SEMINARSKI RAD

OPOREZIVANJE IMOVINE U POSTTRANZICIJSKIM

ZEMLJAMA

PREDMET: PORESKA POLITIKA I SISTEM

Studenti: Mentori:
Bilal Dumanjić 69963 - 3151 Prof. dr. Lejla Lazović-Pita

Alen Alić 65855 - 2190 Prof. dr. Dženan Đonlagić

Miftarević Adija 60588 -3070

Halilović Amira 71472 - 3196

1
Sarajevo, april 2018. godine
 SADRŽAJ

1. UVOD

2. METODOLOGIJA RADA

2.1. Opravdanost istraživanja

2.2. Naučni cilj

2.3. Društveni cilj

2.4. Hipotetički okvir

3. OPOREZIVANJE IMOVINE U POSTTRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

3.1. Porez na imovinu u Hrvatskoj

3.2. Porez na imovinu u Sloveniji

3.3. Porez na imovinu u Poljskoj

3.4. Oporezivanje imovine kroz primjere drugimhposttranzicijskim zemalja

4. ANALIZA I DISKUSIJA

5. ZAKLJUČAK

6. PREPORUKE

7. LITERATURA

8. POPIS TABELA I GRAFIKONA

2
Sarajevo, april 2018. godine
 1. UVOD

Riječ „porez“ asocira na neku vrstu obaveze, odnosno davanje. Porez je prinudno davanje
nametnuto od strane države.

Porez je, banalno rečeno, u ekonomiji ovog društva uvijek igrao ulogu Robina Hooda,
uzimajući od bogatih i davajući siromašnim.

Postoje različiti oblici poreza, njihovih podjela i karatkeristika ali ćemo se mi fokusirati na
oporezivanje imovine, odnosno porez na imovinu.

Ovaj seminarski rad ima za cilj predstaviti porez na imovinu zemalja koje su prošle tranziciju i
postale jako bitne ekonomije u poslovnom i političkom svijetu. Tranzicija, u suštini, predstavlja
prelazak sa planske na tržišnu proizvodnju, ili politički gledano, prelazak iz socijalizma u
parlamentarnu demokratiju. Također, postoji jedna narodna izreka koja kaže: „Tranzicija je
kada neki narod očekuje kapitalističke plate a komunističke cijene, a dobije obrnuto“.

U našem okuženju, ova izreka ima smisla. Mnoge zemlje bivšeg socijalističkog bloka, bile su
zahvaćene tranzicijskim promjenama, neke od njih su još uvijek u tom procesu, a neke su jako
brzo došle u poziciju da budu u ekonomiji koja će igrati znatan postotak u svjetskom BDP-u.
Važno je spomenuti i zemlje bivše Jugoslavije, među kojima su Slovenija i Hrvatska jedine
zemlje koje su prošle tranzicijske korake. Ostatak jugoistočne Evrope i dalje prelaze zadane
korake koji su postavljni pred njih.

Sve posttranzicijske zemlje su prošle čitav niz reformi u svim segmentima, kako politike tako
i ekonomije. One su doživjele prelazak samoupravne ili državne ekonomije u tržišnu privredu,
stvaranje institucija i funkcionisanje pravne države i uvođenje demokratskih prava građana.
Kada su u pitanju porezi na imovinu i tu se dešavaju promjene. Kroz rad ćemo vas upoznati
kakva je to danas situacija sa porezom na imovinu zemalja koje su prošle tranziciju. Novi
sistem, poresko opterećenje se svelo na jako uzak pojam, gdje će svi plaćati jedan porez. U
našem slučaju, to je porez na imovinu. To je direktni porez koji tereti neto vrijednost imovine
obveznika, kako pokretne tako i nepokretne imovine. Osnovu ovog poreza čine vrijednost
imovine, koju često nije lako odrediti, posebno kada je riječ o nekretninama.

3
Sarajevo, april 2018. godine
S obzirom da je tranzicijski put obuhvatao isti spisak zadataka za sve zemlje koje su prešle iz
jednog sistema u druge, to je podrazumijevalo da i svoje porezne politike trebaju da usklade,
zahtjevima koji su postavljeni pred njih. Što će ići u prilog našoj hipotezi koja će biti
predstavljena u nastavku rada.

1.1 Metodologija rada

Oporezivanje imovine, iako je u savremenim poreznim sistemima bagatelni porezni prihod, još
uvijek je znatan izvor finansiranja nižih razina vlasti. Nekretnine se obično smatraju pod
oporezivom imovinom u smislu posjedovanja i prometa, bez obzira što je sam pojam znatno
širi pa se može razmatrati čitavo mnoštvo oporezivih izvora.

U posstranzicijskim zemljama, problemi u finansiranju, kako lokalnih, tako i državnog

proračuna, su rezultirali diskusijama o uvođenju novih poreza, pa tako i poreza na imovinu.
Moguće izmjene zakona spominju se za oporezivanje nekretnina u kojima vlasnik stanuje i za
proširenje osnovice pri oporezivanju porasta vrijednosti imovine.

1.2 Cilj rada

Ovaj rad ima za cilj analizirati postojeće porezno opterećenje imovine i imovinskih prava u
posttranzicijskim poreznim sistemima te mogućnosti njegova proširenja.

Promjena osnovice oporezivanja imovine i uvođenje novih poreza rezultiralo bi relativno malim
iznosom poreznih prihoda, uz znatne troškove i dodatno opterećenje poreznih obveznika koji
su senzibilni pa je eventualnoj reformi potrebno pristupiti promišljeno i uz temeljite prethodne
analize.

Nas u radu interesuje oporezivanje imovine u zemljama koje su prevazišle tranziciju. Kako
znamo, oporezivanje imovine jedan je od najstarijih poreznih oblika iako je, s aspekta
savremene države, riječ o bagatelnom porezu.

4
Sarajevo, april 2018. godine
Uprkos tome što na razini sistema ovaj porezni oblik ima mali udio u ukupnim poreznim
prihodima, za poreznog obveznika pojedinca opterećenje je snažno i najčešće jednokratno.

Imovina se redovno doživljava kao pokazatelj bogatstva i njezino oporezivanje može se

pravdati načelom ekonomske snage prema kojem bogatiji trebaju snositi i više poreza. Bogatiji
ujedno imaju i veća očekivanja i koristi od javnih dobara i usluga što ih pruža zajednica pa u
njezinu finansiranju trebaju i sudjelovati u većem iznosu.

Dublja analiza otvara više pitanja koja opravdanost ovih poreza dovode u pitanje: je li imovina
zaista pokazatelj bogatstva ili su to dohodak i dobit (iz kojih se ovaj porez u konačnici i plaća),
kako tretirati „nevidljivu imovinu“ (ljudski kapital) i dolazi li u uvjetima postojanja poreza na
imovinu do povećanja potražnje u odnosu prema štednji.

2.4. Hipotetički okvir

Glavna hipoteza:

5
Sarajevo, april 2018. godine
2. UOPŠTENO O POREZU NA IMOVINU

Porez na imovinu predstavlja porez nametnut od strane države kojeg su vlasnici imovine dužni
plaćati na vrijednost imovine koju posjeduju.

2.1. Razlozi uvođenja poreza na imovinu

Za opravdanje uvođenja poreza na imovinu uvode se dva kriterija:

- kriterij koristi
- kriterij porezne snage (Musgrave, R&P, 1993.)
Kriterij koristi - zasniva se na činjenici da bolje komunalne usluge znače i veću vrijednost
nekretnina pa njihovu cijenu trebaju snositi vlasnici nekretnina. S obzirom na veću vrijednost
imovine kojom raspolažu, oni imaju i snažniju potrebu za zaštitom vlasništva koju im pruža
država, zato i u finansiranju državnih potreba trebaju sudjelovati u većem iznosu.

Kriterij porezne snage - posmatra imovinu kao pokazatelj bogatstva pojedinca. Ovaj argument
je imao više smisla u vrijeme kad je imovina (zemljište ili stoka) bila pokazatelj porezne
sposobnosti. Danas je većina imovine kojom pojedinac raspolaže izražena u novcu.

Ostali razlozi uvođenja imovine jesu:

- fiskalni razlozi - služe kao dopunski izvor prikupljanja javnih prihoda

- razlozi socijalno – političke prirode - ostvarivanje ciljeva socijalno – političke prirode,

ravnomjernija raspodjela poreznog tereta, odnosno ostvarenja načela pravednosti
(Načelo pravednosti: „isti porez bi trebali plaćati pojedinci sa istom platežnom moći“) u
oporezivanju, ostvarenje zahtjeva za većim poreznim opterećenjem fundiranih izvora

- razlozi političke prirode - osiguranje sredstava za finansiranje potreba lokalnih

kolektiviteta i time povezano realiziranje zahtjeva za njihovom većom finansijskom
autonomijom, veća mogućnost uspostavljanja međuovisnosti između izdvojenih
sredstava i njihova korištenja, veći uticaj grašana na djelatnosti lokalnih tijela vlasti,

6
Sarajevo, april 2018. godine
 - razlozi porezno – tehničke prirode - smanjena mogućnost porezne evazije, posebno pri
oporezivanju nekretnina, vozila, plovnih objekata i sl.

2.2. Klasifikacija poreza na imovinu

Porez na imovinu se klasifikuje na temelju više kriterija:

- porez na nominalnu i realnu imovinu, pri čemu je realni porez na imovinu primjenjen
samo u izvanrednim okolnostima jer ulazi u samu srž imovine, dok je u praksi prisutan
nominalni porez na imovinu koji se plaća iz prihoda
- porez na nekretnine, pokretnu imovinu i prava
- prema kriteriju učestalosti dijeli se na periodične (tekuće) poreze na imovinu i
jednokratne poreze na imovinu.( Jelčić, Ba, „Javne financije“, Informator, Zagreb, 1997.)
Pod poreznom imovinom smatra se ukupna imovina (materijalna i nematerijalna) ili neto
imovina, koja preostaje nakon odbitka obaveza što je opterećuju.

Prema pravilima OECD-a poreznu osnovicu poreza na imovinu definišu kao:

- nekretnine (zemljište i građevina)

- gotov novac, dionice i obaveznice, bankarski depoziti i osiguravajući fondovi
- pokretnine (automobil, brod, namještaj isl.)
- nevidiljivu imovinu (umjetničke slike, nakit i sl.)
- i oporezuju je stalnim ili povremenim porezima za korištenje, vlasništvo ili transfer
imovine.

7
Sarajevo, april 2018. godine
2.2. Podjela poreza na imovinu

Porez na imovinu može se pojaviti kao opći porez koji obuhvata ukupnu neto imovinu i
parcijalni porez koji obuhvata pojedine dijelove imovine. Pod imovinom se nerijetko misli na
oporezivanje nekretnine samo u smislu građevina i zemljišta, što je naravno površno jer imovina
obuhvata i različite oblike sticanja nekrtnina (promet nekretnina, poklon itd.) kao i dohodak
koji se ostvaruje kroz najam stambenih i poslovnih prostora. Ne smijemo izostaviti ni kapitalnu
dobit što proizilazi iz vrijednosti imovine (finansijska imovina, nekretnine, pokretnine i sl.)

2.2.1. Opći porez na imovinu

Općim porezom na imovinu oporezuje se ukupna imovina poreznih obveznika umanjena za dug
koji se odnosi na tu imovinu. Imovina koja je predmet oporezivanja je ona koja je utvrđena
pravnim propisom. Pri definiranju pojma imovine za potrebe poreza na imovinu poseban i
naglašen problem predstavlja tretman tzv. nevidljive imovine, jer se ne može poreći da je
vrijednost nekog imovinskog predmeta iz ukupne tzv. nevidljive imovine ponekad veća od
vrijednosti nekog imovinskog predmeta uvrštenog u tzv. vidljivu imovinu.

Primjer korištenja općeg poreza jeste: Francuska, čiji stanovnici plaćaju iznose tih poreza.
Porezna stopa se kreće od 0,5 do 1,8 %. Interesantan podatak jeste da Francuska ubire najviše
prihoda od poreza na imovinu i kreće se oko 4,7 % BDP – a, što znači da Francuska godišnje
od oporezivanja imovine svojih građana i preduzeća prikupi oko 91 milijardu eura. (Podatke
objavilo njemačko Ministarstvo finansija „Die wichtigsten Steuern im internationalen Vergleich 2011.“,
Iste podatke objavila i Aljazeera.net)

2.2.2. Parcijalni porez na imovinu

S druge strane, kod primjene parcijalnog poreza na imovinu, primjenjuje se porez na dijelove
imovine. Zemlje koje primjenjuju parcijalni porez naimovinu su npr.: Albanija, porezna
osnovica može biti vrijednost investicije za novogradnju, a za porez na poljoprivredna zemljišta
i zgrade računa se po ha/m2. Porezne stope za poljoprivredno zemljište je 700 do 5.600 ALL/ha,
za zgrade 5 do 2000 ALL/m2, porez na novogradnju 2 do 4 posto u Tirani, 1 do 3 posto u
ostalim lokalnim jedinicima, a za pravne osobe je svugdje 0,1 posto, Bugarska, vlasnici
8
Sarajevo, april 2018. godine
nekretnina, korisnici ili koncesionari plaćaju porez od 0,8 do 2,5 posto, i to na procijenjenu
vrijednost nekretnine, itd.

3. OPOREZIVANJE IMOVINE U POSTTRANZICIJSKIM

ZEMLJAMA
Oporezivanje imovine, kao što je već naznačeno, za državu pripada bagatelnim porezima, ali
ima snažan utjecaj na obveznika pojedinca, posebno ako se zna kako se uglavnom radi o
jednokratnom oporezivanju. Uz vlasništvo nad nekretninama u kojima se stanuje, porezima se
može obuhvatiti i promet (sticanje) imovine s naknadom i bez nje te prihode od imovine i
imovinskih prava kao i prihode od porasta vrijednosti imovine.

Porez na imovinu može se klasificirati na temelju više kriterija (Jelčić, Ba. 1997.):
o porez na nominalnu i realnu imovinu, pri čemu se realni porez na imovinu primjenjuje
samo u izvanrednim okolnostima (jer zadire u samu supstancu imovine), dok je u praksi
prisutan nominalni porez na imovinu, koji se plaća iz prihoda, porez na:
o nekretnine,
o pokretnu imovinu i
o prava,

o prema kriteriju učestalosti na

o periodične (tekuće) poreze na imovinu i
o jednokratne poreze na imovinu.

Značajna negativna karakteristika poreza na imovinu je činjenica da se najčešće ubire

jednokratno, čime se, bez obzira na to što iznos obično nije previsok, ipak znatno opterećuje
poreznog obveznika. Međutim, pri oporezivanju imovine nema vremenske dimenzije (koju
imaju npr. dohodak ili potrošnja, pa se stoga nazivaju varijablama toka), nego se vrijednost
utvrđuje u određenome vremenskom trenutku i odnosi se na duži vremenski period tokom
kojega je pojedinac prikupljao imovinu, pa se zato naziva varijablom stanja.
Ako je stopa oporezivanja imovine visoka, smatra se kako su učinci na pojedinca s aspekta
akumuliranja bogatstva negativni, pa potiču potrošnju umjesto štednje. Ipak, ovisno o načinu
na koji se definiše imovina, porez je relativno lako izbjeći.

9
Sarajevo, april 2018. godine
3.1. Porez na imovinu u Hrvatskoj
Gledajući ukupnu strukturu poreznih prihoda u RH, kada je riječ o porezima na imovinu, oni
se ubrajaju u one nižeg značenja. Udio poreza na imovinu u ukupnim hrvatskim poreznim
prihodima iznosi 1%, u poređenju s 6% u zemljama OECD-a i 5% u zemljama EU 19. U
poreznom sisemu RH susrećemo se s više poreznih oblika koji se djelomično ili u potpunosti
odnose na imovinu. S obzirom da se u nekim klasifikacijama poreza na imovinu ne spominje
porez na dohodak, smatramo da se ipak treba uključiti u analizu jer obuhvata oporezivanje
priznanice od imovine, čime se u praksi poboljšava provedba načela, pravednost u
oporezivanju, a njegovim izuzimanjem iz analize mogao bi se steći pogrešan dojam o
neoporezivanju.

Tabela br. 1. Udio poreza na imovinu u ukupnim poreznim prihodima (poređenje

Hrvatska-OECD-EU19)

Hrvatska 1%
OECD 6%
EU19 5%

Izvor: Oporezivanje imovine: Hrvatska praksa i iskustva EU; Koridić, Podborkić, Februar
2010.

Tabela br. 2. Prihodi od imovine u ukupnim poreznim prihodima Hrvatske

2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Ukupni porezi i doprinosu (mil. kn) 81.259 85.900 91.819 100.644 110.591
Porezi od nekretnina (mil.kn) 102 109
Udio poreza od nekretnina u ukupnim 0,13 0,13 0,13 0,13 0,11
poreznim prihodima

10
Sarajevo, april 2018. godine
Izvor: M. Kesner Škreb: Što sve treba znati o oporezivanju nekretnina, Newsletter Instituta za
javne financije br 46, 2009, prema podacima Ministarstva financija (2008)

Posjedovanje imovine u RH kada je riječ o dijelu koji se odnosi na vlasništvo imovine u kojoj
se stanuje, ne podliježe oporezivanju, i zbog toga se primjenjuju sljedeći porezni oblici:

o oporezivanje kupoprodaje nekretnina porezom na promet nekretnina, pri čemu se

razlikuje porezni tretman nove i stare nekretnine,
o nasljeđivanje i darovanje imovine regulisano je na županijskoj razini porezom na
nasljedstva i darove,
o oporezivanje kuća za odmor u ovlasti je općine/grada na području kojega se nekretnina
nalazi, pri čemu visinu poreza (5-15 kuna po metru četvornom) određuje općina/ grad,
o među općinskim/gradskim porezima je i porez na korištenje javnim površinama, pri
čemu općina/ grad definiše šta je javna površina i na koji način će se oporezivati,
o oporezivanje imovine kao izvora dohotka dio je poreza na dohodak te obuhvata:
dohodak od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i
turistima te organizovanje kampova na vlastitom zemljištu; vremenski ograničeno
ustupanje autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava.

Potrebno je također podsjetiti i na to kako su u RH postojali:

o porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,
o porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,
o porez na neizgrađeno građevno zemljište, koji su ukinuti odlukom Ustavnog suda u
februaru 2007.

Ukidanje navedenih poreza nije bio veći gubitak za državni proračun jer je bila riječ o
bagatelnim porezima, koji nisu predstavljali veći udio u ukupnoj strukturi prihoda.

11
Sarajevo, april 2018. godine
3.2. Porez na imovinu u Sloveniji

Kao i naša država BiH, Slovenija je tokom svoje historije bila dio većih zemalja i carstava
nakon čega je postala neovisna država 1991. godine usmjerena prema razvoju i tržišnoj
ekonomiji. Od svog osamostaljenja, Slovenija radi na provođenju poreznih reformi koje
zapravo nemaju svoj kraj jer se svakodnevno dešavaju promjene u skladu s međunarodnim
standardima i zahtjevima EU. Od 2004. godine Slovenija je članica EU. Porezi su itekako važan
izvor državnih prihoda i predstavljaju postojanje moderne države. Iako su obaveza, smatraju se
iz tog razloga negativnom pojavom. Promjene u poreskom sistemu najčešće izazivaju reakciju
poput negodovanja a to zapravo otežava zadatke države koja mora donijeti ispravne odluke o
porezima koji će se primjenjivati, o visinama poreskih obaveza, osnovicama za oporezivanje i
ostalim važnim segmentima poreske politike.

Porez na promet nekretnina

Trenutno stanje:
o porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%
o osobe koje stječu prvu nekretninu (rabljenu) radi rješavanja vlastitog stambenog
pitanja, mogu biti oslobođene plaćanja tog poreza
o kupci koji rješavaju vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine oporezive PDV-
om, ne mogu biti oslobođeni - neravnopravni položaj

Ciljevi predloženih promjena:

o oživljavanje tržišta nekretnina
o pojednostavljenje postupka oporezivanja i smanjivanje poreznog tereta

Predložene promjene:
o smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 5% na 4%

12
Sarajevo, april 2018. godine
 o ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina zbog izjednačavanja
poreznog tretmana građana, bez obzira na vrstu nekretnine u prometu
o ukupan prihod s ove osnove bit će prihod jedinca lokalne samouprave
o pojednostavljenje procedure
U Sloveniji nema neto poreza na bogatstvo. Također, nema niti općeg poreza na imovinu. U
primjeni je pored poreza na nekretnine tzv. kompenzacijska naknada (engl. compensation duty)
koja se plaća na zemljišne parcele i dijelove zgrada. Obveznici su vlasnici i korisnici nekretnina,
fizičke i pravne osobe, dok visinu takvih “poreznih” stopa utvrđuju općine. (Ploštajner, Zlatka,
2003.)
Porez na nekretnine plaća se na zgrade a poreznu osnovicu čini vrijednost imovine o čemu ovisi
visina porezne stope koja se kreće od 0,10 do 1 posto. Ukoliko se imovina koristi u poslovne
ili rekreacijske svrhe stopa je viša, te iznosi do 1,5 posto no tada je plaćeni porez odbitak kod
izračuna poreza na dobit. Kada fizičke osobe plaćaju navedeni porez na imovinu, kao vlasnici
nekretnina porezna osnovica utvrđena je zakonom na način da je, kod stambenih prostora prvih
160 m2 površine izuzeto od oporezivanja ukoliko vlasnik ili članovi njegove obitelji žive u tom
prostoru. Porezne stope su kod oporezivanja nekretnina fizičkih osoba progresivne, od 0,1 do
1,5 % vrijednosti, pri čemu je progresija dvostruka jer ovisi o vrsti prostora te njegovoj
vrijednosti.

Od augusta 2011. godine uveden je novi, porez na imovinu banaka. Porez se primjenjuje na
slovenske, rezidentne banke te podružnice nerezidentnih banaka smještene u Sloveniji. Porezna
je osnovica ukupna vrijednost aktive banke (bilansni iznos), a izračunava se kao prosjek stanja
bilansa zadnjeg dana svakog mjeseca u kalendarskoj godini. Porezna stopa je 0.1 posto.
Predviđeno je nekoliko izuzetaka od primjene ovoga poreza pod određenim uvjetima što se
odnosi npr., na kredite odobrene nefinancijskim poduzetnicima te poduzetnicima pojedincima..

Pri oporezivanju nasljedstva i darova, fizičke i pravne osobe obveznici su tog poreza kada su
nasljedstvo ili dar vrijednosti 5.000 Eura ili veće, no taj se prag ne primjenjuje u slučaju kada
je predmet nasljeđivanja ili darovanja nekretnina. Bračni partneri i svi izravni nasljednici izuzeti
su od oporezivanja. Poreznu osnovicu čini tržišna vrijednost, umanjenja za iznos od 5.000 Eura,
dok je porezna osnovica kod oporezivanja nekretnina porezom na nasljedstvo i darove 80 posto
njihove tržišne vrijednosti. Slovenski sustav oporezivanja nasljedstva i darova ne poznaje
osobne odbitke. Porezne stope su progresivne. Dvostruka progresija polazi od blizine srodstva
13
Sarajevo, april 2018. godine
između ostavitelja ili darodavatelja i nasljednika ili daroprimatelja te vrijednosti udjela u
nasljedstvu ili daru.

Slovenski porezni sustav nema ugrađene unilateralne mjere za izbjegavanje dvostrukog

oporezivanja imovine niti ima zaključenih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
nasljedstva i darova.
Porez na imovinu je izravni porez kojeg je poreski obveznik dužan platiti na temelju vlasništva
nad nekom imovinom pa se na temelju toga porez na imovinu odnosi na sljedeće poreze:

a) Porez na nasljedstva i darove

b) Porezi na imovinu:
1. Porez za korištenje građevinskog zemljišta
2. Porez na imovinu
c) Porez na plovila
d) Porez na motorna vozila
e) Porez na bilans banaka

Tabela br. 3. : Porezni razredi i stope poreza na imovinu po kategorijama imovine za

2012.godinu u Sloveniji

a) Zgrade

VRIJEDNOST IMOVINE
OD DO POREZNA STOPA
8.003,69 0,10 %
8.003,69 44.464,94 0,20 %
44.464,94 88.929,84 0,30 %
88.929,84 133.394,80 0,45 &
133.394,80 177.859,72 0,65 %
177.859,72 229.311,97 0,85 %
229.311,97 1,00 %

14
Sarajevo, april 2018. godine
 b) Prostorije za odmor i rekreaciju

VRIJEDNOST IMOVINE
OD DO POREZNA STOPA
8.003,69 0,20 %
8.003,69 44.464,94 0,40 %
44.464,94 88.929,84 0,60 %
88.929,84 133.394,80 0,80 %
133.394,80 177.859,72 1,00 %
177.859,72 229.311,97 1,25 %
229.311,97 1,50 %

c) Poslovni prostori

VRIJEDNOST IMOVINE
OD DO POREZNA STOPA
8.003,69 0,15 %
8.003,69 44.464,94 0,35 %
44.464,94 88.929,84 0,55 %
88.929,84 133.394,80 0,75 %
133.394,80 177.859,72 1,00 %
177.859,72 1,25 %

Izvor: www.durs.gov.si

15
Sarajevo, april 2018. godine
3.3. Porez na imovinu u Poljskoj
Poljska je najveća posttranzicijska ekonomija među novim članicama EU. Poljska je postigla
najbolje rezultate među postsocijalističkim zemljama, izuzev Turkmenistana. U prilog tome
govori podatak da je BDP Poljske 2015. godine iznosio 210% nivoa iz 1989. Rat BDP-a
najvećim se dijelom duguje brzom rastu od 1994.- 1997., kao i tokom druge polovine 2002. –
do sredine 2008.

U Poljskoj se porez na nekretnine ne plaća na poljoprivredno i pošumljeno zemljište, a kao

osnovica poreza služi površina nekretnine. Ministarstvo finansija određuje svake godine
maksimalnu visinu poreza po kvadratnom metru površine nekretnine, u zavisnosti od svrhe
kojoj služi. Porez na stan tako ne može biti viši od 0,15 eurocenti po kvadratnom metru,
poslovni prostor i stanovi koji služe za izdavanje oporezuju se 4,9 eura po kvadratu. Porez se
plaća kvartalno, a općine, u zavisnosti od veličine i lokacije na kojoj se nalazi nekretnina, mogu
u okviru maksimalne sume koje određuje Ministarstvo finansija razrezati manji ili veći porez.

Natprosječno se nekretnine oporezuju u Poljskoj (3,6%), Francuskoj (4,9%) i Ujedinjenom

kraljevstvu (čak 8,9% ukupnih poreza). Što je u omjeru Poljska naspram Francuske i Ujedinjeng
kraljevstva previše, s obzirom na su druge dvije navedene razvijene zemlje, u odnosu na Poljsku
koja je posttranzicijska zemlja. Na grafikonu je fokus stavljen na Poljsku koja odskače od bivših
socijalističkih zemalja (Češke, Mađarske i Slovačke).

Grafikon br. 1. Udio poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima u posttranzicijskim

zemljama i prosjek EU19 i EU15, u 2006. godini

16
Sarajevo, april 2018. godine
Izvor: Oporezivanje imovine: Hrvatska praksa i iskustva EU , Koridić Podborkić, Februar 2010.
U većini oporezuju se nekretnine koje služe za stanovanje, a vrijednost se utvrđuje tržišno,
iako ima zemalja koje uzimaju katastarsku vrijednost (Latvija), ili daju olakšice vlasnicima koji
stanuju u nekretnini koja je u njihovu vlasništvu (Bugarska i djelomično - prema odlukama
lokalnih vlasti Poljska). U Bugarskoj se oporezuju i promet i nasljeđivanje nekretnina, dok se
poreznim zakonima u Češkoj različito oporezuju zemljište (postotak prema tržišnoj vrijednosti)
i nekretnine (u krunama po metru četvornom). Nadalje, u nekim zemljama obveznici su samo
pravne osobe (Litvanija), ili se porez ubire samo na zemljište (Estonija). Izneseno potvrđuje
kako je riječ o porezu koji, unatoč harmonizacijskom procesu, ostaje na nacionalnoj razini pa
će i u budućnosti uglavnom biti za financiranje rashoda lokalnih jedinica.

3.4. Oporezivanje imovine kroz primjere drugih posttranzicijskih zemalja

U Makedoniji porezna osnovica je tržišna vrijednost imovine. Porezna olakšica je u vidu 50
posto smanjenje stope za zgradu ili stan u kojem živi vlasnik fizička osoba.
Porezne stope iznose od 0,10 do 0,20 posto, međutim za poljoprivredno zemljište koje se ne
koristi u te svrhe može se povećati 3 do 5 puta.

U Albaniji porezna osnovica može biti vrijednost investicije za novogradnju, a za porez na

poljoprivredna zemljišta i zgrade je po ha/m2. Porezne stope za poljoprivredno zemljište je 700
do 5.600 ALL/ha, za zgrade 5 do 2000 ALL/m2, porez na novogradnju 2 do 4 posto u Tirani, 1
do 3 posto u ostalim lokalnim jedinicima, a za pravne osobe je svugdje 0,1 posto.

17
Sarajevo, april 2018. godine
Porezna osnovica u Crnoj Gori je jedinstvena i predviđeno je da to bude tržišna vrijednost
nepokretnosti koja se oporezuje, a porezne stope su od 0,1 do 1 posto te vrijednosti.

U Bugarskoj vlasnici nekretnina, korisnici ili koncesionari plaćaju porez od 0,8 do 2,5 posto, i
to na procijenjenu vrijednost nekretnine.

U Češkoj se plaća porez na nekretnine na sve građevine i parcele, kuće, objekte i stanove.
Donedavno su tog poreza na 15 godina bili oslobođeni stanovi u novoizgradnji, čime su vlasti
htjele tokom trazicije podstaći izgradnju novih stanova i kupovinu.

U Mađarskoj vlasnici zgrada ili stambenih prostora plaćaju porez na dijelove koji se ne koriste
za stanovanje i to po stopi od 3 posto.

Porezne stope iznose od 0,10 do 0,20 posto, međutim za poljoprivredno zemljište koje se ne
koristi u te svrhe može se povećati 3 do 5 puta.

Tabela br. 4. : Oporezivanje nekretnina u posttranzicijskim zemljama

DRŽAVA PREDMET OPOREZIVANJA VISINA POREZA, PORESKI

OBVEZNIK
 Nekretnine koje služe za  0,05 – 2% na
BUGARSKA stanovanje procijenjenu
vrijednost nekretnine
koja ne služi za
 Promet nekretnina stanovanje olakšica
od 50% na
 Nasljeđivanje nekretnina nekretninu u kojoj
obveznik stanuje
 2 - 4% vrijednosti
nekretnine, obveznik
je kupac
 0,7 - 10%, ovisno o
stupnju srodstva

18
Sarajevo, april 2018. godine
 ČEŠKA  Porez na zemljište  0,25 – 0,75 % tržišne
vrijednosti
 Porez na nekretninu  1 do 10 čeških kruna
po metru četvornom
tlocrtne površine
MAĐARSKA
 Zemljište i građevine  Max 3% tržišne
vrijednosti
nekretnine
POLJSKA  0,37 – 19,81 zlota po
 Zemljište i nekretnine m2 osnovice koju
čine površina
zemljišta i nekretnine
 Dio lokalnih vlasti
dopušta oslobođenje
od plaćanja ovog
poreza za nekretnine
koje se koriste za
stanovanje i to u
iznosu od 50 %
SLOVAČKA  Porez na zemlju
 Zemljište i nekretnine plaća se po stopi od
0,25% na
procijenjenu
vrijednost zemljišta,
porez na nekretnine 1
SKK po m2

Izvor: Kesner Škreb (2009) prema OECD Revenue Statistics

19
Sarajevo, april 2018. godine
4. ANALIZA I DISKUSIJA

20
Sarajevo, april 2018. godine
5. ZAKLJUČAK

21
Sarajevo, april 2018. godine
6. PREPORUKE

22
Sarajevo, april 2018. godine
7. LITERATURA

o Kordić, G. i Podborkić, R. (2010.). „Oporezivanje imovine: hrvatska praksa i eu-ropska

iskustva“, Ekonomska misao i praksa, 1: 105-119.
o Arbutina Hrvoje, (2012). „Ustavna i nadnacionalna ograničenja ovlaštenja na oporezivanje“,
o Blažić H., Šimović H. I Štambuk A. (2014). „Mjesto socijalne politike u poreznoj politici RH:
anketa poreznih stručnjaka“, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
o Prohaska Z. Dimitrić M. I Blažić H. (2012.), „Financijska tržišta i institucije Republike Hrvatske u
procesu uključivanja u Europsku uniju“, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
o

23
Sarajevo, april 2018. godine
8. POPIS TABELA I GRAFIKONA
Tabele :
Tabela br. 1. Udio poreza na imovinu u ukupnim poreznim prihodima (poređenje Hrvatska-
OECD-EU19)

Tabela br. 2. Prihodi od imovinen u ukupnim poreznim prihodima Hrvatske

Tabela br. 3. Porezni razredi i stope poreza na imovinu po kategorijama imovine za
2012.godinu u Sloveniji

Tabela br. 4. Oporezivanje nekretnina u posttranzicijskim zemljama

Grafikoni:
Grafikon br. 1 Udio poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima u posttranzicijskim
zemljama

24
Sarajevo, april 2018. godine