ZAVARIVANJE (sss, 2008/09)

Zavarivanje je spajanje ili prevlaenje osnovnog materijala primjenom topline i/ili pritiska sa ili bez dodatnog materijala.
Lemljenje je postupak spajanja materijala uz pomo rastaljenog dodatnog materijala lema.
Lijepljenje je postupak spajanja materijala lijelipima na sobnoj ili povienoj temperaturi.

Zavarivanje prema ISO standardu:

1. Elektroluno zavarivanje 23. Bradaviasto zavarivanje
111. Runo elektroluno zavarivanje obloenim 24. Zavarivanje iskrenjem
elektrodama REL zavarivanje 25. Sueljeno zavarivanje pritiskom
121. Elektroluno zavarivanje pod pritiskom 3. Plinsko zavarivanje
135. Zavarivanje punim icama pod zatitom aktivnog 4. Zavarivanje u krutom stanju zavarivanje pristiskom
plina 42. Zavarivanje trenjem
136. Zavarivanje prakom punjenih ica pod zatitom 441. Zavarivanje eksplozijom
aktivnog plina 7. Ostali postupci zavarivanja
141. Zavarivanje volfromovom elektrodom pod 71. Termitno zavarivanje
zatitom inertnog plina 72. Zavarivanje pod troskom
15. Zavarivanje plazmenim mlazom 752. Zavarivanje laserom
2. Elektrootporno zavarivanje 78. Zavarivanje svornjakom
21. Tokasto zavarivanje 9. Lemljenje, meko i tvrdo
22. avno zavarivanje

3. Plinsko zavarivanje

-postupak zavarivanja taljenjem

-izvori toplinske energije: kemijska energija vezana u gorivu koja se oslobaa izgaranjem u plinskom plameniku
-gorivi plin: acitelen, propan, butan, proban-butan, vodik ili zemni plin
-acetilen - temperatura plemena 3500 K
- topiv je u acetonu pa se moe tlaiti na 15 bara (6000 l)
-kisik - puni se u plave boce od 40l
- tlai se na 150 bara (6000 l)
Plinski plamen ovisi o omjeru acetilenu i kisika.
Vrste plinskog plamena: normalni (1:1), reducirajui (vie acetilena), oksidirajui (vie kisika)
Tehnike rada:
a. Lijeva tehnika - za tanje limove ( < 3mm)
b. Desna tehnika za deblje limove (> 3 mm)

1
PLINSKO REZANJE

-postupak rezanja gdje metal izgara u struji istog kisika

-materijal treba na mjestu rezanja zagrijati na temperaturu zapaljenja i tek tada dovesti kisik u kojemu e metal izgarati
- Uvjeti rezljivosti:
1. Temperatura zapaljenja < Temperatura taljenja
2. Temperatura taljenja oksida < Temperatura taljenja
3. Toplina nastala izgaranjem + toplina predgrijavanja moraju biti dovoljne za odravanja temperature zapaljenja

111. Runo elektroluno zavarivanje obloenim elektrodama REL zavarivanje

-energiju za zavarivanje daje elektrini luk.

Elektrini luk
-je intezivno izbijanje naboja u jako ioniziranoj smjesi plinova i para razliitih materijala koje potjeu od metala elektrode, obloge,
zatitnih plinova ili prakova.
-raspoloiva elektrina energija iz mree ne moe se neposredno koristiti za snabdjevanje luka energije.
-moemo ga odravati izmjeninom ili istosmjernom strujom pa se prema tome izvori dijele na:
a) Istosmerni izvori: generatori iste struje, ispravljai
b) Izmjenini izvori: transformatori, pretvarai frekvencije
Elektrode za REL-zavarivanje
-Obloene elektrode imaju metalnu jezgru u obliku ice na koje je nanesena obloga
-funkcije obloge:
a) Elektrina funkcija
-osigurava dobro uspostavljanje luka i stabilan luk
-dodaju se tvari u oblogu koje kod taljenja koje kod taljenja stvaraju plinove s velikom sposobnou ionizacije.
-ti plinovi ine dobru provodljivost elektrine struje izmeu vrha elektrode i radnog komada
b) Fizikalna funkcija
-omoguuje i olakava zavarivanje u prisilnom poloaju
-zatita kapljice u prijelazu i taline zavara od tetnih plinova iz zraka i prenaglog hlaenja
c) Metalurka funkcija
-njezino metaluko djelovanje na zavareni spoj u toku prosesa zavarivanja
-razlikuju se tri naina toga djelovanja: legiranje, dezoksidacija i rafinacija.
-Izbor elektrode: - izbor prema osnovnom materijalu (mehanika svojstva i kemijski sastav)
- zahtjevi na zavareni spoj
-Poloaji zavarivanja: najlake je u poloenom poloaju pa se on nastoji maksimalno iskoristiti primjenom razliitih pomagala za
okretanje i pozicioniranjem radnog komada
- Parametri za zavarivanje: struja zavarivanja odabire se prema promjeru elektrode
2
- Osnovne vrste spojeva za zavarivanje:

135./136. Elektroluno zavarivanje taljivom elektrodom u zatitnoj atmosferi inertnog/aktivnog

inertnog/aktivnog plina-
plina-MIG/MAG
-Metal Inert Gas i Metal Active Gas

-elektrini luk se odrava izmeu taljive, kontinuirane elektrode u obliku ice i radnog komada
-proces se odvija u zatitnoj atmosferi koju osiguravaju inertni plinovi (Ar ili He) ili aktivni plinovi (CO2 i mjeavine)
-pogonski sistem dodaje icu konstantnom brzinom kroz cijevni paket i pitolj u elektrini luk
-ica je istovremeno i elektroda i dodatni materijal, tj. njenim taljenjem se popunjava pripremljeni lijeb
-postupak moe biti poluautomatski(pitolj se vodi runo) ili je automatski.
-zatitni plinovi koj se koriste kod ovog postupka:
a) tite rastaljeni metal od utjecaja okolne atmosfere
b) Ionizacijom osiguravaju vodljivi prostor za odravanje elektrinog luka
-dovode se na mjesta zavarivanja kroz posebnu sapnicu na pitolju, koja se nalazi oko kontaktne cjevice.
-Inertni plinovi ne reagiraju s rastaljenim materijalom za osjetljive materijale na utjecaj plinova iz atmosfere
-Aktivni plinovi reagira sa CO2 i rasteljenim materijalom.
- CO2 je inertan pri niim temepraturama, ali < 1600C raspada se na CO i O2 koji regira s rasteljenim metalom.
-Nastalan CO se spreava legiranjem ice dezoksidacijom.
- Pune ice d=0.6-2.4mm
a) eline ice (pobakrene ili poniklane) bolja elektrina vodljivost i zatita od korozije
b) prakom punjene ice
- mogu se koristiti sa ili bez plinske zatite.
-Prijenos materijala: kratki luk, trcajui luk, mjeoviti luk
-Utjecaj zatita plinova odraava se na:
a. Elektrina fizikalna svojstva elektrinog luka
b. Metalurke procese u talini zavora
c. Tehnoloke parametre
d. Postoji 30 vrsta EU standarnih mjeavina plinova (Ar+O2, Ar+CO2, Ar+O2+CO2, O2+CO2,...)
-Parametri (imbenici):
I. Jakost struje IV. Brzina zavarivanja
II. Napon luka V. Protona koliina zatitnog plina
III. Veliina dodatnog induvikteta VI. Duina slbodnog kraja ice
-Prijenos metala odvija se u 3 faze:
1. Taljenje vrha ice i odvajanje kapljice
2. Let kapljice kroz elektrini luk
3. Sjedinjenje kapljice i taline
- elektrini luk mora biti konstantan (zavarivaev posao ili automatski regulirano)

3
IMPULSNO ZAVARIVANJE

-mogue je podeavanje vie parametara zavarivanja, te se

time postie vea kvaliteta

-Greke kod MIG/MAG:

- Poroznost
- Nepotpuna penetracija
- Greka vezivanja
- Ukljuci troske
- Zajedi
- Pukotine
- trcanje

141. Zavarivanje volframovom elektrodom pod zatitom inertnog plina - TIG ZAVARIVANJE
(Tungsten Inert Gas)

- elektroluni postupak zavarivanja gdje se toplinom osloboenom u elektrikom luku, koji se uspostavlja izmeu netaljive
elektrode i radnog komada, tali osnovni, a po potrebi i dodatni materijal
- mjesto zavarivanja (rastaljeni osnovni materijal, dodatni materijal, vrh elektrode) titi se od djelovanja okolne atmosfere
inertnim plinom
- netaljena elektroda izraena je od wolframa legiranos s malim dodacim (1-2%) torijevog ili cirkonijevog oksida
- ti dodaci olakavaju uspostavu elektrinog luka, stabiliziraju ga (osobito pri malim strujama), smanjuju eroziju vrha
elektrode te poveavaju dozvoljeno strujno optereenje
- vrh elektrode oznaen je bojom koja oznaava njen sastav
- elektrode se proizode u promjerima od 0,8 d0 9,5mm

VRSTA STRUJE ZAVARIVI MATERIJALI NAPOMENA

Istosmjerna elektroda (- pol)
Izmjenina ili impulsna
Istosmjerna elektroda (+ pol)
Svi materijali osim Al, Mg i njihovih legura
Al, Mg i njihove legure
Posebni sluajevi
Mogunost najveeg optereenja
elektroda
Mogue uklanjanje oksida s povrine
osnovnog materijala
Vrlo malo dozvoljeno optereenje
elektrode (+ pol se jae grije!)

4
Zatitni plinovi:
a) Ar i He
b) H2 + N2 (10 15% H2) kod zatite korijena (kod zavarivanja 2 cijevi, korijen je razmak izmeu unutarnjih promjera)
c) Ar + H2 za visokolegirane elike
d) Ar + N2 (2 - 3% VL duplex elici [visokolegirani nehrajui elici {inox}])

- prednosti iste kao i kod MIG/MAG postupka

- Zakljuak o TIG zavarivanju: - vrlo kvalitetni zavari
- za zavarivanje svih vrsta meterijala
- posebno pogodan za zavarivanje korijena
- spor postupak

121. Elektroluno zavarivanje pod prakom - EPP ZAVARIVANJE

- za debele materijale i duge zavare (kotlogradnja, brodogradnja, mostogradnja...)
- deblja ica i jaa struja

5
- elektrini luk se odrava izmeu taljive elektrode (najee u obliku ice) i radnog komada pod zatitom praka

- praak titi rastaljeni metal od djelovanja okolne atmosfere, spreava naglo hlaenje zavara i oblikuje zavar
- utjee na kemijski sastav zavara
- postoje razliite vrste zatitnih praaka, a izbor ovisi o vrsti i debljini osnovnog materijala, svojstvima povrine lima i
parametrima zavarivanja
- razlikuju se prema kemijskom sastavu, nainu proizvodnje te obliku i veliini zrna
- osnovni parametri zavarivanja: struja zavarivanja, napon i brzina zavarivanja
- esta je uporaba podloga za zavarivanje radi spreavanja procurenja taline na koljenskoj strani zavara (velika koliina zbog
velikih struja zavarivanja i drugih razloga)

Zakljuak o EPP:
Prednosti: - velika uinkovitost
- lako se automatizira
- nepotrebna zatita za oi
- ujednaena kvaliteta zavara

Nedostatci: - poveanje zrna (velika toplina i sporo hlaenje)

- mogunost sistemske greke
- nije pogodno za sve poloaje zavarivanja
- nije prikladno za krae zavare i tanje limove

OSNOVNI PRINCIPI LASERA (Loght

( Amplification Stimulated Emission Radiation)

Emisija i apsorpcija estica fotona: a) spontana emisija emisija obine svjetlosti

b) apsorpcija svjetlosti
c) stimulirana emisija emisija laserske svjetlosti
shema rada lasera:

6
CO2 i Nd-YAG laseri najee koriteni laseri u metalopreraivakoj industriji
USPOREDBA LASERA CO2 Nd-YAG
VALNA DULJINA 10,6mm 1,06mm
SNAGA 40kW 6kW
KVALITETA ZRAKE bitno bolja loija
PUMPANJE elektrino optiko
ISKORISTIVOST 5-10% (20) 2-5% (10)
GUSTOA SNAGE 103 183 W/cm2
APSORPCIJA metali loa Metali dobra
VOENJE ZRAKE !!! ogledalima optikim vaknima
REIM RADA cw i impulsni impulsni i cw
HLAENJE potrebno

-princip rada stvaranjem kljuanice uski krater ispunjen metalnom parom

LASER...
DA NE
ZAVARIVANJE - visoki investicijski i operativni trokovi
- velike brzine - niska iskoristivost energije
- visoka fleksibilnost - problematino rezanje i zavarivanje materijala veih debljina
- automatski proces - posebno za zavarivanje: zahtijevaju se otre tolerancije
- velike penetracija uz vrlo uske zavare radnih komada i priprema spoja; vrlo je teko rijeiti dodavanje
- vrlo nizak unos topline zona utjecaja topline je vrlo mala dodatnog materijala

REZANJE
- velike brzine
- odlina kvaliteta reza
- mali unos energije i male deformacije

Osnovni tehnoloki imbenici: - unesena toplinska energija

- fokusna optika
- vrsta spoja
- pozicioniranje radnih komada
- zatita mjesta zavarivanja
Plinovi za lasersko rezanje: Ar, He, CO2, N2, zrak, mjeavne Ar/He, O2/N2

ROBOTI U INDUSTRIJI
- 4D poslovi difficulty, dangerous, dirty, dummy
- Osnovni odrednice pojma robota: PROGRAMIBILNOST, AUTOMATINOST, VIEFUNKCIONALNOST
- Generacije:
1. Generacija ne snalaze se u situacijama neizvjesnosti (za koje nisu programirani)
- visokoorganizirana okolina
2. Generacija snalaljivi u nekim situacijama neizvjesnosti
- jednostavne odluke (da/ne)
3. Generacija inteligentni roboti
- sposobnosti su razdvojiti proces prikupljanja informacija i donoenja odluka od kasnijeg kretanja kojim se te
odluke sprovode (npr. robot-konobar)

OSNOVNI KINEMATIKI POJMOVI

- Broj stupnjeva slobode gibanja:
- je broj slobodnih odnosno moguih nezavisnih kretanja
- krucijalan je problem jer o tome ovisi kompliciranost (gibanja i pozicioniranja) koji robot moe izvesti
- odreuje se prebrojavanjem zglobova
- moderni industrijski roboti imaju 6 OS ne mogu imati vie jer je to direktni i inverzni kinematiki problem
- Pogoni robota: pneumatski, hidrauliki, elektrini
- Postupci zavarivanja koje ima smisla robotizirati:
1. Elektrootporno (tokasto pogotovo) 4. Plazma zavarivanje (rjee)
2. MIG/MAG 5. TIG (rjee)
3. Lasersko

7
- Osnovne metode programiranja robota:
a. ON-LINE
- vri se na radnoj poziciji robota
- robot za vrijeme programiranja ne moe obavljati proizvodne funkcije
- najea metoda teach in
b. OFF-LINE
- vri se na mjestu neovisnom o robotu
- pomou specijaliziranog software na raunalu odgovarajuih karakteristika (npr. ROBCAD software i radna stanica
Silicon Graphic)
- 3D simulacija robotske stanice, radnog komada, robota i gibanja
c. HIBRIDNO (mjeano)

PITANJA:
1. Sile koje utjeu na prijenos kod MIG/MAG zavarivanja? Nacrtaj i opii
2. Glavna prednost ica punjene prakom na pune ice?
3. Usporedi Nd Yag i Co2 laser
4. Kakva je povezanost s robotom Nd Yag i Co2 laserskog zavarivanja?
5. Kako se zavaruju Al legure TIG zavarivanjem.
6. Od ega je graena TIG elektroda.
7. to zna o REL zavarivanju? Nacrtaj i opii
8. Koji parametar se moe promjeniti kod ureaja za REL zavarivanje
9. Koje 2 tehnike rezanja postoje, i kako se reu tanki limovi?
10. Uvijeti rezljivosti metala plinskim rezanjem
11. Opii kako se odabire dodatni materijal za EPP zavarivanje
12. Je li mogue koritenje EPP zavarivanja u prinudnim poloajima
13. Nacrtati o cemu ovisi interakcija laserskog snopa i matarijala
14. Skicom i textom objasnite E.O. savno zavarivanje
15. a)Skicom i tekstom objasnite REL zavarivanje
b)Objasnite ulogu obloge elektrode
c)koji parametar zavarivanja se odabire na uredaju za REL zavarivanje
16. a)Navesti i objasniti uvjete rezljivosti kod plinskog rezanja
b)Objasnite princip rezanja plinskim plamenom
17. a)Skicom i tekstom objasnite EPP zavarivanje
b)Kako se odabire dodatni materijal kod EPP rezanja
c)Da li je moguce zavarivanje u prinudnom polozaju, objasni.
18. a)Skicom i tekstom objasnite MIG/MAG zavarivanje
b)Navesti parametre kod MIG/MAG zavarivanja
c)Na koji nacin se regulira jakost struje MIG/MAG zavarivanja
d)Skicirati i navesti sile koje utjecu na prijenos metala kod MIG/MAG zavarivanja
e)koja je osnovna prednost zavarivanje s praskom punjenim zicama u odnosu na pune zice
19. a)Skicom i textom objasnite TIG zavarivanje
b)Od cega je napravljena elektroda, objasni
c)Kako se zavaruju Al i njegove legure TIG zavarivanjem
20. a)usporedba CO2 i Nd-YAG lasera
b)Kakvo je pumpanje kod Nd-YAG lasera