N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.

SVEUČILIŠTE U SPLITU UNIVERSITY OF SPLIT

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE UNIVERSITY DEPARTMENT OF PROFESSIONAL STUDIES

ELEMENTI STROJEVA 1

4. Zamor materijala

Stručni studij konstrukcijskog strojarstva, akad. god. 2018/19.

4. ZAMOR MATERIJALA
• Čvrstoća u slučaju promjenljivih naprezanja i zamor
• Dinamička čvrstoća
• Wöhlerova krivulja
• Krivulje vijeka trajanja
• Trajna i vremenska dinamička čvrstoća
• Akumulacija oštećenja
• Smithov dijagram

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.2

Čvrstoća u slučaju promjenljivih naprezanja

Lom strojarskog dijela, dulje vremena podvrgnutom promjenjivim opterećenjima, događa se
pri naprezanjima znatno manjim od statičke čvrstoće Rm i granice tečenja Re, što je
posljedica zamora materijala. Za razliku od lomova pri statičkom opterećenju, lomovi
zbog zamora materijala redovito nastaju bez prethodnog razvlačenja materijala (dakle bez
trajne deformacije i kontrakcije presjeka), bez obzira na vrstu i svojstva materijala i na vrstu
naprezanja.

Razlika između statičkog i dinamičkog loma

4

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.3

Zamor materijala (1)

Strojni dio dulje izložen vremenski promjenljivom opterećenju lomi se pri

naprezanjima koja su znatno ispod statičke čvrstoće i granice tečenja.

Proces zamaranja
 inicijalna pukotina / mikrokoncentracija naprezanja (nevidljiva golim okom)
 tehnička pukotina (vidljiva) / širenje pukotine
 kritična pukotina / lom strojnoga dijela

Dinamička čvrstoća strojnog dijela

 ispitivanjem epruvete na zamor (najčešće)
 ispitivanjem strojnog dijela na zamor

Zamor materijala (2)

Zamor - progresivno oštećenje materijala širenjem pukotine od njenog nastanka
do kritične veličine kada nastupa lom materijala.

Kretanje dislokacija, kao posljedica smicanja kristala

Istraživanjem mehanizma zamora je utvrđeno da je proces nastanka oštećenja

strojnog dijela povezan sa povratnim plastičnim tokom (gibanjem dislokacija
naprijed-nazad). Dislokacije su, kao linijske nepravilnosti unutar kristalne rešetke
materijala strojnog dijela, odgovorne za sve vidove plastične deformacije duž
ravnina klizanja kristala metala. Utječu na slabljenje međuatomskih veza. 6

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.4

Inicijacija i širenje pukotine

Inicijalna zamorna mikropukotina veličine kristalnog zrna (oko 0,05mm), se počinje razvijati
cikličkim gomilanjem plastičnih deformacija na mjestima mikrokoncentracije naprezanja.

Izvori mikrokoncentracije naprezanja su najčešće na površini napregnutog elementa, i to

pri dnu udubina površinskih neravnina, u okolini oksida koji djeluju kao strano tijelo
(uključina), te na mjestima svih ostalih nehomogenosti izazvanih okolišem i obradom (npr.
gubitak ugljika pri kovanju ili uključine pri lijevanju). Oko kristalnih zrna sa ovako
nagomilanim plastičnim deformacijama formiraju se klizne ravnine, najčešće na granici sa
nedeformiranim zrnima. Daljnja ciklička opterećenja uzrokuju klizanje i početak rasta
mikropukotina. Ovo je najčešći vid nastanka inicijalne zamorne pukotine. 7

A - začeće inicijalne pukotine

B - glatka zona širenja pukotine
C - gruba i nepravilna zona
statičkoga loma

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.5

U zoni visokih naprezanja inicira se više zamornih pukotina. Širenje nastavlja samo jedna od
njih i to ona čiji faktor intenziteta naprezanja (KI) premaši svoju graničnu vrijednost tzv.
prag širenja pukotine. Pukotina se počinje širiti makroskopski najčešće u smjeru najveće
vrijednosti faktora intenziteta naprezanja.
Proces širenja pukotine traje sve dok se ostatak presjeka ne smanji toliko da naprezanje u
njemu dostigne vrijednost statičke čvrstoće materijala, pa se on odjednom nasilno prelomi.
Površina loma uslijed zamora ima dvije jasno izražene zone:
• zonu širenja pukotine - glatka (hrapavost na nivou kristalnih zrna)
• zonu statičkog loma - vrlo grube i nepravilne površine, karakteristične za statički lom

Izgled lomova za različite vrste opterećenja

a) aksijalno, b) istosmjerno savijanje, c) izmjenično savijanje, d) kružno savijanje e) torzija 9

Naprezanja pri cikličkom opterećenju

statičko naprezanje dinamičko naprezanje, period T

srednje naprezanje
m=(min+max)/2

amplitudno naprezanje
a =(max-min)/2

10

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.6

Ciklusi prema koeficijentu asimetrije

koeficijent asimetrije ciklusa r = min/max

simetrični ciklus
pulzirajući ciklus

11

Primjer rotirajuće osovine opterećene konstantnim momentom savijanja

Mjerodavna karakteristika čvrstoće pri promjenljivim naprezanjima strojnih dijelova jest

dinamička čvrstoća (granica zamora) strojnog dijela.
Dobiva se ispitivanjem na zamor samog strojnog dijela, ili češće se izračuna na temelju
ispitivanja na zamor polirane probne epruvete.
Probne epruvete su definirane normama, a ako su okrugle, promjer im je najčešće 7,5 mm.
Ispitivanje se provodi za određeni koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja r = min/max

12

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.7

Dinamička čvrstoća materijala

Određuje se eksperimentalno, na uređajima koji se nazivaju pulzatori ili umaralice.
Ispitivanje se najčešće izvodi za dva koeficijenta asimetrije ciklusa, tj. r=-1 i r=0.
Rezultati se unose u σ-N dijagram, a dobivena krivulja se zove Wöhler-ova krivulja ili
krivulja dinamičke čvrstoće materijala (krivulja zamaranja).
Oprema laboratorija za ispitivanje zamorne
čvrstoće i mehanike loma

Frekvencija promjenljivog (cikličkog, titrajnog)

opterećenja:
f < 5 Hz niskofrekventno ispitivanje
5 Hz < f < 30 Hz srednjefrekventno ispitivanje
f > 30 Hz visokofrekventno ispitivanje

August Wöhler (1819-1914) - njemački inženjer 13

Wöhler-ova krivulja
Ispitivanja dinamičke čvrstoće (1859-1870) - August Wöhler

max(N)=rd (N/N0)1/m

linearno mjerilo
logaritamsko mjerilo

14

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.8

  Rr
Rr - trajna dinamička čvrstoća materijala izloženog ciklusu naprezanja asimetrije r

Jednadžba krivulje zamaranja

m
RrN  N  Rrm  Ngr  const.
RrN  vremenska dinamička čvrstoća za trajnost u ciklusima N i za asimetriju ciklusa r , N/mm2
N  broj ciklusa do loma pri maksimalnom naprezanju ciklusa RrN
Ngr  broj ciklusa na prijelazu između trajne i vremenske dinamičke čvrstoće
za čelik Ngr  107 , za obojene materijale Ngr  108
m  eksponent krivulje zamaranja, m= 3 ... 13, ovisno o materijalu, vrsti naprezanja 15

Rm

Re
RrN1
RrN2

Rr

N1 N2 Ngr

Wöhler-ova krivulja s brojem ciklusa u logaritamskom mjerilu

16

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.9

Ovisnost dinamičke čvrstoće o srednjem naprezanju

Podaci o dinamičkoj čvrstoći se dobivaju na osnovi ispitivanja probnih epruveta izloženih
vlaku, tlaku, savijanju i torziji, za koeficijente asimetrije ciklusa r = -1 i r = 0.
Strojni dijelovi su u svom radu izloženi koeficijentima asimetrije ciklusa u rasponu -1 ≤r≤ 1
Zato na osnovi dvije mehaničke karakteristike čvrstoće (statička i dinamička čvrstoća)
treba odrediti dinamičku čvrstoću strojnog dijela ili materijala za različite koeficijente
asimetrije ciklusa naprezanja r.

Parametri ciklusa naprezanja - sinusni oblik

σ T

σmax σa
σ
σmin m σa t

17

Maksimalno naprezanje ciklusa Simetričan ciklus r  1

 max ,  max
 max   min ,  max   min
Minimalno naprezanje ciklusa
 m  0, m  0
 min ,  min
 a   max ,  a   max
Period ciklusa naprezanja
T
Asimetričan ciklus r  1
Srednje naprezanje ciklusa
 max   min  
m  ,  m  max min Pulzirajući ciklus r  0
2 2
Amplituda ciklusa naprezanja  min  0
 max   min  max   min  max
a  , a  m  a 
2 2 2
 max  m  a ,  max  m a ili
 min   m   a ,  min   m   a Pulzirajući ciklus r  
 max  0
Faktor asimetrije ciklusa
 min  min
 m  , a 
r  min 2 2
 max
18

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.10

Vremenska i trajna dinamička čvrstoća

19

Oznake za trajnu dinamičku čvrstoću - prema vrsti dinamičkog naprezanja i

faktoru asimetrije ciklusa naprezanja.

OPTEREĆENJE VLAK/TLAK SAVIJANJE TORZIJA

naizmjenično
naprezanje R-1 R-1s R-1t
(r = -1)

pulzirajuće
naprezanje R0 R0s R0t
(r = 0)

20

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.11

Krivulje vijeka trajanja

21

Akumulacija zamornog oštećenja

Palgrem-Miner-ovo pravilo

Životni vijek strojnog dijela kao posljedica akumulacije zamornog oštećenja osniva se na
primjeni krivulja vijeka trajanja u sprezi s Palmgren-Miner-ovim pristupom akumuliranja
zamornog oštećenja, koji zanemaruje složene aspekte mehanike loma (nastanak i rast
pukotine). Jedna od najvažnijih pretpostavki ovog postupka je neovisnost zamornog
vijeka (tj. vijeka trajanja do nastanka pukotine) o redoslijedu opterećenja strojnog dijela.
Palmgren-Minerovo pravilo - ukoliko oštećenje od jednog ciklusa raspona
naprezanja ∆σi iznosi 1/Ni gdje je Ni srednji zamorni vijek kod konstantne amplitude
raspona naprezanja ∆σi, onda se kumulativno oštećenje D uzrokovano rasponima
naprezanja ∆σ1, ∆σ2, ... ∆σn primijenjeno u n1, n2, ... nk ciklusa, može odrediti
superpozicijom (zbrajanjem):
𝑛𝑘
𝑛𝑖
𝐷=
𝑁𝑖
𝑖=1
gdje je:
ni – broj ciklusa raspona naprezanja ∆σi u intervalu i
Ni – broj ciklusa do loma u intervalu i
nk – broj intervala jednake duljine na koji se dijeli ukupni broj ciklusa
22

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.12

Smith-ov dijagram
Dijagram ovisnosti maksimalnog naprezanja o srednjem naprezanju. Koordinate
dijagrama su (σmax = Rr, σm ). Konture dijagrama omeđuju polje trajne dinamičke
čvrstoće. Prijelaz najvećeg ili najmanjeg naprezanja izvan konture dijagrama znači
zamorni lom.

23

Stvarni i shematizirani Smith-ov dijagram

- statičko ispitivanje epruvete (r =1)
- dinamičko naizmjenično ispitivanje (r =-1)
- dinamičko pulzirajuće ispitivanje (r =0)

stvarni dijagram shematizirani dijagram

24

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.13

Smithovi dijagrami za različite vrste opterećenja 25

Smith-ovi dijagrami za konkretni materijal

Smith-ov dijagram za čelike St 42 i St 50

(najveća površina za savijanje, najmanja za torziju)

26

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.14

Pravac opterećenja u Smith-ovom dijagramu

Pravac kroz ishodište Koeficijent smjera pravca
- geometrijsko mjesto maksimalnih
naprezanja max različitih ciklusa
jednakog koeficijenta asimetrije r
Opterećenja rastu po pravcu, tako
da se r =const. naziva i pravcem
r =const.
opterećenja.

27

Konstrukcija Smithovog dijagrama za poznate tri karakteristike čvrstoće R-1, R0, Re

28

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.15

Načini aproksimacije linije trajne dinamičke čvrstoće

1. Aproksimacija pomoću Gerber-ove parabole

Spaja točke (0, R-1) i (Rm, Rm) i najsličnija je izvornom Smith-ovom dijagramu

29

2. Aproksimacija pomoću pravca - Goodmanova linija

30

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.16

3. Goodmanova linija presječena granicom tečenja

Važi za rastezljive materijale gdje nisu dozvoljene plastične deformacije

31

4. Pravac pod definiranim kutom ograničen granicom tečenja

32

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.17

Svaka točka T (σm, σmax) u Smithovu dijagramu definira određeno cikličko naprezanje,
jer se onda mogu definirati i drugi parametri ciklusa naprezanja.

 a   max   m
 min   m   a

33

 Trajna dinamička čvrstoća za određeni koeficijent asimetrije ciklusa određuje se kao

presjecište pravca opterećenja r = const. i linije trajne dinamičke čvrstoće Rr = f(σm)
(Goodman-ova linija)

Rr = f(σm)

34

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.18

 Ako je strojni dio prije puštanja stroja u pogon bio prednapregnut statičkim
naprezanjem σpr (pritezanje vijčanog spoja, navlačenje glavine na vratilo), proces
njegovog opterećenja teče od točke (σpr, σpr) dalje pravcem r = const. pod istim kutem.
2
  arc tan k  arc tan
1r
Iz izraza za koeficijent smjera pravca opterećenja proizlazi
 da je os ordinate pravac opterećenja za r  -1, jer je   arc tan   90o
 da je pravac pod kutem   arc tan 2 pravac opterećenja za r  0
 da je simetrala dijagrama pravac po kojemu rastu statička naprezanja, jer je
2
  arc tan  arc tan 1  45o
11
tada je
m  max  min  a  0

35

 Jednadžba pravca opterećenja za opći slučaj opterećenja (r) za slučaj statičkog

prednaprezanja

 max   pr
σmax

arc tan k

σm

 m   pr
Jednadžba pravca opterećenja
max  pr
  m  pr 
2 2
k  tan  =   max  pr 
m  pr 1 r 1 r 36

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.19

Jednadžba linije trajne dinamičke čvrstoće

Rm

arc tan k

σm

Koeficijent smjera linije trajne dinamičke čvrstoće

Rm  R-1 R R R
k   1  -1  r -1
Rm Rm m
Jednadžba linije trajne dinamičke čvrstoće
Rr  R-1  k   m
37

Rr  ordinata linije trajne dinamičke čvrstoće materijala za asimetriju ciklusa r , N/mm2

R-1  trajna dinamička čvrstoća materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r  1, N/mm2
 m  srednje naprezanje ciklusa, N/mm2
k  koeficijent smjera linije trajne dinamičke čvrstoće
R1
k  1 
Rm

Ordinata presjecišta ova dva pravca daje vrijednost trajne dinamičke čvrstoće materijala
za proizvoljni koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja i statičko prednaprezanje σpr.

2 1r
Rr   R1   k   pr
2  k 1  r  2  k 1  r 

Ukoliko nema prednaprezanja drugi dio izraza iščezava.

38

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P04.20

 Smithov dijagram se formira na isti način i za ograničenu trajnost materijala N. Pri tome
najveća vrijednost srednjeg i maksimalnog naprezanja ostaje statička čvrstoća Rm.
Vremenska dinamička čvrstoća za trajnost od N ciklusa asimetrije r se određuje iz
jednadžbe krivulje zamaranja (Wöhlerova krivulja ).
1
 N m
m
RrN  N  Rrm  Ngr  RrN  Rr   gr 
 N 
RrN  dinamička čvrstoća materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r i za trajnost N ciklusa, N/mm2
Ngr  broj ciklusa na prijelazu između vremenske i trajne dinamičke čvrstoće
N  trajnost u brojevima ciklusa

Obično je poznata trajna dinamička čvrstoća za simetričan ciklus naprezanja R1 .

Tada je vremenska čvrstoća simetričnog ciklusa za trajnost N
1
 N m
R-1N  R1   gr 
 N 
R-1N  dinamička čvrstoća materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r  1 i za trajnost N ciklusa, N/mm2

39

Linija vremenske dinamičke čvrstoće povezuje točke (0, R-1N) i (Rm, Rm). Teoretski je
najmanja trajnost za N = ¼ ciklusa (statičko opterećenje) kada mjerodavna karakteristika
čvrstoće postaje statička čvrstoća.

Dinamička čvrstoća za proizvoljnu trajnost je presjecište linije opterećenja r i vremenske

dinamičke čvrstoće RrN.
2 1r
RrN   R1N   k   pr
2  k 1  r  2  k 1  r 
40

SOSS 2018/19