34

-MEHATRONIKA U ENERGETICI-druga parcijalaVrste i osno ne !ara!teristi!e ele!trana Tehnoloki proces transformacije toplotne energije sadrane u gorivu u elektrinu (i toplinsku) energiju ostvaruje se u termoelektranama posredstvom odgovarajue termoenergetske opreme, pove ane me!u so"om u saglasnosti sa toplotnom emom# Tip i vrstu termoelektrane na fosilno gorivo odre!uju sljedei faktori$ Vrsta proizvodnje energije$ %a likuju se termoelektrane koje odaju samo elektrinu energiju i termoelektrane&toplane, koje pored elektrine odaju i toplotnu energiju putem nosilaca toplote (pare ili vrele vode)# Vrsta koritenog goriva$ %a likuju se termoelektrane na vrsto, teno i plinovito gorivo i na kom"inaciju dva ili tri goriva# Tip osnovne turbine$ %a likuju se termoelektrane sa parnim ili plinskim tur"inama, odnosno kom"inovani proces kada su primenjene i parna i plinska tur"ina# Nivo parametara pare$ ' avisnosti od nivoa poetnog pritiska svjee pare ra likuju se termoelektrane sa dokritinim (o"ino nie od ()* + (,* "ar) i natkritinim pritiskom (vie od --* "ar)# Instalisana snaga$ 'slovno se termoelektrane dijele na termoelektrane velike snage (preko (*** ./), srednje ((** do (*** ./) i male (manje od (** ./) snage# ema veza termikog dijela elektrane$ 0o tipu primijenjene osnovne tehnoloke eme termoelektrane se dele na "lok i ne"lok emu (ema sa sa"irnicama pare)# Stepen optereenja i koritenja snage$ ' avisnosti od vremena rada termoelektrane se dijele na "a ne (vie od )*** sati rada godinje u elektroenergetskom sistemu), polu"a ine (od 4*** do )*** sati rada), poluvrne (-*** do 4*** sati rada) i vrne (manje od -*** sati rada)# Vrsta hlaenja$ 0rotono i povratno hla!enje# 1od protonog hla!enja voda a hla!enje konden atora u ima se i prirodnog i vora (rijeke, je era) proputa kro konden ator i vraa natrag# 1ad ne postoji prirodni i vor vode a hla!enje ista voda se stalno proputa kro konden ator i stalno se hladi u pose"nim hladnjacima to predstavlja protono ili vjetako hla!enje# 2 "or sistema hla!enja ve an je a osnovnu dilemu oko i "ora lokacije termoelektrane & "li u rijeke ili "li u rudnika uglja# 3snovna karakteristika svake elektrane je instalisana snaga i ona se definie kao aritmetiki "ir nominalnih snaga generatora (.45), odnosno kao aritmetiki "ir snaga tur"ina mjerenih na prikljucima generatora (./)# 2nstalisana snaga je istovremeno i nominalna snaga elektrane# aksimalna snaga je najvea snaga koju elektrana kao cjelina moe proi vesti, u pretpostavku da su svi dijelovi elektrane sposo"ni a pogon# 6a temoelektranu se pri tome pretpostavlja da na raspolaganju stoji dovoljna koliina goriva adovoljavajueg kvaliteta i dovoljna koliina vode adovoljavajue temperature i istoe a hla7enje konden atora# %a likuje sa maksimalna snaga na prikljucima generatora i maksimalna snaga na pragu elektrane (i la u i elektrane prema elektroenergetskom sistemu)#

34

!aspolo"iva snaga elektrane je najvea snaga koju elektrana moe da proi vede u nekom trenutku, uvaavajui stvarno stanje u elektrani (kvarovi, remonti i sl#) i u pretpostavku da nema ogranienja "og proi vodnje reaktivne energije# 0ri odre!ivanju raspoloive snage kod termoelektrana tre"a u eti u o" ir kvalitet goriva, koliinu i temperaturu vode# Osno na opre"a ter"oele!trane To su glavni pogonski strojevi a proi vodnju elektrine energije, a, prije svega, tu su$ parne turbine, plinske turbine i parni kotlovi# ' manjim elektranama ponegdje se primjenjuju motori 8'8 (di el), naroito kao lokalni re ervni agregati koji se stavljaju automatski u pogon kod nestaice struje u javnoj mrei# 9anas u javnim termoelektranama kao pogonski agregat dominira iskljuivo parna turbina# :jene su prednosti$ velika jedinina snaga, u visoke parametre svjee pare ((,* "ar i ;);<=), te visoka sigurnost pogona, pa moe "iti u neprekidnom radu s maksimalnom snagom u trajanju od nekoliko hiljada sati# 4eliki "roj o"rtaja tur"ine omoguava njen direktan spoj sa elektrinim generatorom odgovarajue snage, a itav agregat radi sa visokom ravnomjernou hoda, ime se osigurava "esprekoran paralelni pogon ovog tur"oagregata sa drugim slinim agregatima na ajedniku mreu dotinog energetskog podruja# 6a pogon termoelektrane sa parnim tur"inama mogu se koristiti vrsta goriva i niih toplotnih moi, ili koje drugo raspoloivo energetsko gorivo a sagorijevanje u parnim kotlovima# ' nedostatke termoelektrane sa parnom tur"inom spada relativno dugo trajanje stavljanja tur"ine u pogon (nakon stajanja "og remonta ili sl#), te velike koliine vode potre"ne a hla!enje konden atora# 8avremene termoelektrane sa visokim parametrima svjee pare ahtijevaju "esprijekornu vodu a napajanje kotlova, tako da pro"lem pripreme vode, naroito u toplanama sa natnim gu"itkom konden ata predatog industrijskim potroaima, ahtijeva naroitu panju, jer od toga ovisi sigurnost pogona dotine elektrane, odnosno toplane# ' termoelektranama se kao pogonski stroj susree i plinska turbina# Takve su naroito pogodne a pogon vrnih i re ervnih elektrana, jer mogu "iti stavljene u pogon a (; + -* min# .aksimalna jedinina snaga >T kod ula ne temperature gasova od );*<= i nosi -, ?./@, a kod ula ne temperature gasova od ,;*<= oko (; ?./@# ' prvom sluaju iskoritenje otpadne toplote gasnih tur"ina vri se odvodom i la nih vrelih gasova plinske tur"ine u kotao utili ator# 0ara proi vedena u ovom kotlu, eventualno u njeno dopunsko pregrijavanje, moe sluiti a pogon parne tur"ine, koja se u tom sluaju postavlja u plinsku tur"inu# ' parnu tur"inu vanu ulogu igra parni kotao koji sa tur"inom predstavlja jedan ajedniki "lok#

34

' avisnosti od vrste goriva, njegove koliine i naina dopreme, odre!uju se i elementi opreme, te gra!evinski o"jekti potre"ni a njegov istovar, uskladitenje, pripremu i transport u "unkere kotlovnice# :a osnovu podataka o instalisanoj sna i elektrane i njenoj godinjoj proi vodnji, odre!uju se satne, dnevne i godinje koliine potre"nog goriva# 8atna potronja goriva u konden acionoj elektrani je$
gork = m t N g q Hd

gdje su$ Ng ?k/@ & instalisana snaga elektrane, #t ?kABk/h@ & specifina potronja topline, $d ?kABkg@ & donja toplinska mo goriva# 0otre"na satna koliina goriva u jednoj toplani odre!uje se kao$
k c H d gdje su$ ?kgBh@ & instalisani uinak svih kotlova (ukupna potronja pare), il ?kABkg@ & srednja entalpija svjee pare svih kotlova, i4 ?kABkg@ & srednja entalpija napojne vode svih kotlova, hh i h% & stepeni iskoritenja kotla i cjevovoda, $d ?kABkg@& donja toplinska mo goriva#
gorT = m puk (i1 i4 ) m

3dgovarajua dnevna potronja goriva u konden acionoj termoelektrani, odnosno toplani, "ie$ maksimalno$ gork max = 24 m gork m normalno$

( ) (m )
gorT

gorT max

gorT = 24 m
gork = 24 m

gorT = 24 m >odinja potronja goriva konden acione elektrane se odre!uje na osnovu planiranog "roja sati godinjeg iskoritenja instalisane snage, a koji i nosi$ kod temeljnih elektrana nisk C oko )*** ?hBgod@, kod dopunskih elektrana nisk C 3*** + )*** ?hBgod@, kod vrnih elektrana nisk C (*** + -*** ?hBgod@,
max

) (m (m )

gork max

34

Uticaj osno ni# ter"i$!i# %a!tora na e!ono"i$nost rada ter"oenergets!i# postrojenja

Dkonominost rada jednog termoenergetskog postrojenja ovisi uglavnom od sljedeih faktora$ pritiska i temperature svjee pare na ula u u tur"inu, toplinskog radnog ciklusa sa pregrijanom parom, me!upregrijavanja pare i me!u visokotlanog i niskotlanog dijela tur"ine, visine vakuuma na i la u pare i tur"ine i regenerativnog agrijavanja napojne vode parom odu etom tur"ini# Tipo i ter"oele!trana sa aspe!ta tret"ana stepena is!ori&tenja ' odnosu na kon um termoelektrana, postoje dva osnovna tipa termoelektrana$ konden acione termoelektrane ( a proi vodnju samo elektrine energije) i termoelektrane & toplane ( a proi vodnju elektrine i toplotne energije)# Kondenzacione termoelektrane 0ostavljaju se preteno na i vorima toplotne energije, ali je pose"an uslov pri oda"iru lokacije termoelektrane "li ina natnih koliina protone vode, potre"ne a hla!enje konden atora tur"ina# 0rednost ovakvih termoelektrana sastoji se u mogunosti koncentracije proi vodnje velikih koliina elektrine energije na i vorima fosilnih goriva, u jedno naan tehnoloki ciklus i u veliku snagu pojedinih pogonskih jedinica, koje dostiu )**, pa i E** ?./@ i vie# :edostatak konden acionih elektrana je relativno ni ak stepen iskoritenja toplote (oko 4(F)# :aime, oko 4*F toplote predate tur"ini gu"i se o"ino u konden atoru, a sve to utie na termiki stepen iskoritenja ciklusa termoelektrane 6a njegov tretman posluie ematski i dijagramski prika i, dati na slikama &'( i &')#

34

Slika 4.5 %adna ema jednostavne konde acione

konden acione elektrane

Slika 4.6 %adni ciklus parne

tur"ine

u i&s dijagramu Ter"i$!i stepen is!ori&tenja ovog idealnog ciklusa predstavlja odnos i medu teoretske korisne proi vedene energije i energije koja je predata pari jo u parnom kotlu$ i i l q q0 (i1 i4 ) i3 i20 i i t = k = = = 1 3 20 = 1 20 3
q q i1 i4 i1 i4 i1 i4

Tako!e je$
(i i ) (i4 i3 ) ioi inp t = 1 20 = i1 i4 q .e!utim, u stvarnosti dola i u toku ekspan ije u tur"ini do gu"itaka "og priguivanja pare na ula nim i regulacionim djelovima tur"ine, atim usljed trenja, sudara estica, skretanja i vrtloenja u me!ulopatinim prostorima, prostrujavanja pare kro raspore me!u stepenima, te usljed trenja rotora i odvijanja ventilacije# 6"og toga se gu"i dio raspoloivog toplotnog pada, pa je u stvarnom ciklusu aktuelan adija"atski stvarni proces (( + -)# 'pravo odnos iskoritenog stvarnog toplotnog pada i raspoloivog ioi na ivamo unutarnji ili indicirani stepen is!ori&tenja parne tur'ine$ N i i i i = 0 = 0 = 1 2 N i i0i i1 i20

34

'nutranji stepen iskoritenja savremenih parnih tur"ina veih snaga pri nominalnom optereenju i nosi G; + E*F i avisi od parametara pare, konstruktive i ved"e i stanja povrina pojedinih elemenata tur"ine# 0ri djeliminom optereenju tur"ine, kao i pri preoptereenju, hi se smanjuje, jer se gu"ici poveavaju# 8ve dimen ije tur"ina i njenih organa (duine mla nica, duine i uglovi lopatica) proraunavaju se a nominalno optereenje# i i i 0 i = t i = 0 i 0 = 0 q i0i q Apsolutni unutarnji stepen is!ori&tenja tur'ins!og ci!lusa je$ 3sim unutranjih gu"itaka tur"ine, koji nastaju pri prostrujavanju pare kro tur"inu, postoje i vanjski gu"ici u koje ukljuujemo mehanike gu"itke usljed trenja u leajevima i utroka energije a pogon regulacionih ure!aja i ure!aja a podma ivanje# Te gu"itke o"uhvata "e#ani$!i stepen is!ori&tenja tur'ine , a on predstavlja odnos efektivne snage na spojnici NN e)ei unutranje snage tur"ine ( N*)$ m ( = N0 0ri nominalnom optereenju i nosi E, + EEF ( a snage ( + (* ./), odnosno EEF (i nad (* ./)# 3dnos efektivne snage tur"ine i teoretske snage predstavlja e%e!ti ni stepen is!ori&tenja tur'ine$ N e e = = i m Ni

Apsolutni e%e!ti ni stepen is!ori&tenja toplotnog ci!lusa i nosi (u energije utroene a pogon pumpi i ostalih pomonih ure!aja)$
e ' =
Ne = 0i m = t i m = t e q

anemarenje

Dlektrini i mehaniki gu"ici elektrinog generatora i raeni su stepeno" is!ori&tenja generatora$ gdje je$ Ne Ng & snaga i mjerena na ste aljkama generatora# 8tepen iskoritenja savremenih generatora, pri jedininoj sna i -; + (;* ?./@ je$ pri hla!enju generatora va duhom E) + EGF, pri hla!enju generatora vodikom EG + EEF# Ele!tri$ni stepen is!ori&tenja tur'oagregata (komplet tur"ina i generator) predstavlja odnos elektrine snage na ste aljkama generatora i teoretske snage$ N el = e = e g = i m g Ni
g =
Ng

34

3vaj i ra se koristi i pri odre!ivanju potronje pare tur"oagregata# Apsolutni ele!tri$ni stepen is!or&tenja ci!lusa tur'oagregata je$
0 el =
Ng q = 0i g = 0i m g = t i m g = t el

Tako do"ijena vrijednost je osnovni energetski poka atelj tur"oagregata, a koji daje uvid u korisnost njegovog rada u realnim uslovima pogona elektrane# 3dnos dovedene topline pari u kotlu i raspoloive topline goriva predstavlja stepen $ i p Q m is!ori&tenja !otla k = p = p
Qgor gor H d m

stepen is!ori&tenja cje o oda i i i c = 0 t = 1t 20t i0 k i1k i20 k stepen is!ori&tenja po"o(ne potro&nje ele!tri$ne energije
pe =
pt m Nu ; pp = pk Ng m

3"uhvatajui tako i ostale gu"itke u ciklusu, nastale kro pretvaranje energije, moe se uvesti stepen is!ori&tenja trans%or"acije )pret aranja* energije$
pr = k c i m g pp pe

moe se definisati u!upni stepen is!ori&tenja ter"oele!trane (na ivan jo apsolutni elektrini stepen iskoritenja termoelektrane)$
u = t pr = t k c i m g pp pe

' avisnosti od karakteristika goriva i raspoloive snage Nu na pragu termoelektrane moe se tako!e napisati$ Nu u = gor H d m tj# on predstavlja odnos korisno proi vedene elektrine energije na pragu termoelektrane (i raen u toplotnim jedinicama) i toplotne energije dovedene gorivom# +peci%i$na potro&nja pare (svedena na jedininu elektrinu energiju) se odre!uje (po konanom i ra u & "e i vo!enja) kao$ 1
sp = m (i1 i2 ) m g

a speci%i$na potro&nja topline tur'oagregata a proi vedeni k/h elektrine energije i nosi$
qt = Q t p (i1 i3 ) =m Ng

34

u!upna speci%i$na potro&nja toplote ter"oele!trane $

u = q Q g Nu = t q c k pp pe

u!upnu potro&nju gori a$

gor = m Q gor Hd = pt (i1 i3 ) m Q Q k t = = k H d k c H d k c H d

Ko"'ino ana proi, odnja toplotne i ele!tri$ne energije Termoelektranama se na ivaju postrojenja u kojima se toplota pretvara u mehaniku energiju, a ova u elektrinu, "e o" ira na to da li se koristi toplota do"ivena i garanjem fosilnih i drugih goriva, toplota geotermikih i vora ili toplota do"ivena nuklearnom fisijom# Termoelektrane se mogu podijeliti$ & prema vrsti pogonskih strojeva, & prema nainu koritenja pare, & prema upotrije"ljenom gorivu i & prema nainu hla!enja konden atora# 0rema nainu koritenja pare, termoelektrane u kojima se kao pogonski stroj upotre"ljavaju parne tur"ine, moemo podijeliti na$ (# 1onden acijske termoelektrane a proi vodnju samo elektrine energije i -# Toplane i industrijske termoelektrane a kom"inovanu proi vodnju elektrine energije i pare koja se upotre"ljava a tehnoloke procese i grijanje (kom"inovana proi vodnja el# energije i pare moe se ostvariti i s plinskim tur"inama)# Toplotne tur"ine su maine koje pretvaraju toplotnu energiju u kinetiku energiju ure!ene fluidne struje, a potom ovu u mehaniki rad u o"liku o"rtanja rotora# %adna maina, koju tur"ina kao pogonska maina pokree, moe "iti generator u kojem se mehaniki rad pretvara u elektrinu energiju# Toplotna tur"ina ajedno sa elektrinim generatorom na iva se tur"oagregat# Tur"oagregat H ajedno sa konden atorom, pripadajuim cijevovodima i ra mjenjivaima, pumpama potre"nim a rad, ini ono to se ajednikim imenom na iva postrojenje toplotne tur"ine ili prosto tur"opostrojenje# 5ko je tur"ina u tur"opostrojenju parna, onda se radi o parnom tur"opostrojenju ili se ovakvo postrojenje na iva postrojenje parne tur"ine# 1od savremenih tur"opostrojenja o"ino se a svaki tur"oagragat predvi!a jedan i vor toplote# =jelokupno postrojenje ajedno sa pripadajuim i vorom toplote na iva se onda "lok tur"opostrojenja ili prosto "lok# 5ko se radi o "loku parne tur"ine i vor toplote je jedan parni kotao, a o"ino se cijelo takvo postrojenje na iva parni "lok#

34

Ko"'ino ana proi, odnja toplotne i ele!tri$ne energije Toplifikacijske elektrane (TD) su elektrane u kojima se ostvaruje istovremena, spojena (kogeneracijska) proi vodnja elektrine i toplotne energije$ para se nakon ekspan ije u tur"ini (o"avljenog korisnog rada) odu ima kod potre"nih parametara na regulisanom odu imanju ili i a protutlane tur"ine i odvodi vanjskim potroaima gdje predaje ostatak svoje toplinske energije# 1od takvog ciklusa proi vodnje elektrine i toplotne energije, gu"ici topline u konden atoru se svode na minimum# To dovodi do poveanja ekonominosti na potronji goriva, to je osnovna prednost toplifikacije# 1lasina postrojenja a transformaciju hemijske energije goriva (energija hemijske reakcije sagorevanja) u mehaniku, pa atim u elektrinu po ideji desnokretnog krunog procesa rade u vrlo veliko "acanje toplotne energije u okolinu (oko -B3 od hemijske)# 3duvijek je pokuavano da se "ar neki dio te "aene energije korisno upotrije"i# .e!utim, efikasan desnokretni kruni proces ahtijeva da se ta energija od"acuje na to niim temperaturama, to se kod parnih postrojenja ini u konden atoru na temperaturi neto i nad okolne# :a tako niskim temperaturama toplota skoro nikom nije potre"na, pa se dakle, ne moe korisno upotrije"iti# 5ko se ekspan ija u parnoj tur"ini austavi na upotre"ljivo visokoj temperaturi, i ako se tako podmiruju potre"e povoljnog potroaa toplotne energije, lako se poka uje da taj proces moe "iti efikasniji i ekonomski isplativiji od dva pose"na, od kojih jedan proi vodi potre"nu koliinu elektrine, a drugi potre"nu toplotnu energiju# :a slici -#( prika ana su ova ra miljanja na elementarnim T-s dijagramima a vodenu paru# 6a parno konden aciono postrojenje a proi vodnju samo elektrine energije ciklus je na lijevoj, a a parno postrojenje a spregnutu proi vodnju toplotne i elektrine energije na desnoj strani slike# 8lika -#( $ 2deali ovani kruni procesi klasinog parnog postrojenja a proi vodnju elektrine energije i a spregnutu proi vodnju (kogeneracija)

3vo jo preglednije ilustruje slika -#-, na kojoj su ematski prika ani tokovi transformacija od primarne energije koju u postrojenje unosi gorivo do finalne u o"liku elektrine i toplotne energije, koje koriste pojedini privredni pogoni, ustanove i iroka potronja, odnosno domainstva ukljuena u ovakvu mreu#

34

8lika -#- $ Tokovi transformacija energije

-o!a,atelji rada u postrojenji"a ,a !o"'ino anu proi, odnju ele!tri$ne i toplotne energije 0od pojmom energetskih poka atelja podra umijeva se cijeli ni ra liitih ovisnosti o ra liitim veliinama, a koje se iska uju kako a cijelo postrojenje tako i a njegove dijelove i pojedine komponente# :ajee pod pojmom energetskih poka atelja podra umijevamo one kojima opisujemo (iska ujemo) kvalitet termodinamikog procesa pri pretvaranju energije i jednog u drugi o"lik# ' sluaju parnog "loka to nai pretvor"u toplotne energije, sadrane u radnim medijima (pari i vodi) tur"inskog ciklusa u mehaniku energiju na vratilu tur"ine, te u elektrinu energiju na ste aljkama generatora# 6a toplifikacijske tur"ine je karakteristina mogunost rada kod ra liitih reima# ' avisnosti o prisutnosti toplinskog optereenja mogu se podijeliti u dvije grupe$ &konden acijski reimiI &toplifikacijski reimi# 1onden acijski reimi, mogui kod toplifikacijskih tur"ina s konden acijskim postrojenjem, su karakteristini po tome to toplinsko optereenje i ostaje, regulator tlaka je iskljuen, a regulacijski organi odu imanja su potpuno otvoreni# 1onden acijski reim toplifikacijske tur"ine je identian reimu rada isto konden acijske tur"ine# Toplifikacijski reim karakteri ira postojanje toplinskog optereenja$ regulator pritiska, koji djeluje na regulacijske ventile tur"ine, odrava traene parametre potroaa topline# ' graninom sluaju minimalnog toplinskog optereenja, jednakog nuli, i vrna karakteristika toplifikacijskog reima je odravanje adanog pritiska u regulisanom odu imanju i nepotpuna otvorenost regulacijskih ventila odu imanja# Dlektrina energija je neogranieno transforma"ilna u sve o"like energije, dok se toplotna energija moe transformisati u mehaniku, odnosno u elektrinu najvie (teorijski) do i nosa koji omoguava =arnott&ov termodinamiki ciklus# 6"og toga se ova dva proi voda (toplotna i elektrina energija) me!u so"om "itno ra likuju, pa a pravilnu ocjenu efikasnosti transformacije energije u tur"inskom ciklusu a spojenu proi vodnju moramo da koristimo dva ra liita poka atelja energijske efikasnosti# Dfikasnost rada "loka sa istovremenom, spojnom (kogeneracijskom) proi vodnjom elektrine i toplotne energije ocjenjuje se na dva naina$ prema proi vodnji elektrine energijeI prema proi vodnji toplotne energije#

34

Potronja goriva T 6a elektrane s istovremenom, spojnom (kogeneracijskom) proi vodnjom elektrine i toplotne energije definisana su dva poka atelja iskoritenja goriva$ J specifina potronja goriva a predanu elektrinu energijuI J specifina potronja goriva a predanu toplonu energiju# 0ri tome potronja goriva a proi vodnju toplote mora "iti jednaka potronji goriva kao pri predaji cjelokupne toplote potroaima direktno i generatora pare s netto iskoristivou, a cjelokupna uteda goriva od takve spojne (kogeneracijske) proi vodnje odnosi se samo na elektrinu energiju# 0otronja goriva a proi vedenu elektrinu energiju moe se odrediti po jednaini$ E pred TE Be = ne TE ( e ) H d 0otronja goriva a proi vodnju toplotne energije moe se odrediti pomou jednaine$ Q pred Q pred TE BQ = = ne ne v. p t .tg . p H d (1 ETE ( Q ) ) TE ( Q ) H d Termoelektrane sa konden acijskim parnim tur"inama mogu se na vie naina rekonstruisati a kom"inovanu proi vodnju elektrine i toplinske energije a potre"e toplifikacije# Tur"ina 1-**&(3* "loka 4 u TD Tu la je prvo"itno konstruisana kao konden aciona, te je "og potre"a toplifikacije okolnih gradova rekonstruisana u toplifikacionu tur"inu (EGE godine# %ekonstrukcija tur"ine sastoji se i ugradnje regulisanog odu imanja pare na i la u i srednjetlanog kuita a potre"e toplifikacije# :a slijedeoj slici je data rekonstruisana konden aciona tur"ina snage -** ./ a potre"e toplifikacije $ 8lika -#3 %ekonstruisana konden aciona tur"ina

Regulisanje toplotne snage tur'ine

34

Toplotna snaga tur"ine regulisanjem se prilago!ava potre"noj toplotnoj sna i koja u datom trenutku odgovara potroaima toplote# ' principu postoji vie naina a regulisanje toplotne snage kod tur"ina a spojenu proi vodnju toplotne i elektrine energije# 0ritisak u tur"ini na mjestu odu imanja pare reguliemo promjenom protonog presjeka u tur"ini neposredno i a mjesta odu imanja u smjeru strujanja pare, djelovanjem regulacionog organa# 0ostoji vie ra liitih tehnikih rjeenja, kako u pogledu konstrukcije, tako i pogledu mjesta ugradnje regulacionog organa (u parovod i me!u tur"ina srednjeg i niskog pritiska ili ispred prvog stepena tur"ine niskog pritiska)# %egulisanjem pritiska u tur"ini na mjestu odu imanja pare istovremeno se vri i preraspodjela protoka pare na potrosaa toplote i na tur"inu niskog pritiska# 6a agrijavanje napojne vode mogu "iti primjenjeni "ilo povrinski agrijai, "ilo agrijai sa mjeanjem# :ajea je kom"inacija o"a tipa agrijaa# 0ored direktne koristi, tj# smanjenja specifine potronje toplote, uvo!enje regenerativnog agrijavanja napojne vode daje i i vjesne indirektne koristi# 6"og toga to se i tur"ine odu ima i vjesna koliina pare, kro posljednje stupnjeve tur"ine prola ie neto smanjena koliina pare# To je povoljno sa stanovita posti anja vee granine snage# 0osljednji stepen ograniava snagu tur"ine "og velikog apreminskog protoka# 0ored toga neto vea koliina pare, koja protie kro prve stupnjeve, omoguuje da tu "a "udu vee duine lopatice# To e dati neto vee stepene korisnosti tur"ine#

=ilklus =lausius&%ankine sa regenerativnim agrijavanjem napojne vode

8talno povecanje koritenja fosilnih goriva predstavlja najvecu opasnost a 6emlju, "og povecanja emisije =3- u 6emljinu atmosferu# 0ovecanje energetske efikasnosti, kao mjera a smanjenje emisije =3-, je kljucna rijec koja se pominje u projektima rangiranim u sam svjetskih vrh#

34

%adni medij slui kao prijenosnik te energije do mjesta gdje e ona "iti dalje transformirana i iskoritena# 8amo postrojenje se sastoji od mnogo ra liitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu# :aravno tre"a i dvojiti neke najvanije dijelove koji tvore atvorene cjeline unutar jedne termoelektrane# Ke o" ira to termoenergetska postrojenja mogu posluiti u ni primjera (kao to je npr# promet) njihova glavna primjena i svrha je proi vodnja pare koja e pokretati tur"inu, a atim i generator elektrine energije# Aedna termoelektrana snage (#*** ./ a godinu dana potroi oko -,; miliona tona uglja i proi vede osam miliona tona ugljen&dioksida, 4* miliona tona sumpor&dioksida, est miliona tona praine i pola miliona tona leteeg pepela# 8vake godine na svaki hektar u krugu poluprecnika od (** kilometara oko Termoelektrane L:ikola TeslaL pada po 3-) kilograma sumporne kiseline# 8vetski nauni eksperti smatraju da ve 3* kilograma sumporne kiseline po jednom hektaru godinje vodi u ekoloku katastrofu, te se onda u krugu poluprenika od (** kilometara oko TD :ikola Tesla odvija jedanaest ekolokih katastrofa istovremeno# 2deja kogeneracije je da se otpadna toplotna energija koja i la i i dimnjaka TD iskoristi, recimo a grijanje tople vode i pare (daljinska toplota), koja e se koristiti ili u industriji ili u sistemima daljinskog (centralnog) grejanja# Time se iskoristivost poveava s 3*&3;F uo"iajenog %ankineovog procesa na )*&,*F# 0ovecanje emisije =3-, nastalog, uglavnom spaljivanjem fosilnih goriva, u 6emljinu atmosferu raste eksponencijalnim trendom, kao to je prika ano na slici (# 3vakav trend povecanja =3- je velika opasnost a 0lanetu, jer ce dovesti do ni a poremecaja opasnih a opstanak ljudi na 6emlji# Dmisija =3- od pojedinih emalja ili grupa emalja je vrlo ra licita i uglavnom je ve ana a velicinu i ekonomsku ra vijenost pojedine emlje ili regije# :a slici - su prika ani apsolutni i nosi emisije =3- a neke od najvecih agadjivaca =3-#

Dkonomski ra voj emalja u ovakvo povecanje emisije =3- nije prihvatljiv a =ovjecanstvo# 6ato se organi irani dio svijeta mora suprostaviti ovakvom trendu povecanja emisije# :aime moraju se podu eti mjere a austavljanje povecanja emisije =3-, a nakon toga i mjere a smanjenje emisije =3- u atmosferu#

34

:eke od mjera a austavljanje povecanja emisije =3- su u prvom redu$ & povecanje energetske efikasnosti, & racionalno koritenje energije, & unapredjenje tehnologija sagorijevanja fosilnih goriva, & koritenje o"novljivih energetskih resursa i druge mjere# 0rimjenom mjera povecanje energetske efikasnosti, ne tre"a se plaiti da ce se smanjiti postignuti nivo komfora ivota ljudi# :aime, povecanje energetske efikasnosti podra umijeva trasformaciju hemijski ve ane energije u fosilnim gorivima u koristan o"lik, u uredjajima a transformaciju energije, pri cemu komfor ivljenja ostaje isti ili cak veci, a posljedica je smanjenje emisije =3-, =3, :3M# To se moe ostavriti koritenjem novih tehnologija transformacije u koristan o"lik, kao to je prika ano na slici 3#

.jere a povecanje energetske efikasnosti su$ & kogeneracija & koritenje gornje toplotne moci goriva & upotre"a kom"inovanih ciklusa i druge .ta je !ogeneracija/ ' energetskim sistemima, pod kogeneracijom podra umijeva se istovremena proi vodnja toplinske i elektricne energije# (4rlo cesta o naka u literaturi a sisteme kogeneracije je N=O0P&=om"ined heat and poQer production) 0rema 22 akonu termodinamike, da "i u jednom tehnickom sistemu do"ili mehanicki rad (Rm), potre"no je tom sistemu i dovesti toplinsku energiju (Sd) i od njega odvesti toplinsku energiju (Sod)# %a lika dovedene i odvedene topline predstavlja do"ijeni mehanicki rad# Roa posljedica 22 akona termodinamike, kao to je prika ano na slici 4# jeste to je potre"no nacajan dio topline odvesti od sistema# 9ilema je ta uraditi sa tom kolicinom toplineI da li je "aciti u okolinu i povecati okolinsko opterecenje ili tu kolicinu topline korisno upotrije"it i, te smanjiti utroak fosilnih goriva i istovremeno smanjiti emisiju glo"alnih agadjivaca#

34

4eliki gu"ici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno TD natjerali su nas da ponemo ra miljati kako poveati ukupnu iskoristivost postrojenja# ' nekakvoj prosjenoj TD na ugljen iskoristivost postrojenjase kree od 3;F do 4*F# 9akle vie od polovice energije nepovratno troimo, to kro hla!enje i konden aciju, to kro gu"itke u samom sistemu# Dnergija koja se gu"i u konden atoru predstavlja najvei dio ukupne i gu"ljene energije# 9a "ismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo tako vana kogeneracijska postrojenja# 1ogeneracijska postrojenja najee slue kao toplane# 9akle dio topline se alje vrelovodima u ra na industrijska postrojenja ili kuanstvima kao centralno grijanje# 0arametri pare koji se koriste a grijanja, naravno, nisu na ra ini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi a pokretanje tur"ine# Temperatura se kree od oko G*&-** *= dok su parametri pare na ula u u tur"inu na ra ini od oko )** *=# 2mamo tri osnovna tipa elektrana koje proi vode elektrinu energiju i toplinsku energiju$ &postrojenje protutlane tur"ine, &postrojenje konden acijske tur"ine s reguliranim odu imanjem pare, &postrojenje plinske tur"ine s koritenjem otpadne topline dimnih plinova# -ostrojenje protutla$ne tur'ine :ajjednostavniji i najei o"lik, postrojenje protutlane tur"ine je "a ini proces gdje imamo paru proi vedenu u generatoru pare, ekspandiranu u tur"ini i potom dovedenu do ra vodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav# Tur"ina je protutlana i vri se ekspan ija do protutlaka s temperaturom asienja# 3vaj tip postrojenja prisutan je najee u industriji kod proi vodnje topline i elektrine energije# 3va postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije a odravanje i upravljanje# 0otre"a i potronja toplinske i elektrine energije varira tako da u sluaju da imamo preveliku koliinu pare, viak uvijek moemo i "acivati u atmosferu# 0otre"a koju imamo a toplinskom energijom u pogonu odre!ivati e reim rada postrojenja# 1oliina proi vedene elektrine i toplinske energije ne moe se "ilancirati to je najvei pro"lem# :aprosto ne moemo "rajati toplinsku i elektrinu energiju# -ostrojenje !onden,acijs!e tur'ine s regulirani" odu,i"anje" pare 6a ovakav sistem potre"no je imati na raspolaganju tur"inu s dva stupnja$ visoko i niskotlani# :akon ekspan ije u visokotlanom dijelu tur"ine vri se ekspan ija nakon koje dola i do odu imanja pare# 8ve se to odvija na konstantnom tlaku# 3vaj pogon je povoljniji poto imamo dva stupnja rada$ &isti konden atorski &isti protutlani Tisti konden atorski pogon nai da ne postoji potre"a a toplinom pa se proi vodi samo elektrina energija# ' suprotnom primjeru kogd istog protutlanog sluaja potre"a a toplinskom energijom je toliko velika da uope nema proi vodnje u niskotlanom dijelu tur"ine# %ealno protutlani (isti) reim se ne moe vo iti# :iskotlani dio tur"ine ne moe ostati "e pare (hla!enje)#

34

-ostrojenje plins!e tur'ine s !ori&tenje" otpadne topline di"ni# plino a 0rincip rada postrojenja s plinskom tur"inom s koritenjem otpadne topline je sljedei# :a ispuh plinske tur"ine dodaje se kotao koje slui a proi vodnju pare koja pak slui li u industrijske svrhe ili a grijanje# Temperature na i la u i plinske tur"ine su i u etno visoke (do )** st#=) tako da mogu posluiti u daljnjoj proi vodnji pare# Tu vidimo pove anost kom"iniranog i kogeneracijskog procesa H proi vodnja pare a grijanje, ali i ponovnu proi vodnju elektrine energije# 9odatna proi vodnja i elektrine energije jo dodatno poveava iskoristivost procesa# Dventualno dodatno i garanje struja ispunih plinova, s o" irom na visoki udio kisika, o"janjeno je u poglavlju o kom"iniranim procesima# .ta su "ali siste"i !ogeneracije/ .ali sistemi kogeneracije imaju snage od ;k/e do nekoliko megavata (najcece G& (*./)# .edjutim,mali sistemi kogeneracije mogu imati snagu i do (; ./, kada se radi o malim toplifikacionim sistemima# ' pravilu, a snage do ( ./e, kao pogonske maine koriste se klipne maine sa unutranjim sagorijevanjem, a preko ( ./e koriste se gasne tur"ine, "og energetske efikasnosti i trokovne prihvatljivosti# :a slici ;# je prika a jednostavna ema malog sistema =O0, sa vrnim kotlom a dopunu potre"a a toplinskom energijom i akumulatorom topline a prijem vika topline i =O0#

.ta su decentrali,irane "ali siste"i !ogeneracije/ 1ogeneracija moe "iti centrali irana, kada je kogenerativno postrojenje udaljeno od korisnika

34

toplinske i elektricne energije# 6"og smanjenja transportnih gu"itaka toplinskog i elektricnog dalekovoda,potre"no je vriti transformaciju energije sa nieg na vii potencijal i o"rnuto, to i a iva dodatne gu"itke energije# 9ecentrali irani, mali sistemi kogeneracije podra umijevaju kogenerativno postrojenje na istoj ili "liskoj lokaciji sa korisnicima toplinske i elektricne energije, "e transformacije i daljinskog transporta# 3vo je samo jedna od prednosti decentrali iranih malih sistema kogeneracije# 1oji su ra lo i primjene malih sistema kogeneracijeU a'energetska e*ikasnost b' ni"i trokovi goriva 9irektna posljedica energetske efikasnosti kogeneracije, jeste manji utroak goriva# %' ekonomska e*ikasnost .anji utroak energije naci i manje utroenog novca, jer glo"alno gledajuci tednja energije se gleda kro tednju novca# d' smanjenje okolinskog optere%enja 6"og manje spaljenog fosilnog goriva u malim sistemima kogeneracije, direktna je posljedica manja emisija glo"alnih agadjivaca# -reli"inarni test ,a ili proti pri"jene "ali# siste"a !ogeneracije/ 0rije nego se donese odluka da se ide u projektiranje i i gradnju malog sistema =O0, potre"no je napraviti preliminarni test, ciji tok je dat na dijagramu na slici E# 8istemi kogeneracije imaju ni prednosti u odnosu na konvencionalna postrojenja a proi vodnju elektrine i toplotne energije$ 2nvesticioni trokovi po ( ./ instalisane snage su dvostruko nii od hidroelektrana i trostruko nii od konvencionalnih termoelektrana, Kilans energije je sljedei$ elektrina energija (3; H 4*F), toplotna energija (;( H ;3F), gu"ici u prenosu (( H -F) to na kraju daje podatak o stepenu iskorienja celog postrojenja od GG do E-F 8istemi kogeneracije se i vode kao jedinice snage do ; .45 koje se montiraju pored potroaa, tako da imamo male gu"itke u prenosu i na ovaj nain se natno po"oljava sta"ilnost elektroenergetskog sistema# 0ostoji nekoliko ra loga a sadanju relativno nisku astupljenost kogeneracije# .onopoli nacionalnih proi vo!aa elektrine energije, koji postoje u mnogim emljama, stvorili su nekonkurentne trine uslove a alternativne i vore energije# 3sim toga, naajan pro"lem u mnogim evropskim emljama je i snano uvreena "irokratija# 9ruge prepreke ukljuuju protivljenje nacionalnih proi vo!aa, koji ne ele da i gu"e svoje velike industrijske potroae (koji mogu da i a"eru da postave kogeneraciona postrojenja kao natno isplativiju opciju u odnosu na kupovinu struje i dravne D9 mree)# 0redstojea li"erali acija evropske elektrine mree dae pristup kogeneracionim postrojenjima D9 mrei#

34

0a!lju$a! 1ogeneracija, kao mjera povecanja energetske efikasnosti je vrlo nacajna mjera, pose"no a emlje orjentirane na uvo energije# 0rimjenom malih decentrali iranih sistema kogeneracije postie se sljedece$ & manji utroak primarnog goriva, cak oko 4*F primarnog goriva se utedi primjenom malih sistema =O0, u adravanje istog komfora ivota, & kro smanjenje utroenog primarnog goriva, smanjuje se emisija =3-, :3M, =3, 83-, cvrstih cestica, & veca energetska efikasnost malih sistema =O0 smanjuje termalno agadjenje okoline & decentrali irani, mali sistemi =O0 nemaju dalekovoda a transport elektricne i toplinske energije, te su transportni gu"ici jednaki nuli, a rasterecen je ivotni prostor od transportnih sistema & kao kontinuirani potroaci gasa, mali =O0 sistemi su prihvatljivi a distri"utere gasa, jer smanjuju nepovoljan odnos potronje gasa ljeti i imi, & mali sistemi =O0 su vrlo pou dani, operativni i okolinski ugodni# .ali sistemi kogeneracije su vrlo astupljeni u emljama 6apadne i 8rednje Dvrope, dok je stanje sa emljama u tran iciji, po pitanju kogeneracije veoma loe, pa tako i u KVO# 0ostoji citav ni "arijera a primjenu kogeneracije u KVO, a osnove su sljedece$ & ne postojanje energetske politike drave, regije, kantona, & nesta"ilan odnos cijena energenata, & nepostojanje trita energenata & nedovoljna motiviranost firmi & nedovoljna educiranost kadrova & ne postojanje dugorocnijih energetskih planova & nedostatak kapitala & nepostojanje akonske regulative a prodaju elektricne energije i malih sistema kogeneracije & neadekvatni odnosi cijena energenata & atecenost postojecih tehnickih sistema i tehnologija 2pak, a nadati se, da ce se ove "arijere savladati u KVO, jer ula ak KVO u Dvropu pretpostavlja i medju ostalog i primjenu kogeneracije, osnivanje agencije a kogeneraciju, koja ce postati clanica Dvropskog udruenja a kogeneraciju#

-roi, odnja toplins!e energije u !otlo i"a

'koliko je na lokaciji dostupan prirodni plin,ulje a loenje ili ukapljeni naftni plinWtoplovodni kotao# 1otao u sistemu a grijanje tre"a imati to vei koeficijent korisnog djelovanja 3snovna podjela kotlova prema radnim karakteristikama$

34

konvencionalni kotlovi s kom"iniranim gorivom Wtehnoloki astarjeli, ni ak stupanj djelovanja konvencionalni kotlovi s koritenjem jednog goriva niskotemperaturnikotlovi konden acijski kotlovi kotlovi a koritenje "iomase

Dfikasnost pretvor"e goriva konvencionalnog i konden acijskog kotla

34

9ecentrali acija energetskog trita$ kogeneracijama se mogu amijeniti kotlovi trita$

Prednosti pretvorbe energije u kogeneracijskim postrojenjima sve !e"#a upotreba u sistemima grijanja$ venti%acije i k%imati&acije # 'peci(i!ni s%u!ajevi) podru!no grijanje (javne top%ane) mikro* kogeneracije(+,0k-e%) .anas postoji ni& po&nati/ proi&vo0a!a koji na tr1i"tu nude kogeneracijska postrojenja u paketnoj i&vedbi primjerenoj sistemima u &gradama.

+odjela prema pogonskom agregatu, 8a parnom tur"inom sa plinskom tur"inom sa kom"iniranim ciklusom sa motorom sa unutarnjim i garanjem sa gorivim elijama ostalo$ 8tirling motor, parni motorX 8istem podrunog grijanja s kogeneracijom moe ostvariti naajne utede energije

4anost regulacije kod centralnih sistema grijanja automatska regulacija sistema grijanja moe

34

utediti do 3*F energije =entralna regulacija Wprilagod"a potre"ne topline a grijanje trenutnim potre"ama grade regulacija dovoda u ovisnosti o temperature u prostoru Wetano grijanje ili grijanje o"iteljskih kua Wuteda do (3Fregulacija u ovisnosti o vanjskoj temperaturi (putem mijeajueg ventila) Wstam"ene grade Wuteda do (*F# 3snovnoj regulaciji mogu se dodati upravljaki mehani mi WdnevniBtjedni programi, timer, optimi atori dr# Wpodi anje stepena ugode u prostoru u utedu energije Hnoni reim rada Wuteda do (*F Rokalna regulacija prostora &termostatskiventili (T%4) Wuteda (*+-*F Hugradnja samo termostatskih ventila "e centralne regulacije nije dovoljna Ure1aji ,a lo!alno )so'no* grijanje s !ori&tenje" %osilni# gori a i 'io"ase Roita na kruto, tekue ili plinovito gorivo Hkamini s otvorenim ili atvorenim loitem malo iskoritenje goriva$ YkC 3*+;*F Htrajno aree pei na kruta goriva i vedene od keramike ili metala vee iskoritenje goriva$ YkC )*+,;F Huljne pei s loitima u rasplinjavanje i plinske pei do"ro iskoritenje goriva$YkC ,*+G-F Hpotre"no voditi rauna o privodu svjeeg raka u loite te o prikljuku na odgovarajui dimnjak Hplinske pei mogu se i vesti kao fasadneWmontaana vanjski id i i vod dimnih plinova kro taj idWi vod i vesti kao koaksijalan tako da se kro odvojeni kanal uvodi svjei vanjski rak u predgrijavanje Ure1aji ,a lo!alno )so'no* grijanje s !ori&tenje" ele!tri$ne energije Dlektrine grijalice 2ure0aji &a &ra!enje i3i%i konvekciju top%ine(sa i be& venti%atora) 2e%ektri!ni termoakumu%acioni ure0aji$ ekonomski pogodni u periodima ni1e tari(e ugra0enventi%ator kojim se uprav%ja preko termostata pri%ago0uje se optere#enju teke termoakumulacijske kaljeve pei su rijedak sluaj u novijim gradama# Hkoritenje samostojeih elektrinih grijalica je jedan od energetsko&ekonomski najneisplativijihnaina grijanja prostora i preporuka je da ih se koristi u to manjoj mjeri Podno grijanje grija!i ugra0eni u pod ispod podni/ ob%oga i%i parketa (nose#a konstrukcija s%u1i kao spremnik top%ine) 9i alice topline u i ved"i suvremenih so"nih split&sistema Hvisoka efikasnost pretvor"e elektrine energije Hmogui pro"lem rada na niim temperaturama (starije generacije ure!aja)

Koncept "onitoringa per%or"ansi

34

MONITORING -ER2ORMAN+I +I+TEMA

Monitoring per%or"ansi predsta lja proces !ontinuirane e aluacije proi, odne sposo'nosti i e%i!asnosti ne!og postrojenja i njego i# dijelo a u to!u pos"atranog re"ens!og perioda !ori&tenje" "jerni# podata!a sa postrojenja3 Dvaluacije se ponavljaju u odre!enim vremenskim intervalima u koritenje podataka koji su trenutno dostupni sa on&line prikljuenih mjernih instrumenata# .onitoring performansi tre"a ra likovati od planiranog ispitivanja performansi, kao to je normativno ispitivanje kotlovskog postrojenja koje se i vodi u planiranim vremenskim intervalima u upotre"u instrumenata vee klase tanosti od onih koritenih pri monitoringu performansi# =ilj monitoringa performansi je da se vri kontinuirana evaluacija degradacije (pogoranja) performansi nekog postrojenja ili njegovih dijelova kako "i se o"e "ijedila dodatna informacija koja e pomoi u identifikaciji pro"lema, po"oljanju performansi kao i donoenja ekonomski opravdanih odluka o rasporedu odravanja i optimi aciji rada postrojenja# 'spjean monitoring performansi moe o"e "ijediti informaciju o tome u kojoj mjeri su se performanse postrojenja promijenile, i eventualno koliko je svaki dio postrojenja u rokovao tu promjenu# 3va informacija omoguuje lociranje u roka degradacije performansi unutar postrojenja kao i procjenu prou rokovanih operativnih gu"itaka ' 2ako se moe oekivati da monitoring performansi pomogne u lociranju pro"lema na dijelovima postrojenja, dijagnostiki postupci koji do toga dovode nisu predmet istraivanja u ovom radu# 9a "i se utvrdio nivo kvaliteta performansi posmatranog postrojenja tre"a porediti trenutne sposo"nosti postrojenja a ostvarenje performansi sa njihovim oekivanim vrijednostima 0rema tome, monitoring performansi podra umijeva pore!enje trenutnog sa oekivanim stanjem postrojenja# 0roi vodna sposo"nost je mjera sposo"nosti postrojenja da proi vede i la nu vrijednost a koju je projektovano, to se moe ra likovati od trenutne proi vodnje# =ilj monitoringa performansi je kontinuirana ocjena ove sposo"nosti kao i praenje njene promjene u toku posmatranog vremenskog perioda# 0ri monitoringu performansi susreu se dva pojma$ trenutne performanse i oekivane performanse# Dvaluacija degradacije performansi podra umijeva pore!enje spomenutih veliina# 6a svaki elemenat nekog postrojenja, pa i elektrane, moe se adati proi vodni cilj kao i veliina koja se mjeri i koja predstavlja mjeru ostvarivanja postavljenog cilja# 3ni dijelovi postrojenja koji se odnose na potronju goriva, kao to je sluaj sa parnim kotlom, imaju dva proi vodna cilja, a time i dva mjerna parametra a ocjenu performansi# To proi ila i i injenice da su stepen iskoritenja kotla i produkcija pare dva avisna parametra# ' takvim sluajevima je potre"no vriti evaluaciju stepena iskoritenja ajedno sa evaluacijom produkcije pare, jer se vee vrijednosti produkcije pare mogu postii jednostavnim poveanjem potronje goriva u kom sluaju ocjena performansi ne prika uje stvarnu sliku stanja postrojenja#

34

Postupak prora!una per"ormansi .onitoring performansi podra umijeva ni aktivnosti koje se ponavljaju u odre!enim vremenskim intervalima# Te aktivnosti se naajno ra likuju od postrojenja do postrojenja, avisno od toga koji su mjerni podaci dostupni, od tipa postrojenja, kao i stepena sloenosti prorauna# ' optem sluaju, monitoring performansi tre"a da sadri sve ili "arem neke od sljedeih koraka$ prikupljanje i mjerenih vrijednosti parametaraI pregled, provjera iBili ocjena validnosti mjernih podataka radi pronalaenja greaka i propustaI ispravka identifikovane greke i propusta u i mjerenim podacima -ako je to mogue.I odre!ivanje srednjih vrijednosti i mjerenih podatakaI proraun termodinamskih veliina kao kao to su entalpija i entropijaI upotre"a jednaina masenog, energetskog iBili hemijskog "ilansa da "i se odredili podaci koji nisu i mjereni ali se mogu i raunati na osnovu dostupnih mjerenjaI proraun trenutnih vrijednosti parametara kao to su specifina potronja toplote, stepen iskoritenja, efektivnost i temperaturne ra likeI predvi!anje oekivanih vrijednosti parametara performansi postrojenjaI proraun korigovanih performansiI proraun pogoranja (degradacije) performansi na osnovu ra like i me!u oekivanih i trenutnih vrijednosti parametaraI upotre"a jednaina masenog, energetskog iBili hemijskog "ilansa da "i se odredili podaci koji nisu i mjereni ali se mogu i raunati na osnovu dostupnih mjerenjaI proraun trenutnih vrijednosti parametara kao to su specifina potronja toplote, stepen iskoritenja, efektivnost i temperaturne ra likeI predvi!anje oekivanih vrijednosti parametara performansi postrojenjaI proraun korigovanih performansiI proraun pogoranja (degradacije) performansi na osnovu ra like i me!u oekivanih i trenutnih vrijednosti parametaraI procjena uticaja koji degradacija performansi #!ekivane per"ormanse 1ao to je ve reeno, da "i monitoring performansi imao smisla mora se vriti pore!enje trenutnih sa oekivanim performansama i pratiti ta ra lika tokom odre!enog vremenskog perioda# 3vaj proces je ekvivalentan praenju degradacije (ra like i me!u oekivanih i trenutnih performansi) u toku posmatranog vremenskog perioda# 8 o" irom da je monitoring performansi kontinuiran proces nasuprot npr# normativnim ispitivanjima koja se vre periodino, to se evaluacija performansi u sutini vri a ni ra liitih radnih uslova postrojenja# Time procjena oekivanih performansi postaje najvei i a ov sa aspekta monitoringa performansi# :a slici 4#( dat je primjer oekivanih vrijednosti stepena iskoritenja kotla naspram stvarnih (degradiranih) vrijednosti a jedan parni kotao sa sagorijevanjem vrstog goriva# :ominalni stepen iskoritenja kotla se mijenja u avisnosti od koeficijenta vika raka to je prika ano linijom oekivanih vrijednosti stepena iskoritenja#

34

0ri anali i ovog sluaja pretpostavlja se da je koeficijent vika raka jedini parametar koji se mijenja# 0roi vo!ai kotlova o"ino daju radne krive performansi na kojima se vidi na koji nain se performanse mijenjaju sa promjenom pojedinih radnih parametara# Te krive mogu "iti upotrije"ljene da se i rauna linearna avisnost oekivanog stepena iskoritenja u funkciji od svakog posmatranog radnog parametra# Tre"a primjetiti da jedna taka na pravcu oekivanog stepena iskoritenja predstavlja nominalnu vrijednost stepena iskoritenja koja se javlja samo a sluaj jedne tj# nominalne vrijednosti koeficijenta vika raka # +oreenje nominalne/ oekivane/ trenutne i korigovane vrijednosti stepena iskoritenja parnog kotla 8 o" irom da stvarni parni kotao radi u o"lasti ra liitih koeficijenata vika raka vrlo je vjerovatno da e se i raunate vrijednosti stepena iskoritenja mijenjati po pravcu koji se nala i ispod pravca oekivanih vrijednosti stepena iskoritenja kao to je to prika ano na slici 4#(# 1origovani stepen iskoritenja je ona vrijednost koju "i imao parni kotao posmatran sa postojeim degradacijama pri emu su stvarni radni uslovi svedeni na njihove nominalne vrijednosti# %a lika i me!u korigovane i nominalne vrijednosti stepena iskoritenja predstavlja degradaciju stepena iskoritenja, kao jednog od poka atelja performansi parnog kotla# :aravno, "e o" ira koji sistem monitoringa performansi kotla se koristi, mora se u eti u o" ir injenica da istovremeno sa promjenom koeficijenta vika raka dola i do promjene i nekih drugih parametara kao to su$ koliina goriva, sadraj 3 - u i la nim dimnim plinovima, ula na temperatura me!upregrijane pare, koliina me!upregrijane pare, temperatura napojne vode, ula na temperatura raka, udio O u gorivu, sadraj vlage u gorivu itd# 5ko se pretpostavi da svaki od navedenih parametara ima ne avisan uticaj na stepen iskoritenja kotla onda je mogue upotrije"iti ase"an model oekivanih performansi a svaki spomenuti parametar, pri emu se prati promjena stepena iskoritenja samo pri promjeni tog parametra dok se ostali smatraju nepromijenjenim# Tada je ukupna promjena stepena iskoritenja jednaka proi vodu promjena nastalih pri promjeni svakog od navedenih radnih parametara ase"no# :asuprot tome, alternativno rjeenje "i "ilo u postavljanju modela performansi parnog kotla u vidu raunarskog programa koji sadri matematike modele loita, pregrijaa i me!upregrijaa pare, agrijaa vode i agrijaa raka, asnovane na fi ikalnim akonitostima procesa koji se odvijaju u parnom kotlu# Takav raunarski program kao ula ne veliine u ima sve parametre radnih uslova i predvi!a stepen iskoritenja kao i produkciju vodene pare kao i la ne veliine# $e"inisanje nominalni% vrijednosti 0ostoji nekoliko naina da se do!e do podataka o nominalnim vrijednostima parametara postrojenja kao cjeline ali i njegovih pojedinanih elemenata# ' svrhu monitoringa performansi i "or naina prikupljanja podataka je proi voljan# 5ko monitoring sistem definie degradaciju kao pad performansi u toku posmatranog vremenskog perioda, tada nije potre"no po navanje apsolutnih nominalnih vrijednosti parametara#

34

:eki od naina na koji se definiu nominalne vrijednosti parametara su$ garancije proi vo!aa elemenata postrojenja, koritenje podataka i primopredajnih ispitivanja postrojenja tj# njegovih dijelova, koritenje i mjerenih podataka na postrojenju u vrijeme instalisanja monitoring sistema, podeavanje nominalnih vrijednosti u redovnim vremenskim intervalima koritenjem mjernih podataka sa postrojenja (normativna ispitivanja)# 1otao ima nominalni stepen iskoritenja i nominalnu produkciju vodene pare samo pri nominalnim radnim uslovima koji se jo na ivaju i referentnim radnim uslovima# ' ta"eli 4#( su date "rojane vrijednosti a neke od parametara koji karakteriu radne uslove kao i neke od performansi tj# produkciju vodene pare i stepen iskoritenja posmatranog parnog kotla u TD Tu la# 8vi podaci u navedenoj ta"eli su me!uso"no pove ani# 0romjena "ilo kog od radnih uslova (u odnosu na njegovu nominalnu vrijednost) uticat e na promjenu stepena iskoritenja odnosno produkcije pare u odnosu na njihove nominalne vrijednosti# 0rema tome, da "i se vrila predvi!anja oekivanih performansi postrojenja potre"no je imati odgovarajui model u skup nominalnih podataka kako o radnim uslovima tako i o performansama kotla#

Korigovane per"ormanse 0raenje performansi na postrojenjima sa promjenljivim radnim uslovima je oteano s o" irom na to da vrijednosti veine parametara performansi u tom sluaju tako!e variraju# Aedna od metoda kojom se olakava identificiranje promjene performansi tokom vremena je ZkorekcijaZ tj# svo!enje trenutnih performansi na nominalne radne uslove# 1origovati performanse nai u eti u o" ir promjene koje se mogu oekivati usljed promjena parametara okoline i skupa nominalnih radnih parametara# &eli!ina degradacije 1ao to je ve navedeno degradacija predstavlja smanjenje sposo"nosti postrojenja a ostvarenjem performansi u posmatranom vremenskom periodu# To je relativni parametar i njime se poredi sposo"nost opreme u jednom vremenskom trenutku naspram iste u drugom vremenskom trenutku# 8 o" irom da je npr# korigovani stepen iskoritenja preraunata vrijednost a nominalne radne uslove, tada je ra lika i me!u korigovanih vrijednosti stepena iskoritenja u dva ra liita vremenska trenutka ustvari degradacija tog poka atelja performansi parnog kotla# 0rema tome, degradacija se moe definisati kao promjena korigovanih performansi postrojenja u toku posmatranog vremenskog perioda# Trokovi uzrokovani degradacijom

34

2 svega dosada navedenog moe se vidjeti da je po navanje veliine degradacije performansi postrojenja veoma "itno# 9a "i donijeli odluku o nainu odravanja postrojenja/ rukovaoci na postrojenju moraju nati koliki su gu"ici koje degradacija i a iva prilikom rada postrojenja# 9egradacija performansi parnog kotla ima uticaja na performanse cjelokupnog termoenergetskog postrojenja, a to se moe i raunati koritenjem modela cjelokupnog postrojenja# 3vi uticaji na ukupnu snagu elektrane se mogu i raunati pretvarajui ih u operativne trokove u vidu dodatno potre"ne koliine uglja ili u ./h elektrine energije koja nije prodata "og degradacije koja je nastupila# :akon to je odre!ena veliina degradacije performansi postrojenja i njegovih elemenata, rukovalac na postrojenju tre"a da odredi naj"olji nain upravljanja postrojenjem da "i se ostvarila maksimalna efikasnost procesa, a time i maksimalna do"it# Kontrolna ispiti anja nasuprot on-line "onitoringu 0o nato je da kontrolna ispitivanja kao to su npr#normativna ispitivanja predstavljaju jednokratni postupak ocjene rada pojedinih elemenata ali i postrojenja kao cjeline# 3va ispitivanja se vre u upotre"u mjernih instrumenata vee klase tanosti od instrumenata u svakodnevnoj upotre"i, od kojih je veina postavljena specijalno a tu namjenu# 6a vrijeme mjerenja postrojenje radi pri uslovima koji tre"a da su to "lii projektnim iBili garantnim# =ilj ispitivanja je da se odredi maksimalni apsolutni kapacitet postrojenja i ova ispitivanja se esto i vode sa ciljem provjere ili verifikacije garancija od strane proi vo!aa ili u sluajevima koritenja nove ili remontovane opreme# 8 druge strane, cilj on&line monitoringa je praenje i otkrivanje promjena u performansama elemenata postrojenja pri emu se u skladu s definisanim promjenama podu imaju odgovarajui postupci# 0o navanje apsolutne vrijednosti performansi nije nuno neophodno a postupak on&line monitoringa performansi# 'mjesto toga, najvanija je ponovljivost mjerenja to daje vjerodostojnost procesu praenja promjena tokom vremena# 3snovna ra lika i me!u on&line monitoringa performansi i normativnih ispitivanja sastoji se u tome da se a on&line monitoring koristi sva raspoloiva mjerna oprema koja je svakodnevno dostupna u postrojenju, i koja rukovaocima omoguava uvid u stanje postrojenja# 2 mjerene vrijednosti u optem sluaju nisu adekvatne a ispitivanja garantnih veliina, ali su dovoljno do"re a praenje promjena u degradaciji elemenata postrojenja# 1ontinuiran karakter on&line monitoringa daje mogunost od"acivanja onih mjernih podataka koji nisu u skladu sa dugoronim kretanjima vrijednosti posmatranih parametara# Metode anali,e per%or"ansi .onitoring performansi podra umijeva pore!enje oekivanih vrijednosti performansi elemenata posmatranog postrojenja (kakve "i se oekivale a sluaj rada nove opreme) i njihovih trenutnih vrijednosti# Trenutne performanse se o"ino direktno mjere ili

34

raunaju na osnovu dostupnih mjernih podataka# 9a "i se vrilo predvi!anje oekivanih performansi elemenata postrojenja mora "iti ispunjeno sljedee$ i vrena mjerenja radnih parametara, postojanje metode ili modela a predvi!anja promjene performansi pri promjeni radnih uslova# Anali,a per%or"ansi upotre'o" ra$unars!i# "odela 1orekcione krive koje proi vo!ai opreme dostavljaju svojim kupcima su do"ijene na osnovu fi ikalno asnovanih raunarskih modela a opis performansi postrojenja i predstavljaju prikladan nain a prenos re ultata kompleksne kompjuterske anali e# .e!utim, danas u vrijeme mone raunarske opreme nema potre"e a pojednostavljenjem anali e performansi i njenim svo!enjem na nekoliko krivih# :ema ra loga da se direktno ne koriste raunarski programi a odre!ivanje oekivanih i korigovanih performansi# %a liiti raunarski programi sadre kompleksne, fi ikalno asnovane modele performansi koji se mogu koristiti umjesto korekcionih krivih# ' stvari, proi vo!ai opreme koriste ove raunarske programe da "i kreirali korekcione krive# :eke prednosti koritenja raunarskih programa u odnosu na korekcione krive su$ mogunost modeliranja interakcija i me!u ra novrsnih radnih uslova, fi ikalno asnovani raunarski modeli do voljavaju iroko tolerancijsko podruje promjene radnih uslova, na fi ikalno asnovanim modelima mogu se i raunati uticaji parametara a koje nisu dostupne korekcione krive, fi ikalno asnovani modeli daju detaljnu informaciju o oekivanim performansama to nije sluaj pri upotre"i korekcionih krivih# 3va dodatna informacija moe pomoi u dijagnosticiranju pro"lema 0rocedura anali e performansi postrojenja koritenjem raunarskog modela se sastoji u sljedeem$ :apraviti raunarski model posmatranog postrojenja# 0rocedura a projektovanje modela avisi od karakteristika upotrije"ljenog softveraI 2 vriti provjeru modela na osnovu garantnih podataka proi vo!aa opreme iBili mjernih podataka sa posmatranog postrojenja# 1origovati model tamo gdje je potre"noI 6a svaki interval monitoringa performansi sistema kao ula ne podatke u"aciti i mjerene vrijednosti a radne uslove postrojenjaI 2 vriti raunarsku simulaciju na modelu koji e dati predvi!anja oekivanih performansi kao i la ne podatke i modelaI 3cijeniti degradaciju performansi postrojenja pore!enjem oekivanih performansi, koje je dao model sa i mjerenim vrijednostima na postrojenju# 0redvi!anja performansi koja se do"ijaju i simulacione ver ije modela postrojenja porede se sa podacima do"ijenim od proi vo!aa opreme, i to a iroko podruje radnih uslova kako "i se verifikovala tanost modela# 5ko je potre"no, korekcije se vre u samom di ajnu modela i proces verifikacije se ponavlja sve dok se ne postigne uskla!enost i me!u modela i podataka proi vo!aa opreme 3&;F a cijelo posmatrano radno podruje# %e ultujui model se tek tada moe koristiti a predvi!anja oekivanih performansi a ra liite vrijednosti promjenljivih radnih uslova#

34

Tinjenica je da metoda krivih performansi i metoda raunarskog modela daju na i la u pri"lino iste vrijednosti a sluaj kada se posmatraju uski intervali promjene radnih uslova# .e!utim, ra lika i me!u spomenutih metoda postaje sve naajnija, pose"no u smislu stepena iskoritenja odnosno efektivnosti, pri veoj promjeni radnih uslova# 9rugim rijeima, metoda krivih je i vedena i raunarskih modela i predstavlja pojednostavljenje upotre"e modela, ime se omoguava predvi!anje performansi "e potre"e pokretanja raunarskog programa# -O4AM MO5E6IRAN4A I +IMU6ACI4A ' najirem smislu modeliranje predstavlja isplativo koritenje modela umjesto realnog sistema sa ciljem da se do!e do odre!enog sa nanja# %e ultat modeliranja je model# .odel je uprotena i ideali ovana slika realnosti koji nam omoguuje da se suoimo sa realnim svijetom (sistemom) na pojednostavljen nain, i "jegavajui njegovu kompleksnost i irever i"ilnost, kao i sve opasnosti koje mogu proistei i eksperimenta nad samim realnim sistemom# =ilj modela je da uo"lii na vidljiv, esto formalan nain ono to je sutinsko a ra umijevanje nekog aspekta njegove strukture ili ponaanja# 0odjela modela se moe i vriti na sljedei nain$ [i iki modeli (statiki i dinamiki) i 5pstraktni modeli (opisni, analogni i matematski) .atematskim modelom se pomou odgovarajuih matematskih postupaka i operacija, na osnovu odre!enih podataka, opisuje ponaanje sistema# 9a "i matematski model sluio svrsi, mora da "ude koncepcijski definisan, da je jednostavan a koritenje, da se moe stalno dogra!ivati tj# ra vijati u skladu sa novim ahtjevima i sa nanjima# 3snovna svrha primjene matematskih modela je opisivanje ponaanja realnog sistema u cjelini ili njegovih pojedinih segmenata u odre!enim uslovima# 0rimjena matematskih modela omoguava definisanje odnosa promjenljivih a odre!eni pro"lem# .atematski modeli se mogu podijeliti i na sljedei nain$ 8tatiki, 9inamiki, 9eterministiki, 8tohastiki, 9iskretni, 1ontinuirani# .odeliranje i simulacija ne amislivo je "e raunara# ' modeliranju upotre"a raunara ima dva cilja$ %a voj modela i 2 vo!enje prorauna i upravljanja na osnovu stvorenog modela# :a taj nain modeliranje pomou raunara postaje disciplina kojom se mogu adekvatno i efikasno prika ivati sloeni sistemi i o"likovati i ispitivati njihovo ponaanje# 2 ra modeliranje i simula%ija i raava sloenu aktivnost koja ukljuuje tri elementa$

34

%ealni sistemI .odelI %aunar#

Proces REALNI SISTEM Proces modeliranja

MODEL

simulacije

RAUNAR

0od realnim sistemom podra umijeva se ure!en, me!u avisan skup elemenata koji formiraju jedinstvenu cjelinu i djeluju ajedniki kako "i ostvarili adati cilj ili funkciju, "e o" ira da li se radi o prirodnom ili vjetakom sistemu i "e o" ira da li taj sistem u posmatranom trenutku postoji ili se njegovo postojanje planira u "udunosti# .odel, kao i svaki realan sistem ima svoje o"jekte koji se opisuju atri"utima ili promjenljivim# %aunar kao trea komponenta ove sinte e predstavlja ure!aj koji je sposo"an i vriti instrukcije modela i koji na "a i ula nih podataka generie ra voj modela u vremenu# 0ored spomenutih elemenata tre"a o"ratiti panju i na otkrivanje definisanja relacija koje postoje me!u njima .odeliranje je proces kojim se uspostavlja ve a i me!u realnog sistema i modela, dok je simulacija proces koji uspostavlja relaciju i me!u modela i raunara, kao to je to prika ano na slici 4#3# %ije simulacija moe da o naava vei "roj ra liitih aktivnosti u svakodnevnoj praksi, dok se u mainskoj praksi pod simulacijom podra umijeva proces i gradnje apstraktnih modela a neki sistem ili podsistem realnog svijeta te o"avljanje veeg "roja eksperimenata nad njima# 8a ra vojem informacionih tehnologija dola i do sve vee primjene raunara pri i vo!enju simulacionih eksperimenata# TO-6OTNI 7I6AN+ -ARNOG KOT6A Toplotni proraun parnih kotlova predstavlja osnovu a projektovanje novog ili utvr!ivanje kapaciteta i ostalih karakteristika postojeeg kotla# :a njemu se asnivaju svi ostali prorauni (aerodinamiki, hidrodinamiki, statiki i proraun vrstoe) koji se vre kasnije# 6"og toga od njegove tanosti u velikoj mjeri avise ekonominost i sigurnost ra matranog parnog kotla# Toplotni proraun predstavlja komplikovan i odgovoran adatak koji ahtijeva po navanje cjelokupne pro"lematike kotla pri stacionarnim i prela nim reimima rada, ponaanja kotla pri startovanju i o"ustavi rada, tehnologije i rade pojedinih dijelova i drugih pro"lema# 0ri projektovanju kotlova tre"a teiti maksimalnom iskoritenju goriva u to manje trokove energije a pogon pomonih ure!aja# 6adovoljenje svih ovih uslova nije lako postii, jer najee iskljuuju jedan drugog# %a likuju se kontrolni i projektni toplotni proraun kotla# 1ontrolni proraun se vri ako je a postojei kotao, ije su konstruktivne karakteristike po nate, potre"no utvrditi toplotne reime pri snienim optereenjima, promijenjenom kvalitetu goriva ili promijenjenim parametrima pare koji utiu na reim rada kotla#

34

6a sprovo!enje kontrolnog prorauna potre"no je imati na raspolaganju podatke o konstruktivnim karakteristikama, kvalitetu goriva, parametrima svjee i naknadno pregrijane pare, nainu regulisanja temperature pregrijane pare itd# 2ako se termiki proraun stalno usavrava postojei modeli jo uvijek sadre mnoge pretpostavke i fi iki nekorektne o"rasce koji ih ine nedovoljno pou danim# 5nali a toplotnog "ilansa u kontekstu monitoringa performansi predstavlja primjenu jednaina masenog i energetskog "ilansa na model kotlovskog postrojenja sa ciljem odre!ivanja detaljnih termodinamskih veliina posmatranog sistema# ' anali i toplotnog "ilansa na osnovu skupa ula nih mjernih podataka na i la u se do"ija kompletan skup termodinamskih podataka a svaki tok fluida u modelu, ukljuujui kako i mjerene podatke tako i podatke koji nisu re ultati mjerenja# ' ovom kontekstu, anali a toplotnog "ilansa ne predstavlja predvi!anja performansi postrojenja ili nekih njegovih elemenata ve postupak pri"liavanja re ultatima mjerenja, koritenjem modela masenog i energetskog "ilansa# =ilj anali e toplotnog "ilansa u okviru monitoringa performansi je do"ijanje kompletnog skupa stvarnih radnih parametara sistema# Ti radni parametri se atim mogu koristiti u pojedinanim evaluacijama elemenata postrojenja da "i se odredio stepen degradacije# ' literaturi se esto susree termin programski kod toplotnog "ilansa koji se odnosi na upotrije"ljeni softver a predvi!anja performansi postrojenja# Takvi kodovi u optem sluaju sadre jednaine masenih i energetskih "ilansa, i dodatno modele fi ikalnih karakteristika elemenata postrojenja# 9a "i neki komercijalni kod "io odgovarajui on mora do voljavati korisniku unoenje i mjerenih podataka# 1ada se vri podeavanje programa a toplotni "ilans sa i mjerenim podacima, u optem sluaju je neophodno u"aciti vrijednosti kao to su temperature, protoci, pritisci i snage# 5ko program ahtijeva od korisnika u"acivanje ula nih vrijednosti a i entropsku efikasnost ili stepen iskoritenja i mjenjivaa topline, moe se desiti da se na taj nain vre implicitne pretpostavke o degradaciji dijelova postrojenja ime se negira svha anali e toplotnog "ilansa# 0a!oni !on,er acije "ase i energije 0rimjena masenog i energetskog "ilansa predstavlja nain da se do!e do onih podataka koji nisu do"ijeni mjerenjima ili se ne mogu i mjeriti, ali se mogu upotrije"iti a po"oljanje tanosti postojeih mjernih podataka na posmatranom postrojenju# Toplotni "ilansi su "itna komponeneta "ilo kog on&line monitoring sistema "og toga to na veini postrojenja rijetko postoji dovoljno instrumenata da "i se adekvatno procijenile performanse elemenata postrojenja# 1ao to je ranije reeno, monitoring performansi je proces gdje su mjerni podaci sa postrojenja o"ra!eni tako da se mogu donositi odluke ili akljuci o trenutnoj sposo"nosti ostvarivanja performansi postrojenja# .aseni i energetski "ilansi su nain da se o"e "ijedi dodatna informacija o postrojenju# 3ve ravnotene jednaine tre"a da "udu asnovane na to je mogue manje pretpostavki o sposo"nosti ostvarivanja performansi postrojenja# 'mjesto toga one slue a uspostavljanje ve a i me!u mjerenja koja su i vrena# :a primjer, jednaine toplotnog "ilansa ne tre"a da sadre pretpostavke o koeficijentima prenosa topline u i mjenjivaima topline mada se nekada moraju uvesti i odre!ene pretpostavke o radnoj sposo"nosti pojedinih elemenata postrojenja#

34

3pti princip kon ervacije mase prilino je jednostavan i moe se i ra iti na sljedei nain$ asa je konzervabilna ili odr"iva veliina0 niti se mo"e stvoriti niti unititi/ mogue je samo mijenjati njen hemijski sastav i oblik' 'mjesto toga one slue a uspostavljanje ve a i me!u mjerenja koja su i vrena# :a primjer, jednaine toplotnog "ilansa ne tre"a da sadre pretpostavke o koeficijentima prenosa topline u i mjenjivaima topline mada se nekada moraju uvesti i odre!ene pretpostavke o radnoj sposo"nosti pojedinih elemenata postrojenja# 3pti princip kon ervacije mase prilino je jednostavan i moe se i ra iti na sljedei nain$ asa je konzervabilna ili odr"iva veliina0 niti se mo"e stvoriti niti unititi/ mogue je samo mijenjati njen hemijski sastav i oblik' Cilj anali,e toplotnog 'ilansa parnog !otla 0rimjena anali e toplotnog "ilansa na kotlovska postrojenja je matematiki sloena "og unakrsnih tokova fluida u takvom postrojenju# Aedan od mogue ostvarivih ciljeva pri anali i toplotnog "ilansa kotlovskog postrojenja je do"ijanje kompletnog skupa termodinamskih podataka o kotlu a koji vrijedi da je stepen iskoritenja kotla do"ijen indirektnom metodom jednak stepenu iskoritenja do"ijenim direktnom metodom# 1ao re ultat, na raspolaganju se ima skup podataka o kotlu koji je kompletniji od skupa i mjerenih podataka, a u skladu je sa dostupnim mjerenjima 9rugi cilj je po"oljanje tanosti mjerenja potronje goriva u kotlu# Trei cilj anali e toplotnog "ilansa postrojenja sa %ankin&=lausius ciklusom je do"ijanje informacija o ula nim i i la nim protocima a svaki element postrojenja, to se moe upotrije"iti a ocjenu evaluacije degradacije svakog pojedinanog elementa postrojenja# 0odaci i toplotnog "ilansa kotla omoguavaju da se i vri evaluacija performansi isparivaa, pregrijaa pare i me!upregrijaa, dok dodatni podaci o parnom ciklusu kao to su protoci i entalpije omoguavaju evaluaciju performansi parne tur"ine i agrijaa vode# :a svjetskom tritu postoje ra ni komercijalni softveri a odre!ivanje toplotnog "ilansa termoenergetskog postrojenja me!u kojima su >ate=\cleT. (koriten u ovom radu), 0D08DT., 4irtual0lantT., 8team0roT. i drugi# :jihovim koritenjem mogue je i vriti anali u performansi posmatranog postrojenja na nivou koji je potre"an a primjenu u monitoring sistemima# :a slici prika an je primjer modela koji je do"ijen koritenjem >ate=\cleT. softvera# +rimjer prikaza modela iz so*tvera 1ate23%leT :a sljedeoj slici prika an je princip koritenja kontrolnih volumena u anali i toplotnog "ilansa kotla# 1ao to se sa slike moe vidjeti pregrijanje pare je modelirano u dva dijela (00 i 00-)# 0rimarni pregrija pare (00) se nala i u o raenom dijelu kotla, dok se drugi pregrija pare (00-) nala i u o"lasti konvektivnog prenosa toplote# 8lian princip modeliranja je primjenjen i na me!upregrijae pare (.0 i .0-)# 4ontrolni volumeni za potrebe analize toplotnog bilansa kotla ' ta"eli 4#3 dat je prika nekih ula nih i i la nih veliina pri proraunu toplotnog "ilansa parnog kotla# 0ri tome se pod ula nim veliinama podra umijevaju mjerenja ahtijevanih

34

parametara, dok su i la ne veliine re ultati sprovedenog toplotnog "ilansa parnog kotla# Osno ne 'ilansne jedna$ine 5ko se kotao posmatra u stacionarnom reimu rada, moe se postaviti da su vrijednosti i la nih veliina mase i energije jednaki ula nima# 1onkretno, a "ilans energije moe se rei da je adovoljen, ako je energija dovedena gorivom u loite jednaka energiji koju je prijemnik toplote sa so"om i nio i kotla uveanoj a energiju kojom je tre"alo nadomjestiti kotlovske gu"itke Toplotni tok u loitu Toplotni 'ilans ,agrija$a ode Toplotni "ilans isparivaa Toplotni 'ilans pregrija$a pare Toplotni "ilans agrijaa raka -RORA8UN -ER2ORMAN+I -ARNOG KOT6A +tepen is!ori&tenja parnog !otla Q k = 1 Q gdje su$ & toplotni tok koji prima i sa so"om i parnog kotla i nosi prijemnik toplote, S &toplotni tok oslo"o!en i doveden u loite kotla sagorijevanjem goriva Kudui da je korisna energija a proi vodnju pare jednaka energiji koja se preda vodiBpari (umanjenoj a energiju "ilo koje odu ete koliine vode koja se ovdje ne posmatra), stepen iskoritenja kotla je u stvari jednak energiji koja se preda pariBvodi podijeljeno sa energijom koja se unosi u kotao# 0rema tome stepen iskoritenja kotla se detaljnije moe prika ati sljedeom formulom$ D( h pp h p ) + D ( h p ht ) + D( ht hnv ) k = Bhd + mz hz 0rethodno opisana anali a toplotnog "ilansa kotla se moe sprovesti koritenjem "rojnih komercijalnih raunarskih programa# Ti programi imaju odre!ene prednosti, tako da korisnik ne mora da formulie ili rjeava jednaine toplotnog "ilansa kotla, kao i algoritme a odre!ivanje termodinamskih oso"ina dimnih plinova i vode, koji se tako!e nala e u spomenutim programima# 1orisnik takvog programa se moe skoncentisati na postavljanje modela kotla i na anali u re ultata koje takav model daje, umjesto da provodi vrijeme piui jednaine i rjeavajui ih#

O$e!i ane per%or"anse parnog !otla 9a "i se odredila degradacija performansi, mora se i vriti pore!enje trenutnih sa oekivanim performansama# Trenutne performanse se do"ijaju na osnovu dostupnih

34

mjernih podataka, u dodatne podatke do"ijene na osnovu anali e toplotnog "ilansa kotlovskog postrojenja# 0odaci do"ijeni i anali e toplotnog "ilansa predstavljaju trenutno stanje postrojenja i najrealniji opis trenutnih performansi# 3ekivane performanse su one performanse koje "i se mogle oekivati od elemenata postrojenja, kada "i oni radili pri nominalnoj efektivnosti, ali pri trenutnim radnim uslovima# 3ekivane performanse se moraju i raunati pose"no, a svaki dio kotlovskog postrojenja, a koji se eli i vriti ocjena degradacije# 0ri tome je potre"no odrediti degradaciju kotla kao cjeline, a atim i degradaciju pojedinanih dijelova kotla$ loita, ekranskih cijevi, o raenih pregrijaa pare, konvektivnih pregrijaa pare itd# 'potre"a komercijalnih softvera omoguava predvi!anja oekivanih performansi svakog pojedinanog elementa kotlovskog postrojenja, u uslov da postoje stvarni podaci o performansama tih elemenata kotlovskog postrojenja# 3vakva predvi!anja performansi elemenata kotlovskog postrojenja ne tre"a i jednaavati sa predvi!anjima performansi kotla kao cjeline, pri emu se koriste nominalne karakteristike performansi svih elemenata kotlovskog postrojenja# .odelsko predvi!anje performansi kotlovskog postrojenja kao cjeline se moe implementirati u raunarski model kotlovskog postrojenja# 'la ne i i la ne veliine a model oekivanih performansi kotlovskog postrojenja se ra likuju od onih upotrije"ljenih u anali i toplotnog "ilansa kotla# ' terminologiji koja je koritena u upotrije"ljenom softveru anali a toplotnog "ilansa predstavlja ]projektni adatakN, dok anali a oekivanih performansi to nije# #!ekivane per"ormanse lo'ita 0rostor a sagorijevanje u loitu kotla se moe modelirati kao komora sa do"rim mijeanjem reaktanata, a koju je relevantna jedna temperatura dimnih plinova# 3vako uvedena pretpostavka u modeliranju je jo pojednostavljena na nain da se anemaruje raspodjela temperature dimnih plinova u loitu# 3vakav pristup se do sada poka ao upotre"ljivim a predvi!anje promjena koje nastaju u performansama kotla a sluaj kada se mijenjaju optereenje kotla ili radni uslovi# .odel loita koristi podatke i toplotnog "ilansa kotla kao ula ne vrijednosti u model# Tamo gdje postoje kvalitetna mjerenja, podaci i toplotnog "ilansa kotla jednaki su mjernim podacima# 1ao to je ve ranije navedeno, u anali i toplotnog "ilansa kotla koriste se jednaine masenih i energetskih "ilansa, u koritenje i mjerenih parametara, kako "i se predvidjele vrijednosti onih parametara a koje ne postoje dostupni mjerni podaci# ' ta"eli 4#; su prika ani ula ni i i la ni podaci a model oekivanih performansi loita# 2 la ne veliine i posmatranog modela performansi loita su oekivane vrijednosti prenosa toplote a svaki od tri navedena i mjenjivaa toplote (ekranske cijevi, pregrija i me!upregrija pare)# 2 podataka o oekivanim performansama loita dalje se mogu odrediti oekivane vrijednosti stepena iskoritenja iBili istoe svakog od tri navedena i mjenjivaa# 5ekivane per*ormanse konvektivnih pregrijaa i meupregrijaa pare 0redvi!anja oekivanih performansi konvektivnih pregrijaa vre se na osnovu raunarskog modela, u koritenje podataka o ula nim parametrima dimnih plinova i

34

pregrijane pare do"ijenih i toplotnog "ilansa# 3ekivana vrijednost koliine i mijenjene toplote u posmatranom pregrijau predstavlja i la nu veliinu i modela# 5EGRA5ACI4A +TE-ENA I+KORI.TEN4A -ARNOG KOT6A 9egradacija se definie kao smanjenje stepena iskoritenja parnog kotla u pore!enju sa situacijom kada "i kotao radio pri projektnim (nominalnim) radnim uslovima# 9rugim rijeima, degradacija u stepenu iskoritenja kotla predstavlja ra liku i me!u nominalnog stepena iskoritenja i stvarnog stepena iskoritenja kojeg "i posmatrani kotao ostvario da radi pri nominalnim radnim uslovima# 3va ista definicija se moe primijeniti i na evaluaciju dijelova kotlovskog postrojenja# 9egradacija performansi nekog i mjenjivaa toplote (toplotni fluks), koji se nala i u toku dimnih plinova, jednaka je ra lici i me!u projektne (nominalne) vrijednosti toplotnog fluksa i stvarne vrijednosti toplotnog fluksa koju "i posmatrani i mjenjiva ostvario a sluaj da radi pri nominalnim ula nim parametrima dimnih plinova i vod 0rema tome, ukupne performanse jednog posmatranog parnog kotla se mogu pratiti ili monitoringom korigovanog stepena iskoritenja ili praenjem degradacije stepena iskoritenja tokom nekog vremenskog perioda# 5ko aista dola i do degradacije performansi kotlovskog postrojenja, korigovana vrijednost stepena iskoritenja kotla e se smanjivati# .e!utim, stepen iskoritenja kotla sam a se"e daje vrlo malo informacija o tome ta je u rok degradacije# 3n je samo informacija o tome da pro"lem postoji, ali je potre"na detaljnija anali a da "i se otkrio u rok pro"lema# 5ko je oekivani stepen iskoritenja kotla i raunat na osnovu metoda koje su prethodno opisane, onda on u ima u o" ir promjene u sastavu ili vrsti goriva, uslovima okoline, optereenju, viku raka i drugim radnim uslovima# 1origovani stepen iskoritenja e se mijenjati samo u onim situacijama ako postoji pro"lem u samom kotlu, a ne ako se mijenjaju radni uslovi#