VJEŽBE ZA II

KOLOKVIJUM
GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
 POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
 Pravni lijekovi su pravna sredstva kojima parnične stranke pobijaju one sudske odluke koje smaraju nezakonitim. Izjavljivanjem pravnog lijeka
stranka nastoji da promijeni sudsku odluku, kako bi sud pobijanu odluku ukinuo ili preinačio.
 Sud ne može po službenoj dužnosti preispitivati svoju odluku koju je donio i kad naknadno zaključi da je nezakonita. Ni instancioni sud ne može po
službenoj dužnosti ispitivati odluku.
 Pravni lijekovi se mogu kvalifikovati po različitim kriterijumima. Uobičajena je podjela na redovne i vanredne pravne lijekove. Redovni pravni
lijekovi su oni koji se izjavljuju protiv nepravosnažnih odluka, a vanredni pravni lijekovi se izjavljuju protiv pravnosnažnih odluka.
 Redovni pravni lijekovi koji su predviđeni po ZPP-u su: žalba protiv presude, žalba protiv rješenja i prijedlog za vraćanje u pređašnje stanje.
 Vanredni pravni lijekovi su: revizija protiv presude, revizija protiv rješenja, zahtjev za zaštitu zakonitosti, prijedlog za ponavljanje postupka, i
prijedlog za vraćanje u pređašnje stanje.
 Pravni lijek je inicijalna parnična radnja kojom se pokreće instancioni postupak. Da bi instancioni sud postupao po izjavljenom pravnom lijeku, on
mora biti dopušten. Pravni lijek je dopušten ako je blagovremen, formalno uredan i dozvoljen.
 Nedopušteni pravni lijek se odbacuje.
 Pretpostavke za izjavljivanje pravnog lijeka postoje:
1) Kad je žalilac legitimisan za izjavljivanje pravnog lijeka;
2) Kad postoji pravni interes za izjavljivanje pravnog lijeka;
3) Kad je pravni lijek izjavljen blagovremeno;
4) Kad je žalilac nezadovoljan odlukom;
5) Kad je pravni lijek izjavljen u određenoj formi;
6) Kad pravni lijek ima određenu sadržinu;
7) Kad se protiv određene odluke može izjaviti određeni pravni lijek;
8) Kad je poštovan redosljed u izjavljivanju pravnog lijeka.
 Pravo na izjavljivanje pravnog lijeka ima samo ona stranka koja nije zadovoljna ishodom parničnog postupka.
 Žalilac treba da ima pravni interes za izjavljivanje pravog lijeka. Pravni interes nema žalilac čiji je zahtjev sud u cjelini ili
djelimično usvojio.
 Žalilac može izjaviti pravni lijek samo u roku koji je zakonom predviđen. Rok za izjavljivanje žalbe u parničnom postupku
je 15 dana od dana uručenja odluke, odnosno u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. Rok za izjavljivanje
žalbe u čekovnim i mjeničnim stvarima iznosi 8 dana.
 Ukoliko žalilac izjavi pravni lijek nakon isteka zakonskog roka, sud će žalbu odbaciti kao nedopuštenu.
 Pravni lijek ima formu podneska, jer se radi o parničnoj radnji koja se ne preduzima na usmenoj raspravi.
 Pravni lijek mora da sadrži elemente predviđene zakonom da bi sud mogao postupati po pravnom lijeku.
 Žalba, kao redovni pravni lijek, mora da sadrži: označenje presude protiv koje se izjavljuje, izjavu žalioca da se žalba pobija
u cjelini ili u jednom dijelu, razloge za žalbu sa obrazloženjem i potpis žalioca. Ako žalba ne sadrži elemente koji su
propisani zakonom, sud će pozvati žalioca da u roku od 8 dana dopuni ili ispravi žalbu. Ukoliko žalilac to ne učini u
predviđenom roku, sud će odbaciti žalbu kao nedopuštenu.
 Dejstvo pravnog lijeka zavisi od toga da li se ulaže redovni ili vanredni pravni lijek.
 Redovni pravni lijekovi izazivaju sledeća dejstva: 1) odlaže se nastupanje pravnosnažnosti, 2) pokreće se postupak kontrole
zakonitosti pobijane odluke pred istim ili višim sudom, 3) ukinuta odluka u instancionom postupku postaje odluka bez
dejstva.
 Izjavljivanjem vanrednog pravnog lijeka dovodi se u pitanje opstanak pravnosnažne odluke, a samim tim narušava princip
izvjesnosti i pravne sigurnosti.
 Instancioni sud ne može preinačiti prvostepenu odluku na štetu parnične stranke koja se žalila protiv te odluke.
 Žalba ( !!! )
 Žalba je dispozitivna parnična radnja kojom se pobija odluka prvostepenog suda u nastojanju da ona bude preinačena ili ukinuta.
 Žalba je po svojoj prirodi redovan, suspenzivan, devolutivan, prekluzivan, dvostran i neograničen pravni lijek.
 Žalba je redovan pravni lijek jer se izjavljuje protiv nepravnosnažne odluke. Žalba je suspenzivan pravni lijek pošto se njenim ulaganjem
odlaže dejstvo pravnosnažnosti odluke. Žalba je devolutivan pravni lijek jer o žalbi odlučuje neposredno viši sud. Žalba se može izjaviti
samo u prekluzivnom roku, a taj rok iznosi 15 dana od dana uručenja presude, odnosno od dana dostavljanja prepisa presude.
 Žalba ima pismenu formu. Mora da sadrži sve one podatke koje mora da sadrži svaki podnesak. Pored toga, pravilima ZPP-a predviđena
je obavezna sadržina žalbe.
 Žalba mora da sadrži: označenje presude koja se pobija, izjavu da se žalba pobija u cjelini ili djelimično, razloge iz kojih se odluka
pobija i potpis žalioca.
 Žalilac treba da obrazloži svoju žalbu tako što će navesti zakonski razlog iz kojeg pobija odluku.
 Ukoliko žalba nema obavezne elemente, radi se o nepotpunoj žalbi.
 Žalilac ima pravo da već izjavljenu žalbu dopuni pod uslovom da je ona blagovremeno izjavljena. On može dopuniti žalbu po svojoj
sopstvenoj inicijativi ili na poziv suda.
 Žalilac može pobijati presudu u cjelini ili djelimično. Tužilac može pobijati presudu u cjelini ukoliko je njegov tužbeni zahtjev u cjelosti
odbijen, kao i ukoliko je tužilac koji je kumulirao nekoliko zahtjeva djelimično uspio, odnosno sud je jednim dijelom usvojio, a drugim
odbio tužbeni zahtjev.
 Razlozi za žalbu su nepravilnosti u prvostepenom postupku koje su prouzrokovale nepravilnu ili nezakonitu odluku. Prema odredbama
ZPP-a razlozi za žalbu su: povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvđeno činjenično stanje i pogrešna primjena
materijalnog prava.
 POVREDE ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA ( !!! )
 Povrede odredaba parničnog postupka postoje ako sud u toku postupka nije primijenio ili je pogrešno primijenio
određenu normu procesnog prava. Svaka povreda bilo koje odredbe ZPP-a može da predstavlja žalbeni razlog,
pod uslovom da je uticala na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
 Sve povrede odredaba parničnog postupka se dijele na:
1) povrede odredaba parničnog postupka koje imaju bitan značaj po samom zakonu,
2) povrede odredaba parničnog postupka koje su značajne po ocjeni suda.

 Povrede odredaba parničnog postupka koje imaju bitan značaj po samom zakonu su povrede koje samim svojim
postojanjem dovode u pitanje zakonitost donesene presude.
 Povrede postupka koje su bitne po samom zakonu postoje ako je pogrešno primijenjena ili nije primijenjena neka
odredba parničnog prava.
 Povrede postupka koje imaju značaj po ocjeni suda postoje ako u konkretnom slučaju u toku postupka sud nije
primijenio ili je nepravilno primijenio neko procesno pravilo, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na donošenje
zakonite odluke.
 POVREDE ODREDABA PP KOJE IMAJU ZNAČAJ PO SAMOM ZAKONU ( !!! )
 U odredbama ZPP-a su taksativno nabrojane one procesne povrede koje, po ocjeni samog zakonodavca, imaju bitan značaj za zakonitost postupanja i pobijane
odluke.
 Pravilima ZPP-a je predviđeno da će parnični sud po službenoj dužnosti paziti na bitne povrede parničnog postupka koje se odnose na: 1) apsolutnu nadležnost;
2) na nedozvoljena raspolaganja stranaka; 3) na stranačku sposobnost, parničnu sposobnost i uredno zastupanje.
 Bitna povreda parničnog postupka uvijek postoji:
1) Ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi;
2) Ako je u donošenju presude učestvovao isključeni odnosno izuzeti sudija;
3) Ako je odlučeno o zahtjevu koji ne spada u sudsku nadležnost;
4) Ako je odlučeno o zahtjevu po tužbi koja je podignuta poslije zakonom propisanog roka;
5) Ako je sud odlučio o tužbenom zahtjevu za koji je stvarno nadležan sud druge vrste;
6) Ako je sud zasnovao svoju odluku na nedozvoljenim raspolaganjima stranaka;
7) Ako je sud donio presudu zbog propuštanja, presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja protivno zakonu;
8) Ako nezakonitim postupanjem, a naročito propuštanjem dostavljanja, nije data mogućnost raspravljanja pred sudom, i taj način je povrijeđeno načelo
kontradiktornosti;
9) Ako je protivno odredbama zakona odbio zahtjev stranke da upotrebljava svoj jezik, odnosno jezik koji razumije, i da prati postupak na svom jeziku ili jeziku
koji razumije;
10) Ako je sud donio odluku bez održavanja glavne rasprave;
11) Ako nisu bile ispunjene procesne pretpostavke koje se tiču stranke i urednog zastupanja, kad je u parnici učestvovao neko ko ne može biti stranka, ako stranku
koja je pravno lice nije zastupalo ovlašćeno lice itd;
12) Ako je odlučeno o zahtjevu o kome već teče parnica, ili o kome je već pravnosnažno odlučeno, ili je zaključeno sudsko poravnanje;
13) Ako je nezakonitim postupanjem isključena javnost sa glavne rasprave;
AKO SUD UTVDI DA JE U TOKU PRVOSTEPENOG POSTUPKA UČINJENA NEKA OD PROCESNIH POVREDA KOJA JE BITNA PO SAMOM
ZAKONU, DRUGOSTEPENI SUD ĆE UKINUTI PRVOSTEPENU PRESUDU I PREDMET VRATITI NA PONOVNO ODLUČIVANJE!!!
 POVREDE POSTUPKA KOJE SU BITNE PO OCJENI SUDA ( !!! )
 Povrede odredaba parničnog postupka koje imaju bitan značaj po ocjeni suda su generalno određene odrebama
ZPP-a.
 One postoje ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio neko procesno pravilo, a to je
bilo ili je moglo biti od uticaja na donošenje zakonite odluke.
 Da bi sud mogao da dođe do takvog zaključenja, mora da postoji uzročna veza između povrede i same sadržine
presude koja se pobija.
 Povrede postupka koje su bitne po ocjeni suda su karakteristične po tome što:
1) Sud ovim povredama ne vodi računa po službenoj dužnosti;
2) Ove povrede imaju specifičnu sadržinu, pošto se kod ovog žalbenog razloga mora utvrđivati da je konkretna
procesna povreda imala uticaj ili je postojala mogućnost uticaja na zakonitost presude da bi se konstatovalo da
je pobijana presuda nezakonita;
3) Veza između povrede i nezakonite odluke mora biti uzročna.
 POGREŠNO I NEPOTPUNO UTVRĐENO ČINJENIČNO STANJE ( !!! )
 Poseban žalbeni razlog predstavlja pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer je ono nesumnjivo imalo za
posljedicu materijalno neispravnu odluku.
 Kad je sud pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje, činjenična podloga sudkse odluke je bila nepravilna ili
netačna.
 Činjenična podloga sudske odluke može da bude pogrešna i nepotpuna.
 Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad sud nije utvrdio sve pravno relevantne činjenice, kad nije utvrdio
neku činjenicu jer je nije smatrao bitnom ili kad određenu činjenicu nije zapazio bez obzira što ona proističe iz
rezultata postupka.
 Nepotupno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to ukazuju nove činjenice i novi dokazi na koje u žalbi ukazuje
žalilac ukoliko je učinio vjerovatim da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti, odnosno predložiti do zaključenja
glavne rasprave.
 Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji ukoliko je sud neku činjenicu pogrešno utvrdio. Ono je, po pravilu,
posljedica pogrešne ocjene dokaza ili je posljedica ponašanja parničnih stranaka koje su propustile da iznesu sav
raspoloživi dokazni materijal.
 UKOLIKO JE NEPOTPUNO ILI POGREŠNO UTVRĐENO ČINJENIČNO STANJE, TO ĆE BITI RAZLOG
ZA UKIDANJE PRESUDE, I VRAĆANJE NA PRVOSTEPENOM SUDU NA PONOVNO ODLUČIVANJE!!!
 POGREŠNA PRIMJENA MATERIJALNOG PRAVA ( !!! )
 Pogrešna primjena normi materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odgovarajuću normu materijalnog
prava, usljed pogrešne kvalifikacije predmeta sporq, ili je odgovarajuće pravno pravilo prilikom primjene
pogrešno primijenio ili protumačio.
 Pogrešna primjena materijalnog prava se javlja kao supsumciona i interpretaciona greška u radu suda. Kad je
sud pogriješio u pravnoj kvalifikaciji, on je utvđivao pogrešne činjenice i usljed toga utvđeno stanje stvari nije
podveo pod odgovarajuće pravno pravilo (supsumciona greška). Pogrešna primjena materijalnog prava može da
bude i posljedica pogrešnog tumačenja odgovarajuće pravne norme (interpretaciona greška).
 Usljed pogrešne primjene materijalnog prava sudska odluka je nezakonita.
 UKOLIKO JE DOŠLO DO POGREŠNE PRIMJENE MATERIJALNOG PRAVA USLJED POGREŠNE
KVALIFIKACIJE PREDMETA SPORA, TO ĆE BITI RAZLOG ZA UKIDANJE PRESUDE, I
VRAĆANJE PREDMETA PRVOSTEPENOM SUDU NA PONOVNO SUĐENJE!!!
 AKO JE POGREŠNA PRIMJENA MATERIJALNOG PRAVA POSLJEDICA INTERPRETACIONE
GREŠKE, TO ĆE IMATI ZA POSLJEDICU PREINAČENJE PRVOSTEPENE PRESUDE!!!
 POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM
 Žalilac podnosi žalbu onom sudu koji je izrekao prvostepenu presudu.
 Sud je dužan da ispita da li je žalba blagovremena, potpuna i dopuštena.
 Žalba je neblagovremena ukoliko je izjavljena po isteku zakonskog roka.
 Ukoliko prvostepeni sud utvrdi da je žalba nepotpuna ili neuredna, preduzeće mjere da se ovaj procesni nedostatak otkloni tako
što će odlučiti da se nepotpuna žalba vrati žaliocu na ispravku ili dopunu. Ukoliko u zakonskom roku žalilac ne ispravi žalbu,
sud će žalbu odbaciti.
 Sud je dužan da ispita da li je žalba dozvoljena. Žalba je nedozvoljena ako je izjavilo lice koje nema pravni interes za
izjavljivanje žalbe, ako je žalbu izjavilo lice koje se odreklo prava na žalbu, ako je žalilac izjavio žalbu protiv sudske odluke
koja se ne može pobijati žalbom. Prvostepeni sud će odbaciti žalbu ako utvrdi da je ona nedozvoljena.
 Prvostepeni sud će primjerak blagovreme, potpune i dozvoljene žalbe dostaviti protivnoj stranci najkasnije u roku od ( dana od
prijema žalbe, i poučiti je da ima pravo na odgovor na žalbu.
 Prvostepeni sud će žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti najkasnije u roku od 8 dana
drugostepenom sudu.
 POSTUPAK PRED DRUGOSTEPENIM SUDOM ( !!! )
 Kad spisi po žalbi stignu drugostepenom sudu, određuje se sudija izvjestilac. Sudiju izvjestioca može odrediti predsjednik
vijeća ili on može biti određen godišnjim rasporedom rada po kome se predmeti iste vrste ili po određenom redosljedu
dodjeljuju određenom sudiji.
 Sudija ima zadatak da detaljno prouči predmet, i da u sjednici vijeća o tome podnese izvještaj.
 Ukoliko sudija izvjestilac u prethodnom drugostepenom postupku utvrdi da su postojali propusti (npr da žalba nije potpisana)
vratiće predmet prvostepenom sudu da bi on otklonio te procesne nedostatke.
 Drugostepeni sud odlučuje po žalbi na dva načina: na nejavnoj sjednici vijeća, bez održavanja usmene rasprave, i održavanjem
usmene rasprave pred drugostepenim sudom.
 Drugostepeni sud će odlučiti o žalbi na nejavnoj sjednici ako su u prvostepenom postupku učinjene: materijalne i procesne povrede,
ako su učinjene procesne povrede postupka na koje sud vodi računa po službenoj dužnosti i ako je pogrešno utvrđeno činjenično
stanje.
 Drugostepeni sud odlučivaće na osnovu održane rasprave kad ocijeni da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno
utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze, pod uslovom da žalilac dokaže da ih ranije nije mogao iznijeti.
 Rasprava pred drugostepenim sudom počinje izlaganjem sudije izvjestioca o stanju stvari u predmetu bez iznošenja njegovog
mišljenja o osnovanosti žalbe.
 Potom će sudija pročitati presudu ili dio presude na koji je uložena žalba, i ako ima potrebe zapisnik o glavnoj raspravi pred
prvostepenim sudom.
 Drugostepeni sud donosi odluke u zbornom sastavu, poslije vijećanja, glasanjem na nejavnoj sjednici. U postupku donošenja odluke
predsjednik vijeća rukovodi glasanjem i vijećanjem. Član vijeća ne može odbiti da glasa ili se uzdržati od glasanja. Predsjednik vijeća
posljedni glasa kako ne bi svojim glasanjem uticao na ostale članove vijeća. Odluke se donose većinom glasova.
 Drugostepeni sud odlučuje rješenjem i presudom.
 Drugostepeni sud odlučuje rješenjem kad: 1) odbacuje žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu; 2) kad ukida
prvostepenu presudu i tužbu odbacuje; 3) kad ukida prvostepenu presudu i pravnu stvar vraća na ponovno odlučivanje.
 Odlučuje presudom kad:
1) žalbu odbija ili potvrđuje prvostepenu presudu;
2) preinačuje prvostepenu presudu.
 UKIDANJE PRVOSTEPENE PRESUDE I ODBACIVANJE TUŽBE
 Drugostepeni sud će ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu:
1) ako je utvrdio da je u prvostepenom postupku odlučeno o zahtjevu koji ne spada u sudsku nadležnost;
2) ako je odlučeno o zahtjevu po tužbi koja je podignuta poslije zakonom propisanog roka;
3) ako je sud i pored prigovora stranke da se radi o sporu u pogledu koga je zaključen arbitražni sporazum
nepravilno odlučio da je on nadležan;
4) ako je odlučeno o zahtjevu o kome teče parnica ili o kome je već presuđeno ili je sklopljeno sudsko poravnanje;
5) ako utvrdi da su u postupku pred prvostepenim sudom povrijeđena pravila o stranačkoj i parničnoj sposobnosti,
procesnoj legitimaciji, ili ovlašćenju za zastupanje.
 UKIDANJE PRVOSTEPENE PRESUDE I VRAĆANJE NA PONOVNO ODLUČIVANJE
1) kad drugostepeni sud smatra da treba ponoviti glavnu raspravu radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja;
2) ako je došlo do prekoračenja tužbenog zahtjeva;
3) kad se radi o procesnim povredama postupka koje se odnose na stranačku sposobnost i uredno zastupanje, pod
uslovom da se radi o otklonjivim smetnjama;
ODBIJANJE ŽALBE I POTVRĐIVANJE PRVOSTEPENE PRESUDE
- ako je žalba neosnovana.
 ŽALBA PROTIV RJEŠENJA
 Žalba protiv rješenja je redovan pravni lijek.
 Žalba protiv rješenja je devolutivan, suspenzivan, prekluzivan, dvostran i neograničen pravni lijek.
 Žalba je isključena protiv rješenja kojima se odlučuje o sukobu nadležnosti, o delegaciji nadležnosti, o
produženju roka, o usvajanju zahtjeva za isključenje sudije, o održavanju ročišta van sudske zgrade.
 Žalba se izjavljuje u prekluzivnom roku, i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa rješenja odnosno
od dana objavljivanja rješenja.
 Postupak se odvija pred prvostepenim i drugostepenim sudom.
 Drugostepeni sud može žalbu protiv rješenja:
 1) odbaciti kao nedopuštenu;
 2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepeno rješenje;
 3) usvojiti žalbu i rješenje preinačiti;
 4) usvojiti žalbu, ukinuti napadnuto rješenje i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
 REVIZIJA PROTIV PRESUDE
 Revizija je vanredni pravni lijek koji parnična stranka može izjaviti protiv pravnosnažne drugostepene odluke.
 Protiv svake drugostepene presude revizija se može izjaviti ako vrijendost pobijanog dijela u imovinskim
parnicama prelazi 10.000eura.
 Pravo na reviziju omogućava da se jedna nezakonita odluka ukloni iz pravnog života.
 Stranka reviziju može izjaviti zbog određenih procesnih povreda koje su bitne po samom zakonu, zbog povreda
parničnog postupka koje su bitne po ocjeni suda i koje su učinjene pred drugostepenim sudom, zbog pogrešne
primjene materijalnog prava, kao i zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva.
 Revizija nije dozvoljena ako je prvostepeni sud odlučio o tužbenom zahtjevu za koji je nadležan sud druge
vrste.