You are on page 1of 7

MIKROEKONOMIJA INDIVIDULNA POTRANJA I PONAANJE POTROAA Aksiom potpunosti- podrazumijeva da je potroa u stanju izraziti svoje preferencije izborom izmeu

raspoloivih trinih koarica. Aksiom tranzitnosti- podrazumijeva konzistentnost u potroaevom izboru. Alociranje trokova je problem koji ukazuje na potrebu specificiranja trokova na fiksne i varijabilne trokove. Analiza toka pokria je postupak kojemu je cilj utvrditi odnos ukupnog prihoda , ukupnog troka i profita poduzea na pojedinoj obujma prodaje. Analiza trokova i koristi: metoda koja zagovara izbor neke aktivnosti ako i samo ako njezina korisnost nadmauje njezine trokove Budetska krivulja je prikaz svih kombinacija dvaju dobara koje potroa moe kupiti raspoloivim dohotkom. Budetsko ogranienje je raspoloiva visina dohotka kojom se definira niz koarica dobara koje potroa moe kupiti. Cjenovna elastinost ponude je mjera koja pokazuje za koliko e se posto promijeniti koliina ponude nekog dobra kao odgovor na postotnu promjenu njegove cijene. Cjenovna elastinost potranje je mjera koja kazuje za koliko e se posto promijeniti koliina potranje za nekim dobrom ako se njegova cijena promijeni za 1%. Cjenovna elastinost potranje u toki- mjera koja kazuje za koliko e se posto promijeniti koliina potranje za nekim dobrom ako se njegova cijena na razini promatrane toke promijeni za 1%. Cobb-Douglasova proizvodna funkcija je vrsta proizvodne funkcije oblika Q=AK L gdje je Q oznaka za proizvodnju, K je ulog kapitala, L je ulog rada dok su A, , i parametri koje treba empirijski procijeniti. Disekonomija opsega je opseg proizvodnje pri kojem prosjeni ukupni troak u dugom roku raste s porastom outputa. Dohodovna elastinost potranje je pokazatelj koji mjeri postotnu promjenu potranje za odreenim dobrom nastalu ako rezultat jednopostotne promjene dohotka. Doprinos po jedinici iznad toke pokria- veliina koja pokazuje koliki dio prodajne cijene, nakon pokria varijabilnih trokova, preostaje za pokrie fiksnih trokova i ostvarenje profita. Dugi rok je vremensko razdoblje u kojem su svi inputi sadrani u proizvodnoj funkciji varijabilni. Efekt cijene je utjecaj promjene cijene na ukupni prihod, drei output konstantnim. Efekt dohotka je promjena potraivane koliine nekog dobra zbog promjene realnog dohotka do koje dolazi zbog promjene cijene dobara. Efekt koliine je utjecaj promjena koliine na ukupni prihod, drei cijenu konstantnom. Efekt supstitucije je promjena u potronji nekog dobra koja nastaje iskljuivo kao dogovor na promjenu njegove relativne cijene, drei cijene ostalih dobara konstantnim.

Ekonomija opsega je opseg proizvodnje pri kojem prosjeni ukupni troak u dugom roku opada s porastom outputa. Ekonomska amortizacija je amortizacija bazirana na vrijednosti zamjene opreme. Ekonomska uinkovitost je proizvodnja nekog proizvoda uz najmanji mogui troak. Eksplicitni troak je novani iznos koji se mora platiti kako bi se osigurali inputi za proizvodnju odreenog outputa Elastina ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do istosmjerne promjene u koliini ponude za vie od 1%. Elastina potranja- sluaj u kojem promjena cijene od 1% rezultira suprotnom promjenom koliine potranje za vie od 1%. Elastinost je mjera postotne promjene zavisne varijable u odnosu na postotnu promjenu nezavisne varijable. Elastinost proizvodnje je mjera postotne promjene outputa u odnosu na postotnu promjenu inputa. Elastinost supstitucije inputa je pokazatelj koji mjeri lakou supstitucije jednog inputa drugim inputom. Elastinost u toki je pokazatelj koji mjeri za koliko e se posto promijeniti zavisna varijabla ako se nezavisna varijabla na razini promatrane toke promijeni za 1%. Faza proizvodne funkcije- je podruje proizvodne funkcije kojem odgovara odreena karakteristina vrijednost elastinosti. Fiksna proporcija je mogunost samo jedne kombinacije dvaju ili vie inputa u proizvodnji odreene koliine outputa. Fiksni inputi su proizvodni inputi koji se ne mogu ili se ne ele mjenjari u odreenom vremenskom razdoblju. Fiksni troak je troak koji je nastao koritenjem fiksnog inputa i koji ne ovisi o koliini proizvedenog outputa. Funkcija korisnosti- izraz koji funkcijski definira ukupnu korisnost pojedine koarice dobara. Giffenovo pravilo- vrsta inferiornog dobra kod kojeg porast cijene rezultira porastom koliine potranje. Grafikon pokria trokova je grafiki prikaz analize pokria trokova. Granina fizika proizvodnost je dodatna koliina outputa koja se moe proizvesti dodatnom koliinom nekog varijabilnog inputa na pojedinoj razini njegova uloga. Granina stopa supstitucije je koliinski iznos kojega je potroa voljan odrei da bi dobio jednu dodatnu jedinicu drugog izbora i pri tom zadrao istu razinu zadovoljstva. Granina stopa tehnike supstitucije je mjera koja kazuje za koliko se mora poveati koliina jednog inputa ako se smanji koliina drugog inputa da bi se zadrala ista koliina outputa. Granina toka je optimalna koarica koja sadri samo jedno od dvaju razmatranih dobra. Granini prihod je prihod ostvaren prodajom dodatne jedinice proizvoda. Granini troak je dodatni troak nastao proizvodnjom jedne dodatne jedinice outputa.

Homogenost outputa je stupanj u kojem su proizvodi po svojoj prirodi isti ili slini, odnosno broj razliitih proizvoda koji se proizvode u nekom poduzeu ili pogonu. Implicitni troak je novani iznos koji poduzee moe dobiti za vlastite inpute u njihovoj najboljoj alternativnoj uporabi. Indifirentnost oznaava stanje u kojem razliite koarice dvaju ili vie dobara pruaju potroau jednaku razinu zadovoljstva. Individualna krivulja potranje prikazuje koliinu potranje pojedinca za nekim dobrom pri razliitim cijenama tog dobra. Inferiorno dobro je dobro za kojim potranja opada s rastom dohotka. Inverzna ili negativna meuzavisnost je vrsta zavisnosti kod koje rast jedne varijable rezultira padom druge varijable i obrnuto. Inenjerska tehnika procjenjivanja trokova je tehnika procjenjivanja trokova zasnovana na tehnikim odnosima izmeu inputa i razina proizvodnje sadranih u proizvodnoj funkciji. Izbjeivi trokovi su trokovi koji se mogu izbjei donoenjem drugaije odluke. Izokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije dvaju varijabilnih inputa koji daju istu razinu outputa. Izoprihodna krivulja je krivulja koja povezuje razliite kombinacije koliina dvaju proizvoda koje daju isti ukupni prihod. Izotrokovna krivulja je krivulja koja povezuje sve kombinacije inputa koje se mogu nabaviti zadanim iznosom novca po zadanim cijenama inputa. Izravna ili pozitivna meuzavisnost je vrsta zavisnosti kod koje rast jedne varijable ujedno rezultira rastom druge varijable i obrnuto. Jedinino elastina ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do istosmjerne promjene u koliini ponude takoer od 1%. Jedinino elastina potranja- situacija u kojoj promjena cijene od 1% uzrokuje suprotnu promjenu u koliini potranje takoer od 1%. Kardinalan funkcija korisnosti je funkcija korisnosti koja egzaktno izraava koliko je neka koarica bolja od neke druge koarice. Komplementarna dobra su dobra koja se upotpunjuju u svojoj potronji. Konstantna elastinost je elastinost koja na svakom dijelu krivulje potranje poprima istu vrijednost, pa promjena cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda. Konstantni granini prinos je situacija u kojoj promjena ukupne fizike proizvodnosti po jedinici promjene inputa konstantna. Konstantni prinosi na opseg je situacija u kojoj proporcionalno poveanje svih inputa rezultira istim proporcionalnim poveanjem outputa. Korisnost apstraktna mjera zadovoljstva koja potroau moe pruiti odreena koarica dobara, a izraava se brojem jedinica korisnosti koji se moe pridruiti pojedinoj koarici dobara. Kratki rok je vremensko razdoblje u kojem je od dva ili vie proizvodnih inputa barem jedan proizvodni input fiksan. Krivulja indifirencije je krivulja koja povezuje razliite kombinacije dvaju dobara koje potroau pruaju jednaku razinu zadovoljstva. Krivulja jednakog nagiba je krivulja koja pokazuje toke na mapi izokvanta koje imaju jednak nagib.

Krivulja potranje pozitivnog nagiba- krivulja koja je karakteristina za dobra kod kojih porast cijene dovodi do porasta koliine potranje za takvim dobrom i obratno. Krivulje grebena su krivulje koje razdvajaju negativni dio izokvante od njegovih susjednih pozitivnih dijelova. Luna cjenovna elastinost potranje- pokazatelj koji mjeri za koliko e se posto promijeniti koliina potranje za nekim dobrom ako se cijena dobra izmeu tih dviju toaka u prosjeku promijeni za 1%. Luna elastinost je pokazatelj koji mjeri prosjenu postotnu promjenu zavisne varijable ako se nezavisna varijabla izmeu dviju toaka u prosjeku promijeni za 1%. Maksimalizacija zadovoljstva.- pristup pomou kojega se odreuje kombinacija dobara koja maksimizira zadovoljstvo potroaa u odnosu na raspoloivi dohodak. Mapa izokvanta je skupina svih izokvanta koje odgovaraju zadanoj proizvodnoj funkciji. Minimizacija izdataka- usmjerenost potroaa prema postizanju zadane razine korisnosti uz minimalni izdatak. Nadoknadivi trokovi su trokovi koji se mogu u cijelosti ili barem djelomino nadoknaditi ako se inputi uz koje su ti trokovi vezuju mogu upotrijebiti alternativno. Nagib budetske krivulje je veliina koja pokazuje koliinski iznos jednog dobra kojeg se potroa moe odrei ako eli poveati udio drugog dobra za jednu jedinicu. Nagib je pokazatelj promjene jedne varijable u odnosu na promjenu neke druge varijable. Neelastina ponuda je situacija u kojoj promjena cijene od 1% dovodi do istosmjerne promjene u koliini ponude za manje od 1%. Neelastina potranja- sluaj u kojem promjena cijene od 1% rezultira suprotnom promjenom koliine potranje za manje od 1%. Neizbjeivi trokovi su trokovi koji su nastali i koji se kao takvi ne mogu izbjei. Nenadoknadivi trokovi su trokovi koji se ne mogu nadoknaditi. Neutralni tehnoloki progres je progres koji omoguuje proizvodnju iste razine outputa uz relativno jednako smanjenu koliinu obaju inputa. Normalno dobro je dobro za kojim potranja raste s porastom dohotka. Obuhvat trokova je problem koji oznaava potrebu da se u procjenjivanju trokova obuhvate svi trokovi koji nastaju u proizvodnji odreenog proizvoda. Ograniena supstitabilnost inputa je pojam koji oznaava mogunost da odreena koliina jednog inputa zamijeni odreenu koliinu drugog inputa zadravajuu output konstantnim. Opadajui granini prinosi- situacija u kojoj granina fizika proizvodnost opada ako se poveava koliina uloga inputa. Opadajui prinosi na opseg je situacija u kojoj se koliina outputa poveava u manjoj proporciji od porasta inputa. Oportunitetni troak je troak uporabe svih resursa bez obzira jesu li oni eksplicitnog ili implicitnog razmjera. Optimalna kombinacija inputa je kombinacija inputa koja minimizira izdatak za proizvodnju zadanog outputa, odnosno maksimizira output zadanog novanog izdatka za nabavku inputa. Optimalna razina proizvodnje je razina proizvodnje pri kojoj poduzee ostvaruje maksimalni profit.

Optimalna veliina postrojenja je veliina postrojenja koja minimizira troak proizvodnje zadanog outputa u dugom roku. Osjetljivost- pojam koji izraava visinu promjena jeden varijable u odnosu na odreenu promjenu druge varijable. Output je rezultat proizvodnje i upotrijebljenih proizvodnih inputa. Preferencije potroaa- Individualne sklonosti ili ukusi potroaa koji determiniraju izbor odreene koarice dobara. Pretpostavka o nezasitnosti- pretpostavka prema kojoj potroa uvijek preferira kombinaciju koja podrazumijeva vie bilo kojeg dobra u odnosu na kombinaciju koja podrazumijeva manje odnosnog dobra. Prirodni monopolist je poduzee koje moe opskrbljivati cijelo trite efikasnije ( uz nie trokove) nego bilo koji broj manjih poduzea. Proizvodna funkcija je funkcija koja pokazuje maksimalnu koliinu outputa koja se moe proizvesti iz odreenih inputa uz zadanu tehnologiju. Proizvodni inputi su rad, zemlja, oprema, sirovine i sve drugo to je potrebno za proizvodnju odreenog proizvoda. PROIZVODNJA Proizvodnja je proces kombiniranja i transformiranja proizvodnih inputa s ciljem da se dobije odreeni proizvod ili usluga. Proizvodnja u dugom roku je oblik proizvodnje u kojoj su svi inputi i svi trokovi varijabilni. Prosjena fizika proizvodnost je prosjena koliina outputa na pojedinoj razini uloga inputa. Prosjeni fiksni troak je fiksni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa. Prosjeni ukupni troak je ukupni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa. Prosjeni varijabilni troak je varijabilni troak po jedinici outputa na pojedinoj razini ukupnog outputa. Putanja ekspanzije je krivulja koja povezuje optimalne kombinacije inputa, odnosno toke koje pokazuju kombinaciju inputa koja minimizira troak proizvodnje zadanog outputa. Racionalno podruje proizvodnje je podruje proizvodnje u kojem svaka kombinacija inputa koja se nalazi na pojedinoj izokvanti izmeu linija grebena zahtijeva manju koliinu barem jednog inputa u odnosu na bilo koju kombinaciju koja se nalazi izvan linija grebena. Radna funkcija korisnosti je funkcija korisnosti koja omoguuje rangiranje koarica odnosno krivulja indifirencije prema njihovom iznosu korisnosti. Rast iznad tijeka je naziv za vrstu matematikog izrauna neke krivulje. Rastui granini prinosi- situacija u kojoj granina fizika proizvodnost varijabilnog inputa raste s porastom koliine upotrijebljenog varijabilnog inputa. Rastui prinosi na opseg je situacija u kojoj se koliina outputa poveava u veoj proporciji od porasta inputa. Razdoblje promatranja trokova je vremensko razdoblje za koje se procjenjuje funkcija trokova.

Regresijska analiza procjenjivanja trokova je statistika tehnika za procjenjivanje kvantitativne veze izmeu trokova kao zavisne varijable i jedne ili vie nezavisnih varijabli. Relativno fiksna proporcija je pojam koji podrazumijeva stanovitu mogunost variranja inputa s ciljem proizvodnje odreene koliine outputa. Relativno fiksni trokovi su trokovi koji su nepromjenljivi za odreeni raspon u proizvodnji nakon ega se mijenjaju i ostaju opet jednaki za novi odreeni raspon u proizvodnji. Savrena nesupstitabilnost inputa je nemogunost ikakva supstituiranja jednog inputa drugim inputom, to znai da se inputi uvijek moraju upotrebljavati u fiksnoj proporciji. Savrena supstitabilnost inputa je sposobnost jednog inputa da u proizvodnji u cijelosti zamijeni drugi input i obratno, zadravajui output kostantnim. Savreni komplementi- Dva su dobra savreni komplementi ako je granina stopa supstitucije jednog dobra za drugo jednaka nuli. Savreni supstituti- Dva dobra su savreni supstituti ako je granina stopa supstitucije jednog dobra za drugo dobro konstantna. Savreni supstituti su vrsta dobara ija je elastinost supstitucije beskonana. Savreno elastina ponuda je sluaj potpune osjetljivosti koliine ponude na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost beskonana. Savreno elastina potranja- sluaj potpune osjetljivosti koliine potranje u odnosu na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost beskonana. Savreno neelastina ponuda je sluaj potpune neosjetljivosti koliine ponude na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost jednaka nuli. Savreno neelastina potranja- sluaj potpune neosjetljivosti koliine potranje u odnosu na promjenu cijene, tj. kad je cjenovna elastinost jednaka nuli. Skupina krivulja indifirencije je skup dviju ili vie krivulja indifirencije koje oznaavaju razliitu razinu zadovoljstva. Skupno dobro je dobro koje predstavlja sva ostala dobra koja se promatraju kao jedinstveno dobro. Snaga poslovne poluge je mjera koja pokazuje za koliko e se posto promijeniti profit ako se output ili koliina prodaje promijeni za jedan posto. Stopa prinosa na opseg je stopa po kojoj e se poveati output ako se svi inputi proporcionalno poveavaju. Supstituti su dobra koja u potronji mogu zamijeniti jedno drugo. Tangenta je pravac koji dodiruje krivulju u nekoj toki. Tehnika preivljavanja je tehnika koja istraivanjem broja i veliine poduzea koja preivljavaju u odreenoj industriji u dugom roku sugerira (ne) postojanje ekonomije ili disekonomije opsega. Tehnoloka uinkovitost je ulog one koliine proizvodnih inputa koji je nuan da bi se proizvela odreena koliina outputa. Tehnoloki progres je progres koji omoguuje da se ista razina outputa moe proizvesti uz manju koliinu inputa, odnosno vea koliina outputa uz istu koliinu inputa. Tehnoloki progres koji tedi kapital je progres koji oznaava mogunost postizanja jednake razine outputa relativno veim smanjenjem koliine kapitala.

Tehnoloki progres koji tedi rad- je progres koji oznaava mogunost postizanja jednake razine outputa relativno veim smanjenjem udjela rada. Toka pokria trokova je razina proizvodnje pri kojoj je ukupni prihod poduzea jednak njegovim ukupnim trokovima. Trina koarica je koarica koja podrazumijeva bilo koji skup dobara. Moe sadravati razliite koliine jednog dobra ili vie dobara. Ukrtena cjenovna elastinost potranje- je mjera koja pokazuje postotnu promjenu u potranji za odreenim dobrom uzrokovanu jednopostotnom promjenom cijene nekog drugog povezanog dobra. Ukupna fizika proizvodnost je najvea mogua koliina proizvoda koja se moe proizvesti na razini pojedine koliine varijabilnog inputa. Ukupna korisnost- sveukupna korisnost koju potroa ostvaruje potronjom odreenih koarica dobara. Ukupni efekt promjene cijene je zbroj promjena u potranji za nekim dobrom nastalih rezultatom djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. Ukupni fiksni troak je ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom razdoblju za fiksne proizvodne inpute. Ukupni prihod je umnoak prodajne cijene dobra i koliine njegove prodaje. Ukupni troak je ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom razdoblju za fiksne i varijabilne trokove. Ukupni varijabilni troak je ukupni izdatak poduzea u odreenom vremenskom razdoblju za varijabilne proizvodne inpute. Unutranji optimum- vrsta optimuma koja podrazumijeva da se potroa odluio za koaricu koja sadri oba promatrana dobra. Varijabilna proporcija je mogunost proizvodnje odreenog outputa uporabom razliitih kombinacija inputa. Varijabilni inputi su inputi ija se razina moe prilagoavati eljenoj koliini proizvodnje tijekom odreenog vremenskog razdoblja. Varijabilni troak je troak koji je nastao uporabom varijabilnog inputa i koji se mijenja s koliinom proizvedenog outputa. Vremenska usklaenost trokova je pojam koji oznaava potrebu alociranja trokova na razdoblje u kojem je proizvodnja odreenog outputa zaista izvrena. Vremenske serije podataka su serije podataka o trokovima i koliinama proizvodnje za odreeno poduzee ili pogon tijekom odreenog vremena. Vremenski presjek je set podataka o trokovima i outputu odreenih poduzea u danoj vremenskoj toki. Zakon opadajuih graninih prinosa- je fenomen prema kojem poveanje koliine jednog inputa, drei koliinu svih drugih inputa fiksnom, dovodi do pada granine fizike proizvodnosti.

You might also like