suzbijanjem
malo.delinkvencije i znanstveni radnici

14. NAČELO UPORABE JEZIKA I PISMA

- U kaz.post.su u ravnopravnoj upotrebi SLUŽBENI JEZICI RS – jezik srpskog naroda. Jezik

bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog nmaroda; službena pisma su ćirilica i latinica
- Stranke, svjedoci i ostali učesnici u postupku imaju pravo da se služe materinjim jezikom
ili jezikom koji razumiju
- Ako osoba ne razumije jedan od službenih jezika RS, osigurava mu se usmeno prevođenje
- O tim pravima se prije prvog ispitivanja poučavaju stranke, svjedoci i drugi učesnici u
postupku

15. NAČELO PRAVIČNOG POSTUPKA

- Znači:
1. Zabranu diskriminacije
2. Da se utvrđivanje krivnje počinitelja kd-a i eventualne kazne mora provesti prema
mjerodavnim pravnim standardima
3. Da se kaz.post. mora voditi pred tijelom s ovlaštenjima samostalne i nezavisne
državne sudske vlasti
4. Da se optuženom u potpunosti mora omogućiti obrana otklanjanjem nejednakosti
između njega i državne represivne vlasti
-Pitanje pravičnosti postupka se odnosi na njegovu konstrukciju koja procesnim
učesnicima mora garantirati jednake mogućnosti utjecanja na ishod postupka
OPĆI ELEMENTI pojma pravičnog postupka:

6
 1. Pravo stranaka da prisustvuju radnjama u postupku i da budu saslušane prije
donošenja odluke suda (adiatur et altera pars)
2. Pravo stranke da u post.poduzima sve radnje koje može poduzimati njezin
protivnik = JEDNAKOST ORUŽJA
3. Sudske odluke se ne smiju zasnivati na nezakonitim dokazima
4. Sudske odluke moraju biti obrazložene

POSEBNI ELEMENTI pojma pravičnog postupka:

1. Pretpostavka nevinosti optuženog

2. Posebne garancije obrane optuženog – svatko tko je optužen za kd ima pravo da
u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o prirodi i razlozima
optužbe protiv njega; pravo da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za
pripremanje obrane; pravo da se brani sam ili uz pomoć branitelja po vlastitom
izboru, a ako nema dovoljno sredstava da ga plati, ima pravo na besplatnog
branitelja, kad je to u interesu pravde
- Osumnjičeniima ima kao MINIMALNA PRAVA OBRANE:
Pravo u najkraćem roku biti obaviješten o osnovama sumnje protiv njega i o dokazima
koji ga terete, pravo na branitelja i nesmetanu komunikaciju s njim i s tim pravom mora
biti upoznat, pravo da se brani sam ili uz pomoć branitelja kojeg je sam izabrao

7
 VRSTE KAZNENOG POSTUPKA

- KAZNENI POSTUPAK je zakonom uređeno i regulirano poduzimanje kaznenoprocesnih

radnji od strane pojedinih kaznenoprocesnih subjekata s ciljem potpunog , pravilnog i
zakonitog rasvjetljenja i rješenja kaznene stvari te donošenja odluke nadležnog suda o
izvršenom kd-u, krivnji počinitelja i izrečenoj kaz.sankciji
- Kaz.postupak počinje teći PODNOŠENJEM OPTUŽNOG AKTA ovlaštenog tužitelja i
završava se po pravilu ODLUKOM SUDA

- Domaće kaznenoprocesno zakonodavstvo poznaje više vrsta kaz.postupaka:

1. OPĆI ili REDOVNI
2. POSEBNI ili OSOBENI
3. POSEBNI NEKAZNENI ili POMOĆNI KAZNENI POSTUPAK

- U teoriji kpp-a razlikuju se 3 VRSTE KAZNENIH POSTUPAKA koji se vode po odredbama

pozitivnog kaznenoprocesnog zakonodavstva:

1. AKUZATORNI/OPTUŽNI
2. INKVIZITORNI/ISTRAŽNI
3. MJEŠOVITI/SUVREMENI

AKUZATORNI/OPTUŽNI kazneni postupak

- Najstarija vrsta kaz.post. koja potječe još iz vremena robovlasničkog i ranog feudalnog
kaznenoprocesnog sistema
- Danas postoji u vrlo razvijenim oblicima u zemljama angloameričke pravne tradicije
- Akuzatorni kaz.post. je pravni spor između 2 ravnopravne stranke – tužitelja i optuženog,
koji se rješava pred nepristranim sudom
- Ima veliku sličnost s građanskim parničnim postupkom
- Naziv je dobio po tužitelju (lat.accusator) koji je pred sudom tužbom pokretao postupak i
nakon što je optuženi prihvatio nadležnost suca za rješavanje spora snosio teret
dokazivanja činjenica optužbe (funkcija progona ili optužbe)
- Sud je donosio odluku na osnovu javne, usmene i kontradiktorne rasprave na kojoj su
same stranke izvodile dokaze, a sud je samo pazio na pravilnost načina izvođenja dokaza
- Presuda se nije mogla pobijati, osim izuzetno
- Optuženi ima pravo poduzimati sve radnje u postupku (funkcija obrane), a tužitelju se
zabranjuje da optuženog osobno koristi kao dokazno sredstvo o dokazivanju istinitosti
svoje optužbe
- Postupak je JAVAN i USMEN, prihvaća načelo neposrednosti
- OSNOVNE KARAKTERISTIKE:
1. Pokretanje, tok i vođenje kaz.post. u potpunosti ovisi o odluci tužitelja

8
 2. U procesnoj ulozi tužitelja mogu se pojaviti samo oštećene osobe, tj.osobe čije je
kakvo dobro, pravo ili interes povrijeđeno ili ugroženo izvršenim kd-om; u ulozi
tužitelja može se javiti i svaki drugi građanin kojem stoji na raspolaganju POPULARNA
TUŽBA
3. Kaz.post. se vodi protiv optuženog koji je u svom pravnom položaju potpuno
izjednačen i ravnopravan s tužiteljem
4. Teret dokazivanja je na tužitelju, sud je pasivan
5. Ima samo jednu fazu – glavni postupak koji se vodi pred nadležnim szdom
6. Odluku o kaznenoj stvari sud donosi na osnovu slobodnog sudskog uvjerenja
većinom glasova članova vijeća
- Glavna slabost tog postupka je što se inicijativa za njegovo pokretanje i vođenje za svako,
pa i najteže kd, nalazi isključivo u rukama PRIVATNE OSOBE a ne državnog organa

INKVIZITORNI/ISTRAŽNI kazneni postupak

- Razvio se u rimskoj državi u doba carstva

- Inkv.post. je sudska aktivnost koja se poduzima u cilju utvrđivanja da li je počinjeno kd, a
radi primjene kazne na počinitelja
- OSNOVNE KARAKTERISTIKE:
1. Nema jasnopostavljenih i razgraničenih samostalnih procesnih funkcija – optužbe,
obrane i suđenja; sve osnovne procesne funkcije koncentrirane su u jednom organu
– SUDU, koji pored funkcije suđenja vodi i postupak optuženja i obrane; postupak se
pokreće po odluci nadležnog suda (ex officio) i završava njegovom odlukom
2. Optuženi nema nikakvih posebnih prava, on je kao objekt, nema branitelja
3. U pogledu strukture, kaz.post. se sastoji iz 2 faze, to su ISTRAGA i SUĐENJE
- Težište cijelog procesa je u istrazi (zato i ima taj naziv)
- Istragu provodi posebni SUDSKI ISTRAŽITELJ koji se zove INKVIRENT; on pokreće postupak
po službenoj dužnosti kada na bilo koji način sazna da je neka osoba počinila kd
- Inkvirent istragu provodi u tajnosti a osumnjičeni nema mogućnost da se brani;
inkvirent osumnjičenom oduzima slobodu, nakon toga prikuplja dokaze o njegovoj
krivnji;
- Nakon završene istrage spis se dostavlja sudskom vijeću koje odluku o krivnji donosi
isključivo na osnovu spisa, bez ikakve rasprave ili susreta s osumnjičenim;
- Nakon toga, sud može donijeti jednu od 3 vrste presuda: OSUĐUJUĆA, OSLOBAĐAJUĆA i
ABSOLUTIO AB INSTANTIA (presudom otpustiti ispod suđenja-ako nema dovoljno dokaza
o njegovoj krivnji ali nije ni utvrđena njegova nevinost)
- Sud može izreći i vanrednu kaznu – POENA EXTRAORDINARIA – blaža od kazne koja bi se
izrekla da je utvrđena njegova krivnja, ali ipak znači kažnjavanje bez utvrđenja krivnje
4. Po pitanju dokazivanja, ovdje vrijedi princip ZAKONSKE SNAGE DOKAZA (teorija
formalnih dokaza); priznanje je kraljica dokaza, do njega se dolazilo torturom
-zakonska ocjena dokaza znači da je zakonom točno određeno koliko i kakvjih dokaza
mora postojati da bi se neka činjenica smatrala utvrđenom

9
MJEŠOVITI/SUVREMENI kazneni postupak

- Predstavlja kombinaciju akuzatornog i inkvizitornog postupka

- Prvi put se spominje u Francuskom zakoniku o kaznenom postupku iz 1808.g., a danas je
prihvaćen od najvećeg broja kaznenoprocesnih zakonodavstava, uključujući i RS

- KARAKTERISTIKE:
1. To je OPTUŽNO RASPRAVNI kaz.post. u kojem su osnovne kaznenoprocesne funkcije
jasno odvojene, razgraničene i osamostaljene
2. Nositelj funkcije optužbe je TUŽITELJ kao posebni državni organ, on vodi kaz.progon
po službenoj dužnosti;
Oštećeni ima ulogu SPOREDNOG/SUPSIDIJARNOG TUŽITELJA (osim kd koja se po
zakonu provode po privatnoj tužbi ili po prijedlogu); u RS oštećeni nema nikakvu
ulogu u progonu osim za kd za koja se progon poduzima po prijedlogu
3. Sud je aktivni, samostalni i nepristrani organ suđenja
4. Optuženi ima prava i dužnosti u postupku, posebno se ističu pravo na obranu i
pretpostavka nevinosti
5. Po pitanju strukture, kaz.post.je podijeljen u 2 dijela: PRETHODNI/PRIPREMNI
POSTUPAK i GLAVNI POSTUPAK
-istragu vodi tužitelj ili po zahtjevu tužitelja posebni sudski organ
-cilj istrage je provjeravanje osnovanosti sumnje o izvršenju djela i počinitelju
-prema rezultatima istrage odlučuje se hoće li postupak biti nastavljen ili će se
obustaviti
-istraga je tajna i zato su mogućnosti obrane u istrazi ograničene
-ako se na osnovu rezultata istrage postupak nastavi, održava se glavni pretres
-dokazi se ocjenjuju neposredno, prihvaćena su načela usmenosti i javnosti
-sud može bez prijedloga stranaka izvoditi dokaze (inkvizitorno načelo) a može i
ispitivati optuženog koji ne mora odgovarati na pitanja

10
 POJAM I VRSTE PROCESNIH SUBJEKATA

KAZNENOPROCESNI SUBJEKT je procesno sposobna fizička ili pravna osoba koja je na

osnovu zakonom propisanih prava i dužnosti vrši određenu funkciju u kaznenom
postupku s ciljem ostvarivanja kaznenoprocesnog zadatka – rasvjetljenja i razrješenja
kaznene stvari
- Svaki kaznenoprocesni subjekt raspolaže određenim fondom prava i dužnosti

- Postoje 2 VRSTE kaznenoprocesnih subjekata:

1. GLAVNI SUBJEKTI
-su nositelji glavnih kaznenoprocesnih funkcija i oni imaju neposredan interes za
ostvarenje kaznenoprocesnog zadatka
-to su: 1. TUŽITELJ u funkciji optužbe
2. OSUMNJIČENI/OPTUŽENI u funkciji obrane
3. SUD u funkciji suđenja
-nositelji funkcije optužbe i obrane su i KAZNENOPROCESNE STRANKE
-glavni subjekti su nositelji 3 glavne procesne funkcije: optužbe, obrane i suđenja

2. SPOREDNI/POMOĆNI SUBJEKTI

- su nositelji sporednih ili pomoćnih kaznenoprocesnih funkcija

- oni imaju posredan interes za rješenje kaznene stvari

- to su: 1. SVJEDOCI

2. VJEŠTACI

3. STRUČNE OSOBE

4. OŠTEĆENI

5. TUMAČI

6. PUNOMOĆNICI

7. BRANITELJI

8. ZAKONSKI ZASTUPNICI

KARAKTERISTIKE kaznenoprocesnog subjekta:

1. To može biti FIZIČKA osoba (tužitelj ili osumnjičeni/optuženi/osuđeni) i PRAVNA osoba (u

svojstvu suda ili optuženog)
2. Svaki subjekt ima PROCESNU SPOSOBNOST (sposobnost nositi određena prava i
dužnosti,poduzimati valjane radnje)

11
 3. Svaki kaznenoprocesni subjekt posjeduje zakonom predviđeni FOND PRAVA I DUŽNOSTI
4. Svaki kaznenoproc.subjekt ostvaruje svoja prava i dužnosti u kaz.post.s ciljem ostvarenja
zadatka tog postupka-potpuno, pravilno i istinito rasvjetljenje i razrješenje kaznene stvari
5.

NAČELA KAZNENOPROCESNIH SUBJEKATA

-u nauci kpp-a ne postoji jedinstveno mišljenje koja su to načela ali se uglavnom prihvaća da su to:
načelo odvojenosti kaznenoprocesnih funkcija, načelo neponovljivosti svojstava subjekta u istoj
stvari, načelo monofunkcionalnosti i načelo ne bis in idem

1. NAČELO ODVOJENOSTI KAZNENOPROCESNIH FUNKCIJA

- nastalo je u akuzatornom kaz.post.

-u inkvizitornom postupku nije bilo primijenjeno jer su glavne procesne funkcije bile u rukama jednog
subjekta-tužitelja

-to načelo je prihvaćeno i u suvremenom mješovitom kaz.post.

-prema tom načelu, kaznenoprocesne funkcije se ne mogu spajati (kumulirati) u rukama jednog
kaznenoproc.subjekta nego se povjeravaju različitim procesnim subjektima

-to načelo se odnosi na GLAVNE kaznenoprocesne funkcije tako da u bilo kojem slučaju, jedan
procesni subjekt ne može vršiti više od jedne funkcije

-tužitelj vrši funkciju OPTUŽIVANJA, optuženi funkciju OBRANE a sud funkciju SUĐENJA – to doprinosi
potpunom i objektivnom utvrđivanju činjeničnog stanja

-kumulacija više SPOREDNIH funkcija nije zabranjena i može doći do spajanja više funkcija u rukama
jednog procesnog subjekta (npr.oštećeni može biti saslušan kao svjedok) ili može doći do kumulacije
glavne i sporedne kaznenoprocesne funkcije (npr.optuženi se može saslušati kao svjedok)

2.NAČELO NEPONOVLJIVOSTI SVOJSTAVA SUBJEKTA U ISTOJ STVARI/NE BIS IN IDEM

-uzdignuto je na rang ustavnog načela a proizlazi i kao obaveza iz ratificiranih međunarodnih

dokumenata (EU konvencija o ljudskim pravima) – time se zakonodavcu onemogućava da odstupi od
tog načela

-načelo ne bis in idem isključuje mogućnost da se isti kaznenoprocesni subjekt 2 ili više puta
istovremeno ili sukcesivno pojavi u kaz.post. u istoj kaz.stvari; isključuje mogućnost da se po istom
predmetu sa istim strankama vodi više paralelnih postupaka

-to načelo će se primijeniti samo ako se radi o istovjetnosti kaznenog djela i počinitelja u novom
postupku s kaznenim djelom i počiniteljem u kaznenoj stvari koja je pravomoćno presuđena ili u kojoj
je kaz.post još u toku

12
PREJUDICIJALNA/PRETHODNA PITANJA

-su pitanja za čije je rješavanje nadležan sud u postupku koji nije kazneni postupak ili drugi (upravni)
državni organ

-za kaz.post. ona postaju prejudicijalno pitanje ako primjena materijalnog kaznenog prava ovisi o
prethodnom rješavanju takvog pitanja

-ona su isključivo PRAVNA PITANJA

-ako se u toku kaz.post.pojavi bilo koje prejudicijalno pitanje, kazneni sud tada ima 2 mogućnosti:

1. da sam riješi to pitanje prema odredbama koje važe za dokazivanje u kaz.post.

2. da zastane s postupkom dok to pitanje ne riješi nadležni organ

-ako kazneni sud odluči da sam riješi prejudicijalno pitanje, to ima djelovanje samo u kaznenom
predmetu u kojem je donio odluku

-rješenje o prejudicijalnom pitanju unosi se u RAZLOGE PRESUDE, ono nema djelovanje prema trećim
osobama, a posebno ne obvezuje nadležni organ da takvo pitanje ne riješi drugačije

-kazneni sud primjenjuje pravila dokazivanja koja vrijede za kazneni postupak, ali odluku donosi na
osnovu istih materijalnih propisa koje bi primijenio nadležni organ (npr.upravnu stvar će riješiti na
osnovu odgovarajućeg propisa iz upravne oblasti)

-odluka o prejud.pitanju koju je donio nadležni organ ne može biti izmijenjena u kaznenom postupku
ali ona ne obavezuje kazneni sud u pogledu ocjene da li je počinjeno kd

13
 SUD

- Je vrsta GLAVNOG kaznenoprocesnog subjekta koji je nositelj funkcije suđenja i

presuđenja kaznene stvari
- To je samostalana i nezavisan državni organ koji vrši sudsku vlast u granicama svoje
nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonima
- Vršeći sudsku vlast, kazneni sud u prvom redu štiti slobode i prava građana, zakonom
utvrđena prava i interese pravnih subjekata i osigurava ustavnost i zakonitost

- Sudovi mogu biti: 1. REDOVNI i VANREDNI

2.OPĆE i POSEBNE NADLEŽNOSTI
3.SPECIJALNI SUDOVI

- sudsku funkciju u domaćem kpp-u vrše REDOVNI sudovi OPĆE NADLEŽNOSTI kao posebni organi
državne vlasti

- organizacija i nadležnost sudova u RS uređeni su Zakonom o sudovima RS, među njima se razlikuju:

1. sudovi OPĆE nadležnosti

2. sudovi POSEBNE nadležnosti

- sudovi OPĆE nadležnosti su:

1. OSNOVNI sudovi – osnivaju se za područje jedne ili više općina

2. OKRUŽNI sudovi – osnivaju se za područje 2 ili više osnovnih sudova

3. VRHOVNI sud – najviši sud u RS, sjedište u Banja Luci

-sudovi POSEBNE nadležnosti su:

1. OKRUŽNI PRIVREDNI sudovi

2. VIŠI PRIVREDNI sud

-kazneni sud je redovni sud opće nadležnosti koji rješava kaznenu stvar

-on je nositelj funkcije suđenja i presuđenja u kaznenim stvarima

14
- uređenje, organizacija i funkcioniranje kaznenog suda zasnovano je na NAČELIMA kojima
se osigurava jedinstvo sudskog sustava i vršenja sudske funkcije:
1. NAČELO NEZAVISNOSTI SUDA I SUDACA
2. NAČELO ZBORNOSTI RADA SUDA
3. NAČELO VIŠESTEPENOSTI ODLUČIVANJA

NADLEŽNOST SUDOVA

- Nadležnost suda je pravo i dužnost kaznenog suda da u kaznenom postupku razjasni

kaznenu stvar
- Za određivanje nadležnosti kaznenog suda koji će u konkretnom slučaju voditi kaz.post.i
donijeti odluku, postoje različiti kriteriji (vrsta i težina kd-a, svojstva počinitelja, teritorij
na kojem određeni sud vrši sudsku funkciju, vrsta kaznenoprocesne radnje..)

- 3 VRSTE NADLEŽNOSTI:

1. STVARNA – određuje se prema vrsti i težini počinjenog kd-a i svojstvu počinitelja

2. MJESNA – određuje se prema teritoriju na kojem određeni sud vrši sudsku funkciju
3. FUNKCIONALNA – određuje se prema vrsti kaznenoprocesne radnje i poslova koji se
poduzimaju od strane kaznenog suda u toku kaznenog postupka

- Sud u svakom konkretnom slučaju mora voditi računa PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI o svojoj
nadležnosti, ali u zakonom određenim slučajevima i stranke imaju pravo istaknuti
prigovor nenadležnosti konkretnog suda

STVARNA NADLEŽNOST

- Predstavlja pravo i dužnost suda da u zakonito pokrenutom i provedenom kaz.postupku

riješi kaznenu stvar i donese odluku
- To je pravo i dužnost određenog suda da sudi u određenom kaz.predmetu
- Određuje se prema VRSTI I TEŽINI počinjenog KD-a i prema određenim SVOJSTVIMA
POČINITELJA kd-a
- U svakom slučaju, određuje se prema VISINI zakonom propisane KAZNE za određeno kd
(prema najtežoj vrsti od više predviđenih kazni)
- Ako je počinitelj MALOLJETNIK, onda stvarnu nadležnost ima OSNOVNI SUD koji postupa
u 1.° za sva kd bez obzira na propisanu kaznu
- Kod KD U STJECAJU, stvarna nadležnost se određuje prema NAJTEŽEM izvršenom KD-u
koje ulazi u sastav konstrukcije stjecaja (bez obzira je li idealni ili realni stjecaj)
- U slučaju PRODUŽENOG KD, stvarna nadl.se određuje prema NAJTEŽEM izvršenom kd-u

15
 - sudovi sude u kaznenim stvarima u granicama svoje stvarne nadležnosti određene
zakonom
- PRVOSTUPANJSKA stvarna nadležnost kaznenih sudova u RS podijeljena je između
OSNOVNIH i OKRUŽNIH SUDOVA
- OKRUŽNI sudovi imaju 1° i 2° nadležnost
- VRHOVNI sud je stvarno nadležan za postupanje u 2.i 3.° i po vanrednim pravnim
lijekovima

→ OSNOVNI SUDOVI ←

- Najniži u hijerarhiji REDOVNIH sudova OPĆE NADLEŽNOSTI

- Osnivaju se za teritorij jedne ili više općina

- OSNOVNA stvarna nadležnost osnovnih sudova, kao kaznenih sudova, je da U PRVOM

STUPNJU sude u kaznenim predmetima:
1. Za kd za koja je zakonom propisana kao glavna kazna NOVČANA kazna ili kazna
ZATVORA DO 10 GODINA, ako posebnim zakonom nije određena nadležnost
drugog suda
2. Za kd za koja je POSEBNIM ZAKONOM određena nadležnost osnovnog suda
3. Za kd za koja je SUD BiH PRENIO NADLEŽNOST na osnovni sud
4. Za bilo koji kaz.post. protiv MALOLJETNIKA
5. Da postupa tokom ISTRAGE i NAKON PODIZANJA OPTUŽNICE u skladu sa
zakonom
6. Da odlučuje o VANREDNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA kad je to zakonom predviđeno

- DOPUNSKA nadležnost osnovnih sudova je da postupaju i u ostalim predmetima koji su

povezani sa kaznenim postupcima; u okviru dopunske nadl.,osnovni sud je nadležan:
1. Da odlučuje o BRISANJU OSUDE i PRESTANKU MJERA sigurnosti i pravnih
posljedica osude, na osnovu sudske odluke
2. Da postupa po MOLBAMA ZA POMILOVANJE
3. Da pruža PRAVNU POMOĆ sudovima u BiH
4. Da vrši poslove MEĐUNARODNE PRAVNE POMOĆI, ako zakonom nije određeno da
neke od tih poslova vrši okružni sud
5. Da vrši druge poslove određene zakonom

→ OKRUŽNI SUDOVI ←

- Osnivaju se za područje 2 ili više osnovnih sudova

- OSNOVNA stvarna nadležnost okružnog suda u PRVOM STUPNJU je da sudi u

kaz.predmetima:

1. Za kd za koja je zakonom propisana kazna VEĆA OD 10 GOD ili DUGOTRAJNI ZATVOR ,

ako zakonom nije određena nadležnost drugog suda

16
 2. Da postupa u toku ISTRAGE i NAKON PODIZANJA OPTUŽNICE
3. Da sudi za kd za koja je SUD BiH PRENIO NADLEŽNOST na okružne sudove
- DOPUNSKA nadležnost okružnih sudova je da postupaju i u ostalim predmetima koji su
povezani s kaz.postupcima:
1. Rješava o sukobu mjesne nadležnosti između osnovnih sudova sa svog područja
2. Odlučuje o prijenosu mjesne nadležnosti s jednog osnovnog suda na drugi osnovni
sud na svom području
3. Odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude, na
osnovu sudske odluke
4. Postupa po molbama za pomilovanje
5. Rješava o priznanju odluka stranih sudova
6. Pruža međunar.pr.pomoć u kaznenim predmetima
7. Vrši druge poslove određene zakonom

- u DRUGOM STUPNJU odlučuje o:

1. ŽALBAMA protiv odluka osnovnih sudova
2. Drugim REDOVNIM i VANREDNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA ako je to određeno
zakonom

- u RS postoji 5 OKRUŽNIH SUDOVA:

1. BANJA LUKA
2. BIJELJINA
3. DOBOJ
4. ISTOČNO SARAJEVO
5. TREBINJE
6. PRIJEDOR – još nije počeo s radom

→ POSEBNO ODJELJENJE OKRUŽNOG SUDA U BANJA LUCI ←

- Posebno samostalno specijalizirano odjeljenje sa STVARNOM i MJESNOM nadležnošću za

teritorij cijele RS za kd propisana posebnim zakonom
- Radi se o KD ORGANIZIRANOG i NAJTEŽIH OBLIKA PRIVREDNOG KRIMINALA

→ VRHOVNI SUD ←

- Osnovan je za teritorij cijele RS i izraz je njezinog suvereniteta u oblasti pravosuđa

- Sjedište je u BANJA LUCI
- Kao najviši sud u RS, Vrhovni sud je STVARNO nadležan da:
1. Odlučuje o REDOVNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA protiv odluka okružnih sudova, ako je
to zakonom određeno
2. Odlučuje o VANREDNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA protiv pravomoćnih sudskih odluka,
kada je to zakonom određeno

17
 3. Odlučuje o PRAVNIM LIJEKOVIMA protiv odluka svojih vijeća
4. Zauzima NAČELNE STAVOVE radi USAGLAŠAVANJA SUDSKE PRAKSE o pitanjima za
koja ocijeni da su od značaja z ajedinstvenu primjenu zakona RS; o tome odlučuje na
općoj sjednici
5. Rješava SUKOBE NADLEŽNOSTI između sudova
6. Odlučuje o PRENOŠENJU MJESNE NADL. s jednog suda na drugi
7. Razmatra aktualna pitanja sudske prakse, analizira potrebe za stručnim
usavršavanjem sudaca, stručnih suradnika i viših stručnih suradnika i obavlja druge
poslove određene zakonom

→ SUD BiH ←

- Prema Ustavu, BiH nema izvornu sudsku vlast i ona u potpunosti pripada entitetima
- Odlukom Visokog predstavnika iz 2000.g., mimo Ustava, nametnut je Zakon o sudu BiH
koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH
-tim zakonom osnovan je Sud BiH s nadležnostima koje mu daju nivo OKRUŽNOG suda i
određene nadležnosti koje su izvan toga
-nije najviši sud u BiH jer nema nadležnost u odnosu na odluke sudova u entitetima i BD
BiH
- STVARNA nadležnost tog suda je PRVOSTUPANJSKA i DRUGOSTUPANJSKA u odnosu na
odluke koje je u 1.° donio taj sud; ona je određena Zakonom o sudu BiH, a odgovara
mješavini nadležnosti okružnih i osnovnih sudova

- Sud BiH je NADLEŽAN:

1. za kd utvrđena KZ BiH i drugim zakonima BiH

2. za kd utvrđena zakonima RS, FbiH i BD BiH kada ta kd ugrožavaju suverenitet, teritorijalni

integritet, političku nezavisnost, nac.sigurnosti međunar.subjektivitet BiH ili mogu imati štetne
posljedice za privredu BiH

3. zauzima konačan i PRAVNO OBVEZUJUĆI STAV za provođenje zakona BiH i međunar.ugovora na

zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda BD BiH kome je povjereno provođenje zakona BiH

4. donosi PRAKTIČNA UPUTSTVA za primjenu kaznenog materijalnog prava BiH iz nadležnosti Suda
Bih u vezi sa kd genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata,
pojedinačne kaznene odgovornosti u vezi s tim djelima, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg
entitetskog suda ili suda BD BiH

5. odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunar.i međuentitetskih kaznenih propisa, odnose
s Interpolom i dr.međunar.policijskim organima, transfer osuđene osobe, izručenje i predaja osoba;
koje zahtijeva od bilo kojeg organa na području BiH druga država,tj. Međunar.sud ili tribunal

6. rješava SUKOB NADLEŽNOSTI između sudova entiteta, između sudova entiteta i BD BiH, te između
Suda BiH i bilo kojeg drugog suda

7. odlučuje o PONAVLJANJU KAZNENOG POSTUPKA za kd predviđena zakonima BiH

18
8. odlučuje o ŽALBAMA protiv odluka donesenih u 1.°

8. odlučuje o ŽALBAMA protiv odluka donesenih u 1.°

MJESNA NADLEŽNOST

- Je pravo i dužnost stvarno nadležnog kaznenog suda da rasvijetli i riješi kaznenu stvar sa
SVOG TERITORIJA
- Teritorij jednog suda predstavlja ono područje na kome taj sud vrši kazeno pravosuđe
(vrši funkciju suđenja i presuđenja kaznene stvari)
- Pitanje mjesne nadležnosti riješeno je odredbama ZKP-a; postoji nekoliko različitih
kriterija za određivanje mjesne nadležnosti kaznenog suda ovisno o odnosu izvršenog kd-
a i njegovog počinitelja prema teritoriju jednog suda
- Postoje 2 VRSTE mjesne nadležnosti:
1. REDOVNA – ima prioritet u primjeni
2. VANREDNA – primjenjuje se izuzetno u slučaju kada se ne može primijeniti nijedan
od kriterija redovne nadležnosti

→ REDOVNE mjesne nadležnosti ←

- 3 osnovna kriterija za određivanje nadležnog suda:

1. MJESTO IZVRŠENJA KD-a

2. MJESTO PREBIVALIŠTA/BORAVIŠTA OSUMNJIČENOG/OPTUŽENOG
3. MJESTO UHIĆENJA ili SAMOPRIJAVLJIVANJA osumnjičenog/optuženog

- po pravilu se mj.nadl.kaznenog suda određuje prema mjestu izvršenja kd-a; mjesno je

nadležan sud na čijem je području kd IZVRŠENO ili POKUŠANO (forum delicti commissi)
- ako je kd izvršeno ili pokušano na područjima raznih sudova ili na granici tih područja ili
je neizvjesno na kojem je području izvršeno ili pokušano, nadležan je onaj sud koji je PRVI
POTVRDIO OPTUŽNICU, a ako optužnica nije potvrđena, sud koji je prvi primio optužnicu
na potvrđivanje

→ VANREDNE mjesne nadležnosti ←

- dolaze u obzir tek kada se mjesna nadležnost ne može odrediti po pravilima o redovnoj
mjesnoj nadležnosti
- određuje se i primjenjuje ovisno o okolnostima konkretnog kaznenog predmeta; to su:
1. NADLEŽNOST PO ODLUCI SUDA (forum ordinatum)
-ako se prema odredbama zakona ne može ustanoviti koji je sud mjesno nadl.,
Vrhovni sud određuje jedan od više stvarno nadležnih sudova pred kojim će se
provesti postupak

19
 -DELEGIRANA NADLEŽNOST je oblik prenošenja mjesne nadl. sa mjesno nadležnog
suda na mjesno NENADLEŽAN sud; ona se obavlja u okviru iste vrste sudova zbog
čega delegacija stvarne nadležnosti nije dozvoljena;
-NUŽNA DELEGACIJA mjesne nadležnosti je potrebna kada je nadležni sud iz pravnih
(npr.izuzeće svih sudaca jednog suda) ili stvarnih (npr.poplava,epidemija) razloga
spriječen da postupa
-prenošenje mjesne nadl.dozvoljava se samo za pojedini predmet
-ovaj postupak se pokreće na inicijativu suda, stranke ili branitelja, a Vrhovni sud
može za vođenje konkretnog kaz.post. rješenjem odrediti i drugi stvarno nadležni sud

2. NADLEŽNOST PO KONEKSITETU

- posebna osnova za određivanje mjesne i stvarne nadležnosti

- KONEKSITET je veza između 2 ili više kaznenih predmeta a može biti subjektivni,

objektivni i mješoviti

- pravila te nadležnosti primjenjuju se kada postoji određena veza između više

kaz.predmeta za koje treba voditi jedinstveni kaz.postupak i donijeti jednu

presudu, ali ona su RAZLIČITE TEŽINE (što utječe na stvarnu nadležnost suda) ili

su izvršena na PODRUČJIMA RAZLIČITIH SUDOVA (što otvara pitanje mjesne

nadležnosti)

FUNKCIONALNA NADLEŽNOST

- Uređuje pitanje podjele poslova u okviru stvarno i mjesno nadležnog suda u toku jednog
kaz.post.
- Ona ODREĐUJE DJELOKRUG RADA I POSTUPANJA:
Suca za prethodni postupak, predsjednika vijeća, sudskog vijeća i drugih osoba u okviru
suda (u vršenju funkcije suđenja i presuđenja kaznene stvari) u jednoj kaznenoj stvari
- Po svojoj pravnoj prirodi i karakteristikama, funkcionalna nadl.kaznenog suda u
potpunosti se podudara sa stvarnom nadležnošću suda
- u 1.° sudovi sude u VIJEĆIMA sastavljenim od 3 suca;
sudi SUDAC POJEDINAC za kd za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili
kazna zatvora do 10 godina
- u 2. I 3.° sudi VIJEĆE sastavljeno od 3 suca
- o zahtjevu za zaštitu zakonitosti kao vanrednom pravnom lijeku odlučuje Vrhovni sud u
vijeću od 5 sudaca
- sudac za prethodni postupak, sudac za prethodno saslušanje, predsjednik suda i
predsjednik vijeća odlučuju u slučajevima koji su predviđeni u zakonu
- u vijeću od 3 suca sud odlučuje o žalbama protiv rješenja, o zahtjevu za ponavljanje
postupka

20
SUKOB NADLEŽNOSTI

→ postoji kada sud kojem je predmet ustupljen na nadležno postupanje, smatra da je nadležan
onaj sud koji mu je taj predmet ustupio ili neki drugi sud

- kao pravno pitanje, sukob nadl.nastaje kada ovaj drugi sud, koji također smatra da nije
nadležan, pokrene postupak za rješavanje nadležnosti
- razlikujemo:
1. POZITIVAN sukob nadležnosti = 2 suda prisvajaju nadležnost (rijetko u praksi)
2. NEGATIVAN sukob nadležnosti = 2 suda odbijaju nadležnost
- Sud je dužan paziti na svoju STVARNU nadležnost u toku trajanja CIJELOG kaznenog
postupka, a na MJESNU nadležnost DO POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE
- Čim primijeti da nije nadležan, sud je dužan RJEŠENJEM se oglasiti nenadležnim; kada je
rješenje pravomoćno, predmet upućuje nadležnom sudu
- Ako u toku GLAVNOG PRETRESA sud ustanovi da je za suđenje nadležan niži sud, onda
ne dostavlja predmet tom sudu nego SAM PROVODI postupak do kraja i DONOSI
ODLUKU
- Nenadležni sud je dužan poduzeti sve radnje u postupku za koje postoji opasnost od
odgode
- Ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu
je predmet ustupio ili neki drugi sud, POKREĆE POSTUPAK ZA RJEŠAVANJE SUKOBA
NADLEŽNOSTI i to na način da dostavlja spis sudu koji je nadležan da riješi sukob
nadležnosti
- Sukob nadležnosti između sudova rješava ZAJEDNIČKI NEPOSREDNO VIŠI SUD
- Za Osnovne sudove s područja jednog okružnog suda, sukob nadl.rješava OKRUŽNI SUD
- Ako se radi o osnovnim sudovima s područja različitih okružnih sudova ili sukobu
nadl.između okružnih sudova, sukob nadl.rješava VRHOVNI SUD
- Prije nego donese rješenje o sukobu, sud će zatražiti mišljenje stranaka i branitelja; protiv
tog rješenja žalba nije dopuštena
- Dok se ne riješi sukob nadl.između sudova, svaki sud je dužan poduzeti radnje u
postupku za koje postoji opasnost od odgode

IZUZEĆE SUCA

→ je institut kpp-a putem kojeg se iz kaz.post. u jednoj kaznenoj stvari ODSTRANJUJE

sudac kada postoje razlozi koji ga čine NEPODOBNIM za vršenje sudačke funkcije ili
pobuđuju sumnju u njegovu NEPRISTRANOST
- Primjenom tog instituta se doprinosi istinitosti, objektivnosti i nepristranosti
kaz.postupka u svakoj kaznenoj stvari

21
 → OBAVEZNO izuzeće ←

- Sudac ne može vršiti sudačku dužnost i OBAVEZNO SE IZUZIMA u ovim slučajevima:

1. Ako je OŠTEĆEN KD-om
2. Ako mu je osumnjičeni/optuženi, njegov branitelj, tužitelj, oštećeni, njegov
zakonski zastupnik i punomoćnik, BRAČNI/VANBRAČNI DRUG ili SRODNIK po krvi u
ravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobočnoj do 4.°, a po tazbini do 2.°
3. Ako je sa osumnjičenim/optuženim, njegovim braniteljem, tužiteljem ili oštećenim
U ODNOSU STARATELJA, ŠTIĆENIKA, POSVOJITELJA, POSVOJENIKA, HRANITELJA ili
HRANJENIKA
4. Ako je u istom kaznenom predmetu sudjelovao kao sudac za prethodni postupak,
sudac za prethodno saslušanje ili je postupao kao branitelj,zakonski zastupnik ili
punomoćnik oštećenog ili tužitelja ili je saslušan kao svjedok ili vještak
5. Ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke koja se pobija pravnim
lijekom

→ FAKULTATIVNO izuzeće ←

- Razlozi nisu nabrojani u zakonu

- Njihovo navođenje u zakonu označeno je kao POSTOJANJE OKOLNOSTI koje izazivaju
RAZUMNU SUMNJU u njegovu NEPRISTRANOST
- Izuzeće može tražiti sam sudac ako smatra da postoje okolnosti koje izazivaju razumnu
sumnju u njegovu nepristranost ili stranke i branitelj
- Zakon poznaje i izuzeće suca koje se POKREĆE PO ZAHTJEVU STRANKE ili BRANITELJA koji
mogu tražiti izuzeće predsjednika suda i suca;
Zahtjev za izuzeće mogu podnijeti DO POČETKA GLAVNOG PRETRESA
, a ako su za razlog izuzeća saznali kasnije, zahtjev podnose ODMAH PO TOM SAZNANJU;
U zahtjevu su dužni navesti sve okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neka od
zakonskih osnova za izuzeće; u zahtjevu se ne mogu ponovno navoditi razlozi koji su
isticani u ranijem zahtjevu za izuzeće koji je već odbijen
- Sudac, čim sazna da postoje neki od razloga za njegovo izuzeće, dužan je PREKINUTI svaki
rad na tom predmetu i OBAVIJESTITI predsjednika suda – postupak obveznog izuzeća
- O izuzeću se odlučuje na OPĆOJ SJEDNICI
- Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće NIJE dopuštena žalba
- Kada sudac sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah prekinuti
svaki rad na tom predmetu, ali može sve do donošenja rješenja o zahtjevu poduzimati
samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode
- Sve odredbe koje odnose na izuzeće sudaca, shodno se primjenjuju i na tužitelje i druge
učesnike u postupku (zapisničari, sudski tumači, vještaci)
- Izuzeće suca = konkretna sposobnost suca

22
 TUŽITELJ

→ je osnovni kaznenoprocesni subjekt koji je nositelj funkcije optužbe

-On je i kaznenoprocesna stranka, samostalni organ državne vlasti

-Tužilaštva su zasnovana na određenim NAČELIMA koja osiguravaju uspješno i efikasno ostvarivanje

njihove funkcije:

1. NAČELO JEDINSTVA I NEDJELJIVOSTI TUŽILAŠTVA - znači da sva tužilaštva predstavljaju

jedinstvenu organizaciju u kojoj se nalaze viša i niža tužilaštva

2. NAČELO HIJERARHIJSKOG UREĐENJA - znači povezanost tužiteljstva i izražava se kroz

podređenost/nadređenost, hijerarhiju između pojedinaca unutar tužilaštva

3. NAČELO DEVOLUCIJE – znači pravo tužilaštva višeg ranga – republičko tužiteljstvo - da

uvijek može preuzeti predmet iz djelokruga rada nižeg tužiteljstva – okružna tužiteljstva

4. NAČELO SUPSTITUCIJE – predstavlja pravo tužilaštva višeg ranga (republičko) da

vršenje određenih poslova u konkretnoj kaznenoj stvari preuzme od određenog nižeg tužitelja i
povjeri nekom drugom nižem tužitelju

5. NAČELO MONOKRATSKOG UREĐENJA – znači da poslove iz nadležnosti tužiteljstva vrši

uvijek jedna osoba, tako da ne postoji vršenje poslova i odlučivanje u zbornom sastavu; u odnosu na
treće osobe uvijek je odgovorna jedna osoba iz tužiteljstva, bez obzira radi li se o glavnom tužitelju,
zamjenicima ili tužiteljima

- osnovno pravo i dužnost tužitelja je otkrivanje i gonjenje počinitelja kd-a

- zakonom propisana PRAVA i DUŽNOSTI:

1. odmah nakon saznanja da postoje osnove sumnje da je počinjeno kd, poduzima potrebne mjere u
cilju njegovog otkrivanja i provođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad
istragom

2. provodi istragu

3. daje imunitet

4. zahtjeva dostavljanje informacija od državnih organa, poduzeća, pravnih i fizičkih osoba u RS

5. izdaje pozive i naredbe i predlaže njihovo izdavanje

6. da naredi ovlaštenoj službenoj osobi da izvrši naredbu izdanu od suda

7. utvrđuje činjenice potrebne za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu

8. predlaže izdavanje kaznenog naloga

9. podiže i zastupa optužnicu pred sudom

10. izjavljuje pravne lijekove

11. obavlja i druge poslove određene zakonom

23
- svi organi koji sudjeluju u istrazi dužni su o svakoj poduzetoj radnji obavijestiti tužitelja i postupiti po
svakom njegovom zahtjevu

- u slučaju SUKOBA NADLEŽNOSTI između tužitelja, to pitanje riješava GLAVNI REPUBLIČKI TUŽITELJ

- tužiteljstva u RS su organizirana kao okružna tužiteljstva i Republičko tužiteljstvo

- OKRUŽNA tužiteljstva – osnivaju se za teritorij mjesne nadležnosti okružnih sudova i postupaju pred
okružnim i osnovnim sudovima

- REPUBLIČKO tužiteljstvo – osnovano je za cijeli teritorij RS i nadređeno je okružnim tužiteljstvima

- ima 5 okružnih tužiteljstava i 1 republičko

- u okviru okružnog tužiteljstva u Banja Luci je osnovano TUŽITELJSTVO ZA ORGANIZIRANI

KRIMINALITET I NAJTEŽE OBLIKE PRIVREDNOG KRIMINALA – SPECIJALNO TUŽITELJSTVO – nadležno je
za teritorij cijele RS

→ PRINCIP MUTABILITETA ←

- je izuzetno ovlaštenje tužitelja da do određenog stadija kaz.post. može ODUSTATI OD KAZNENOG

GONJENJA optuženog

- tužitelj može odustati od gonjenja DO ZAVRŠETKA GLAVNOG PRETRESA, a pred višim sudom samo
kada je to određeno zakonom

- to je NAČELO na osnovu kojeg tužitelj ima ovlaštenje da raspolaže kaznenom tužbom u već
pokrenutom kaz.post.

- to znači da, iako je pokrenut postupak pred nadležnim sudom po njegovom zahtjevu, on može
odustati od kaznenog gonjenja kada na osnovu naknadno prikupljenih dokaza i rasvijetljenih
okolnosti dođe do uvjerenja da ne postoje uvjeti za nastavak gonjenja ili da izmijeni ili dopuni već
podneseni optužni akt

→ PRIVATNI ISTRAŽITELJ ←

- do reforme kaz.zakonodavstva (2003.g.), ZKP je poznavao i institut privatnog istražitelja u

slučajevima kada je kaz.gonjenje moglo biti poduzeto samo na osnovu privatne tužbe, i supsidijarnog
tužitelja u vidu oštećenog kao tužitelja, koji je imao pravo poduzimanja kaz.gonjenja u slučaju
odustanka javnog tužitelja

- reformomo iz 2003.g. ta mogućnost je prestala jer sada ZKP propisuje da se kaz.postupak može
pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja kao državnog organa

24
 POJAM OSUMNJIČENOG I OPTUŽENOG
→ OSUMNJIČENI je osoba koju se na osnovu određenih informacija povezuje s kd-om, tj.prema ZKP-
u – osoba za koju postoje OSNOVE SUMNJE da je počinila kd

→ OPTUŽENI je osoba protiv koje je jedna ili više točaka u optužnici POTVRĐENO čime je ona stupila
na snagu

→ OSUĐENI je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je kazneno odgovorna za

određeno kd

- osumnjičeni/optuženi je osoba protiv koje se vodi kaz.post., on je glavni kaznenoprocesni subjekt i

kaznenoprocesna stranka

- kaz.post. se može voditi samo protiv fizičke i pravne osobe koja ima STRANAČKU SPOSOBNOST u
kaz.post.i protiv koje postoje OSNOVE SUMNJE da je učinila određeno kd; ta obilježja su elemnti
sadržaja pojma optuženi u materijalnom smislu

- kaz.post.se ne može voditi protiv: osobe koja ima materijalnopravni i kaznenoprocesni imunitet,
osobe koja u vrijeme izvršenja kd-a nije navršila 14 godina (dijete)

- protiv osobe koja je u vrijeme izvršenja kd-a bila NEURAČUNLJIVA može se voditi kaz.post. ali mu se
NE MOGU IZREĆI KAZNENE SANKCIJE ; ta osoba može biti osumnjičena i optužena jer se pitanje
neuračunljivosti može raspraviti samo u kaz.post.

- osumnjičeni/optuženi je procesni subjekt i procesna stranka i procesni objekt (jer je objekt

određenih prisilnih mjera državnih organa-u prethodnom postupku)

→ DUŽNOSTI osumnjičenog/optuženog ←

1. Da se podvrgne započinjanju i vođenju kaz.postupka jer nema pravne mogućnosti da otkloni

kaz.post. kad su ispunjeni zakonski uvjeti za njegovo vođenje
- sudjelovanje u postupku osigurava se i protiv njegove volje različitim mjerama osiguranja
prisutstva i drugim mjerama (pozivanje, dovođenje, jamstvo, pritvor) a kaz.post. se ne može
provesti bez njegovog prisutstva; time se omogućava organima kaz.post. da ga koriste kao
dokazno sredstvo u postupku, a ne samo da bi se njemu zajamčilo pravo na obranu

2. da se podvrgne kao pasivno dokazno sredstvo dokazivanju činjenica protiv svoje volje
(npr.dužan je da se podvrgne osobnom pretresu, tjelesnom pregledu, uzimanju krvi i DNK)

- služi i kao aktivno dokazno sredstvo pri dokazivanju činjenica svojim iskazom koji daje
isključivo dobrovoljno

- njegov iskaz se može koristiti kao pravno valjani dokaz jedino ako je pribavljen bez prinude,
prijetnje ili sredstava kojima se utječe na njegovu volju da daje iskaz

→ PRAVA osumnjičenog/optuženog ←

1. da bude OBAVIJEŠTEN o razlozima zbog kojih je dobio svojstvo osumnjičenog/opt.

- osumnjičeni na 1.ročištu mora biti obaviješten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje
protiv njega

- optuženom koji je na slobodi optužnica se dostavlja bez odgađanja, a ako se nalazi u pritvoru u
roku od 24 sata po njenom potvrđivanju

25
2. da bude ISPITAN, u prethodnom postupku i na glavnom pretresu, kako bi predstavio ili predložio
dokaze u svoju korist i da se izjasni o dokazima koji su na njegovu štetu

3. na ŠUTNJU i privilegiju ZAŠTITE OD SAMOOPTUŽIVANJA, tako da nije dužan iznijeti svoju obranu
niti odgovarati na postavljena pitanja, nije dužan govoriti istinu jer materijalno kazneno pravo ne
predviđa njegovu kaznenu odgovornost ako da lažni iskaz

4. na VRIJEME potrebno ZA PRIPREMANJE OBRANE

5. da u toku istrage RAZMATRA SPISE i PREGLEDAVA pribavljene PREDMETE koji mu idu u korist,
osim ako se radi o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage

6. na BRANITELJA po slobodnom izboru, pravo da se BRANI SAM ili uz stručnu pomoć izabranog
branitelja, a ako se radi o obveznoj obrani – ako sam ne uzme branitelja on će mu se postaviti po
službenoj dužnosti

7. na BESPLATNU STRUČNU POMOĆ BRANITELJA u slučajevima predviđenim zakonom

8. na PREDLAGANJE DOKAZA i poduzimanje kaznenoprocesnih radnji

9. da bude PRISUTAN suđenju

10. na ULAGANJE PRAVNIH LIJEKOVA

→ PRAVO NA OBRANU i VRSTE OBRANE ←

- to je osnovno Ustavom zajamčeno pravo

- u funkciji obrane optuženi ima POZITIVNA prava (na iznošenje obrane, na branitelja, predlaganje i
sudjelovanje u izvođenju dokaza) i NEGATIVNA prava (uskraćivanje iskaza, sloboda od ograničenja
obrane)

- VRSTE OBRANE:

1. OSOBNA/MATERIJALNA obrana

- vrši ju OPTUŽENI usmeno ili pismeno pa se razlikuju osobna pismena i osobna usmena obrana

- postoji određena pomoć organa koji vodi kaz.postupak (npr.moraju osumnjičenog/opt.poučiti o

pravu na branitelja, da nije dužan iznositi svoju obranu); to je u vezi s obavezom drž.organa koji
sudjeluju u kaz.postupku da oni moraju utvrđivati i sve one činjenice koje optuženom idu u prilog, a
ne samo one koje mu idu na štetu

2. STRUČNA/FORMALNA obrana

- ostvaruje se djelatnošću BRANITELJA, može biti pismena i usmena

- formalna obrana može biti:

a) OBVEZNA formalna obrana

- znači da optuženi MORA IMATI BRANITELJA , pa će mu ga, ako ga sam ne uzme, postaviti sud

- sud može optuženom postaviti branitelja čak i kad ne postoje uvjeti za obveznu obranu, ako on
postavi takav zahtjev, ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane, a

26
posebne okolnosti slučaja to opravdavaju – ako sud utvrdi postojanje spomenutih uvjeta i prihvati
zahtjev optuženog, postavit će mu branitelja – takva se obrana zove NEPRAVA OBVEZNA OBRANA

b) FAKULTATIVNA formalna obrana

- znači da optuženi MOŽE ali ne mora imati branitelja, a imat će ga ako ga sam angažira

- u tom slučaju branitelj u postupku sudjeluje na osnovu PUNOMOĆI koju mu izdaje optuženi

- branitelja optuženom, osim ako se on tome izričito ne protivi, mogu uzeti i druge zakonom
određene osobe

3. VIŠESTRUKA obrana

- znači da jedan optuženi može istovremeno imati VIŠE BRANITELJA , a smatra se da je obrana
osigurana kada u post.sudjeluje jedan od branitelja

4. ZAJEDNIČKA obrana

- znači da više optuženih ima jednog ZAJEDNIČKOG BRANITELJA

- ta obrana nije dozvoljena u slučaju kada im branitelja postavlja sud ili ako je to u suprotnosti s
efektima njihove obrane (kolizija stavova, dokaza, iskaza)

→ nakon podizanja optužnice, branitelj i osumnjičeni/opt. imaju PRAVO UVIDA U SVE SPISE I DOKAZE

- ako je osum./opt. u pritvoru, ima pravo odmah komunicirati s braniteljem, usmeno ili pismeno;
tokom tog razgovora osumnjičeni i branitelj mogu biti promatrani ali se ne smije slušati njihov
razgovor

→ osumnjičeni/optuženi MORA IMATI BRANITELJA/ obvezna obrana:

1. prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh

2. ako je osumnjičen za kd za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora

3. prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora, za vrijeme dok pritvor traje

4. nakon podizanja optužnice za kd za koje se može izreći kazna od 10 godina zatvora ili teža kazna,
optuženi mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optužnice

OŠTEĆENI
→ je osoba kojoj je neko OSOBNO ili IMOVINSKO PRAVO kaznenim djelom povrijeđeno ili ugroženo

- koja su to prava povrijeđena ili ugrožena treba utvrditi u svakom konkretnom slučaju i na osnovu
toga odrediti oštećenog

- u svojstvu oštećenog može se pojaviti fizička ili pravna osoba

- oštećeni nije stranka nego UČESNIK u postupku, SPOREDNI kaznenoprocesni SUBJEKT i kao takav
ima određena zakonom propisana prava i dužnosti

27
→ PRAVA oštećenog:

1. da u kaz.post. postavi IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV i zahtijeva da mu se nadoknade troškovi

kaz.post.;

- taj zahtjev može postaviti u fazi PRETHODNOG POSTUPKA i na GLAVNOM PRETRESU , a tužitelj je
obvezan prikupljati dokaze koji se tiču tog zahtjeva

- o odštetnom zahtjevu sud odlučuje u PRIDRUŽENOM/ADHEZIJSKOM POSTUPKU, zajedno s

glavnom kaz.stvari; postupak se tako zove zato što se sporedna građanska stvar pridružuje/adherira
glavnoj kaznenoj stvari iz razloga ekonomičnosti

- sud postupak vodi po pravilima kaznenog procesnog zakona a zahtjev raspravlja primjenjujući
propise građanskog prava

- odštetni zahtjev može dosuditi u potpunosti ili djelomično,a može oštećenog s cijelim ili dijelom
odštetnog zahtjeva uputiti u parnicu

- oštećeni je najčešće žrtva kd-a tako da može biti saslušan kao SVJEDOK – u tom svojstvu ima sva
prava i obveze koje ima svjedok u kaz.post.

MJERE OSIGURANJA PRISUTNOSTI osumnjičenog/optuženog

- nisu sankcije iako se izvršavaju PRISILNO

- razlikuju se mjere procesne prinude koje se poduzimaju prema:

1. OSOBAMA

2. PREDMETIMA/STVARIMA

- ovisno o vrsti osobe prema kojoj se primjenjuju, one se razlikuju na mjere:

1. prinude prema OSUMNJIČENOM/OPTUŽENOM

2. prinude prema DRUGIM SUDIONICIMA kaz.post.; tužitelju, svjedoku, vještaku i drugim osobama

- ZKP RS navodi ove mjere procesne prinude:

1. POZIV

2. DOVOĐENJE

3. MJERE ZABRANE

4. JAMSTVO

5. PRITVOR

28
- u primjeni mjera procesne prinude vrijedi princip postupnosti; prvo se primjenjuju blaže mjere i tek
ako se njima ne može ostvariti zakonom propisana svrha, primjenjuju se teže mjere

- kod odlučivanja koju će mjeru primijeniti, nadležni organ se pridržava uvjeta koji su zakonom
određeni

- te mjere se UKIDAJU PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI odmah kada prestanu razlozi koji su ih izazvali, tj.
zamjenjuju se blažom mjerom kad za to nastupe uvjeti

→ POZIV ←

- je prva, najblaža i redovna vrsta mjere za osiguranje prisutnosti osum./opt. u kaz.post.

- primjenjuje se kada osum./opt. treba biti ISPITAN ili kada treba prisustvovati izvršenju drugih
kaznenoprocesnih radnji

- poziv upućuje: osumnjičenom do podizanja optužnice – TUŽITELJ a optuženom – SUD

- pozivanje se vrši DOSTAVLJANJEM ZATVORENOG PISANOG POZIVA koji sadrži zakonom propisane
elemente:

1. naziv organa koji poziva

2. ime i prezime osum./opt

3. naziv kd-a koje se osum./opt. stavlja na teret

4. mjesto gdje optuženi treba doći

5. dan i vrijeme kada osum./opt.treba doći

6. označenje da se poziva u svojstvu optuženog i upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prisilno

doveden, da je dužan odmah obavijestiti tužitelja/sud o promjeni adrese/boravišta

7. službeni pečat i potpis tužitelja/suca koji poziva

- kada se osum./opt prvi put poziva, onda se u pozivu poučava o pravu da uzme branitelja i da
branitelj može biti prisutan njegovom ispitivanju

- ako se osum./opt nije u stanju odazvati pozivu iz OPRAVDANIH RAZLOGA zbog bolesti ili druge
neotklonjive smetnje, onda se ispituje u mjestu gdje se nalazi ili mu se osigurava prijevoz do zgrade
suda

→ DOVOĐENJE ←

- je druga vrsta mjere za osiguranje prisutnosti osum./opt u toku trajanja kaz.post. kada se to ne
može osigurati njegovim pozivanjem

- tu mjeru provodi POLICIJA

- naredbu da se osum./opt dovede može izdati SUD u ovim slučajevima:

1. ako je doneseno RJEŠENJE O PRITVORU

29
 2. ako uredno pozvani optuženi NE DOĐE a svoj izostanak ne opravda

3. ako se optuženom nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti proizlazi da on
IZBJEGAVA PRIMITI POZIV

- samo IZNIMNO, u hitnim slučajevima, naredbu za dovođenje može izdati i TUŽITELJ ako uredno
pozvani osumnjičeni ne dođe a svoj izostanak ne opravda

- u svakom slučaju, naredbu za dovođenje izvršava sudska policija

- NAREDBA ZA DOVOĐENJE izdaje se pisano i mora sadržavati ove elemente:

1. ime i prezime opt. koji se treba dovesti

2. naziv kd-a koje se opt.stavlja na teret uz navođenje odredbe KZ-a

3. razlog zbog kojeg se naređuje dovođenje

4. službeni pečat i potpis suca koji naređuje dovođenje

- osoba koja dovodi, predaje naredbu osum./opt. i poziva ga da s njim pođe, ako osum./opt. to
odbije, onda se dovodi prisilno

→ MJERE ZABRANE ←

- su procesno sredstvo kojim se osigurava prisutstvo osumnjičenog i nesmetano vođenje kaz.post.

→ OPĆE mjere zabrane:

1. OSNOVNE mjere zabrane:

a) zabrana NAPUŠTANJA BORAVIŠTA

b) zabrana PUTOVANJA

2. DOPUNSKE mjere:

a) zabrana POSJEĆIVANJA određenih mjesta/područja

b) zabrana SASTAJANJA s određenim osobama

c) zabrana PODUZIMANJA određenih aktivnosti ili službenih dužnosti

d) naredba da se POVREMENO JAVLJA određenom državnom organu

e) PRIVREMENO ODUZIMANJE vozačke dozvole

→ POSEBNE mjere zabrane:

1. zabrana poduzimanja određenih aktivnosti ili sluđb.dužnosti

2. zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja

3. zabrana sastajanja s određenim osobama

30
 4. naredba da se povremeno javlja određenom drž.organu

5. privremeno oduzimanje vozačke dozvole

- posebne mjere mogu biti izrečene uz neku od općih mjera zabrane:

1. zabranu napuštanja boravišta

2. zabranu putovanja

3. kao zasebna mjera

- osum./opt. se u RJEŠENJU o izricanju mjera zabrane upozorava da mu se može odrediti pritvor ako
prekrši određene obaveze iz izrečene mjere

- ovisno o fazi kaz.post., ove mjere zabrane IZRIČU ili UKIDAJU ovi subjekti:

1. tokom istrage – SUDAC ZA PRETHODNI POSTUPAK

2. nakon podizanja optužnice – SUDAC ZA PRETHODNO SASLUŠANJE

3. nakon dostave predmeta sucu/vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa –

SUDAC/PREDSJEDNIK VIJEĆA

- mjere zabrane mogu trajati samo dok za to postoji ZAKONOM ODREĐENA POTREBA, a najduže DO
PRAVOMOĆNOSTI PRESUDE – ako toj osobi nije izrečena kazna zatvora, a najkasnije DO UPUĆIVANJA
NA IZDRŽAVANJE KAZNE ako je toj osobi izrečena kazna zatvora

- sudac za prethodni post., sudac za preth.saslušanje, sudac ili predsjednik vijeća dužan je da SVAKA 2
MJESECA ispituje da li je primijenjena mjera još potrebna

- protiv rješenja kojim se određuju, produžuju ili ukidaju mjere zabrane, stranka/branitelj može
podnijeti ŽALBU; o žalbi odlučuje vijeće u roku od 3 DANA od dana primitka žalbe; žalba ne zadržava
izvršenje rješenja

- sud može u svako doba naložiti provjeru mjera zabrane i tražiti izvješće od organa nadležnih za
njihovo izvršenje; organ je dužan izvješće dostaviti sudu, bez odgađanja

- ako osum./opt. ne ispunjava obveze naložene izrečenom mjerom, organ koji izvršava mjeru
obavještava sud, a sud mu zbog toga može izreći dodatnu mjeru zabrane ili odrediti pritvor

→ JAMSTVO ←

- je vrsta stvarne mjere za osiguranje prisutstva osum./opt. u kaz.post.

- ono se primjenjuje kao ZAMJENA ZA PRITVOR u slučajevima kada je BIJEG optuženog jedini razlog za
određivanje njegovog pritvaranja

- primjena te mjere dolazi u obzir samo u slučaju ako prema osum./opt. treba odrediti pritvor ili je on
već određen zbog opasnosti da će on pobjeći

- optuženom kojem je određen pritvor iz nekog drugog razloga (ne zbog opasnosti od bijega) ne može
se u zamjenu za pritvor odrediti jamstvo

31
- jamstvo se sastoji u MORALNOJ OBVEZI (davanje izjave osum./opt.ili druge osobe da ta osoba neće
pobjeći do kraja kaz.post., da se neće skrivati i da neće bez odobrenja suda napustiti svoje boravište) i
MATERIJALNOJ OBVEZI optuženog ili druge osobe (polaganje gotovog novca, dragocjenosti ili drugih
pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti ili čuvati, stavljanje hipoteke)

- materijalnu garanciju (obvezu) daje sam osum./opt., druga osoba ili istovremeno sve te osobe

- zakon nije odredio visinu i kriterije za određivanje visine jamstva u pojedinim konkretnim
slučajevima, ali se u svakom slučaju VISINA jamstva ODREĐUJE ovisno o:

1. TEŽINI KD (visini zapriječene kazne)

2. OSOBNIM i OBITELJSKIM PRILIKAMA optuženog

3. IMOVINSKOM STANJU osobe koja daje jamstvo

- hoće li dato jamstvo biti vraćeno osobi koja ga je dala ili će ostati sudu ovisi o ponašanju optuženog i
samom završetku kaz.post.

- jamstvo PRESTAJE:

1. UKIDANJEM

- ako optuženi pobjegne

- ako se sakrije

- ako promijeni/napusti boravište bez odobrenja suda

- ako se na uredan poziv ne odazove a izostanak ne opravda

- ako se pojavi drugi razlog za određivanje pritvora

- ako se kaz.post.pravomoćno okonča rješenjem o obustavi postupka ili presudom

- ako je presudom izrečena kazna zatvora, jamstvo se ukida kada osuđeni počne izvršavati kaznu

--- nakon ukidanja, vrijednosti koje su položene kao jamstvo VRAĆAJU SE onome tko ih je položio

2. PROPAŠĆU jamstva

- ako optuženi pobjegne

--- rješenjem se određuje da je vrijednost dana kao jamstvo, prihod proračuna RS

- PRIJEDLOG ZA ODREĐIVANJE JAMSTVA mogu podnijeti: stranke i branitelj ili osoba koja za
okrivljenog daje jamstvo, sud ako smatra da su ispunjeni uvjeti za određivanje jamstva

- odluku sud donosi u RJEŠENJU o određivanju pritvora ili u posebnom rješenju ako se okrivljeni već
nalazi u pritvoru

- rješenje o određivanju ili ukidanju jamstva donose različiti organi, ovisno o fazi kaz.post. u kojoj se
ta mjera procesne prinude izriče:

1. u toku istrage – SUDAC ZA PRETHODNI POSTUPAK

32
2. nakon podizanja optužnice – SUDAC ZA PRETHODNO SASLUŠANJE

3. nakon dostavljanja predmeta sucu/vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa –

SUDAC/PREDSJEDNIK VIJEĆA

- rješenje kojim se određuje/ukida jamstvo donosi se uvijek poslije saslušanja tužitelja

→ PRITVOR ←

- posljednja i najteža mjera procesne prisile kojom se osigurava prisutstvo osum./opt. pred tužiteljem
i sudom i nesmetano vođenje kaz.post.

- tom mjerom se oduzima sloboda kretanja osum./opt.

- može se odrediti ili produžiti samo pod uvjetima propisanim zakonom i samo ako se ista svrha ne
može ostvariti primjenom druge mjere

- pritvor može odrediti samo nadležan SUD rješenjem na obrazloženi prijedlog tužitelja, a nakon
potvrđivanja optužnice ga određuje sud po službenoj dužnosti (prije donošenja te odluke sud će
saslušati okrivljenog o razlozima za određivanje pritvora)

- RJEŠENJE o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi i to u trenutku pritvaranja;

- U spisu se mora naznačiti vrijeme predaje rješenja jer se rokovi za žalbu računaju na sate;

- Protiv rješenja o pritvoru, pritvorena osoba ima pravo žalbe

- žalbu predaje vijeću u roku od 24 SATA od trenutka primitka rješenja;

- žalba ne zadržava izvršenje rješenja;

- vijeće koje odlučuje o žalbi dužno je donijeti odluku u roku od 48 SATI

- u toku trajanja cijelog kaz.post. pritvor se ukida čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen ili
se zamjenjuje blažom mjerom a pritvorenik se odmah pušta na slobodu

- po prijedlogu optuženog ili branitelja za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama,
sud održava ročište/sjednicu vijeća o čemu obavještava stranke i branitelja

- OPĆI UVJET da bi se mogao odrediti pritvor je da postoji OSNOVANA SUMNJA da je određena osoba
počinila kd;

- kada se utvrdi postojanje osnovane sumnje tada se PRITVOR protiv te osobe MOŽE ODREDITI IZ
OVIH RAZLOGA:

1. ako se osoba SKRIVA ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na OPASNOST OD BIJEGA

2. ako postoji osnovana bojazan da će osoba UNIŠTITI, SAKRITI, IZMIJENITI ili FALSIFICIRATI DOKAZE ili
TRAGOVE važne za kaz.post. ili ako naročite okolnosti ukazuju da će OMETATI kaz.post. utjecajem na
svjedoke, suučesnike ili prikrivače;

- tu se protvor određuje da bi se izbjegla KOLUZIJSKA OPASNOST koja prijeti da ugrozi istragu;

- pritvor se ukida čim se obezbijede navedeni dokazi jer te bojazni više nema

33
3. ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će osoba PONOVITI KD ili da će DOVRŠITI
POKUŠANO kd ili da će UČINITI KD KOJIM PRIJETI a za ta kd može se izreći kazna zatvora od 3 GODINE
ILI TEŽA KAZNA; razlog za pritvor je bojazan od opasnosti od ponavljanja kd određene vrste i težine

4. u vanrednim okolnostima, ako je riječ o kd za koje se može izreći kazna zatvora od 10 GODINA ili
TEŽA kazna, a koje je POSEBNO TEŠKO s obzirom na način izvršenja ili posljedice kd-a, ako bi puštanje
na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda

- RJEŠENJE o određivanju i produženju pritvora mora sadržavati zakonom točno određene ELEMENTE:

1. ime i prezime osobe koja se lišava slobode

2. kd za koje se osoba okrivljuje

3. zakonska osnova za pritvor

4. obrazloženje

5. pouka o pravu na žalbu

6. službeni pečat i potpis suca koji određuje pritvor

→ TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI ←

- pritvor se najčešće određuje u toku istrage da bi se omogućilo nesmetano prikupljenje dokaza na

osnovu kojih se odlučuje o podizanju optužnice

- pritvor u istrazi određuje SUDAC ZA PRETHODNI POSTUPAK

- prije donošenja rješenja o određivanju pritvora, suda za prethodni postupak ispituje osnovanost
zahtjeva za određivanje pritvora

- po rješenju suca za preth.post., pritvor može trajati najduže MJESEC DANA od dana lišenja slobode

- poslije tog roka osumnjičeni se može zadržati u pritvoru samo na osnovu rješenja vijeća o
produženju pritvora

- pritvor se po odluci vijeća, na obrazloženi prijedlog tužitelja, može produžiti najviše za 2 MJESECA;

- protiv tog rješenja dopuštena je žalba koja ne zadržava izvršenje;

- ako se postupak vodi za kd za koje se može izreći kazna zatvora od 10 god ili teža i ako potoje
naročito važni razlozi, pritvor se može, odlukom VRHOVNOG SUDA RS, produžiti, na obrazloženi
prijedlog tužitelja, za najviše JOŠ 3 MJESECA;

- žalba je dopuštena i ne zadržava izvršenje rješenja

- Iznimno, u predmetu koji se odnosi na kd za koje je propisana kazna DUGOTRAJNOG ZATVORA,

pritvor se može ponovo produžiti za još najviše 3 MJESECA nakon prethodnog produženja

→ PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE ←

- pritvor se može odrediti, produžiti ili ukinuti i nakon potvrđivanja optužnice

34
- nakon potvrđivanja optužnice i prije izricanja prvostupanjske presude, dužina trajanja pritvora ovisi
o VISINI PROPISANE KAZNE za kd iz optužnice, pa tako pritvor MOŽE TRAJATI NAJDUŽE:

1. GODINU DANA u slučaju kd za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina

2. GODINU i 6 MJESECI u slučaju kd za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina

3. 2 GODINE u slučaju kd za koje je propisana kazna zatvora preko 10 godina

4. 3 GODINE u slučaju kd za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora

- ako za ovo vrijeme ne bude izrečena prvostupanjska presuda, pritvor se obavezno UKIDA i optuženi
se pušta na slobodu

- kontrola opravdanosti pritvora vrši se po isteku svaka 2 MJESECA od dana donošenja posljednjeg
rješenja o pritvoru; žalba protiv tog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje

→ ODREĐIVANJE PRITVORA NAKON IZRICANJA PRESUDE ←

- kada izrekne presudu kojom je optuženi osuđen na kaznu zatvora, sud optuženom može odrediti ili
produžiti pritvor ako i dalje postoje zakonom predviđeni razlozi osim razloga koluzijske opasnosti

- ako takvih razloga nema, optuženom koji se nalazi u pritvoru, pritvor se ukida (također se ukida ako
je optuženi oslobođen od optužbe ili je optužba odbijena osim iz razloga nenadležnosti suda ili ako je
proglašen krivim a oslobođen od kazne ili je osuđen samo na novčanu kaznu ili je uvjetno osuđen ili je
zbog uračunavanja pritvora kaznu već izdržao)

- poslije izricanja prvostupanjske presude, pritvor može trajati NAJDUŽE JOŠ 9 MJESECI ;

- ako za to vrijeme ne bude donesena drugostupanjska presuda kojom se prvostupanjska preinačava

ili potvrđuje, pritvor se ukida i opt. se pušta na slobodu

- ako u roku od 9 mjeseci bude donesena 2.°odluka kojom se 1.° presuda ukida, onda pritvor može
trajati najduže još GODINU DANA od donošenja 2.° odluke

DOKAZI i DOKAZIVANJE
- u svakom slučaju, proces dokazivanja sastoji se iz niza više međusobno povezanih procesnih
aktivnosti koje predstavljaju:

1. OTKRIVANJE DOKAZA – utvrđivanje postojanja činjenica bitnih za rješenje kaznene stvari

2. IZVOĐENJE DOKAZA – prihvaćanje otkrivenih izvora dokaza i njihovo procesno uobličavanje na

zakonom određen način, u toku kaz.post. od strane suda

3. PROVJERAVANJE DOKAZA – ispitivanje vjerodostojnosti dokaznog sredstva i samog dokaza

4. OCJENA DOKAZA – završna aktivnost u procesu dokazivanja

→ OCJENA DOKAZA ←

- sastoji se u određivanju vrijednosti otkrivenih i izvedenih dokaza u odnosu na činjenice koje su

predmet dokazivanja

35
- tek ocjenom izvedenih dokaza ostvaruje se krajnji cilj dokazivanja – utvrđivanje pravno relevantnih
spornih činjenica koje su bitne za zakonito, pravilno i potpuno razrješenje kaznene stvari

- u teoriji kpp-a razlikuju se 2 TEORIJE O OCJENI DOKAZA:

1. teorija o ZAKONSKOJ VRIJEDNOSTI dokaza

- odgovara istražnom/inkvizitornom sistemu kpp-a

- to je vrsta/način ocjene dokaza u kaz.post. od strane suda

- sam zakon propisuje kojim se dokaznim sredstvima sud može koristiti u konkretnom kaz.post. i
kakve uvjete svako dokazno sredstvo mora ispuniti da bi bilo valjana dokazna osnova

- u ovom slučaju je osobno uvjerenje ocjena, sudačko uvjerenje potpuno bez značaj na ocjenu dokaza

- sudac je dužan samo primijeniti zakon u pogledu određivanja formalnih dokaza i na taj način utvrditi
samo formalnu istinu

2. teorija o SLOBODNOJ OCJENI DOKAZA

- odgovara optužnom/akuzatornom sistemu kpp-a

- to je vrsta ili način ocjene dokaza u kaz.post. od strane suda

- prema tom shvaćanju, sud je prilikom utvrđivanja vrijednosti dokaza u potpunosti slobodan, nije
vezan nikakvim formalnim dokaznim pravilima

- sud po svom slobodnom uvjerenju odlučuje da li su određene činjenice istinite ili ne, on svaki dokaz
ispituje i ocjenjuje same za sebe i sve dokaze zajedno

- sud je vezan vrstom dokaznog sredstva i načinom izvođenja pojedinih dokaza jer sud u kaz.post.
može koristiti samo ona dokazna sredstva na način i po postupku kako je to u zakonu predviđeno

- DOKAZNA OSNOVA predstavlja činjenice i okolnosti koje su već utvrđene pa se iz njih izvodi
zaključak o istinitosti ili neistinitosti neke činjenice koju treba dokazati

- dokazna osnova i dokazno sredstvo nisu isto jer se jednim dok.sredstvom može dokazivati više
dokaznih osnova (npr.svjedok je u kaz.post.dokazno sredstvo, a sam iskaz svjedoka dan pred
nadležnim organima je dokazna osnova)

- PREDMET DOKAZIVANJA predstavlja činjenični opis događaja iz vanjskog svijeta koji ukazuje na
obilježja bića nekog kd određenog u zakonu, osobu njegovog počinitelja i na činjenice i okolnosti pod
kojima se djelo dogodilo, akoje su važne za zakonito, pravilno i potpuno razrješenje kaz.stvari

- DOKAZNO SREDSTVO je forma ili oblik u kojem se javljaju pojedini dokazi koji su zakonom određeni;

- ona su prisutna u toku cijelog kaz.post. ali najveći značaj imaju na glavnom pretresu jer sud zasniva
svoju odluku o kaz.stvari na onim činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu

- RADNJE DOKAZIVANJA propisane su zakonom, to su:

1. PRETRESANJE STANA, PROSTORIJA i OSOBA

36
2. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA i IMOVINE

3. POSTUPAK SA SUMNJIVIM STVARIMA

4. ISPITIVANJE OSUMNJIČENOG

5. SASLUŠANJE SVJEDOKA

6. UVIĐAJ i REKONSTRUKCIJA

7. VJEŠTAČENJE

→ PRETRESANJE STANA, PROSTORIJA i OSOBA ←

- prema tome što se pretresa, razlikujemo ove vrste pretresanja:

1. pretresanje stana i ostalih prostorija osum./opt. i drugih osoba

1. pretresanje pokretnih stvari van stana osum./opt. i drugih osoba

3. pretresanje kompjuterskih sistema, uređaja za pohranjivanje kompjutera i elektronskih podataka,

kao i ,mobilnih telefonskih aparata osum./opt. i drugih osoba

4. pretresanje osoba – može se poduzeti kada je vjerojatno da je ta osoba počinila kd ili da će se

pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za kaz.post.; pretresanje obavlja osoba istog spola
(muške muški, žene ženske)

- prema tome da li se pretresanje vrši na osnovu naredbe suda ili bez nje razlikujemo:

1. pretresanje NA OSNOVU NAREDBE

2. pretresanje BEZ NAREDBE

- po pravilu, pretresanje se uvijek vrši na osnovu naredbe koju je po zahtjevu ovlaštenog tužitelja
izdao nadležni sud; od tog pravila postoje zakonom nabrojane iznimke

- prema tome je li tužitelj podnio pismeni ili usmeni zahtjev za izdavanje naredbi, razlikujemo:

1. pretresanje na osnovu PISMENOG zahtjeva

2. pretresanje na osnovu USMENOG zahtjeva

- podnošenje zahtjeva u pisanoj formi je pravilo a usmeni zahtjev je iznimka i za njega se primjenjuju
posebna pravila postupanja suca i tužitelja za donošenje naredbe suda

→ ZAHTJEV ZA IZDAVANJE NAREDBE ZA PRETRESANJE

- može se podnijeti u pisanoj ili usmenoj formi – zakon propisuje koje elemente moraju sadržavati

- SUD može izdati naredbu za pretresanje pod uvjetima propisanim zakonom samo na prijedlog
tužitelja ili ovlaštenih službenih osoba koje su dobile odobrenje od tužitelja

- ako se zahtjev podnosi u PISANOJ formi, mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren i mora sadržavati
propisane elemnte (naziv suda, ime i funkcija podnositelja zahtjeva; činjenice koje ukazuju na

37
vjerojatnost da će se osobe, tragovi i predmeti naći na opisanom mjestu ili kod određene osobe;
zahtjev da sud izda nar.za pretresanje radi pronalaženja osoba ili oduzimanja predmeta)

- USMENI zahtjev za pretresanje može se podnijeti samo onda kada postoji opasnost od odlaganja
pretresanja

- naredba za pretresanje se IZVRŠAVA najkasnije u roku od 15 DANA od njenog izdavanja, nakon čega
se, bez odlaganja, mora vratiti sudu

→ POSTUPAK IZVRŠENJA naredbe za pretresanje

- prije početka pretresanja ovlaštena službena osoba mora dati obavijest o svojoj funkciji i razlogu
dolaska

- pritom predaje i naredbu za pretresanje osobi kod koje će se izvršiti pretres

- ako je nakon toga ovlaštenoj služb.osobi pristup u stan ili druge prostorije uskraćen, on može
upotrijebiti silu u skladu sa zakonom

- korisnik stana i drugih prostorija pozivaju se da budu prisutni pretresu, a ako su oni odsutni, onda se
pozivaju njegov zak.zastupnik ili netko od odraslih članova domaćinstva ili susjed

- ako osoba kod koje se treba izvršiti pretres nije prisutna, pretres se održava bez njezinog prisutstva
a naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vrši pretres

- pretresanju stana, ostalih prostorija ili osoba prisustvuju 2 PUNOLJETNA GRAĐANA kao
ZAKONSKI/SOLENITETNI SVJEDOCI

- pretresanju OSOBA uvijek prisustvuju svjedoci ISTOG SPOLA

- o svakom pretresu se sastavlja ZAPISNIK kao glavni pisani dokaz o poduzetoj procesnoj radnji
(zapisuju se predmeti i isprave koji se privremeno oduzimaju – moraju biti u vezi sa svrhom
pretresanja, potpisuju se sve prisutne osobe)

- ovlaštena službena osoba mora bez odgode vratiti sudu naredbu i predati sve predmete uključujući i
spisak oduzetih predmeta

→ PRETRESANJE BEZ NAREDBE ←

- iznimka od pravila da se pretres vrši na osnovu naredbe suda za pretresanje

- ovlaštena službena osoba može ući u stan i druge prostorije i bez naloga i bez svjedoka, i po potrebi,
da izvrši pretres u ovim slučajevima:

1. ako stanar tog stana to želi

2. ako netko zove u pomoć

3. ako treba uhvatiti počinitelja kd-a koji je zatečen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine

4. ako se u stanu ili prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda treba pritvoriti ili prisilno dovesti ili
koja se tu sakrila od progona

- ovlaštena službena osoba može pretresti OSOBU bez naredbe za pretres i bez prisutnosti svjedoka u
ovim slučajevima:

1. prilikom izvršenja naredbe za dovođenje

38
2. prilikom lišenja slobode

3. ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje hladno ili vatreno oružje

4. ako postoji opasnost da će osoba sakriti, uništiti ili odbaciti predmete koji se trebaju oduzeti i
upotrijebiti kao dokaz u kaz.post.

- kontrola zakonitosti pretresa izvršenog bez naredbe ostvaruje se tako što ovlaštena službena osoba
mora ODMAH nakon izvršenog pretresa PODNIJETI IZVJEŠTAJ TUŽITELJU koji o tome obavještava suca
za prethodni postupak

- sudac za preth.post. kontrolira da li je postupak pretresa bez naredbe bio opravdan, da li je izvršen
onako kako zakon propisuje i da li su dokazi pribavljeni takvim postupkom zakoniti

SASLUŠANJE SVJEDOKA
- svjedok je FIZIČKA osoba koja nije osumnjičeni ili optuženi, ali kojoj je nešto poznato o činjenicama
koje se utvrđuju u kaz.post. i koju organ koji vodi postupak poziva da da svoj iskaz o tim činjenicama

- 2 UVJETA moraju biti ispunjena da bi se neka fizička osoba mogla pojaviti kao svjedok u kaz.post.:

1. da postoji vjerojatnost da ta osoba može pružiti određene obavijesti o kd-u, njegovom počinitelju i
drugim važnim okolnostima djela

2. da ta osoba bude pozvana od strane organa koji vodi kaz.post. radi saslušanja

- ovisno o NAČINU na koji je određena osoba SAZNALA OKOLNOSTI o kojima je pozvana svjedočiti,
razlikuju se:

1. PRAVI SVJEDOCI/SVJEDOCI OČEVICI

- svjedoci koji iz vlastitog/neposrednog opažanja znaju nešto o činjenicama i okolnostima koje se

utvrđuju u kaz.post.

2. SVJEDOCI PO ČUVENJU

- svjedoci koji o spornim činjenicama znaju posredno, na način da je neka druga osoba pričala o tim
činjenicama

→ DUŽNOSTI svjedoka ←

1. ODAZIVANJA POZIVU

39
2. SVJEDOČENJA

3. ISTINITOG DAVANJA ISKAZA

→ PRAVA svjedoka ←

1. NA NAKNADU TROŠKOVA nastalih njegovim svjedočenjem

2. NA IZUZEĆE pod zakonom predviđenim uvjetima

3. NA ZAKONIT I HUMAN POSTUPAK

- iskaz svjedoka kao dokazno sredstvo u kaz.post. se dobiva njegovim saslušanjem

- do saslušanja može doći u svim fazama kaz.post.

→ SREDSTVA ZA OSIGURANJE ISTINITOG I POTUPUNOG ISKAZA SVJEDOKA I ZA PROVJERU ISKAZA su:

1. SUOČAVANJE

2. PREPOZNAVANJE STVARI I OSOBA

3. ZAKLETVA SVJEDOKA

- POZIV za svjedočenje dostavlja TUŽITELJ/SUD – u njemu se svjedok obavještava da se poziva u

svojstvu svjedoka, mjesto i vrijeme kada se treba odazvati i o posljedicama neodazivanja pozivu

- ako se svjedok ne odazove pozivu niti svoj izostanak opravda, sud mu može izreći novčanu kaznu do
5000km ili narediti njegovo prisilno dovođenje

- svjedok ima pravo da NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA AKO BI GA ISTINIT ODGOVOR IZLOŽIO
KAZNENOM PROGONU = ZABRANA SAMOOPTUŽIVANJA;

- svjedok koji koristi to pravo može odgovarati na postavljena pitanja samo ako dobije IMUNITET

- imunitet se daje odlukom TUŽITELJA

- svjedok koji je dobio imunitet i svjedočio, neće se kazneno goniti osim ako je dao lažni iskaz

- svjedoci se salušavaju POJEDINAČNO i u odsutstvu drugih svjedoka

- tokom postupka, svjedok se može suočiti s drugim svjedocima i s osumnjičenim/optuženim

- svjedok je dužan odgovore na pitanja davati USMENO

40
- nakon općih pitanja, svjedok se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato a onda mu se
postavljaju pitanja radi provjeravanja, dopune i razjašnjenja

- prilikom saslušanja, prema svjedoku se ne smije primijeniti obmana niti mu se smiju postavljati
pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti

- pritom se svjedok uvijek pita otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči

- zakon dopušta da se svjedoci SUOČE ako se njihovi iskazi ne slažu u pogledu važnih činjenica

- istovremeno se mogu suočiti samo 2 svjedoka

- oštećeni koji se saslušava kao svjedok obavezno se na kraju pita da li želi u kaz.post.ostvarivati
imovinskopravni zahtjev za naknadu štete počinjene kd-om

- zakon je odredio da određene osobe NE POLAŽU ZAKLETVU/ne daju izjavu:

1. osobe koje nisu punoljetne u trenutku saslušanja

2. osobe za koje je dokazano ili za koje postoje osnove sumnje da su izvršili ili sudjelovali u kd-u zbog
kojeg se saslušavaju

3. koje zbog duševnog stanja ne mogu shvatiti značaj zakletve

- saslušanje svjedoka se obavezno unosi u zapisnik, zakon dozvoljava mogućnost snimanja toka
saslušanja svjedoka audio ili audio vizualnim sredstvima u svim fazama postupka

- saslušanje se obavezno mora snimiti kada se radi o osobama koje su mlađe od 16 godina i koje su
bile oštećene kd-om i ako postoji osnova za bojazan da se svjedok ne može saslušati na glavnom
pretresu

→ POSEBNE VRSTE SVJEDOKA ←

- osobe koje se uopće NE MOGU SASLUŠATI kao svjedoci:

1. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja DRŽAVNE, VOJNE ili SLUŽBENE TAJNE dok
ga nadležni organ ne oslobodi te dužnosti

2. BRANITELJ osum./opt. u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja

3. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja PROFESIONALNE TAJNE ( vjerski
službenik, novinar u svrhu zaštite izvora inf., , odvjetnik, javni bilježnik, ljekarnik), osim ako je
oslobođen te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje
tajne

41
4. MALOLJETNA OSOBA koja s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti značaj
prava da ne mora svjedočiti

- ako je neka od navedenih osoba ipak saslušana kao svjedok, na takvom iskazu se ne može zasnivati
sudska odluka

- svjedočenje MOGU ODBITI ove osobe:

1. BRAČNI/VANBRAČNI DRUG osumnjičenog/optuženog

2. RODITELJ/DIJETE/POSVOJENIK/POSVOJITELJ osumnjičenog/optuženog

- organ koji vodi postupak dužan je te osobe prije njihovog saslušanja ili čim sazna za njihov odnos
prema osum./opt. upozoriti da oni ne moraju svjedočiti - to se unosi u zapisnik

- ZKP RS poznaje i kategoriju ZAŠTIĆENOG SVJEDOKA na kojeg se primjenjuju odredbe posebnog

zakona

→ PREPOZNAVANJE LICA I STVARI ←

- jedno od sredstava osiguranja istinitog i potpunog iskaza svjedoka i za provjeru iskaza

- ako je potrebno utvrditi poznaje li svjedok osobu ili predmet, tražiti će se od njega prvo da ga opiše
ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa će mu se tek poslije toga pokazati osoba ili predmet
radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to moguće
zajedno sa predmetima iste vrste

- svejdoku se pokazuje najmanje 5 osoba različite starosti, visine, težine, odjeće, oblika lica i sl.

- ako prepoznavanje osoba nije moguće obaviti na ovaj način, onda se prepoznavanje vrši na osnovu
fotografije te osobe i fotografija svjedoku nepoznatih osoba

- to se najčešće radi ako je od događaja proteklo puno godina tako da se fizionomija izmijenila ili su
osobe nedostupne organima kaz.post., a njihove fotografije postoje u službenoj evidenciji

UVIĐAJ i REKONSTRUKCIJA

→ UVIĐAJ je vrsta dokaznog sredstva u kaz.post.

- on se sastoji u neposrednoj i u zakonskoj formi poduzetom čulnom opažanju od strane suda ili
drugog nadležnog državnog organa, činjenica ili okolnosti koje su važne za rasvjetljenje i rješenje
kaz.stvari

42
- jedno od najvažnijih dok.sredstava jer se na osnovu njega sud sam neposredno, pouzdano uvjerava
u istinitost određene sporne činjenice

- uviđaj se poduzima s određenim ciljem – utvrđivanje postojanja kd-a i okolnosti pod kojima je
izvršeno, pronalaženje indicija za postojanje i stupanj krivnje, provjera i kontroliranje svih drugih
dok.sredstava

→ VRSTE uviđaja:

1. prema PREDMETU uviđaja, on može biti:

a) uviđaj MJESTA IZVRŠENJA KD-a

b) uviđaj DRUGOG MJESTA gdje se mogu opaziti činjenice koje se utvrđuju u kaz.post.

c) uviđaj STVARI/PREDMETA

d) PREGLED OSUMNJIČENOG, OŠTEĆENOG i DRUGIH OSOBA

2. prema VREMENU VRŠENJA uviđaja, razlikuje se:

a) ISTRAŽNI

b) RASPRAVNI

- o svim poduzetim aktivnostima u toku uviđaja, organ koji ga vodi dužan je sastaviti ZAPISNIK o
uviđaju

- uviđaj se poduzima kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno neposredno
opažanje organa koji vodi postupak

→ REKONSTRUKCIJA je procesna radnja koja se sastoji u PONAVLJANJU KAZNENOG DOGAĐAJA

(radnje ili situacije) u vještački postavljenim uvjetima, prilikama ili okolnostima koji trebaju
odgovarati istinskim uvjetima iz prošlosti u kojima se prema raspoloživim dokazima kazneni događaj i
desio

- po pravilu se vrši na mjestu kd-a tako da se po iskazu osumnjičenog, svjedoka, oštećenog, vještaka
SIMULIRA cijeli tok ili samo dio ostvarenog događaja

- organ koji vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja radi provjeravanja izvedenih dokaza
ili utvrđivanja činjenica koje se značajne za razrješenje stvari

- rek. se vrši tako da se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim
dokazima događaj odigrao

POSTUPAK OPTUŽENJA
43
→ PODIZANJE I SADRŽAJ OPTUŽNICE ←

- poslije završene istrage kaz.post. može biti nastavljen optužnicom koju podiže tužitelj

- podizanjem optužnice počinje postupak optuženja, kao druga faza općeg prvostupanjskog kaz.post.

- zadatak te faze je da se ispita osnovanost i održivost optužnice i na taj način omogući nastavljanje
kaz.post. do potpunog presuđenja kaz.stvari ili obustave postupka

- OPTUŽNICA je pismeno poduzeta procesna radnja tužitelja u kaz.post. koja sadrži zahtjev upućen
sudu da protiv određene osobe, zbog izvršenja kd-a, održi pretres i tu osobu osudi

- SVRHA optužnice je:

1. prenošenje predmeta u stadij pretresa

2. određivanje optužbe, tj okvira buduće sudske odluke koja se može odnositi samo na osobu protiv
koje je optužnica podignuta i samo na kd iz nje

3. utvrđivanje predmeta pretresa i time punog ostvarenja načela kontradiktornosti

- optužnica se podiže kada tužitelj u toku istrage utvrdi da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi
OSNOVANA SUMNJA da je osumnjičeni počinio kd

- poslije njezinog podizanja prestaju sva ograničenja osumnjičenom/optuženom i branitelju u

pristupu prikupljenim dokazima i uvidu u spise

- tu fazu kaz.post. karakterizira djelatnost različitih kaznenoprocesnih subjekata:

1. ovlašteni TUŽITELJ s funkcijom podizanja optužnice

2. KAZNENI SUD s funkcijom sudske kontrole optužnice

3. OPTUŽENI i BRANITELJ koji ima pravo podnošenja prethodnih prigovora protiv optužnice

- zakon je izričito odredio SADRŽAJ optužnice koji se sastoji od obaveznih i fakultativnih elemenata

- obvezni elementi optužnice su zakonom određeni i mora ih sadržavati svaka optužnica bez obzira na
počinitelja, kd i dokaze na kojima se zasniva

- OBAVEZNI ELEMENTI koje optužnica mora sadržavati:

1. naziv suda kojem se podnosi

2. ime i prezime osumnjičenog s osobnim podacima

3. opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obilježja kd-a, vrijeme i mjesto izvršenja kd-a, predmet na
kojem je i sredstvo kojim je izvršeno kd i ostale okolnosti potrebne da se kd što preciznije odredi

44
4. zakonski naziv kd-a s navođenjem odredbe KZ-a

5. prijedlog dokaza koje treba izvesti uz naznačenje svjedoka, vještaka ili pseudonima zaštićenih
svjedoka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz

6. rezultat istrage

7. dokazi koji potkrepljuju navode optužnice

- FAKULTATIVNI ELEMENTI koje optužnica može ali ne mora sadržavati:

1. prijedlozi u pogledu određivanja pritvora ( da se odredi pritvor ako je opt. na slobodi ili da se
određeni pritvor ukine ako su za to prestali zakonom predviđeni razlozi)

2. drugi prijedlozi tužitelja

- jednom optužnicom može se obuhvatiti više kd-a ili više osumnjičenih

- odmah po primitku optužnice SUDAC ZA PRETHODNO SASLUŠANJE ispituje da li je optužnica

podnesena nadležnom sudu, da li postoje okolnosti za obustavu istrage, da li je optužnica propisno
sastavljena u skladu sa zakonom

- ako sud utvrdi da optužnica nije propisno sastavljena, sudac će pozvati tužitelja da je ispravi ili
dopuni u određenom roku pod prijetnjom nastupanja posljedica propuštanja

- odlučujući o optužnici, sudac za prethodno saslušanje može donijeti ove ODLUKE:

1. da POTVRDI optužnicu

- prilikom potvrđivanja optužnice, sudac za preth.saslušanje proučava svaku točku optužnice i dokaze
koje mu je dostavio tužitelj da bi utvrdio postojanje osnovane sumnje

- nakon što se potvrde sve ili pojedine točke optužnice, osumnjičeni dobiva status OPTUŽENOG

- u tom slučaju, sudac za preth.sasl. dostavlja optužnicu optuženom i njegovom branitelju

2. da ODBIJE sve ili pojedine točke optužnice

- u roku od 8 DANA, a u složenim predmetima u roku od 15 DANA od dana primitka optužnice

- ako odbije sve ili pojedine točke opt., sudac za preth.sasl. donosi RJEŠENJE koje se dostavlja tužitelju

- protiv tog rješenja tužitelj ima pravo žalbe u roku od 24 SATA

- žalbu podnosi vijeću koje mora o njoj odlučiti u roku od 72 sata

45
- POTVRĐENA OPTUŽNICA dostavlja se optuženom koji je na slobodi bez odgađanja, a ako je u
pritvoru u roku od 24 sata od njezinog potvrđivanja

- SUDAC OBAVJEŠTAVA OPTUŽENOG da u roku od 15 DANA od dana dostavljanja optužnice:

1. ima pravo na podnošenje PRETHODNIH PRIGOVORA

2. da će ROČIŠTE O IZJAŠNJENJU O KRIVNJU biti zakazano odmah nakon donošenja odluke o

prethodnim prigovorima, tj po isteku roka za podnošenje preth.prigovora

3. da može navesti PRIJEDLOGE DOKAZA koje namjerava izvesti na glavnom pretresu

- nakon odbijanja potvrđivanja svih ili pojedinih točaka u optužnici, tužitelj može podnijeti novu ili
izmijenjenu optužnicu koja će biti zasnovana na novim dokazima

→ PRETHODNI PRIGOVORI ←

- preth.prigovori protiv optužnice su posebno pravno sredstvo kojim optuženi može zahtijevati da se
potvrđena optužnica podvrgne odgovarajućoj SUDSKOJ KONTROLI prije prelaska u sljedeću fazu
kaz.post.

- prethodni su zato što se podnose i o njima odlučuju prije izjašnjenja o krivnji i zakazivanju glavnog
pretresa, kao faza u kojoj se opdlučuje o osnovanosti optužbe

- optuženi ima pravo na podnošenje preth.prigovora u roku od 15 DANA od dana dostavljanja

potvrđene optužnice; o tom pravu ga poučava sudac za prethodno saslušanje koji mu dostavlja
optužnicu

- prethodnim prigovorima može se:

1. osporiti nadležnost suda

2. osporiti zakonitost dokaza

3. osporiti odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branitelja po službenoj dužnosti

4. istaknuti okolnosti za obustavu istrage

5. ukazati na formalne nedostatke u optužnici

6. zahtijevati spajanje ili razdvajanje postupka

- o prethodnim prigovorima odlučuje SUDAC ZA PRETHODNO SASLUŠANJE u roku od 8 DANA koji ne

može sudjelovati u suđenju

- protiv rješenja kojim se odlučuje o preth.prigovorima žalba nije dopuštena

46
→ IZJAŠNJENJE O KRIVNJI/ ROČIŠTE O IZJAŠNJENJU O KRIVNJI

- nakon donošenja odluke o prethodnim prigovorima, tj po isteku roka za njihovo podnošenje,

zakazuje se ROČIŠTE O IZJAŠNJENJU O KRIVNJI

- izjavu o krivnji optuženi daje SUCU ZA PRETHODNO SASLUŠANJE u prisutstvu tužitelja i branitelja

- ako se opt. NE IZJASNI o krivnji, sudac za preth.sasl. po službenoj dužnosti unosi u zapisnik da opt.
poriče krivnju

- ako se opt. izjasni da je KRIV, sudac za preth.sasl. upućuje predmet vijeću radi zakazivanja ročišta
na kojem će se utvrditi postojanje zakonom propisanih uvjeta za priznanje krivnje

- ako sud PRIHVATI izjavu o priznanju krivnje, izjava optuženog se unosi u zapisnik i sud nastavlja s
pretresom na kojem se izvode dokazi o činjenicama koje su odlučujuće za izbor i vrstu kaz.sankcije i
odmjeravanje kazne

- ako sud ODBACI izjavu opt. o priznanju krivnje, to se priopćava strankama i branitelju i obavezno
unosi u zapisnik; izjava o priznanju krivnje ne može se koristiti kao dokaz u daljem toku kaz.post.

- ako se opt. izjasni da NIJE KRIV, izjava se unosi u zapisnik a sudac za preth.sasl. proslijeđuje predmet
vijeću kojem je predmet dodijeljen radi zakazivanja glavnog pretresa, a dokaze koji potkrepljuju
navode optužnice vraća tužitelju;

Glavni pretres se u tom slučaju zakazuje u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja optuženog o krivnji;
taj rok se može iznimno produžiti za još 30 dana

→ PREGOVARANJE O KRIVNJI ←

- optuženi i njegov branitelj mogu DO ZAVRŠETKA GLAVNOG PRETRESA, tj. pretresa pred vijećem
drugostupanjskog suda pregovarati s tužiteljem o uvjetima priznavanja krivnje za djelo za koje se
tereti

- pregovarati se može već u najranijoj fazi istrage

- zakonodavac ne ograničava pregovaranje na određena kd po vrsti ili težini zapriječene kazne

- sporazum o priznanju krivnje ne može se zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjenje o krivnji
izjasnio da je kriv

- prilikom pregovaranja s optuženim o priznanju krivnje, tužitelj može predložiti izricanje kazne ispod
zakonom određenog minimuma kazne zatvora koja je propisana za učinjeno kd, tj. blažu kaznu u
skladu s KZ-om

- SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVNJE sastavlja se u pisanom obliku i uz optužnicu se dostavlja sucu za

preth.sasl., sucu/vijeću

47
- ako sud PRIHVATI sporazum o priznanju krivnje, izjava optuženog se unosi u zapisnik i nastavlja se s
glavnim pretresom za izricanje kaznenopravne sankcije predviđene sporazumom

- ako su ODBACI sporazum, to priopćava strankama, unosi u zapisnik i određuje datum održavanja
glavnog pretresa koji se zakazuje u roku od 30 dana

→ POVLAČENJE OPTUŽNICE ←

- ovlaštenje tužitelja

- tužitelj može povući optužnicu BEZ PRETHODNOG ODOBRENJA suda sve DO njezinog
POTVRĐIVANJA

- nakon potvrđivanja optužnice, pa do početka glavnog pretresa, tužitelj može povući optužnicu
OBRAZLOŽENIM PRIJEDLOGOM, samo uz ODOBRENJE suca za prethodno saslušanje i to iz važnih
razloga (zakon ne određuje što su važni razlozi)

- sudac za prethodno saslušanje rješenjem odobrava povlačenje optužnice, o čemu se obavještava

osum./opt., branitelj i oštećeni

GLAVNI PRETRES
- je faza glavnog kaz.post. u kojoj dolazi do potpunog i svestranog rasvjetljenja i razjašnjenja kaznene
stvari

- gl.pretres se zakazuje kada je optužnica STUPILA NA SNAGU

- rukovođenje gl.pretresom je u nadležnosti predsjednika vijeća

- OSNOVNA PRETPOSTAVKA ZA ODRŽAVANJE GLAVNOG PRETRESA je prisutnost SVIH POZVANIH

OSOBA, prije svega glavnih kaznenoprocesnih subjekata

- FAZE glavnog pretresa:

1. OTVARANJE glavnog pretresa

- predsjednik vijeća otvara zasjedanje, objavljuje predmet pretresa, sastva sudskog vijeća i utvrđuje
postojanje svih potrebnih pretpostavki za održavanje glavnog pretresa

2. početak gl.pretresa se sastoji u IZNOŠENJU OPTUŽNICE od strane tužitelja

3. ISPITIVANJE OPTUŽENOG

4. DOKAZNI POSTUPAK u kojem se izvode predloženi i prihvaćeni dokazi

5. ZAVRŠNA IZLAGANJA

- kaznenoprocesne stranke (tužitelj i optuženi) iznopse svoje zahtjeve, obrazlažu prijedloge

48
- glavni pretres je uvijek JAVAN – mogu prisustvovati samo PUNOLJETNE OSOBE;

- samo iznimno, u zakonom predviđenim slučajevima, na gl.pretresu se isključuje javnost

- od otvaranja zasjedanja pa do završetka gl.pretresa, sudac/vijeće može u svako doba, po službenoj

dužnosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek poslije njihovog saslušanja, ISKLJUČITI
JAVNOST za cijeli gl.pretres ili jedan njegov dio iz slijedećih razloga:

1. ako je to u interesu DRŽAVNE SIGURNOSTI

2. ako je to potrebno radi ČUVANJA državne, vojne, službene ili važne poslovne TAJNE, čuvanja
javnog reda, zaštite morala u demokratskom društvu, osobnog i intimnog života optuženog ili
oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka

- odluku o isključenju javnosti donosi sudac/vijeće RJEŠENJEM koje mora biti OBRAZLOŽENI i JAVNO
OBJAVLJENO

- rješenje o isključenju javnosti može se pobijati samo u žalbi na presudu

- isključenje javnosti se NE ODNOSI na: stranke, branitelja, oštećenog, zakonskog zastupnika i

punomoćnika

→ ODRŽAVANJE REDA na glavnom pretresu ←

- je dužnost suca/predsjednika vijeća

- radnje održavanja reda mogu biti PREVENTIVNE ili REPRESIVNE

- represivne mjere = ovlaštenje suda na izricanje opomene, kažnjavanje izricanjem procesnih kazni i
udaljavanje iz sudnice

- mogu narediti i pretresanje osoba koje prisustvuju gl.pretresu, da se sa zasjedanja udalje sve osobe
koje kao slušatelji prisustvuju gl.pretresu

- u svakom slučaju, u sudnici je ZABRANJENO FILMSKO ili TELEVIZIJSKO SNIMANJE (predsjednik suda
može iznimno dozvoliti)

→ PRETPOSTAVKE ZA ODRŽAVANJE GLAVNOG PRETRESA ←

- gl.pretres se ne može održati bez TUŽITELJA koji je jedini ovlašten da u javnom interesu vrši funkciju
kaz.progona – tu funkciju nitko drugi ne može preuzeti

- zato ako tužitelj ili osoba koja ga mijenja koji je uredno pozvan ne dođe na gl.pretres, gl.pretres se
obavezno odlaže

- izrazito je ZABRANJENO SUĐENJE U ODSUTSTVU , bez optuženika nije moguće održati gl.pretres

49
- ako optuženi koji je uredno pozvan ne dođe na gl.pretres, a svoj izostanak ne opravda, gl.pretres se
odlaže i istovremeno se naređuje da se optuženi na idući gl.pretres prisilno dovede

- ako prinudno dovođenje nije uspjelo, sud može optuženom odrediti pritvor ( pritvor može trajati do
objavljivanja presude, a najduže 30 dana)

- ako branitelj koji je uredno pozvan ne dođe na gl.pretres, gl.pretres se odlaže

→ TOK GLAVNOG PRETRESA ←

- budući da je kazneni postupak strogo formalno zakonom propisan to je precizno uređen i tok samog
glavnog pretresa, redoslijed poduzimanja pojedinih procesnih radnji od strane procesnih učesnika

- prilikom ulaska/izlaska suca ili vijeća u sudnicu svi prisutni na poziv ovlaštene osobe trebaju USTATI

- stranke i drugi učesnici dužni su ustati i kad se obraćaju sudu osim ako za to postoje opravdane
prepreke

- kada sudac/predsjednik vijeća utvrdi prisutstvo svih pozvanih osoba na gl.pretresu ili kada odluči da
se gl.pretres održi bez prisutstva određenih pozvanih osoba ili je odlučivanje o ovim stvarima
odloženo, poziva optuženog

- prvo mu se uzimaju osobni podaci radi utvrđivanja identiteta optuženog

- nakon toga sudac pita stranke i branitelja da li imaju primjedbe na sastav vijeća i nadležnost suda

- nakon toga se svjedoci i vještaci upućuju u posebnu prostoriju izvan sudnice gdje čekaju poziv za
svjedočenje (dok čekaju, o svojim iskazima ne smiju razgovarati s drugim svjedocima)

- ako je gl.pretresu prisutan oštećeni ali još nije podnio imovinskopravni zahtjev za naknadu štete,
sudac ga poučava da može iznijeti svoj zahtjev do zaključenja glavnog pretresa

- sudac poučava optuženog da može iznositi činjenice i predlagati dokaze koji mu idu u korist, da
može postavljati pitanja drugim suoptuženim, svjedocima i vještacima i da može davati obrazloženja
vezana za njihove iskaze

- glavni pretres POČINJE ČITANJEM OPTUŽNICE od strane tužitelja

- nakon čitanja optužnice, predsjednik vijeća pita optuženog da li je razumio njezine navode

- nakon toga, tužitelj ukratko iznosi dokaze na kojima temelji optužnicu

- optuženi i branitelj nakon toga mogu izložiti svoj koncept obrane

- zatim slijedi faza dokaznog postupka koja predstavlja srž gl.pretresa jer prikupljene činjenice trebaju
potvrditi ili opovrgnuti navode tužitelja u optužnici

→ IZMJENA OPTUŽNICE ←

50
- zakonodavac dozvoljava da tužitelj, ako ocijeni da se IZMIJENILO ČINJENIČNO STANJE izneseno u
optužnici, može na glavnom pretresu izmijeniti optužnicu

- te izmjene se odnose na činjenično stanje sadržano u DISPOZITIVU optužnice ali mogu se odnositi i
na PROŠIRENJE BROJA OSOBA koje su tom optužnicom obuhvaćene i na PRAVNU KVALIFIKACIJU KD-a
koja se usklađuje sa izmijenjenim ili ranijim činjeničnim stanjem

- budući da to predstavlja novu situaciju za optuženog, gl.pretres se može odgoditi radi pripremanja
obrane za vrijeme koje sud ocijeni da je za to dovoljno – u tom slučaju ne vrši se potvrđivanje
optužnice

→ TROŠKOVI KAZNENOG POSTUPKA ←

- za snošenje troškova u cjelini važi NAČELO USPJEHA U SPORU

- za pojedine troškove, koji su nastali krivnjom učesnika ili slučajem koji ga je pogodio, važi NAČELO
ODGOVORNOSTI ZA SLUČAJ (casus sentit dominus)

- da bi sudionici kaz.post. unaprijed znali koje će troškove morati podmiriti ili koji će im biti namireni,
zakonodavac propisuje koji se troškovi odnose na kaz.post.

- troškovi kaz.post. su svi izdaci koji su učininjeni povodom kaz.post. od njegovog pokretanja do
završetka a oni obuhvaćaju:

1. troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe, vršenja uviđaja

2. troškove prijevoza osum./opt

3. troškove za dovođenje osum./opt ili osobe lišene slobode

4. putne troškove službenih osoba

5. troškove liječenja osum./opt dok se nalazi u pritvoru, troškove poroda, osim troškova koji se
naplaćuju iz fonda za zdravstveno osiguranje

6. troškove tehničkog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza leša do mjesta obdukcije

7. paušalni iznos koji se utvrđuje u okviru iznosa određenih odgovarajućim propisom, s obzirom na
trajanje i složenostpostupka i imovinskog stanja osobe koja je obvezna platiti taj iznos

8. nagradu i nužne izdatke branitelja

9. nužne izdatke oštećenog i njegovog zakonskog zastupnika

→ ROKOVI ←

- rok je određen razmak vremena u kome se određena kaznenoprocesna radnja može, mora ili ne
smije poduzimati u kaz.post.

51
- VRSTE rokova se mogu klasificirati prema različitim kriterijima:

1. s aspekta ORGANA koji određuje rok u kaz.post., razlikuju se:

a) ZAKONSKI

b) SUDSKI

2. prema NAČINU kako su rokovi određeni, razlikuju se:

a) rokovi ODREĐENOG TRAJANJA

b) rokovi čije trajanje NIJE VREMENSKI OGRANIČENO nego je vezano za nastupanje nekog
procesnog trenutka

3. prema DJELOVANJU roka na poduzimanje procesne radnje, rokovi mogu biti:

a) DILATORNI/SUSPENZIVNI/ODLOŽNI

- rokovi u čijem je periodu zabranjeno ostvarivanje određene procesne aktivnosti;tj. u slučaju

nastupanja ovih rokova ostavrivanje procesnih aktivnosti nekog proc.subjekta je moguće tek po
proteku ovog roka

b) PEREMPTORNI

- rokovi u okviru kojih se može ili mora poduzeti određena procesna djelatnost od ovlaštenog
subjekta jer se protekom roka može izgubiti pravo na poduzimanje ove radnje (npr.rok za žalbu)

4. prema POSLJEDICI koja nastupa propuštanjem roka, rokovi mogu biti:

a) PREKLUZIVNI

- oni čije propuštanje dovodi do gubitka prava na poduzimanje određene kaznenoprocesne

radnje i do gubitka prava koje bi se ostvarilo poduzimanjem ove radnje

b) INSTRUKTIVNI/UPUĆUJUĆI

- rokovi u kojima je dopušteno poduzimanje neke proc.radnje, s tim što propuštanje roka ne
dovodi do gubitka prava ali može dovesti do disciplinske odgovornosti (npr.rok za pismenu izradu
presude)

5. s aspekta kaznenoproc.nauka, rokovi mogu biti:

a) MATERIJALNI – određeni su materijalnim kaz.pravom

b) PROCESNI – određeni su propisima kpp-a

6. prema tome da li su u vezi s osobnim saznanjima ili sa objektivnim događajem, rokovi mogu biti:

a) SUBJEKTIVNI – oni čiji početak ovisi o saznanju neke osobe za događaj od kojeg se računaju

b) OBJEKTIVNI – oni čiji se početak računa od nastupanja određenog događaja

52
→ NAČIN RAČUNANJA ROKOVA PO ZKP-u:

- rokovi se računaju na SATE, DANE, MJESECE i GODINE

- za početak roka uzima se prvi naredni sat/dan

- u jedan dan računaju se 24h a mjesec se računa po kalendarskom vremenu

- rokovi određeni po mjesecima/godinama završavaju istekom onog dana posljednjeg

mjeseca/godine koji po svom broju odgovara danu kada je rok počeo; ako nema tog dana u
posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca

- ako posljednji dan roka pada na državni praznik, u subotu/nedjelju ili neki drugi dan kada drž.organ
ne radi, tada rok ističe istekom prvog sljedećeg radnog dana

→ PRESUDA KOJOM SE OPTUŽBA ODBIJA ←

- je PROCESNA presuda jer se sud ne upušta u meritorno raspravljanje kaznene stavri po optužnici
već postupak okončava iz procesnih razloga

- PROCESNI RAZLOZI su u zakonu taksativno nabrojani i sudu ostaje samo da utvrdi njihovo postojanje
tako da ovu presudu izriče ako:

1. NIJE STVARNO NADLEŽAN za suđenje

2. je TUŽITELJ ODUSTAO OD OPTUŽNICE od početka pa do završetka glavnog pretresa

3. NIJE BILO POTREBNOG ODOBRENJA ili ako je nadležni drž.organ odustao od datog odobrenja

4. je optuženi za isto kd već PRAVOMOĆNO OSUĐEN, OSLOBOĐEN od optužbe ili je postupak protiv
njega rješenjem pravomoćno OBUSTAVLJEN a ne radi se o rješenju o obnavljanju postupka
(presuđena stvar)

5. je optuženi aktom AMNESTIJE ili POMILOVANJA oslobođen od progona ili se kaz.progon ne može
poduzeti zbog ZASTARE ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kaz.progon

→ PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLOBAĐA OPTUŽBE ←

- je MERITORNA presuda kojom se optužba rješava nakon održanog glavnog pretresa i izvedenih
dokaza

- postoji više osnova za donošenje oslobađajuće presude koji su zakonom definirani tako što se polazi
od onog koji je za optuženog najpovoljniji za oslobađanje

- sud oslobađajuću presudu izriče ako:

53
1. djelo za koje je optužen NIJE ZAKONOM PROPISANO KAO KD

2. ima OKOLNOSTI KOJE ISKLJUČUJU KRIVNJU počinitelja/optuženog

3. NIJE DOKAZANO da je optuženi počinio djelo za koje je optužen

→ PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI PROGLAŠAVA KRIVIM ←

- MERITORNA presuda kojom se optužba rješava i na osnovu ocjene dokaza, najčešće izvedenih na
gl.pretresu, optuženi proglašava krivim = OSUĐUJUĆA presuda

- u presudi kojom se optuženi proglašava krivim sud navodi:

1. za koje se djelo proglašava krivim, uz navođenje činjenica i okolnosti koje čine obilježja kd

2. zakonski naziv kd-a i koje su odredbe KZ-a primjenjene

3. kakva se kazna izriče optuženom ili se po odredbama KZ-a oslobađa od kazne

4. odluku o uvjetnoj osudi

5. odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraćanju privremeno

oduzetih predmeta

6. odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržane kazne

7. odluku o troškovima kaz.post., o imovinskopravnom zahtjevu

→ SADRŽAJ ŽALBE ←

- je prva, osnovna i najvažnija vrsta redovnog pravnog lijeka

- je pravni lijek kojim njezini subjekti traže da drugostupanjski sud zbog nedostataka u
prvostupanjskoj presudi ili postupku njenog donošenja, tu presudu potpuno ili djelomično PREINAČI i
zamijeni svojom presudom ili UKINE i VRATI prvostupanjskom sudu na ponovo suđenje ili ako je već
jednom tu presudu ukidao, SAM ODRŽI PRETRES

- žalba je redovan pravni lijek jer se pobija presuda koja nije stupila na snagu s ciljem da se ispita
njezina pravilnost prije pravomoćnosti

- prema ZKP-u PRESUDA SE MOŽE POBIJATI ZBOG/ŽALBENE OSNOVE:

1. bitne povrede odredaba kaz.postupka

2. povrede KZ-a

3. pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja

54
4. odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima kaz.postupka,
imovinskopravnom zahtjevu, odluke o objavljivanju presude putem sredstva javnog informiranja

- protiv prvostupanjske presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 DANA od dana
dostavljanja prijepisa presude

- usloženim predmetima na zahtjev stranaka i branitelja sud može produžiti zakonski rok za žalbu
najduže za još 15 dana

- žalbu MOGU PODNIJETI:

1. STRANKE

2. BRANITELJ OPTUŽENOG

3. OŠTEĆENI

- OŠTEĆENI može pobijati presudu samo iz 2 razloga:

1. zbog odluke suda o TROŠKOVIMA kaznenog postupka

2. zbog odluke suda o IMOVINSKOPRAVNOM ZAHTJEVU

- OBAVEZNI ELEMENTI žalbe:

1. OZNAČENJE PRESUDE protiv koje se izjavljuje (naziv suda, broj i datum presude)

2. OSNOVA ZA POBIJANJE PRESUDE/žalbena osnova

3. PRIJEDLOG da se pobijana presuda potpuno ili djelomično UKINE ili PREINAČI

4. POTPIS OSOBE koja izjavljuje žalbu

- u žalbi se mogu iznositi NOVE ČINJENICE i DOKAZI koji i pored dužne pažnje nisu mogli biti izneseni
na gl.pretresu

- žalitelj je dužan navesti razloge zbog kojih te činjenice i dokaze nije ranije izveo

- pozivajući se na nove činjenice, žalitelj je dužan navesti dokaze kojima potvrđuje te činjenice, a
pozivajući se na nove dokaze dužan je navesti činjenice koje pomoću tih dokaza želi dokazati

55
→ POSTUPAK PO ŽALBI ←

- žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud,
protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora

- kada primi žalbu, prvostupanjski sud provjerava da li je ona PRAVOVREMENA, da li je DOZVOLJENA i

ako ustanovi da nije, žalbu odbacuje i ne dostavlja je na odgovor niti na odluku drugostupanjskom
sudu

- nepravovremeno izjavljenu žalbu ili nedopuštenu žalbu odbacuje rješenjem sudac/predsjednik

vijeća

- protivna stranka i branitelj optuženog u roku od 8 DANA od dana primitka žalbe mogu sudu
podnijeti ODGOVOR NA ŽALBU

- žalba i odgovor na žalbu, sa svim spisima i prijepisom zapisnika sa gl.pretresa – DOSTAVLJA SE

DRUGOSTUPANJSKOM SUDU

- kada drugostupanjski sud zaprimi spis po žalbi, predsjednik žalbenog vijeća određuje SUCA
IZVJESTITELJA

- kada sudac izvjestitelj primi spis, predsjednik vijeća zakazuje sjednicu vijeća o kojoj se obavezno
obavještavaju: tužitelj, optuženi i njegov branitelj – njihov nedolazak ne sprječava njezino održavanje

- drugostupanjski sud donosi odluku po izjavljenoj žalbi:

a) u sjednici vijeća

b) na osnovu održanog pretresa

- hoće li se održati pretres odlučuje drugostupanjski sud u sjednici vijeća

- pretres pred drugostupanjskim sudom mora se održati ako je u istom kaz.predmetu presuda bila već
jednom ukinuta

- drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu koji se pobija žalbom a po službenoj dužnosti da
li je na štetu optuženog povrijeđen KZ

- u postupku drugostupanjskog suda prilikom odlučivanja o izjavljenoj žalbi, obavezno se primjenjuju

3 OSNOVNA PROCESNA PRINCIPA:

1. ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS

2. PROŠIRENO DJELOVANJE ŽALBE

3. BENEFICIUM COHAESIONIS

→ ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS

- zabrana preinačenja na gore

56
- institut kpp-a predviđen u korist optuženog u postupku odlučivanja o pr.lijeku

- sastoji se u zabrani sudu koji odlučuje po izjavljenom pr.lijeku da presudu izmijeni na štetu
optuženog u odnosu na pravnu ocjenu djela i na kaz.sankciju u slučaju ako je žalba izjavljena samo u
njegovu korist

- u tom slučaju, sud ne može osuđenog osuditi strože/nepovoljnije

- sud nije vezan ovom zabranom kada je pr.lijek izjavljen i u korist i na štetu okrivljenog

- institut zabrane reformatio in peius vrijedi za sve kaznene sankcije ali njegova primjena je isključena
kod – mjere oduzimanja imovinske koristi, za imovinskopravni zahtjev i za troškove kaz.post. – jer su
to odluke koje ne predstavljaju kaz.sankcije

→ PROŠIRENO DJELOVANJE ŽALBE

- znači da žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede KZ-a, a
koja je izjavljena u korist optuženog sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kaz.sankciji i oduzimanju
imovinske koristi čak i kada to nije izričito navedeno u žalbi

→ BENEFICIUM COHAESIONIS /pravo pridruživanja

- znači da ako drugostup.sud povodom bilo čije žalbe ustvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku
u korist optuženog od koristi i za kojeg od SUPOTUŽENIH koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom
pravcu, postupi će po službenoj dužnosti KAO DA TAKVA ŽALBA POSTOJI

- taj institut se odnosi na sve optužene koji su obuhvaćeni JEDNOM PRESUDOM (koja je napadnuta
izjavljenom žalbom) bez obzira na to po kojoj osnovi je došlo do spajanja postupka

- bitno je da je protiv više optuženih proveden jedan jednistveni kaz.post. i da je donesena jedna
presuda

- odlučujući o izjavljenoj žalbi na presudu prvostupanjskog suda, DRUGOSTUPANJSKI SUD može

donijeti ove odluke:

1. RJEŠENJE o ODBACIVANJU žalbe kao NEPRAVOVREMENE

2. RJEŠENJE o ODBACIVANJU žalbe kao NEDOPUŠTENE

3. PRESUDA o ODBIJANJU žalbe kao NEOSNOVANE i POTVRĐIVANJU PRVOSTUPANJSKE PRESUDE

4. PRESUDA o PREINAČENJU prvostupanjske presude

5. RJEŠENJE o UKIDANJU presude i upućivanje predmeta prvostupanjskom sudu na PONOVNO

SUĐENJE ili o određivanju održavanja pretresa pred drugostupanjskim sudom

57