II. Kolokvij iz TEHNIKE TERMODINAMIKE (PRIMJER #1) KEMIJSKO INENJERSTVO I EKOINENJERSTVO Datum: 32. 01. 2013. ; Sat: ??-??

; Mjesto: Maruliev trg 19, Velika predavaonica 1. ZADATAK Izolirana posuda volumena 0,5 m3 podijeljena je pregradom na dva jednaka dijela. U jednom dijelu posude je smjesa duika i ugljikovog dioksida, iji se molni udjeli odnose kao 30:70, a termometar na tom dijelu posude pokazuje 15 C. U drugom dijelu posude je zrak temperature 20 C i tlaka 2 bar. Stanje okolia je normalno. Koliki treba biti tlak u prvom dijelu posude, da bi molni udio duika u konanoj mjeavini bio 60 %? Kolika e biti temperatura u posudi nakon mijeanja ovih plinova i koliku e vrijednost pokazivati manometar na posudi? Koliki su konani parcijalni tlakovi sudionika? p1 = 1,245 bar ; TM = 290,96 K (17,81 C) ; pp,3 = 0,608 bar ; p N 2 = 0,9727 bar ;

pCO2 = 0,4400 bar ;

pO2 = 0,2084 bar .

2. ZADATAK Dimni plinovi molnog sastava 12 % CO2 , 6 % H2O , 5 % O2 i 77 % N2 , poetnog stanja 10 bar i 1000 C, u plinskoj turbini ekspandiraju adijabatski s trenjem do okolinog tlaka 1 bar i temperature 500 C, a potom se u izmjenjivau topline hlade do 200 C predajui toplinski tok vodi temperature 20 C koja se pri tlaku 2 bar zagrijava do temperature 100 C. Za protonu masu dimnih plinova 20 000 kg/h, izraunajte snagu plinske turbine i protonu masu zagrijavane vode! Za dimne plinove raunati sa srednjim molarnim toplinskim kapacitetima! Proces s dimnim plinovima skicirati u p,v- i T,s-dijagramu, a s vodom samo u T,s-dijagramu!

( P12 = 3383 kW ;

qm ,w = 5,539 kg/s = 19 940 kg/h .)

3. ZADATAK U vrstoj posudi se nalazi mokra vodena para tlaka 5 bar i gustoe 25 kg/m3. Dovoenjem topline pri stalnom volumenu, tlak mokre pare se povea na 60 bar. Kakvo je stanje pare prije i nakon dovoenja topline? Ako je ukupni volumen posude 10 litara, koliko litara vrele kapljevine se na poetku nalazi u posudi? Koliko topline (kJ) treba dovesti u procesu? Kolika je srednja temperatura dovoenja topline? Skica procesa u p,v- i T,s-dijagramu!
x1 = 0,10411 kg/kg ; p2 = 60 bar; 2 330 C ; V1 = 0,0002447 m 3 = 0,2447 L ; Q12 = 476,3 kJ ; Tsr,12 = 493,23 K (220,08 C) .

4. ZADATAK Parni kotao proizvodi 25 000 kg/h pregrijane vodene pare tlaka 60 bar i temperature 500 C. Nakon ekspanzije u prvom stupnju turbine, dio pare se odvodi u grijalicu u kojoj potpuno kondenzira pri temperaturi 160 C zagrijavajui oslobaanim toplinskim tokom 60 000 kg/h vode od 15 C na 85 C. Ostatak pare ekspandira u drugom stupnju turbine do tlaka 0,06 bar te u kondenzatoru potpuno kondenzira. Oba se kondenzata pumpama vraaju u kotao. Izraunajte snagu turbine! Koliko se ukupnog toplinskog toka dovodi u kotlu? Koliko (kg/h) rashladne vode treba dovoditi za hlaenje kondenzatora, ako se ona prolaskom kroz kondenzator zagrije za 8 C? Izraunajte priblinu snagu pumpe za povrat kondenzata iz kondenzatora u kotao! Skica procesa u T,s- i h,s-dijagramu! P = 7465 kW ; dov = 21 525 kW ; qm ,RV = 274,2 kg/s 987 000 kg/h ; PPP1 = 28,2 kW .

II. Kolokvij iz TEHNIKE TERMODINAMIKE (PRIMJER #2) KEMIJSKO INENJERSTVO I EKOINENJERSTVO Datum: 32. 01. 2013. ; Sat: ??-?? ; Mjesto: Maruliev trg 19, Velika predavaonica
1. ZADATAK

U izolirano mjealite ulaze tri plinske struje. Prva je struja zrak stanja 3 bar i 60 C, iji je koliinski protok 2,6 kmol/h, druga je struja kisik stanja 2,5 bar i 80 C i volumenskog protoka 35 m3/h, dok je trea struja metan tlaka 2 bar i temperature 50 C. Nastala se mjeavina odvodi iz mjealita pod tlakom 2 bar. Molni udio metana u mjeavini je 20 %. Kolika je temperatura nastale mjeavine i njen volumenski protok? Izraunajte molni sastav mjeavine i parcijalni tlak svakog sudionika u njoj! M = 65,96 C (339,11 K) ; qV ,M = 98,33 m 3 /h = 0,02731 m 3 /s ; yO2 = 0,5055 ; y N 2 = 0,2945 ;
yCH 4 = 0,2000 ;

2 = 1,0111 bar ; pO

p N 2 = 0,5889 bar ;

4 = 0,4000 bar . pCH

2. ZADATAK U vrstoj posudi volumena 100 L nalazi se mokra vodena para temperature 20 C, koja sadri jednu litru vrele kapljevine. Odredite konano stanje u posudi ako se sadraj posude zagrije do temperature 400 C! Izraunajte toplinu dovedenu sadraju posude i srednju temperaturu dovoenja topline! Kod kojeg e tlaka nestati posljednje kapljice kapljevine? Skica procesa u p,v- i T,s-dijagramu! p3 30 bar (pregrijana para, iz h,s-dijagrama; Topl.tabl.: 29,818 bar); Q13 = 2845,55 kJ ; Tsr,13 = 430,17 K (157,02 C) ; Stanje suhozasiene pare postie se na tlaku p1 19,91 bar i

temperaturi 1 = 212,16 C .
3. ZADATAK Parni kotao proizvodi 40 000 kg/h vodene pare stanja 70 bar i 450 C. U prvom stupnju turbine para ekspandira do 20 bar. Pri tom tlaku dio pare se odvaja za regenerativno predgrijavanje kondenzata, a ostatak se vodi u drugi stupanj turbine u kojem nastavlja ekspanziju sve do kondenzatorskog tlaka 0,07 bar, pri kojem potpuno kondenzira. Kondenzat koji nastaje u kondenzatoru tlai se pumpom na 20 bar i mijea s parom oduzetom iz turbine u takvom omjeru da nastaje vrela voda tlaka 20 bar. Drugom pumpom dobivena se vrela kapljevina tlai na kotlovski tlak 70 bar i utiskuje u kotao. Koliki je termiki stupanj djelovanja opisanog procesa? Kolika je snaga turbine i toplinski tok dovoen u kotlu, te koliko rashladne vode treba dovoditi za hlaenje kondenzatora, ako se ona pritom smije zagrijati za 10 C? Skica procesa u T,s- i h,s-dijagramu! = 0,4161 ; P = 11 000 kW ; dov = 26 440 kW ; qm,w = 368,7 kg/s = 1,3275 10 6 kg/h . 4. ZADATAK Rashladno postrojenje s amonijakom kao radnom tvari radi s temperaturom u isparivau -15 C i s odvoenjem toplinskog toka pri kondenzatorskom tlaku 11,672 bar. Suhozasienu paru koja izlazi iz isparivaa kompresor izentropski tlai na kondenzatorski tlak. Kondenzacijom dobivena vrela kapljevina priguuje se na isparivaki tlak. Iz hladionice radna tvar odvodi 500 kW toplinskog toka. Izraunajte maseni protok pare kroz kompresor, snagu za pogon kompresora i toplinski tok odvoen u kondenzatoru! Kolika je temperatura pregrijane pare nakon kompresije i sadraj pare u mokroj pari nastaloj priguivanjem? Proces skicirati u T,s- i h,s-dijagramu!

qm = 1632 kg/h ; Pkompr = 104,9 kW ; odv = 604,9 kW ; 2 = 99,09 C ; x4 = 0,16033 .

PRIMJERI ISPITNIH PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ UVODA U TERMODINAMIKU

(Upute za uporabu: vidjeti na kraju!)

A Osnovni pojmovi
1. to su veliine stanja? Koje dvije grupe veliina stanja postoje i po emu se razlikuju? Nabrojite sve s kojima smo se sluili i napiite njihove mjerne jedinice! 2. to se mjeri s pomou manometra i U-cijevi? Smijemo li na njima oitane vrijednosti izravno unositi u formule s kojima raunamo (primjerice u jednadbu stanja idealnog plina)? 3. Nabrojite sve oblike energije koje neki sustav moe sadravati! Koje su im znaajke? Kojim se mjernim jedinicama izraavaju? 4. Nabrojite prijelazne oblike energije! Koliko ih ima i kako su definirani (rijeima)? Jesu li oni veliine stanja? Kako se nazivaju (i kojim se mjernim jedinicama izraavaju) u zatvorenom, a kako u otvorenom sustavu? 5. to je toplinski kapacitet tijela i kako je definiran? to je specifini, a to molarni toplinski kapacitet tijela i kako su definirani? Moe li toplinski kapacitet biti beskonaan? 6. to su to ravnoteni procesi? Koje uvjete mora ispunjavati tijek procesa da bi ga mogli smatrati ravnotenim? Koliko ravnotenih uvjeta treba biti narueno da bi proces bio neravnotean? 7. Kako glasi prvi postulat ravnotee? 8. Kako glasi drugi postulat ravnotee?

B Prvi glavni stavak za zatvoreni sustav

1. Napiite prvi glavni stavak za zatvoreni sustav, u punom obliku; komentirajte lanove! Skica opeg sustava! 2. Napiite prvi glavni stavak za zatvoreni sustav, u skraenom obliku; komentirajte lanove! Skica opeg sustava! Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti: Gdje se pojavljuje (mehaniki) rad i s kim se izmjenjuje? Navedite bar dva naina na koje sustav izmjenjuje rad! Prikaite skicom konkretnih primjera! Kojim je izrazom definiran rad zbog promjene volumena sustava? Kako se na temelju tog izraza moe rad zbog irenja tvari prikazati u p,v-dijagramu? Za kakvu vrstu procesa to vrijedi? Moe li se apsolutno sprijeiti izmjena rada sustava i njegova okolia? Kakva bi trebala biti granica sustava? Postoji li takvo to u prirodi? Gdje se pojavljuje toplina? Po emu se (u raunu) razlikuje dovedena od odvedene topline? Kako glasi dogovor o predznacima?

S kime sustav izmjenjuje toplinu? Kako se taj sudionik naziva opim imenom? Koja dva naziva se koriste prema smjeru izmjene topline u odnosu na sustav? to je toplinski spremnik beskonanog toplinskog kapaciteta? Mijenja li se njegova temperatura u tijeku izmjene topline? Postoji li takvo tijelo u prirodi? Navedite bar dva primjera! to je adijabatska promjena stanja? Postoji li idealna toplinska izolacija koja moe apsolutno sprijeiti izmjenu topline?

C Prvi glavni stavak za otvoreni sustav

1. Napiite prvi glavni stavak za otvoreni sustav, u punom obliku; komentirajte lanove! Skica sustava! 2. Napiite prvi glavni stavak za otvoreni sustav, u skraenom obliku; komentirajte lanove! Skica sustava! Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti: Gdje se pojavljuje (mehanika) snaga i s kim se izmjenjuje? Skicom prikaite turbinu i stapni/klipni stroj i na tim primjerima objasnite izmjenu rada! Kojim je izrazom definiran tehniki rad? Kako se na temelju tog izraza moe tehniki rad prikazati u p,v-dijagramu? Za kakvu vrstu procesa to vrijedi? Gdje se pojavljuje toplinski tok? Po emu se (u raunu) razlikuje dovedeni od odvedenog toplinskog toka? Kako glasi dogovor o predznacima? S kim promatrani sustav izmjenjuje toplinski tok? Kako se taj sudionik naziva opim imenom? Kako se naziva prema smjeru izmjene topline? to je toplinski spremnik beskonanog toplinskog kapaciteta? Mijenja li se njegova temperatura u tijeku izmjene topline? Postoji li takvo tijelo u prirodi? Navedite bar jedan primjer! Kako je, u opem sluaju (za bilo kakvu tvar), definirana entalpija tvari? to su to stacionarni procesi?

D Drugi glavni stavak (zakon)

1. Kako glasi (rijeima) Clausiusova formulacija drugoga glavnog stavka? 2. Kako glasi (rijeima) Thomsonova formulacija drugoga glavnog stavka? 3. Kako glasi (rijeima) Planckova formulacija drugoga glavnog stavka? 4. Koje jednadbe nazivamo analitiki oblik drugoga glavnog stavka? Napiite izraze za ravnotene i za neravnotene promjene stanja! 5. Koja veliina stanja je uvedena drugim glavnim stavkom? Znamo li njen apsolutni iznos? Kako izbjegavamo taj problem? 6. Koji je dijagram osnovan zato da se mogu iskoristiti ove jednadbe (T,s-dijagram)? emu je jednaka povrina ispod linije promjene stanja u ovom dijagramu i za kakve promjene stanja to vrijedi?

7. Koji je jo dijagram (osim T,s-dijagrama) osnovan tako da ima na apscisi (jedininu) entropiju tvari? to mu je na ordinati? Za kakve je procese taj dijagram posebno pogodan? Moe li se u njemu povrini (rafuri) pridijeliti fizikalno znaenje? 8. to je u termodinamici IZOLIRANI SUSTAV? to vrijedi za entropiju izoliranog sustava? to vrijedi za promjenu entropije izoliranog sustava? 9. Kako se zovu procesi za koje je entropija izoliranog sustava konstantna (promjena entropije izoliranog sustava jednaka nuli)? Jesu li takvi procesi mogui u prirodi/tehnici? 10. Moe li se entropija izoliranog sustava smanjivati? Znate li to potkrijepiti primjerom?

E Kruni procesi (openito)

1. to je osnovno obiljeje krunoga procesa? Kakva tvar moe posluiti za njegovu provedbu? Prikaite jedan opi kruni proces u p,v- i T,s-dijagramu! to je neto rad krunog procesa i kako se sve moe izraunati? Napiite prvi glavni stavak primijenjen na kruni proces! to po definiciji otpada iz prvoga glavnog stavka za krune procese? 2. Moe li se kruni proces provesti samo s dovoenjem topline? Moe li se kruni proces provesti samo s odvoenjem topline? 3. Koje dvije grupe krunih procesa postoje i koja je svrha (uinak) svake od njih? 4. Koja je svrha provedbe desnokretnoga krunog procesa? ime se iskazuje uinkovitost desnokretnoga krunog procesa? Koje brojane vrijednosti moe taj pokazatelj poprimiti? Koliko je najmanje toplinskih spremnika potrebno za provedbu desnokretnoga krunog procesa? 5. Koja je svrha provedbe lijevokretnoga krunog procesa? ime se iskazuje uinkovitost lijevokretnoga krunog procesa? Koje brojane vrijednosti taj pokazatelj obino poprima? to su to rashladni procesi, a to dizalice topline (toplinske pumpe)? Koliko je najmanje toplinskih spremnika potrebno za provedbu lijevokretnoga krunog procesa? S koliko se toplinskih spremnika redovito ipak provodi lijevokretni kruni proces da bi imao svoju svrhu? 6. to je perpetuum mobile prve vrste? to je perpetuum mobile druge vrste? 7. Od kojih se promjena stanja sastoji Carnotov kruni proces? Ovisi li njegov prikaz u T,s-dijagramu o vrsti radne tvari? Kako glasi izraz za termiki stupanj djelovanja Carnotova krunog procesa, te ovisi li on o vrsti radne tvari? 8. to je karnotizacija nekog ne-Carnotovog krunog procesa? Nacrtajte neki opi kruni proces u T,s-dijagramu i karnotizirajte ga! Koliki je termiki stupanj djelovanja zamjenskog Carnotovog procesa u odnosu na izvorni proces?

F Idealno nestlaive tvari

1. Kako glasi (termika) jednadba stanja idealno nestlaive tvari? Ako nametnemo stalan tlak u procesu, to se dogaa s volumenom te tvari? 2. O emu ovisi (ime je odreena) unutarnja energija idealno nestlaive tvari? Kako glasi opi izraz za unutarnju energiju idealno nestlaive tvari? to je nepoznato u tom izrazu? Kako moemo raunati promjenu unutarnje energije idealno nestlaive tvari u sluaju da je jedinini toplinski kapacitet tvari neovisan o temperaturi?

G Idealni plinovi
1. Napiite razliite (sve kojih se moete sjetiti) oblike jednadbe stanja idealnog plina! Kakve su mjerne jedinice pojedinih lanova, a kakve za cijelu jednadbu? 2. O emu ovisi (ime je odreena) unutarnja energija idealnog plina? Kako glasi opi izraz za unutarnju energiju idealnog plina? to je nepoznato u tom izrazu? Kako moemo raunati promjenu unutarnje energije idealnog plina u sluaju da je jedinini toplinski kapacitet tvari neovisan o temperaturi? 3. O emu ovisi (ime je odreena) entalpija idealnog plina? Kako glasi opi izraz za entalpiju idealnog plina? to je nepoznato u tom izrazu? Kako moemo raunati promjenu entalpije idealnog plina u sluaju da je jedinini toplinski kapacitet tvari neovisan o temperaturi? 4. Kako glasi Mayerova jednadba? Ovise li jedinini toplinski kapaciteti idealnih plinova cp i cv (ili Cm,p i Cm,v ) o tlaku ili volumenu plina?

H Smjese idealnih plinova

1. Kako se opisuje sastav smjese idealnih plinova? Napiite definicijske izraze za maseni i molni udio nekog sudionika u smjesi! 2. Kako glasi Daltonov zakon? 3. Kako glase izrazi za raunanje prosjenih vrijednosti pojedinih svojstava smjese? Navedite izraze za specifina i za molarna svojstva!

Ravnotene promjene stanja idealnih plinova u zatvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)? 2. Izobarna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)? 3. Izotermna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)? U kakvom su odnosu rad i toplina kod izotermne promjene stanja? 4. Izentropska promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)? Iz ega se dobije (ili u to se pretvara) rad izentropske promjene stanja? U kakvom su odnosu pojmovi adijabatska i izentropska promjena stanja? Koji jo naziv koristimo za izentropsku promjenu stanja? Moe li promjena stanja biti adijabatska, a da nije izentropska? Moe li promjena stanja biti izentropska, a da nije adijabatska?

5. Politropska promjena stanja, 1 < n < , ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu)? to je neobino u odvijanju ove politrope i zato do toga dolazi? 6. Nacrtajte razliite politrope (etiri posebne i po jednu predstavnicu za svako podruje izmeu njih) u zajednikom p,v- i T,s-dijagramu, tako da prolaze kroz jednu toku! Zamislimo li to presjecite kao polaznu toku promjene stanja, u kojim smjerovima treba toplinu odvoditi i u kojima dovoditi, te u kojim smjerovima se rad dobije, a u kojima troi?

Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti: to su ravnotene promjene stanja? Koji sve uvjeti moraju biti ispunjeni da bi promjena stanja bila ravnotena? Objasnite uz skicu! Kad je promjena stanja prikazana neprekinutom crtom u p,v- i T,s-dijagramu i kad se smije povrina u dijagramu rafirati i proglasiti radom, dotino toplinom? Na temelju kojih jednadbi se to smije uiniti?

Ravnotene promjene stanja idealnih plinova u otvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u procesu)? 2. Izobarna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u procesu)? 3. Izotermna promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u procesu)? 4. Izentropska promjena stanja ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u procesu)? U kakvom su odnosu pojmovi adijabatska i izentropska promjena stanja? Koji jo naziv koristimo za izentropsku promjenu stanja? Moe li promjena stanja biti adijabatska, a da nije izentropska? Moe li promjena stanja biti izentropska, a da nije adijabatska?

5. Politropska promjena stanja, 1 < n < , ekspanzija/kompresija (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu, napisati izraze za izmijenjenu snagu i toplinski tok izmijenjen u procesu)? to je neobino u odvijanju ove politrope? Kakav je specifini (ili molni) toplinski kapacitet plina kod takve politrope? 6. U jednom p,v- i T,s-dijagramu nacrtajte razliite politrope (etiri poimence spomenute i za ostale samo po jednu predstavnicu za svako podruje dijagrama) tako da sve prolaze kroz jednu toku! Ako tu zajedniku toku (presjecite) shvatimo kao poetak procesa, oznaite u koja podruja dvaju dijagrama moemo doi dovoenjem dotino odvoenjem topline, te kod kojih se promjena stanja rad dobiva, a kod kojih se troi! Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti: to su ravnotene promjene stanja? Koji sve uvjeti moraju biti ispunjeni da bi promjena stanja bila ravnotena? Objasnite uz skicu! Kad je promjena stanja prikazana neprekinutom crtom u p,v- i T,s-dijagramu i kad se smije povrina u dijagramu rafirati i proglasiti tehnikim radom, dotino toplinom? Na temelju kojih jednadbi se to smije uiniti?

K Kruni procesi s idealnim plinovima kao radnom tvari

1. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Carnotov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Carnotova procesa! Ovisi li on o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte (po vlastitom izboru) jednu (konstantnu)

temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa! Utjee li na termiki stupanj djelovanja irina tog procesa u T,s-dijagramu? Kako povisiti termiki stupanj djelovanja Carnotova procesa? 2. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Jouleov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Jouleova procesa! Ovisi li on o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa! 3. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Ottoov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Ottoova procesa! Ovisi li on o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa! 4. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Dieselov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Dieselova procesa! Ovisi li on o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa! 5. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Ericsonov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Ericsonova procesa! Ovisi li on o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa! 6. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu desnokretni Stirlingov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraz za termiki stupanj djelovanja Stirlingova procesa! Ovisi li on o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte po vlastitom izboru jednu (konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa! 7. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu lijevokretni Carnotov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraze za faktor hlaenja i faktor grijanja lijevokretnog Carnotova procesa! Ovise li oni o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte (po vlastitom izboru) jednu (konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa! 8. Prikaite u p,v- i T,s-dijagramu lijevokretni Jouleov kruni proces s idealnim plinom! Napiite izraze za faktor hlaenja i faktor grijanja lijevokretnog Jouleova procesa! Ovise li oni o svojstvima radne tvari (idealnog plina)? Ucrtajte (po vlastitom izboru) jednu (konstantnu) temperaturu ogrjevnog spremnika i jednu (konstantnu) temperaturu rashladnog spremnika za provedbu tog procesa!

L Neravnotene promjene stanja idealnih plinova u zatvorenom sustavu

1. Mijeanje dvaju (ili vie) plinova u zatvorenoj, toplinski izoliranoj posudi kojim fizikalnim zakonima su odreeni konana temperatura i konani tlak izvedite izraze! 2. Mijeanje dvaju (ili vie) plinova u zatvorenoj, toplinski neizoliranoj posudi kojim fizikalnim zakonima su odreeni konana temperatura i konani tlak izvedite izraze!

Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti: to su neravnotene promjene stanja? Moemo li kod njih pratiti proces u svakom djeliu od poetka do kraja? Ako proces tee adijabatski, je li on izentropski?

M Neravnotene promjene stanja idealnih plinova u otvorenom sustavu

1. to je priguivanje kao proces? Skicirajte priguilite, napiite opu jednadbu koja vrijedi za taj proces! Koje su pretpostavke postavljene na proces, a koji je rezultat? Kakav je rezultat za priguivanje bilo kakve tvari, a kakav za priguivanje idealnih plinova? Skicirajte taj proces u p,v-, i T,s i h,s-dijagramu za idealni plin! 2. Mijeanje dviju (ili vie) struja idealnih plinova u toplinski izoliranom mjealitu kojim fizikalnim zakonom je odreena konana temperatura izvedite izraz! ime je odreen konani tlak? Koliko sudionika ima taj proces? 3. Mijeanje dviju (ili vie) struja idealnih plinova u toplinski neizoliranom mjealitu kojim fizikalnim zakonom je odreena konana temperatura izvedite izraz! ime je odreen konani tlak? Koliko sudionika ima taj proces? Uza svako od tih pitanja, treba znati objasniti: to su neravnotene promjene stanja? Moemo li kod njih pratiti proces u svakom djeliu od ulaznog do izlaznog presjeka? Kako (po dogovoru) prikazujemo neravnotene procese u dijagramima? Koja fizikalna pojava je bitni sastavni dio takvih neravnotenih procesa? Ako proces tee adijabatski, je li on izentropski?

N Ponaanje realnih tvari

1. Nacrtajte dijagram fazne ravnotee za istu tvar! Koja su podruja u tom dijagramu? Koje promjene agregatnog stanja su prikazane u tom dijagramu? to znate o nagibu pojedinih linija napetosti? Koje su dvije karakteristine toke u dijagramu? 2. to je karakteristino za izobarnu promjenu agregatnog stanja iste tvari? emu je jednaka izobarno izmijenjena toplina napiite izraze! 3. Kako je definirana toplina isparivanja? S pomou kojih se izraza moe izraunavati? 4. Kako glasi Clapeyron-Clausiusova jednadba? Kakve ona ima veze s nagibima krivulja u dijagramu fazne ravnotee? 5. Kakvo je stanje tvari u tijeku promjene agregatnog stanja? Ako je stanje ravnoteno, to to znai za dvije faze? Kako se u tijeku isparivanja naziva kapljevita, a kako parovita faza u meusobnoj ravnotei? 6. Odakle oitavamo potrebne veliine stanja mokre pare? to je vano provjeriti prije prve uporabe tablica i dijagrama za oitavanje specifine entalpije i specifine entropije (i specifine unutarnje energije, ako je potrebna)? 7. Kako glase formule za pojedine veliine stanja mokre (zasiene) pare?

8. Odakle je pogodno oitavati veliine stanja pregrijane pare? Moraju li integracijske konstante biti jednake u dijagramu i u tablicama, ako ih koristimo istodobno? 9. Kolik je specifini toplinski kapacitet cp mokre pare? Vrijedi li to i za cv ?

O Procesi s parom u zatvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu): dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u p,v-dijagramu (v < vK), kraj u podruju pothlaene kapljevine; dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u p,v-dijagramu (v > vK), kraj u podruju pregrijane pare;

2. Izobarna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu): ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju mokre pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju mokre pare; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;

3. Izotermna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu): ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju mokre pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju mokre pare;

kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;

4. Izentropska promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i toplinu izmijenjenu u procesu): kompresija, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju pregrijane pare; kompresija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija, poetak je u podruju pothlaene kapljevine lijevo od kritine toke K u T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju mokre pare; ekspanzija, poetak je u podruju pregrijane pare desno od kritine toke K u T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju mokre pare; ekspanzija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju mokre pare;

P Procesi s parom u otvorenom sustavu

1. Izohorna promjena stanja (skicirati p,v- i T,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu): dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u p,v-dijagramu (v < vK), kraj u podruju pothlaene kapljevine; dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u p,v-dijagramu (v > vK), kraj u podruju pregrijane pare; izohorno stlaivanje vrele kapljevine na vii tlak; Kakvo je konano stanje tvari?

2. Izobarna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu): ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju mokre pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju mokre pare; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;

Kako se openito nazivaju ureaji u kojima se odvija izobarna izmjena topline? Kakvi su nazivi konkretnih ureaja koji slue za isparivanje kapljevine, za kondenzaciju pare, dotino za pregrijavanje pare? 3. Izotermna promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu): ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju mokre pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, poetak je u podruju pothlaene kapljevine, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija/dovoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju mokre pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju mokre pare; kompresija/odvoenje topline, poetak je u podruju pregrijane pare, kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija/odvoenje topline, i poetak i kraj su u podruju mokre pare;

4. Izentropska promjena stanja (skicirati p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrinu tamo gdje ima znaenja, napisati izraze za tehniki rad i toplinski tok izmijenjen u procesu): kompresija, poetak je u podruju mokre pare lijevo od kritine toke K u T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju pothlaene kapljevine; kompresija, poetak je u podruju mokre pare desno od kritine toke K u T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju pregrijane pare; kompresija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju pregrijane pare; ekspanzija, poetak je u podruju pothlaene kapljevine lijevo od kritine toke K u T,s-dijagramu (s < sK), kraj u podruju mokre pare; ekspanzija, poetak je u podruju pregrijane pare desno od kritine toke K u T,s-dijagramu (s > sK), kraj u podruju mokre pare; ekspanzija, poetak je u stanju suhozasiene pare, kraj u podruju mokre pare;

Q Kruni procesi s parom kao radnom tvari

1. Od kojih se ureaja sastoji tipino postrojenje krunog procesa s parom? Nabrojite ih i opiite promjene stanja koje se u njima odvijaju! S pomou kojih se izraza izraunavaju potrebne veliine stanja za svaki ureaj? 2. Kako je zamiljen desnokretni Carnotov proces s parom? Skicirati shemu postrojenja, te p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrine tamo gdje to ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i za toplinu izmijenjenu u procesu! Smije li stanje tvari izai iz podruja mokre pare? Je li tako zamiljeni proces provediv? U kojem dijelu procesa su nesavladive potekoe i kako se one rjeavaju, da bi se dobio provediv proces?

3. Kako izgleda osnovni Rankineov proces dobiven izravno preinakom Carnotova procesa? Skicirati shemu postrojenja, te p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrine tamo gdje to ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i za toplinu izmijenjenu u procesu! Usporedite ga s Carnotovim procesom iz kojeg je proizaao! Kakav je termiki stupanj osnovnoga Rankineova procesa u usporedbi s Carnotovim procesom? Karnotizirajte osnovni Rankineov proces! Ucrtajte srednju temperaturu dovoenja topline? Kako se snienje srednje temperature dovoenja topline odraava na termiki stupanj djelovanja Rankineova u usporedbi s Carnotovim procesom?

4. Kako izgleda Rankineov proces s pregrijanom parom? Skicirati shemu postrojenja, te p,v-, T,s- i h,s-dijagram, rafirati povrine tamo gdje to ima znaenja, napisati izraze za izmijenjeni rad i za toplinu izmijenjenu u procesu! Kakav je termiki stupanj Rankineova procesa s pregrijanom parom u usporedbi s osnovnim Rankineovim procesom? Karnotizirajte Rankineov proces s pregrijanom parom i ucrtajte srednju temperaturu dovoenja topline! to se, osim povienja termikog stupnja djelovanja procesa, jo dobiva uporabom pregrijane pare?

NAPOMENA: Ovo su samo ad hoc preraena pitanja koja su bila primjer za teorijski dio iz Uvoda u termodinamiku (izbaeni su oni dijelovi gradiva koji se ne obrauju u Tehnikoj termodinamici, nisu dodavana nikakva nova pitanja). Gdje nai odgovore na gornja pitanja? U bilo kojoj knjizi koja obrauje dotinu problematiku; u radnim materijalima za Uvod u termodinamiku (studentska fotokopiraonica); (dio) ak i u uvodnim napomenama u materijalima za vjebe.

Pitanja su sloena prema redoslijedu kojim se gradivo obrauje i trebala bi posluiti studentu za provjeru pozornosti kojom je dotino poglavlje uio. Odgovori na neka pitanja vrlo su kratki, gdjekad svega jedna ili nekoliko (pravih) rijei (primjerice, odgovor na pitanje N 9. moe glasiti: Beskonaan. Ne vrijedi za cv jer se temperatura mokre pare u izohornoj promjeni stanja mijenja.). Nemaju sva pitanja jednaku teinu i utjecaj na prolaz na ispitu! Vanija su, svakako pitanja povezana s osnovnim fizikalnim zakonima, pa se moe pasti i na jednom pitanju, ako je to neko od bitnih pitanja bez kojeg se ne moe razumjeti vei dio gradiva! Nabrojana pitanja nisu niti razvrstana, a ni obiljeena prema svojoj vanosti, ali se nadam da e ipak i takva pomoi pri uenju.