N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.

SVEUČILIŠTE U SPLITU UNIVERSITY OF SPLIT

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE UNIVERSITY DEPARTMENT OF PROFESSIONAL STUDIES

ELEMENTI STROJEVA 1

6. Zavareni spojevi

Stručni studij konstrukcijskog strojarstva, akad. god. 2018/19.

6. ZAVARENI SPOJEVI
• Pojam zavarivanja, zavara i zavarenog spoja, primjeri
zavarenih konstrukcija,
• Zavarljivi materijali
• Primjena, prednosti i nedostaci zavarenih spojeva
• Nastanak zavarenog spoja i postupci zavarivanja
• Vrste i kvaliteta zavarenih spojeva
• Oblikovanje zavarenih spojeva
• Proračun i dimenzioniranje zavarenih spojeva
• Proračun čvrstoće
• Složeno stanje naprezanja
• Dopuštena naprezanja

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.2

Zavarivanje - spajanje metalnih, ili nemetalnih dijelova toplinskim

postupkom taljenja ili omekšavanja na mjestu spoja, sa ili bez
dodavanja materijala. Nakon hlađenja i skrućivanja materijala
dijelovi ostaju spojeni.
Područje u kojemu nastaje spoj naziva se zavar (EN 1792:2003,
ISO/TR 25901-3:2016).
Zavareni spoj - čine zavari, tj. šavovi i dijelovi koji se zavaruju, a
spada među nerastavljive veze i koristi se za spajanje nosećih
strojnih dijelova i konstrukcija.
lice šava

korijen šava
Osim čelika, pod posebnim uvjetima se mogu zavarivati bakar i
bakrene slitine, aluminijske slitine, polimeri, itd. 3

Primjeri zavarenih konstrukcija

Spremnici i cjevovodi tankera za kemikalije Brodski trup

Cjevovodi

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.3

Ležaj

Kotač Poluga
Spremnici

Čelična mosna
konstrukcija

Zavarljivi materijali
Zavarljivost - svojstvo materijala da se spajanjem njegovih dijelova zavarivanjem
dobije upotrebljiv spoj
 Mn, Si, P, S loše utječu na zavarljivost
 Cr, Mo, Ni, Cu, V ne štete zavarljivosti
Zavarljivi su:
 čelici s <0,3% C i niže vlačne čvrstoće
 konstrukcijski ugljični čelici
 čelici za poboljšavanje, uz predgrijavanje
 čelici za cementiranje, necementirani
 čelici za prešane cijevi, čelici za kotlovske limove

 obojeni metali i njihove slitine (bakar, aluminij, mjed, bronca, cink)

 plastični materijali (osobito PVC)
 lijevano željezo
 bijeli kovkasti lijev (prethodno razugljičen)
6

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.4

Primjena, prednosti i nedostaci zavarenih spojeva

Zavareni spojevi su prikladni za:
• prijenos sila, momenata savijanja i momenata uvijanja,
• jeftino povezivanje elemenata konstrukcija, naročito za mali broj
izradaka,
• upotrebu na visokim temperaturama,
• izradu nepropusnih spojeva.

Prednosti zavarenih konstrukcija u odnosu na odljevke:

• težina manja i do 50% jer stjenke mogu biti tanje
• nisu potrebni modeli ili kalupi
• veća krutost jer sivi lijev ima oko dva puta manji modul
elastičnosti (E)
• koriste se jeftini poluproizvodi: limovi, profili i cijevi.
7

Prednosti zavarenih spojeva u odnosu na vijčane i zakovične:

• manja težina jer nema preklapanja limova,
• manja težina jer nema glava vijaka ili zakovica i matica,
• struktura se ne oslabljuje ni provrtima ni rupama,
• lakše čišćenje zbog glatkih površina.

Nedostaci spajanja zavarivanjem:

• uglavnom za iste/slične materijale,
• nije pogodno za vrlo složene oblike,
• taljenje na mjestu zavarivanja dovodi do promjene strukture i
povećanja krhkosti,
• zaostala naprezanja i/ili deformacije konstrukcije,

• kvaliteta ovisi o vještini zavarivača,

• zavarivanje na gradilištu je često teže nego spajanje vijcima ili
zakovicama. 8

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.5

Nastanak zavarenog spoja

Zavareni spojevi se općenito temelje na kohezijskim silama u zavaru,
tako da nakon zavarivanja zavareni spoj čini cjelinu koja se može
razdvojiti jedino razaranjem materijala.
S obzirom na način nastanka kohezijskih sila u zavarenom spoju
razlikuje se:
 zavarivanje toplinskom energijom (zavarivanje taljenjem)
 zavarivanje mehaničkom energijom (toplo i hladno)

Šav - materijal
nanesen
zavarivanjem na
mjestu spajanja;
može se sastojati Zavar - materijal
od jednog ili više nanesen na
zavara. mjestu spajanja
zavarivanjem u
jednom prolazu.
9

Žlijeb zavara - priprema spojnih dijelova

Elementi zavara 10

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.6

Zavarivanje toplinskom energijom (zavarivanje taljenjem)

• Spojni dijelovi iz istog ili srodnog materijala + dodatni materijal.
• Zagrijavaju se na temperaturu višu od tališta materijala dijelova.
• Stapaju se taline osnovnog i dodatnog materijala.
• Materijal u zavarenom spoju ima strukturu lijeva.
• ZUT - zona utjecaja topline, granica između linije staljivanja i
područja u osnovnom materijalu gdje temperatura prelazi
temeperaturu rekristalizacije (oko 40% temperature taljenja).
• Promjena mikostrukture u ZUT može dovesti do slabljenja
zavarenog spoja (krta zakaljena struktura).

11

Zavarivanje mehaničkom energijom (toplo i hladno)

• Zavarivanje bez dodatnog materijala.

• U području spoja materijal se izlaže velikim plastičnim
deformacijama. Zavar je tada dio materijala koji je omekšao i
pri tome rekristalizirao.
• Kod toplog zavarivanja dodirne površine dijelova se prije
zavarivanja na različite načine zagrijavaju do tjestastog stanja,
tj. lokalno do tališta, čime se pospješuje proces difuzije atoma
preko kontaktnih površina i rekristalizacije pod djelovanjem
mehaničke sile pritiska.
• Pri hladnom zavarivanju su za nastanak zavarenog spoja
potrebne veće sile pritiska, jer su kontaktne površine na sobnoj
temperaturi.

12

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.7

Postupci zavarivanja
Radne faze postupka zavarivanja
 priprema rubova i površina dijelova koji se zavaruju
 mehaničko i/ili kemijsko čišćenje mjesta zavarivanja
 postavljanje dijelova koji se zavaruju na potrebni razmak
 zagrijavanje osnovnog i dodatnog materijala na radnu
temperaturu zavarivanja
 dovođenje dodatnog materijala u prostor između dijelova koji se
zavaruju
 hlađenje zavarenog spoja
 naknadna obrada zavarenog spoja (čišćenje, žarenje i
oblikovanje)

Skupine postupaka zavarivanja

1. Zavarivanje taljenjem
2. Otporno zavarivanje
3. Zavarivanje mehaničkom energijom 13

Najčešći postupci zavarivanja:

1. Zavarivanje taljenjem

- Elektrolučno zavarivanje

14

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.8

- Plinsko (autogeno) zavarivanje

15

2. Zavarivanje pod tlakom

- Točkasto zavarivanje
a) obostrano, b)
jednostrano

- Bradavičasto zavarivanje

16

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.9

Vrste zavarenih spojeva (1)

Zavareni spojevi dijele se obzirom na međusobni položaj dijelova koji se zavaruju.
Osnovni oblici zavarenih spojeva prikazani su u tablici.

Naziv spoja i opis Poprečni presjek Naziv spoja i opis Poprečni presjek

Kosi spoj
Sučeoni spoj
Spoj dvaju dijelova pod
Dijelovi leže u ravnini
kutom
Sučeoni spoj s rubom Kutni T spoj
Spoj dijelova sa Spoj dvaju okomitih
zarubljenim rubom djelova
Preklopni spoj Križni spoj
Spoj dijelova koji se Spoj triju dijelova koji
djelomično prekrivaju se križaju
Paralelni spoj Rubni spoj
Spoj dijelova koji se u Spoj rubova dijelova
cijelosti prekrivaju pod proizvoljnim kutom
Usporedni spoj Višedijelni spoj
Spoj dvaju usporednih Spoj više dijelova koji
djelova spojeni tvore žlijeb

17

Vrste zavarenih spojeva (2)

Ovisno o debljini dijelova i postupku zavarivanja
 bez žlijeba (bez pripreme ruba) – sučeoni spojevi
tankih limova i dijelova, manja opterećenja (a)
 u prirodnom žlijebu s međusobnim nalijeganjem
dijelova (bez posebne obrade rubova) – obični
kutni zavar (c, d)
 u posebno oblikovanom žlijebu (obrađeni rubovi
prije zavarivanja)- debeli dijelovi, posebni
zahtjevi, veća opterećenja (b, e, f)

18

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.10

Vrste zavarenih spojeva (3)

Prema položaju zavarivanja

a) horizontalni

b) horizontalni na zidu

c) vertikalni

d) nad glavom

e) kosi (svi ostali položaji) 19

Vrste zavara (DIN 1912-4:1981, zamijenjena izdanjem 2018)

ČELNI ŠAV
Zarubljeni šav Dvostruki
U-šav
I-šav
Polovični V-
V-šav šav

Šav sa strmim K-šav

bokovima

X-šav Polovični Y-
šav
Plitki
Y-šav
K-šav

Dvostruki J-šav
Y-šav

Dvostruki
U-šav
J-šav

RUBNI ŠAV
Rubni Rubni
plosnati šav V-šav
KUTNI ŠAV

Kutni šav
Rubni kutni
Dvostruki šav
kutni šav 20

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.11

• Po kontinuitetu zavari mogu biti neprekinuti i prekinuti.

• Kvaliteta i nosivost zavarenog spoja se mogu znatno poboljšati,
ako se zavaruje s produžnom pločicom jednake debljine.
• Uzdužni zavar prenosi uzdužno opterećenje
• Poprečni zavar prenosi opterećenje koje djeluje okomito na
njegov smjer

21

Kvaliteta zavara
Prema ISO 10721-2:1999 zavareni spojevi se razvrstavaju u sljedeće razrede kvalitete:
1. Normalna kvaliteta – za općenitu primjenu u konstrukcijama pri kojoj zahtjev za
zamornom čvrstoćom ne prelazi 56 N/mm² za 2·106 ciklusa opterećenja. Ako u
dokumentaciji nije naveden zahtjev za nekim višim razredom kvalitete,
pretpostavlja se primjena ovog razreda na sve zavarene spojeve.
2. Zamorna kvaliteta – ako zahtjev za zamornom čvrstoćom prelazi 56 N/mm² za
2·106 ciklusa opterećenja, potrebno je za zavareni spoj navesti jednu od razina
kvalitete FAT 71, FAT 90, FAT 112, ili FAT 140, ovisno o zahtijevanoj zamornoj
čvrstoći (vidjeti ISO 10721-1:1997) kako slijedi:
Kvaliteta Zahtijevana zamorna čvrstoća za 2·106 ciklusa opterećenja
FAT 71 57 N/mm² do 71 N/mm²
FAT 90 72 N/mm² do 90 N/mm²
FAT 112 91 N/mm² do 112 N/mm²
FAT 140 113 N/mm² do 140 N/mm²
Zahtijevana razina zamorne kvalitete mora se označiti u tehničkoj dokumentaciji
(nacrtima) neposredno uz same zavare. 22

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.12

Prema EN ISO 5817:2014, u svrhu proračuna zavari se razvrstavaju u tri skupine,

kako slijedi:

B - zavari visoke kvalitete (1. i 2. razred kvalitete); izabiru se pri visokim

opterećenjima, gdje je lom zavara opasan po život, ili uzrokuje ispad (otkaz)
glavne funkcije stroja ili naprave, zatim pri velikim dinamičkim opterećenjima (npr.
vozila, radni strojevi, preše, dizalice, itd.), odnosno prema posebnim zahtjevima
kod rezervoara i tlačnih posuda u strojogradnji i gradnji kotlova

C - zavari srednje kvalitete (3. razred kvalitete); izabiru se pri srednjim iznosima
opterećenja gdje lom zavara ne uzrokuje ispad glavne funkcije stroja ili naprave, i
pri srednje velikim iznosima dinamičkih opterećenja (npr. potpore, određeni
dijelovi kućišta, kućišta ležajeva, itd.)

D - zavari niske kvalitete (4. razred kvalitete); izabiru se pri manjim opterećenjima,
gdje lom zavara nema bitnih posljedica, i pri statičkim i manjim dinamičkim
opterećenjima (npr. sanduci, ograde, itd.)

23

Oblikovanje zavarenih spojeva

Zavareni dijelovi i konstrukcije se sastoje iz limova, te pločastih i
profiliranih čeličnih poluproizvoda, kao što su odljevci, oblikovane
ploče, cijevi, itd. Prije zavarivanja potrebno je pripremiti dijelove koji
se zavaruju. To se izvodi plinskim ili plazma rezanjem, strojnom
obradom ili ručnom brusilicom.

Opća načela oblikovanja zavara izvedenih taljenjem

1. Izbjegavati koncentraciju naprezanja (zarezno djelovanje)

Loš spoj osnovnog i dodatnog materijala može prouzročiti veliku
koncentraciju naprezanja u korijenu zavara, pa se kod dinamičkih
opterećenja posebno zavaruje korijen (ili se izvodi dvostrani zavar).
Nejednolično ili valovito vučeni zavari isto djeluju kao zarezi, kao i
krateri na početku i kraju zavara.
24

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.13

V - zavar, loše provaren korijen zavara

V - zavar, dobro provaren korijen zavara

V - zavar, pročišćen i zavaren korijen

X - zavar

25

2. Izbjegavati skretanje toka sila u zoni zavarivanja

Skretanje u zoni zavara uzrokuje lokalnu koncentraciju (porast)
naprezanja pa se kod dinamičkih opterećenja smanjuje dinamička
čvrstoća.
σ σ

Tok silnica i raspored naprezanja u vlačno opterećenom zavaru

a) Normalni sučeoni spoj b) spoj s promjenom smjera silnice

Tok silnica naprezanja u kutnom zavaru

a) izbočeni b) ravan c) udubljeni 26

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.14

3. Izbjegavati vlačna naprezanja u korijenu zavara

Izdržljivost materijala kod vlačnog opterećenja je najčešće manja
nego kod tlačnog, a korijen zavara je posebno osjetljiv zbog
mogućih nepravilnosti (koncentracija naprezanja) pa ga po
mogućnosti treba staviti u zonu tlačnih opterećenja.

Zavari opterećeni na savijanje

a) nepravilno zbog vlačnog naprezanja u korijenu zavara
b) pravilno zbog tlačnog naprezanja u korijenu zavara

27

4. Izbjegavati gomilanje zavara

Lokalno zagrijavanje kod zavarivanja i zatim hlađenje dovode do
deformacija. Što se veći broj zavara sastaje u jednoj točki i što su
zavari deblji, to je i vitoperenje jače. Izvitoperene zavarene dijelove
treba izravnati zagrijavanjem i kovanjem.

Nepravilno Pravilno

Nepravilno Pravilno
Pravilno28

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.15

5. Paziti na dostupnost zavara

Pri oblikovanju zavarenih spojeva mora biti omogućena njihova
dostupnost predviđenim zavarivačkim alatima.

Korijen zavara nedostupan Pravilno

29

6. Izbjegavati skupe pripremne radove jer poskupljuju konstrukciju:

valja izbjegavati tokarena smanjenja promjera, kose ili okrugle rubove
itd. Savijanjem limova često se mogu uštedjeti zavareni šavovi:

Zavareni zupčanik

Mnogo dijelova Savinut lim – malo

i šavova dijelova i šavova

Tokareni vijenac Vijenac, glavina i

i glavina; rebro rebra jednostavnog
kompliciranog oblika
oblika
30

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.16

7. Izbjegavati preveliku zračnost između zavarenih dijelova

Velika zračnost među zavarenim dijelovima vodi koncentraciji
naprezanja u korijenu zavara. Kod statičkih naprezanja to uvjetuje
krti lom, jer se smanjuje sposobnost plastične deformacije. Kod
izmjeničnog naprezanja ta pojava uvjetuje smanjenje dinamičke
čvrstoće.

Zarezni učinak u korijenu zavara kod prevelike zračnosti

31

Proračun i dimenzioniranje zavarenih spojeva

Norme i preporuke za proračun i konstrukciju dijele se na sljedeća

područja:

1. Strojogradnja: kućišta, postolja, poluge, zupčanici, remenice i sl.

2. Tlačne posude, kotlovi, cijevi
3. Čelične konstrukcije: visokogradnja, mostogradnja, dizalice

Zavarene konstrukcije podliježu i nekim posebnim propisima.

Brodogradnja ima posebne propise klasifikacijskih društava (Hrvatski

registar brodova, DNV GL Group, Lloyd’s Register, …).

32

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.17

Strojogradnja
ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI TALJENJEM
 Proračun čvrstoće zavarenih spojeva izvodi se prema temeljnim
izrazima iz nauke o čvrstoći.
 Pri tome se uspoređuju radna naprezanja s dopuštenim
naprezanjima u zavaru.
 Proračun zavarenih spojeva u općoj strojogradnji nije propisan
normama (standardima), pa se naprezanja računaju slično kao u
gradnji čeličnih konstrukcija (norma EN 1993-1-1:2005 + AC/2009
Eurocode 3: Design of steel structures, Part 1-1).
 U proračunu čvrstoće zavarenih spojeva zavari se smatraju
samostalnim elementima.
 Određuju se radna naprezanja u pojedinim kritičnim presjecima
zavara.

33

Kritični presjek zavara

 Kod sučeonih zavara to je okomit presjek zavara uzduž njegove osi.
 Kod kutnih zavara to su priključne ravnine zavara na spajanim
dijelovima.
 Kod proračuna je najvažnije pravilno određivanje ukupne nazivne
nosive površine zavara Azv = Σa ⋅ lzv, gdje je a računska debljina i lzv
nosiva duljina pojedinog zavara u zavarenom spoju koji prenosi
vanjska opterećenja.
a) b) c) d) e)

Računska debljina zavara

a) sučeoni zavar b) ravni kutni zavar c) izbočeni kutni zavar
d) udubljeni kutni zavar e) raznostranični kutni zavar
34

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.18

 Debljina sučeonih zavara jednaka je debljini dijelova koji se zavaruju (a=t),

odnosno debljini najtanjeg dijela u spoju različito debelih dijelova (a=tmin).
 Kod kutnih zavara za računsku debljinu zavara uzima se visina jednakokračnog
trokuta ucrtanog u poprečni presjek zavara. Za izbor debljina zavara koriste se
izrazi:
2 mm za tmax  30 mm
amin  tmax  0,5 mm  
5 mm za tmax  30 mm
amax  0,7  tmin
amin,max - najmanja i najveća dozvoljena debljina kutnog zavara, mm
tmin - debljina najtanjeg dijela u zavarenom spoju, mm
tmax - debljina najdebljeg dijela u zavarenom spoju, mm

 Za nosivu duljinu zavara lzv uzima se duljina na kojoj zavar ima punu debljinu a

Računska duljina zavara lzv

a) sučeoni zavar, b) kutni zavar

lzv = l - 2·a
35

Strojogradnja
ZAVARENI SPOJEVI ZAVARIVANJEM POD TLAKOM
Točkasto i bradavičasto zavareni spojevi

Posebnost točkasto i bradavičasto zavarenih spojeva je ta da se točka

zavara pri proračunu čvrstoće zamišlja kao posmično opterećeni zatik
za koji se onda vrši proračun.

Specifični pritisak σ1 u
zamišljenom provrtu
jednoreznog spoja

Specifični pritisak σ1 u
zamišljenom provrtu
dvoreznog spoja

Jednorezni spoj Dvorezni spoj

Broj rezova m = 1 m=2 d = promjer točke zavara
36

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.19

n – broj točaka zavara

s = debljina lima

n = 3 zavara
m = 1 rez

 d2
Površina presjeka zavara: A 
4
F
Posmično naprezanje u točki zavara:  
nm A

Budući da se koristi analogija sa zatikom, treba proračunati i

specifični pritisak na stjenke zamišljenog provrta u limu:
F
l 
n d s
37

Iako je možda promjer točke zavara veći, najveća vrijednost

promjera d s kojim se smije kontrolirati naprezanje je

d  5 smin (mm)

gdje je smin (mm) debljina najtanjeg lima u spoju.

Smjernice za točkasto zavarene spojeve:

Debljina lima (mm) 0,5...1 1...1,5 1,5...2 2...3 3...5
Promjer točkastog zavara d (mm) 4...8 6...10 8...10 10...12 10...14
Razmak točkastih zavara (3...6) ·d

38

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.20

Kriterij čvrstoće za točkasto zavarene spojeve

Treba biti:
τ ≤τ
dop
σ ≤σ
1 l dop

Vlačna čvrstoća Rm (N/mm2) 250 300 350 400 450 500 550 600
Statičko opterećenje 60 75 90 100 110 125 135 150
τdop Pulzirajuće dinam. opterećenje 40 50 55 65 70 80 90 95
Izmjenično dinam. opterećenje 20 25 30 35 35 40 45 50
Jednorezan Statičko opterećenje 165 200 235 265 300 335 365 400
spoj σl dop Pulzirajuće dinam. opterećenje 110 130 150 175 195 215 240 260
Izmjenično dinam. opterećenje 55 65 75 90 100 110 120 130
Dvorezan Statičko opterećenje 275 335 390 445 500 555 610 665
spoj σl dop Pulzirajuće dinam. opterećenje 180 215 250 285 320 355 390 425
Izmjenično dinam. opterećenje 90 110 125 145 160 180 195 215

39

Tlačne posude, kotlovi, cijevi

ZAVARENI SPOJEVI DOBIVENI TALJENJEM

Najvažnije postavke:
• Spojevi moraju biti
nepropusni i vrlo čvrsti,
• Veći otvori se pojačavaju,
• Valja izbjegavati
nagomilavanje šavova.

40

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.21

Najmanja potrebna debljina stjenke se1 za cilindrične plašteve tlačnih

posuda pod unutarnjim pretlakom pri Dv/Du ≤ 1,2

Du  p Dv  p
se1   c1  c2  c3   c1  c2  c3
K K
2   p 2   p
S S

se1 - najmanja potrebna debljina stijenke, mm

Du, Dv - unutarnji i vanjski promjer plašta, mm
p - najviši dopušteni radni tlak, N/mm2
K - proračunska čvrstoća, N/mm2 - iz tablice prema debljini se1 i
temperaturi
S - faktor sigurnosti (dop = K/S) - iz tablice
 - faktor oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1)
c1, c2, c3 - dodaci na debljinu stijenke zbog odstupanja stvarne debljine
lima (c1), korozije (c2) i obzidavanja tj. težina zida (c3), mm 41

Proračunska čvrstoća K (N/mm2) čelika

stijenki tlačnih posuda i parnih kotlova Faktor sigurnosti S za tlačne posude i parne kotlove

A - s potvrdom neovisne organizacije za materijal (tipa 3.2, prema EN 10204:2004)

B - s tvorničkom potvrdom proizvođača za materijal (tipa 3.1, prema EN 10204:2004)
C - ispitano tlakom vode u iznosu 1,3·p pri temperaturi od 20°C

42

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.22

Najmanja potrebna debljina stjenke δ bombiranih podnica

Dv  p  
  c1  c2  c3  c4  c5
K
4  
S

 – faktor oblika podnice (dna) tlačnih posuda - iz tablice

c4 , c5 – dodatak na debljinu stijenke zbog vanjskog tlaka (mogućeg
splošnjavanja ili utisnuća) (c4) odnosno konstrukcijski dodatak (c5), mm
Plašteve i dna izložena vanjskom tlaku treba računati prema gornjim
izrazima uz  = 1.

43

Proračun čvrstoće zavarenih spojeva

Najbitnije: pravilno odrediti ukupnu nosivu površinu zavara

a - računska
debljina zavara

Sučeoni zavari
(a=debljina tanjega lima)

Kutni zavari (a=visina jednakokračnog

trokuta upisanog u presjek zavara,
zaokrenutoga u ravninu spajanja)
44

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.23

 Općenito vrijedi, da je duljina zavara u granicama

max (6·a, 40 mm) ≤ lzv ≤ 150·a
 Kritični presjeci i osnovna naprezanja u zavaru

Sučeoni zavar Kutni zavar

σ⊥ - normalno naprezanje okomito na računsku površinu zavara

σǁ - normalno naprezanje okomito na poprečni presjek zavara
τ⊥ - naprezanje uslijed smicanja okomito na duljinu zavara
τǁ - naprezanje uslijed smicanja u računskoj ravnini uzduž zavara 45

Čelni šav:

Kutni šav:
presjek se zarotira

46

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.24

n  normalno vlačno/tlačno naprezanje okomito na računsku ravninu zavara, N/mm2

s   smično naprezanje poprečno na duljinu zavara, N/mm2
sII  smično naprezanje uzduž zavara, N/mm2
F  sila opterećenja, N/mm2
Azv  računski presjek zavara, mm2
Azv   a  lzv
 zv dop  dopušteno normalno naprezanje zavara, N/mm2
 zv dop  dopušteno smično naprezanje zavara, N/mm2

 Normalno vlačno naprezanje u sučeonom zavaru

47

 Normalno vlačno naprezanje u kutnom zavaru

48

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.25

 Smično naprezanje uzduž zavara

Sučeoni zavar

Kutni zavar

49

 Normalno naprezanje pri vlaku ili tlaku - paralelno sa zavarom

Sila F može djelovati i uzduž zavara i onda opterećuje zavarene dijelove kao cjelinu.
U tom je slučaju normalno naprezanje paralelno sa zavarom i jednako normalnom
naprezanju u poprečnom presjeku A zavarenih dijelova, pri čemu se površina
poprečnog presjeka zavara zanemaruje:
Ova se naprezanja u praksi ne kontroliraju!

F
 II 
  zv dop
A
A  površina računskog presjeka konstrukcijskog dijela, mm2
A  A1  A2
 zv dop  dopušteno normalno naprezanje zavara, N/mm2 50

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.26

 Smično naprezanje poprečno na duljinu zavara

Sučeoni zavar

Kutni zavar

51

 Istovremeno smično opterećeni uzdužni i poprečni kutni zavari

 Uzdužni zavari duljine lzv1 - uzdužna smična naprezanja  s II

 Poprečni zavar duljine lzv2 - poprečna smična naprezanja  s 
 Naprezanja se računaju kao jednakovrijedna
 Ukupna noseća površina zavara Azv   a  lzv  2  a1  lzv1  a2  lzv2
 Ako je lzv 1  1,5  lzv 2 tada se nosivost poprečnog zavara ne uzima u obzir 52

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.27

Tlačna, vlačna i smična opterećenja

zavarenih spojeva

Vlačno opterećeni zavareni spojevi

a) sučeoni zavar b) kutni zavar

 Pripadajuća naprezanja za ovu vrstu opterećenja su:

 n 
 F  zv dop
 s   
 Azv  zv dop
 s II 
Kod kutnog zavarenog spoja potrebno je uzeti u obzir, da pod
opterećenjem vlačnom silom F nastaju vlačna naprezanja  n
na normalnoj priključnoj ravnini. Istodobno nastaju poprečna
smična naprezanja  s  na poprečnoj priključnoj površini.
Oba se ova naprezanja provjeravaju odvojeno. 53

Normalno naprezanje pri vlaku ili tlaku - okomito na šav  v,t

Čelni šav Kutni šav l = (d+a).

Kod ovakvog vlačnog opterećenja se naprezanje izračunava kao

omjer sile i površine presjeka šava.
Ukupna računska površina presjeka opterećenih šavova koja
preuzima opterećenje Aw = Σ(a·l)
Općenito će i za vlak i za tlak naprezanje biti

F Oznake:
 v,t 
 a l  ┴ = okomito na šav
║ = paralelno sa šavom
54

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.28

Opterećenje savijanjem zavarenih spojeva

Zavareni spojevi opterećeni savijanjem

a) sučeoni zavar b) kutni zavar

Najveće normalno naprezanje uslijed savijanja zavara

Ms
 s 
 yzv   zv dop
Izv
Ms  moment savijanja okomit na računsku ravninu zavara, Nmm
Ms  F  l
Izv  moment tromosti priključne površine zavara, mm4
yzv  udaljenost zavara od neutralne osi priključne površine, mm
 zv dop  dopušteno normalno naprezanje zavara, N/mm2
55

 Uzdužni zavari opterećeni na savijanje

Savojno opterećeni uzdužni zavareni spojevi zavarenih profila

a) sučeoni zavar b) kutni zavar

Uzdužna naprezanja uslijed savijanja nisu kritična,

tako da ih se rijetko kad provjerava u praksi!
Ms
 s II 
 yzv   zv dop
I
Ms - uzdužni moment savijanja zavara, Nmm
I - aksijalni moment inercije poprečnog presjeka zavarenog nosača, mm4
yzv - udaljenost zavara od neutralne osi presjeka zavarenog nosača, mm
 zv dop - dopušteno normalno naprezanje zavara, N/mm2 56

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.29

 Uzdužna smična naprezanja u računskim ravninama zavara zbog opterećenja

poprečnim silama
Ovo su kritična naprezanja koja se moraju provjeriti, a javljaju se zbog opterećenja
poprečnim silama zbog čega se pojasni limovi “žele pomaknuti” u uzdužnom smjeru.
Fp

Fp

τǁ  Fp  H   zv dop
I  a
τǁ  uzdužno smično naprezanje u zavaru, N/mm2
Fp  poprečna sila u promatranom presjeku, N
H  statički moment poprečnog presjeka zavarenog nosača, mm3
nad računskom površinom zavara
Statički momenti površina iznose:
H  y1  A1  y2 A2 uzdužni sučeoni zavar
H  y1 A1 za uzdužni kutni zavar
I  moment tromosti poprečnog presjeka zavarenog nosača, mm4
 a  ukupna debljina svih uzdužnih zavara, mm
 a  a za uzdužni sučeoni zavar
 a  2  a za uzdužni dvojni kutni zavar
 zv dop  dopušteno smično naprezanje zavara, N/mm2 57

Torzijska opterećenja zavarenih spojeva

Torzijski opterećen kružni zavareni spoj

 Smična uzdužna naprezanja zavara, po površini spajanja na obodu vratila
2 T
Fo 2 T
 d 
 s II    zv dop
Azv   a  d   a  d 2
Fo  obodna sila na vratilu, N
T  okretni moment, Nmm
d
T  Fo 
2
Azv  površina kružnog zavara, mm2
d  promjer vratila, mm
 zv dop  dopušteno torzijsko naprezanje zavara, N/mm2
58

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.30

 Torzijska smična naprezanja u ravnini zavara okomitoj na os vratila

T
 t II    zv dop
W0,zv
 t II  tangencijalno naprezanje uslijed torzije duž kružnog zavara, N/mm2
T  okretni moment koji opterećuje zavar, Nmm
W0,zv  polarni moment otpora računske površine zavara, mm3
d  2  a  d  
3 4

W0,zv  1    
16   d  2  a  
 zv dop  dopušteno smično naprezanje zavara, N/mm2

 Slučaj kada nosivi presjek zavara nije kružni

Torzijska naprezanja se ne računaju s polarnim momentom otpora već s torzijskim

momentom otpora računske površine zavara koji se očitaju iz tablica (prije dano).

59

Složeno stanje naprezanja i ekvivalentna naprezanja

Zavari su istovremeno opterećeni s više vrsta osnovnih opterećenja.
 Istodobna pojava normalnih naprezanja uslijed savijanja i vlačne sile
    n   s    zv dop
 n  normalno vlačno/tlačno naprezanje, N/mm2
 s  naprezanje savijanja, N/mm2
 zv dop  dopušteno normalno naprezanje zavara, N/mm2
 Istodobna pojava poprečnih i uzdužnih smičnih naprezanja
   2   II2   zv dop
  ukupno smično naprezanje, N/mm2
   poprečno smično naprezanje, N/mm2
 II  uzdužno smično naprezanje, N/mm2
 zv dop  dopušteno smično naprezanje zavara, N/mm2
 Istodobna pojava normalnih i tangencijalnih naprezanja u zavaru


 e,zv  0,5      2  4  2   zv dop 
  - ukupno normalno naprezanje u zavaru, N/mm2
 - ukupno smično naprezanje u zavaru, N/mm2
 zv dop - dopušteno normalno naprezanje zavara, N/mm2 60

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.31

Primjeri proračuna naprezanja u zavarenim spojevima

Primjer 1: vlak, sučeoni zavar

Primjer 2: vlak, kutni zavar

61

Primjer 3: smik,kutni zavar

Primjer 4: smik, kutni zavar

smik, jer se gleda zavar na

plaštu unutarnjeg dijela
62

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.32

Primjer 5: uvijanje, kutni zavar

uvijanje, jer je sad uzet zavar na

glavini (vanjskom dijelu)
63

Dopuštena naprezanja zavarenih spojeva

Kriterij čvrstoće
    zv dop
   zv dop
 e,zv   e,zv dop
Trajno dopuštena naprezanja za zavare različite kvalitete i priključne
presjeke zavarenih dijelova od najčešće upotrebljavanih konstrukcijskih
čelika uzimaju se iz naredne tablice za osnovne vrste zavarenih spojeva
u općoj strojogradnji, koja je priređena prema EN normi.

64

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.33

65

Nastavak tablice

Za ograničenu trajnost treba tablične vrijednosti pomnožiti s faktorom trajnosti

1
 N m
kt  
 N 
 gr 
N predviđeni vijek trajanja u brojevima ciklusa
Ngr granični broj ciklusa na nivou trajne dinamičke čvrstoće, Ngr  107
m eksponent Wohlerove krivulje; za zavarene spojeve m  3 66

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.34

U slučajevima kad se nije potrebno držati EN ili neke druge norme:

Statičko opterećenje zavara

 zv dop  Rp0,2 zv R
  bst  bzv   dop  bst  bzv  p0,2
 zv dop   potr  potr
Rp0,2 zv  tehnička granica tečenja materijala zavara, N/mm2
bst  faktor vrste naprezanja u zavaru pri statičkom opterećenju
bst  1,0 za sučeoni zavar opterećen na vlak, tlak ili savijanje
bst  0,8 za sučeoni zavar opterećen na smik, te za sve kutne zavare
bzv  faktor kvalitete zavara
bzv  1,0 za 1. i 2. razred kvalitete (skupina B)
bzv  0,8 za 3. razred kvalitete (skupina C)
bzv  0,5 za 4. razred kvalitete (skupina D)
 dop  dopušteno normalno naprezanje osnovnog materijala, N/mm2
Rp0,2  tehnička granica tečenja osnovnog materijala, N/mm2
 potr = 1,5 ... 2,0 ... 3,0  potrebni stupanj sigurnosti

67

Dinamičko opterećenje zavara

 zv dop  RD zv

 zv dop   potr
 zv dop  dopušteno normalno naprezanje dinamički opterećenog zavara, N/mm2
 zv dop  dopušteno tangencijalno naprezanje dinamički opterećenog zavara, N/mm2
RD zv  dinamička čvrstoća zavara, N/mm2

Za zavarene spojeve opterećene

simetričnim ciklusom r  1
RD zv  R-1 zv određuje se preko
dvonagibnih Wohlerovih krivulja

Dvonagibne Wöhlerove krivulje 68

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.35

Dinamička
čvrstoća R-1 zv na
bazi 106 ciklusa za
tipove zavara
prema Eurocode
normama

69

Nastavak tablice

Vrijednosti dinamičke čvrstoće zavara za simetrični ciklus opterećenja

dobivene su za debljine limova t0  25 mm, stoga je za druge debljine t
potrebno dinamičku čvrstoću korigirati faktorom dimenzija
0,25
t 
b1   0 
t  70

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P06.36

Trajna dinamička čvrstoća za simetrični ciklus opterećenja može se procijeniti na osnovi

dinamičke čvrstoće osnovnog materijala

b1  bzv  R1
R-1 zv 
k
k - efektivni faktor koncentracije naprezanja u zavaru
b1 - faktor dimenzija, prema tablici

71

72

SOSS 2018/19