N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.

SVEUČILIŠTE U SPLITU UNIVERSITY OF SPLIT

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE UNIVERSITY DEPARTMENT OF PROFESSIONAL STUDIES

ELEMENTI STROJEVA 1

5. Dinamička čvrstoća,
sigurnost i pouzdanost

Stručni studij konstrukcijskog strojarstva, akad. god. 2018/19.

5. Dinamička čvrstoća, sigurnost i pouzdanost

• Dinamička čvrstoća strojnog dijela
• Utjecajni faktori
• koncentracija naprezanja
• veličina strojnog dijela
• vrsta materijala
• stanje površine
• radna temperatura
• ostali utjecaji
• Dinamička čvrstoća i stupanj sigurnosti pri stalnoj amplitudi
• Dinamička čvrstoća u slučaju promjenljive amplitude
• Pouzdanost strojnih dijelova i konstrukcija
• Deterministički i probabilistički pristup

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.2

Dinamička čvrstoća strojnog dijela

Dinamička čvrstoća strojnog dijela manja je od dinamičke čvrstoće materijala (određena
umaranjem probne epruvete) zbog niza utjecaja, od kojih su najznačajniji: oblik strojnog
dijela, njegove apsolutne dimenzije i kvaliteta njegove površinske obrade.
Utjecaj oblika - koncentracija naprezanja kod dinamičkih opterećenja
Pojava naglih skokova naprezanja na mjestima promjene oblika naziva se koncentracija
naprezanja. U takvim točkama naprezanja su znatno veća od nazivnih, izračunatih prema
pretpostavkama iz Nauke o čvrstoći.

Geometrijski faktor koncentracije

naprezanja za vlačno opterećenje
 max
k  1
n

Približne vrijednosti geometrijskog faktora koncentracije naprezanja za osovine i vratila

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.3

Stvarni utjecaj zareza na smanjenje dinamičke čvrstoće određen je efektivnim faktorom

koncentracije naprezanja βk. On se određuje eksperimentalno i definiran je kao omjer trajne
dinamičke čvrstoće (r = -1) glatke ispitne epruvete (R-1) i trajne dinamičke čvrstoće probne
epruvete s koncentratorom naprezanja (model strojnog dijela) (R-1D).

R1
k 
R1D
R1  trajna dinamička čvrstoća probne epruvete, N/mm2
R1D  trajna dinamička čvrstoća modela strojnog dijela, N/mm2

Efektivni faktor ovisi o obliku zareza, veličini zareza i vrsti opterećenja, dakle ovisi o
geometrijskom faktoru koncentracije naprezanja αk, ali istodobno i o materijalu.

Krti materijali nemaju mogućnost plastične deformacije. Na mjestima zareza ne mogu

smanjiti velika lokalna naprezanja. Zato je efektivni faktor koncentracije naprezanja kod
njih veći od razvlačivih (žilavih) materijala. Žilavi materijali plastičnom deformacijom
mogu smanjiti lokalna naprezanja na zarezu. Njihov je efektivni faktor koncentracije
naprezanja manji, a time dinamička čvrstoća veća.
Osjetljivost materijala na koncentraciju naprezanja procjenjuje se faktorom osjetljivosti
materijala na koncentraciju naprezanja ηk. 5

 Određivanje efektivnog faktora koncentracije naprezanja po Thumu-u („Tumu”)

 k  1   k  k  1
k  1
ηk – faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja  k 
k  1
1
k  3
8 R 
1   1  p 0 ,2 
 Rm 

ρ – polumjer zakrivljenosti na mjestu koncentracije naprezanja (zareza), mm

Rp0,2 – konvencionalna granica tečenja materijala, N/mm²
Rm – statička čvrstoća materijala, N/mm²

Faktor osjetljivosti materijala na koncentraciju naprezanja

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.4

 Određivanje efektivnog faktora koncentracije naprezanja po Siebel-u („Ziblu”)

Krivulja rasporeda naprezanja u presjeku sa zarezom ima oblik ovisan o oštrini zareza. Što
je krivulja strmija, to će slabije opterećena zona u sredini više “pomagati” uskoj visoko
opterećenoj zoni na rubu.

Na mjestu najvećeg naprezanja (na rubu) definira se relativni gradijent naprezanja

 d 
 
 dx max

 max
  naprezanje u okolini koncentratora, N/mm2
x  smjer okomit na smjer naprezanja, mm
 max  najveće naprezanje u okolini koncentratora, N/mm2
7

Relativni gradijent naprezanja (ρ, b, d, i D u mm)

Relativni gradijent naprezanja ovisi od oblika

koncentratora naprezanja, a vrijednosti mu se
mogu izračunati iz tablice.

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.5

Na osnovi relativnog gradijenta naprezanja χ izračunava se faktor potpore nχ koji uzima u

obzir i utjecaj vrste materijala.

Faktor potpore nχ ,
sve vrijednosti Rm i Rp0,2
su u N/mm2,
međuvrijednosti treba
interpolirati.

- faktor potpore nχ se može odrediti i iz dijagrama

Efektivni (zamorni) faktor koncentracije naprezanja βk procjenjuje se kao omjer

geometrijskog faktora koncentracije naprezanja αk i faktora potpore nχ
k
k 
n 10

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.6

Utjecaj apsolutnih dimenzija (veličine strojnog dijela)

S povećanjem apsolutnih dimenzija strojnih dijelova njihova čvrstoća se smanjuje, a to
smanjenje se procjenjuje faktorom dimenzija b1
R-1d
b1  1
R1
R-1d  trajna dinamička čvrstoća, N/mm2 , za r  -1 probne epruvete promjera d
R-1  trajna dinamička čvrstoća, N/mm2 ,za r  -1 standardne probne epruvete promjera 7,5 mm

Njegove vrijednosti se određuju iz tablice. Ponekad se ovaj faktor izjednačuje s faktorom

dimenzija za statička naprezanja.

Promjer [mm] Čelični materijali* Aluminijske slitine

7,5 1,0 1,0

10 0,95 … 0,98 0,82 ... 0,86
15 0,90 … 0,95 0,75 ... 0,78
25 0,80 … 0,90 0,69 ... 0,72
50 0,70 … 0,80 0,63 ... 0,67
100 0,63 … 0,70 0,55 ... 0,58
300 i više 0,55 … 0,61 0,46 ... 0,50
* Manje vrijednosti vrijede za legirane čelike, veće za ugljične konstrukcijske čelike.
11

Utjecaj kvalitete površinske obrade

Kvaliteta površine strojnog dijela bitna je zbog:
• koncentracije naprezanja, koja je redovito na površini
• površinskih mikroneravnina i lokalnih plastičnih deformacija, koje su uzročnici
koncentracije naprezanja
• utjecaja okoliša, koji je najveći na površini
• nazivnih naprezanja, koja su najveća na površini strojnog dijela
Smanjenje dinamičke čvrstoće se procjenjuje faktorom hrapavosti strojnog dijela b2
R' 1
b2 
R1
R' 1  trajna dinamička čvrstoća epruvete, N/mm2 , proizvoljne površinske obrade (kao strojni dio) pri r  -1
R1  trajna dinamička čvrstoća polirane epruvete, N/mm2 , pri r  -1
Hrapavost
b2
površine
Vlačna čvrstoća materijala osovine ili vratila Rm [N/mm2]
Rz Ra
[μm] [μm] 300 400 500 600 800 1000 1200 1500
0,8 0,2 1 1 1 1 1 1 1 1
1,6 0,4 0,99 0,98 0,97 0,97 0,96 0,96 0,96 0,96
3,2 0,8 0,98 0,97 0,96 0,95 0,94 0,94 0,94 0,94
6,3 1,6 0,97 0,96 0,95 0,93 0,91 0,89 0,88 0,88
10 2,5 0,95 0,93 0,90 0,88 0,84 0,81 0,79 0,78
40 10 0,94 0,90 0,85 0,82 0,75 0,70 0,67 0,65
160 40 0,91 0,86 0,80 0,76 0,69 0,63 0,57 0,50
Ra srednje aritmetičko odstupanje profila
12
Rz srednja visina neravnina

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.7

Orijentacijske vrijednosti faktora hrapavosti date su u prethodnoj tablici.

Za normalna i tangencijalna naprezanja može se preciznije odrediti:
 2  Rm 
b2,  1  aR  log Rz  log  
 Rm,N,min 
 2  Rm 
b2,  1  fD,  aR  log Rz  log  
 Rm,N,min 
aR - konstanta koja se očita iz donje tablice
Rz - srednja visina površinskih neravnina
Rm - vlačna čvrstoća materijala, N/mm2
Rm,N,min - konstanta koja se očita iz donje tablice
R1,
fD,  faktor dinamičke čvrstoće za tangencijalna naprezanja
R1,
fD,  0,577 za sve čelične materijale
fD,  0,85 za sivi lijev
fD,  0,65 za nodularni lijev
fD,  0,75 za temper lijev

Konstante aR i Rm,N,min
Vrsta Čelični Nodularni Temper Kovane Al- Lijevane
Čelik Sivi lijev
materijala lijev lijev lijev slitine Al-slitine
aR 0,22 0,20 0,16 0,12 0,06 0,22 0,20
Rm,N,min 13
400 400 400 350 100 133 133
[N/mm2]

Faktor površinskog očvršćivanja

Dinamička čvrstoća strojnog dijela povećava se naknadnom mehaničkom obradom,
plastičnim oblikovanjem, toplinskom obradom i toplinsko-kemijskom obradom. Utjecaj
kvalitete površine na dinamičku čvrstoću strojnog dijela procjenjuje se faktorom
površinskog očvršćivanja b3
Dijelovi bez Dijelovi s
Obrada površine koncentracije koncentracijom
naprezanja1 naprezanja
Čelik
Kemijsko-toplinska obrada
Nitriranje 1,10 – 1,15 1,30 – 2,0
Debljina sloja 0,1...0,4 mm;
Tvrdoća 700...1000 HV 10
(1,15 – 1,25) (1,90 – 3,0)
Cementiranje 1,10 – 1,50 1,20 – 2,0
Debljina sloja 0,2...0,8 mm;
Tvrdoća 670...750 HV 10
(1,20 – 2,0) (1,50 – 2,50)
Karbo-nitriranje
Debljina sloja 0,2...0,8 mm; (1,80)
Tvrdoća 670...750 HV 10
Mehanička obrada
1,10 – 1,25 1,30 – 1,80
Hladno valjanje
(1,20 – 1,40) (1,50 – 2,20)
1,10 – 1,20 1,20 – 2,0
Kugličenje
(1,10 – 1,30) (1,40 – 2,50)
Toplinska obrada
Induktivno kaljenje
1,20 – 1,50 1,50 – 2,50
Kaljenje plamenom
(1,30 – 1,60) (1,60 – 2,80)
Debljina sloja 0,9...1,5 mm; Tvrdoća 51...64 HRC
Lijevano željezo
Nitriranje 1,10 (1,15) 1,3 (1,9)
Cementiranje 1,1 (1,2) 1,2 (1,5)
Hladno valjanje 1,1 (1,2) 1,3 (1,5)
Kugličenje 1,1 (1,1) 1,1 (1,4)
Induktivno kaljenje
1,2 (1,3) 1,5 (1,6)
Kaljenje plamenom
1 Ili s malom koncentracijom naprezanja

Navedene vrijednosti vrijede za promjere od 30 do 40 mm; vrijednosti u zagradama su za

promjere od 8 do 15 mm.
14
Za promjenjivu amplitudu naprezanja vrijednosti su nešto manje od navedenih.

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.8

Utjecaj temperature
Čvrstoća materijala se određuje pri standardnoj temperaturi, koja prema normi ISO 1:2016
iznosi 20⁰C. Mnogi su strojni dijelovi (turbina, motora s unutarnjim izgaranjem, rashladnih
strojeva, kotlova, dizalica, ...) izloženi znatno nižim, znatno višim, ili promjenljivim
temperaturama. Čvrstoća materijala (statička i dinamička) se mijenja s promjenom
temperature.
Dinamička čvrstoća općih konstrukcijskih
čelika dostiže maksimum pri oko 350⁰C i
dalje pada. Zato se utjecaj temperature na
čvrstoću čelika ne uzima u obzir do
približno 350⁰C . Za radne temperature
iznad 350⁰C do 400⁰C koriste se čelici
postojani pri višim temperaturama i
vatrootporni čelici.
Kod visokih temperatura treba radi puzanja
pripaziti na utjecaj povišenih deformacija Utjecaj temperature na izmjeničnu trajnu
na funkciju strojnog dijela. dinamičku čvrstoću pri savijanju
Na temperaturama ispod 0⁰C čvrstoća raste. Istodobno se znatno smanjuje žilavost i
osjetljivost na koncentraciju naprezanja. Visoka lokalna naprezanja na mjestu zareza, koja
bi kod sobne temperature izazvala lokalne plastične deformacije, na niskim
temperaturama mogu dovesti do loma.
15

Određivanje dinamičke čvrstoće strojnog dijela i stupnja sigurnosti

 Navedena četiri utjecaja određuju promjenu dinamičke čvrstoće strojnog dijela u

odnosu na dinamičku čvrstoću materijala, za čisto dinamičko opterećenje bez statičke
komponente naprezanja (r = -1).

b1  b2  b3
R1D  bD  R1   R1
k
R1D  trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela, N/mm2 , pri r  -1
R1  trajna dinamička čvrstoća materijala, N/mm2 , pri r  -1
b1  b2  b3
bD 
k
bD  zbirni faktor dinamičkih utjecaja
b1  faktor dimenzija
b2  faktor hrapavosti
b3  faktor površinskog očvršćenja
k  efektivni faktor koncentracije naprezanja za trajnu dinamičku čvrstoću

16

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.9

 Stupanj sigurnosti, ν, strojnog dijela izloženog djelovanju dinamičkih opterećenja

RrD
   potr
 max
RrD  trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela, N/mm2 , za proizvoljnu asimetriju ciklusa naprezanja r
 max  maksimalno naprezanje ciklusa, N/mm2
 potr potrebni stupanj sigurnosti
Kako ne bi došlo do neželjenih plastičnih deformacija potrebno je birati stupanj sigurnosti prema
min  RrD , Re 
    potr
 max
min  funkcija minimuma, označava najmanju od vrijednosti u zagradi
Re  granica tečenja materijala strojnog dijela, N/mm2

 Računanje stupnja sigurnosti prema amplitudi naprezanja

Ra
a    a, potr
a
 a, potr  potrebni amplitudni stupanj sigurnosti
Ra  amplituda trajne dinamičke čvrstoće, N/mm2 , za stvarni koeficijent asimetrije r
 a  amplituda ciklusa naprezanja, N/mm2
U ovom je slučaju još potrebno provjeriti stupanj sigurnosti prema granici tečenja:
Re
 T    T, potr
 max
 T, potr  potrebni stupanj sigurnosti prema granici tečenja materijala
17

Čvrstoća u slučaju promjenljive amplitude

Diskretno promjenljiva amplituda naprezanja

 Palmgren-Miner-ova hipoteza o linearnom gomilanju oštećenja uslijed zamora

materijala
ni
D   N
i
i
i
D 1
i

Di - zamorno oštećenje od ni ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja  i

ni - broj ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja  i
Ni - broj ciklusa do loma na nivou maksimalnog naprezanja  i (dobije se iz jednadžbe krivulje zamaranja)
D - ukupno oštećenje uslijed zamora materijala, empirička konstanta D  0,3...3, a izvorno prema Mineru D  1,0
18

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.10

Ako se jednadžbu linearnog gomilanja oštećenja podjeli s vijekom trajanja N strojnog dijela
dobiva se izraz za izračun vijeka trajanja ovisno o ukupnom oštećenju uslijed zamora.

D
N
i
N
i i

 i  udio broja ciklusa na i-tom nivou naprezanja prema ukupnom broju ciklusa
ni
i 
 nii

Ni  broj ciklusa do loma na nivou maksimalnog naprezanja σi

m'
R 
Ni  Ngr   D 
 σi 
Ngr  broj ciklusa na granici vremenske i trajne dinamičke čvrstoće
RD  trajna dinamička čvrstoća strojnog dijela, N/mm2
σi  maksimalno naprezanje i-tog nivoa, N/mm2
m '  nagib krivulje zamaranja strojnog dijela

19

 Procjena vijeka trajanja strojnog dijela izloženog djelovanju cikličkih naprezanja

diskretno promjenjive amplitude
m'
R 
N  D  Ngr   D 
 e 
1
  m'
 e    i  m'
i 
 i 
 e  ekvivalentno naprezanje konstantne amplitude koje uzrokuje isti nivo
oštećenja tj. isti vijek trajanja strojnog dijela, kao sva djelujuća naprezanja  i zajedno

 Stupanj sigurnosti protiv loma strojnog dijela zbog zamora pri vijeku trajanja N
RDN
   potr
e
RDN  dinamička čvrstoća strojnog dijela, N/mm2 , za vijek trajanja N
 e  ekvivalentno naprezanje konstantne amplitude, N/mm2
 potr  potrebni stupanj sigurnosti

 Stupanj sigurnosti protiv loma strojnog dijela za neograničeni vijek trajanja

RD
   potr
e
pri tome treba biti ispunjen uvjet: max  i   RD 20

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.11

Kontinuirana promjena amplitude naprezanja

Normalna naprezanja
automobilskog kotača

Tlak u naftnom
cjevovodu

Moment savijanja
poluosovine automobila

Vertikalno ubrzanje
transportnog
zrakoplova
21

Kako bi se odredio vijek trajanja strojnih dijelova izloženih naprezanjima kontinuirane

promjene amplitude, metodama pogonske čvrstoće (metoda kišnog toka, brojanje
vrhova, brojanje predjela, brojanje prolaza razine) određuju se spektri naprezanja.

Spektar naprezanja - krivulja koja pokazuju relativne promjene vrijednosti naprezanja,

poredane po veličini (češće relativnu promjenu amplitude naprezanja), u ovisnosti od
broja doživljenih ciklusa.
Uočeno je da svakoj vrsti slučajnih opterećenja pripada sličan, karakterističan spektar.
Stoga norme EN 13001-1:2015 i ISO 4301-1:2016 definiraju karakteristične spektre
naprezanja za dizalice, gdje je najbitniji parametar faktor gustoće spektra - p.

min naprezanje u spektru

𝑝=
max naprezanje u spektru

22

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.12

Za standardizirani spektar se provode zamorna ispitivanja. Tako se određuje krivulja vijeka

trajanja ili Gassner-ova krivulja.
Ova krivulja je za isti strojni dio paralelna Wöhler-ovoj krivulji (koja se dobila za naprezanja
konstantne amplitude). Obje krivulje imaju jednak nagib m.

Krivulje vijeka trajanja za tri karakteristična spektra naprezanja

a) puni spektar (konstantna amplituda) b) raspodjela naprezanja prema Gaussovom slučajnom
procesu c) log-normalna raspodjela naprezanja 23

Kod proračuna čvrstoće ili vijeka trajanja strojnog dijela podložnog djelovanju opterećenja
kontinuirano promjenljive amplitude potrebno je:
• utvrditi povijest naprezanja strojnog dijela
• na osnovi povijesti naprezanja formirati spektar naprezanja
• formirani spektar naprezanja svesti na bezdimenzionalni oblik standardnog spektra
• na osnovi standardnog spektra naprezanja utvrditi liniju vijeka trajanja

Vijek trajanja strojnog dijela NA za poznati spektar naprezanja A može se ocijeniti na osnovi
vijeka trajanja NS istog stroja izloženog standardnom spektru S:

 ni 
 N 
i  i S
NA  NS 
 ni 
i  N 
 i A
ni - broj ciklusa na nivou maksimalnog naprezanja  i
Ni - broj ciklusa do loma na nivou maksimalnog naprezanja  i

24

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.13

Pouzdanost strojnih dijelova i konstrukcija

1. Deterministički pristup dokaza sigurnosti strojnih dijelova osniva se na načelu da su
naprezanja (σ) i čvrstoća materijala (R) određene, determinirane, veličine.

2. Probabilistički pristup se osniva na načelu da su naprezanja (σ) i čvrstoća materijala (R)

slučajne varijable, jer su mnogi parametri koji ulaze u proračun sigurnosti podložni
rasipanju svojih vrijednosti.
Temeljem ovoga načela ne postoji apsolutna sigurnost, nego je mjera
sigurnosti vjerojatnost otkazivanja nosivosti strojnog dijela ili konstrukcije.

Vjerojatnost otkazivanja nosivosti se može proračunati analitičkim postupkom

temeljenim na teoriji vjerojatnosti. Stoga se kod ovog postupka dokazivanja sigurnosti
strojnih dijelova terminološki izostavlja riječ sigurnost i zamjenjuje riječju pouzdanost.
Ovaj postupak dokaza sigurnosti temeljna je podloga europskih propisa Eurocode 3 za
čelične konstrukcije, koje čine norme niza EN 1993 (njih dvadesetak).

25

Pouzdanost je svojstvo strojnog dijela da u predviđenom vremenu ispunjava svoju funkciju,

sačuvavši pri tome svoja eksploatacijska svojstva u određenim granicama.
Matematički se definira kao vjerojatnost da naprezanje bude manje od čvrstoće:

PR  P  R     P  R    0   P  Z  0 
PR  pouzdanost, vjerojatnost da ne dođe do oštećenja
P  oznaka za vjerojatnost
R  čvrstoća kao slučajna varijabla, N/mm2
  naprezanje kao slučajna varijabla, N/mm2
Z  slučajna varijabla
Z R

Vjerojatnost oštećenja (rizik) suprotna je od pouzdanosti. Rizik predstavlja vjerojatnost da

naprezanje bude veće ili jednako čvrstoći materijala što bi izazvalo nedopušteno oštećenje.
Pf  P  R     P  R    0   P  Z  0   1  PR

Ako se kaže da su naprezanja (σ) i čvrstoća materijala (R) distribuirani prema normalnoj
razdiobi, to znači da prikupljeni statistički podaci o veličini naprezanja i oni o čvrstoći
materijala slijede normalnu (Gaussovu) razdiobu.
26

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.14

Primijenjeno na slučajne varijable naprezanja (σ) i čvrstoće materijala (R) koje slijede
normalnu razdiobu:

Vjerojatnost oštećenja (rizik)

Z R
Z  0  R    R   granično stanje oštećenja strojnog dijela ili konstrukcije

Ako su poznate funkcije gustoće obe varijable (naprezanje i čvrstoća), njihove srednje
vrijednosti (μσ i μR) i standardne devijacije (Sσ i SR) može se definirati funkcija gustoće
f(Z), srednja vrijednost μZ mjerena sa SZ i koeficijentom β kao μZ = β·SZ. 27

f(Z) β · SZ

f(Z)

0
Pf   f  Z   dZ


μZ Z
Oštećenje Nema oštećenja
strojnog dijela strojnog dijela

Parametri funkcije f (Z)

Z  R  
SZ  SR2  S2
U slučaju kada je prekoračeno granično stanje Z  0
0
Pf   f  Z   dZ
 28

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P05.15

Gornja granica integrala dobiva oznaku β = μZ/SZ, a iz čega slijedi da je srednja vrijednost
varijable Z jednaka μZ = β ·SZ.
Indeks β pokazuje koliko je, mjereno standardnom devijacijom, srednja vrijednost μZ
udaljena od nule, pa služi kao mjera sigurnosti. Stoga se može pisati:

Z R  
 
SZ SR2  S2
  indeks pouzdanosti
Z  očekivanje (srednja vrijednost), N/mm2 , slučajne varijable Z
SZ  standardna devijacija, N/mm2 , slučajne varijable Z
R  očekivanje (srednja vrijednost), N/mm2 , slučajne varijable R
SR  standardna devijacija, N/mm2 , slučajne varijable R
  očekivanje (srednja vrijednost), N/mm2 , slučajne varijable 
S  standardna devijacija, N/mm2 , slučajne varijable 

29

Indeks pouzdanosti se zbog teškoće određivanja veličine vjerojatnosti otkazivanja ili

oštećenja strojnog dijela Pf koristi kao operativna vrijednost veličine vjerojatnosti
oštećenja. Za njegovo određivanje nije potrebno poznavati tijek funkcije gustoće varijable
Z, već srednju vrijednost i standardnu devijaciju varijable Z. Odnos između indeksa
pouzdanosti β i vjerojatnosti oštećenja Pf za normalnu razdiobu slučajne varijable f(Z) nalazi
se u tablici:

Europski propisi Eurocode 3 propisuju njegovu vrijednost na β = 3,8 za predviđeni vijek

trajanja konstrukcije od 50 godina.

30

SOSS 2018/19