N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.

SVEUČILIŠTE U SPLITU UNIVERSITY OF SPLIT

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE UNIVERSITY DEPARTMENT OF PROFESSIONAL STUDIES

ELEMENTI STROJEVA 1

7. Lemljeni i lijepljeni spojevi

Stručni studij konstrukcijskog strojarstva, akad. god. 2018/19.

7. LEMLJENI I LIJEPLJENI SPOJEVI

Lemljeni spojevi
• Pojmovi (lemljeni spojevi, lemljenje)
• Prednosti i nedostaci
• Lemljenje i podjela lemova
• Oblikovanje lemljenih spojeva
• Proračun čvrstoće lemljenih spojeva
Lijepljeni spojevi
• Pojmovi (lijepljenje, ljepilo, lijepljeni spojevi)
• Prednosti i nedostaci
• Lijepljenje i podjela ljepila
• Nosivost lijepljenih spojeva
• Oblikovanje lijepljenih spojeva
• Proračun čvrstoće lijepljenih spojeva

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.2

LEMLJENI SPOJEVI
Elementi za spajanje → Nerastavljivi spojevi → Lemljeni spojevi

LEMLJENI SPOJEVI - nerastavljivi spojevi koji se koriste za spajanje,

brtvljenje, te zaštitu limova i metalnih elemenata s tankim
stjenkama.
LEMLJENJE – postupak spajanja dvaju metalnih dijelova (osnovni
materijal) pomoću rastaljenog dodatnog materijala koji se naziva
lem i ima barem za 50°C niže talište od osnovnih materijala. Pri
tome se osnovni materijal ne tali.
PODRUČJE TALJENJA LEMA - područje temperature od početka
taljenja do potpuno rastaljenog stanja.
RADNA TEMPERATURA - najniža temperatura površine izratka na
mjestu lemljenja, na kojoj se temperaturi lem može vezati za
osnovni materijal. Radna temperatura mora biti viša od temperature
početka taljenja (čvrsto tjestasto stanje), ali može biti niža ili viša od
temperature pri kojoj se lem potpuno rastali (tekuće tjestasto
stanje).
4

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.3

Prednosti lemljenih spojeva

1. Lemljenjem se mogu spajati i međusobno različiti metali.
2. Utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod
zavarivanja.
3. Spojeni dijelovi nisu oslabljeni provrtima, kao npr. kod zakivanja.
4. Lemljeni spojevi dobro provode struju i toplinu.
5. Lemljeni spojevi dobro brtve.
6. Potrebno je manje energije nego kod zavarivanja.
7. Pogodno za spajanje dijelova različite debljine i tankih dijelova
(neće doći do izgaranja, tj. stvaranja rupe).
8. Postupak lemljenja se može automatizirati (pogodno za serijsku
proizvodnju).
9. Na jednom se komadu može lemiti istodobno na više mjesta.

Nedostaci lemljenih spojeva

1. Mnogo manja nosivost nego kod zavarenih spojeva.
2. Mala otpornost na visoke temperature.
3. Lemovi djelomično sadrže skupe metale (Sn, Ag), tako da
lemljenje nije pogodno za velike spojeve.
4. Čvrstoća spojeva dobivenih mekim lemljenjem je ograničena.
5. Postoji opasnost od pojave galvanske korozije izazvane
različitim elektrokemijskim potencijalom lema i osnovnog
materijala, što je posebno izraženo kod lemljenja dijelova od
aluminija.
6. Priprema površina spoja skuplja je u odnosu na zavarivanje.
7. Temperatura lemljenih spojeva mora biti osjetno niža od
temperature taljenja lema.

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.4

Lemljenje i podjela lemova

Površine lemljenja moraju biti glatke (hrapavost Rz ≤ 20 μm) i dobro
očišćene (mehanički i kemijski) od oksida, prevlaka i nečistoća.
Lemljenje se poboljšava posebnim pastama, prašcima i tekućinama,
a zaštitnim plinovima se smanjuje oksidacija spajanih površina.

Granična površina

Područje difuzije lema

Područje difuzije osnovnog materijala

Spoj između lema i osnovnog materijala nastaje zbog veza na

atomskoj razini nakon hlađenja lema u kruto stanje. Na radnoj
temperaturi dolazi do ubrzane izmjene atoma, tj. do difuzije na
graničnim površinama lema i osnovnog materijala. Dubina područja
difuzije je od 2 μm do 1 mm, ovisno o vrsti lema i spajanog
7
materijala.

Meki lemovi
 Temperatura tališta ispod 450°C. Koriste se za brtvljenje spajanih
dijelova, manja opterećenja i radne temperature ( do 60°C).
 Kapilarnim učinkom zaliju sve raspore spajanih dijelova.
 Koriste se u preciznoj mehanici.
 Upotrebljava se za spajanje cjevovoda, električnih priključaka,
limenih kutija, hladnjaka u vozilima, žljebova itd.
 Za meko lemljenje željeza, bakra i nikla koriste se lemovi od
slitine kositra (Sn), antimona (Sb) i olova (Pb) , dok se za lemljenje
mekih metala koriste lemovi od slitine kositra (Sn), olova (Pb) i
kadmija (Cd).

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.5

Tvrdi lemovi

 Talište iznad 450°C.

 Leme se dijelovi za veća opterećenja i veće radne temperature.
 Zbog veće nosivosti koriste se u općoj strojogradnji,
automobilskoj industriji, u spojevima prirubnica s cijevima, kao i
u spojevima glavina s vratilom.
 Za lemljenje teških metala koriste se lemovi od slitine bakra
(Cu), kositra (Sn), cinka (Zn) i fosfora (P), te lemovi od slitine
srebra (Ag), kadmija (Cd) i kositra (Sn) s dodacima nikla (Ni).
 Za lemljenje lakih metala (aluminija i slitina aluminija) koriste
se lemovi od slitine aluminija (Al) i silicija (Si).
 Tvrdi lemovi s talištem iznad 900°C zovu se visokotemperaturni
lemovi, na osnovi nikla (Ni), titana (Ti), cirkonija (Cr) i kobalta
(Co). Visokotemperaturni lemovi obično se leme bez otapala u
vakuumu, ili u zaštićenoj plinskoj atmosferi.
9

S - temperatura L - temperatura
solidusa, likvidusa
čvrsto tjestasto tekuće tjestasto
stanje stanje

10

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.6

Podjela prema obliku mjesta lemljenja

1. Lemljenje tankih raspora
Površine spajanja odvojene su malom jednolikom zračnošću do
h≈0,25 mm. Lem se kapilarnim djelovanjem “usisava” u tu zračnost.

11

2. Lemljenje većih raspora i žljebova

Zračnost među lemljenim površinama je veća od 0,5 mm. Ukoliko
je lemljeni spoj oblikovan kao kod zavrenih spojeva (sučeoni
lemljeni spoj u obliku V ili X, kutni spoj i sl.) radi se o zavarivačkom
lemljenju. Zavarivački lem se rijetko izvodi jer mu je čvrstoća
manja, a potrebna je i velika količina lema.

12

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.7

Postupci lemljenja i oblici lemljenih spojeva

Najvažniji postupci lemljenja:

• plameno lemljenje,
• lemljenje lemilom,
• lemljenje uronjavanjem,
• lemljenje u peći,
• otporno lemljenje,
• lemljenje toplinskim lukom,
• induktivno lemljenje,
• lemljenje elektronskim
snopom, Oblici lemljenih spojeva
• lemljenje snopom svjetlosti,
• lemljenje laserom.

13

Oblikovanje lemljenih spojeva

Lemljeni spojevi u pravilu se oblikuju tako da prenose samo smična ili
tlačna opterećenja, zbog čega se izbjegavaju sučeoni spojevi gdje se
mogu pojaviti vlačna, odnosno naprezanja na savijanje.
Izbjegavaju se proširenja zračnosti jer se time smanjuje kapilarno
djelovanje, a suženja štete protoku taline. Naročito su kritična suženja
koja se nadovezuju na proširenja zračnosti.

nepravilno

pravilno

14

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.8

a) Lemljenje limova
• Teži se postizanju što veće površine spoja.
• Spojevi se izvode kao preklopni ili sa zakrpom.
• Koso zarezanim limovima postiže se povoljniji tok silnica i veća
površina lemljenja.
• Preporučena duljina prekrivanja limova l = (3…4)·tmin, gdje je:
tmin - debljina najtanjeg lima u spoju
• Najveća nosivost spojeva postiže se zavratkom, gdje se
opterećenje prenosi oblikom.

15
Duljina preklopa limova

16

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.9

b) Lemljenje cijevi
• Sučeone spojeve najbolje je tvrdo lemiti.
• Konusna izvedba povećava površinu lemljenja.
• Tanke cijevi (< 2 mm) i cijevi koje treba meko lemiti spajaju se sa
zakrpom, ili se jedna cijev proširi da se dobije preklopni spoj.

Načini lemljenja cijevi

a) konusni sučeoni spoj b) spoj sa zakrpom c) preklopni spoj

17

c) Lemljenje cilindričnih elemenata

• Cilindrični elementi se ne leme čeono, jer bi tada umjesto tih
elemenata sam lem bio opterećen na vlak i savijanje.
• Kod nasađenih i centriranih dijelova izrađuju se u uzdužnom
smjeru žljebovi za razlijevanje lema, dubine 0,05 do 1 mm.
• Brazde okomito na tok lema nisu poželjne jer sprečavaju njegov tok.

18

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.10

d) Spajanje okruglih šipki lemljenjem

• Sučeono lemljenje se ne preporučuje, jer naprezanje treba po
mogućnosti biti posmično.
• Bolje je krajeve šipke uložiti u provrt, koji ostavlja zračnost za ulaz
lema.
• Oblik glavine može blago skretati tok sila.
a) Sučeono lemljenje – ne preporučuje se
b) Lemljen obod šipke
c) Lemljen obod rukavca
d) Lemljenje u krutu glavinu
e), f) Lemljenje u elastične glavine

• Šipke lemljene s dijelovima od lima

trebaju imati dva uporišta.
19

e) Spajanje spremnika lemljenjem

• Pravila za lemljenje ista kao i kod limova

Lemljenjem spojena dna posuda

20

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.11

Proračun čvrstoće lemljenih spojeva

 Lemljeni spojevi se dimenzioniraju samo s obzirom na smičnu
čvrstoću lema, jer prenose smična opterećenja.
 Kod proračuna smične čvrstoće potrebno je odrediti računsku
veličinu nosive površine lemljenog spoja.
 Sila prekida smično opterećene nosive površine jednaka je
vlačnoj ili tlačnoj sili prekida spajanih dijelova.

21

 Uvjet jednakosti prekidne smične sile u lemljenom spoju i

prekidne vlačne sile spajanih dijelova:

Flm  Al  lm  S  Rm  Fm   potr  F

prekidna prekidna vlačna/tlačna
smična sila sila spojenih dijelova

Flm  prekidno opterećenje lema, N

Al  nosiva površina lema, mm2 Al Al Al

lm  smična čvrstoća lema, N/mm2

Rm  vlačna čvrstoća materijala spajanog dijela, N/mm2
S  b  tmin  presjek opterećenog spajanog dijela, mm2
F  opterećenje lemljenog spoja, N
Fm  prekidno opterećenje spajanog dijela, N
 potr  potreban stupanj sigurnosti

22

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.12

 Kod lemljenja debelih dijelova smična nosivost lemljenog spoja

se provjerava prema izrazu
F
l   l dop
Al
l  naprezanje na smik na spojnoj površini lema, N/mm2
F  opterećenje lema, N
Al  nosiva spojna površina lema, mm2
l dop  dopušteno naprezanje lema na smik, N/mm2
 Za vlačno opterećene lemove čvrstoća se provjerava prema izrazu
F
l   l dop  1,5...2   l dop
Al
l  vlačno naprezanje na spojnoj površini lema, N/mm2
F  opterećenje lema, N
Al  nosiva spojna površina lema, mm2
l dop  dopušteno vlačno naprezanje lema, N/mm2 23

Statička čvrstoća i dopuštena naprezanja lemljenih spojeva

Dopušteno naprezanje lema na smik l dop

Smična
Vlačna čvrstoća [N/mm2]
Vrsta lema čvrstoća lema
lema lm [N/mm2] Vrsta opterećenja
lm [N/mm2] statičko istosmjerno izmjenično
Meki lemovi L-Pb, L-Sn 1520 2030 23  

Lemovi od bakra L-Cu 150220 200300 5070 3040

Lemovi od mjedi L-CuZn 250300 250300 8090 5565

1525
Lemovi od srebra L-Ag 150280 300400 5070 3040
Lemovi od novog srebra
250320 340380 8090 5565
L-CuNi

Lemovi za aluminij L-AlSi

0,60,8Rm 0,35lm 0,18lm 0,1lm
Lemovi od nikla L-Ni

Napomena: Manje vrijednosti vrijede za debljine lemova h  0,1 mm, a veće za h  0,25 mm.
Rm - vlačna čvrstoća materijala spajanih dijelova

24

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.13

Dinamička čvrstoća
• Iznosi 80% one dijelova u spoju
• Ako je debljina lema h > 0,2 mm, dinamička čvrstoća pada na
samo oko 60% dinamičke čvrstoća dijelova u spoju
Meko lemljeni spojevi
• Dinamička čvrstoća im brzo pada, pa ih ne treba izlagati
dinamičkom naprezanju > 2...3 MPa i treba predvidjeti
rasterećenje spojeva. Koeficijenti sigurnosti: 2...4.
Lemljene posude
• Računati kao zavarene, a posebne norme definiraju zahtjeve za
debljine stjenki i vrijednosti koeficijenta sigurnosti.

25

LIJEPLJENI SPOJEVI
Elementi za spajanje → Nerastavljivi spojevi → Lijepljeni spojevi

26

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.14

LIJEPLJENJE - spajanje dva ili više dijelova, istih ili različitih

materijala (metala ili nemetala) upotrebom adhezijskog sredstva -
ljepila.
LJEPILO - tvar izrađena na bazi prirodnih smola ili umjetnih masa
koja ima vrlo velika adhezijska svojstva i primjerene kohezijske sile.
LIJEPLJENI SPOJEVI - koriste se za spajanje tankih dijelova i dijelova
od različitih materijala u zrakoplovnoj i svemirskoj tehnici, općem
strojarstvu, lijepljenje tarnih obloga i spajanje tankih limova u
gradnji vozila, lijepljenje tuljaka, držača, glavina na vratilo itd.

a), b), c) cijevni spojevi

d) drvo obloženo aluminijskim limom
e) ploča lake konstrukcije
f) pretkrilo sportskog aviona
g) poklopac spremnika
h) kočiona papuča s nalijepljenom kočionom
oblogom
27

Prednosti lijepljenih spojeva

• Mogućnost spajanja različitih dijelova.
• Mogućnost spajanja tankih limova i dijelova različite debljine.
• Prilikom lijepljenja ne pojavljuju se deformacije, kao ni promjene
na strukturi spajanih dijelova.
• Jednakomjerna raspodjela naprezanja po spoju.
• Vanjske površine spajanih dijelova ostaju nepromijenjene.
• Ljepilo djeluje kao izolator vibracija, topline, električnog luka i
smanjuje opasnost od elektrokemijske korozije.
• Lijepljeni spojevi dobro brtve.
• Za spoj je potrebno malo prostora,
• Nisu potrebne rupe ni provrti kao kod vijaka i zakovica, pa nema
koncentracije naprezanja.
• Sendvič konstrukcije omogućavaju visoku krutost i malu težinu
(lake konstrukcije).
• Jednostavna serijska proizvodnja. 28

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.15

Nedostaci lijepljenih spojeva

• Mala čvrstoća u odnosu na druge načine spajanja (zavarivanje,
lemljenje, zakivanje).
• Radna temperatura lijepljenih spojeva je ograničena (-50…+200°C).
• Mala otpornost na ljuštenje lijepljenog spoja.
• Opasnost od pucanja zbog krhkosti na nižim radnim
temperaturama.
• Zahtjevna priprema lijepljenih površina (mehaničko i kemijsko
čišćenje površina).
• Debeli sloj ljepila ima malu dinamičku nosivost.
• Javljaju se efekti starenja i puzanja.
• Prilikom izvođenja lijepljenog spoja mogu biti potrebni uređaji za
stezanje i zagrijavanje.
• Vrijeme do postizanja pune čvrstoće spoja može biti dugo.

29

Lijepljenje i podjela ljepila

Fizikalni princip spajanja temelji se na:
 adheziji - silama privlačenja na sučelju dva različita materijala
(tj. između osnovnog materijala i ljepila)
 koheziji - međumolekularnim silama u samom ljepilu.

30

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.16

Kohezijske veze - sastoje se od međusobnih sila privlačenja i

međusobnog prepletanja molekula polimera u ljepilu.
Adhezijske veze - ovisne su o fizikalno-kemijskim privlačnim silama
među atomima ljepila i lijepljenih dijelova i imaju odlučujući utjecaj
na kvalitetu lijepljenog spoja. Osiguranje dobre nosivosti lijepljenih
spojeva zahtijeva njihovu odgovarajuću pripremu, jer površine
moraju biti očišćene od masti, nečistoća i oksida.

31

LJEPILA
Podjela ljepila s obzirom na način postizanja vezivanja:

1. Fizikalna vezna ljepila

Ljepilo (kaučuk, umjetne smole) je rastopljeno u organskom
otapalu (uglavnom ugljikovodici). Prilikom lijepljenja, često uz
snažni pritisak, otapalo ishlapi. Nosivost spoja je srednja (5…10
N/mm2). Fizikalno vezujuća ljepila nisu pogodna za spajanje dva
metala, jer se onemogućava hlapljenje otapala, ali su dobra ako
je barem jedan metal porozan.
- kontaktna ljepila
- taljiva ljepila
- plastična ljepila

32

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.17

2. Kemijska vezna ljepila (reakcijska ljepila)

To su dvokomponentna ljepila:
1. komponenta: duromeri (epoksidna, fenolna, poliesterna smola)
koji su tekući, kao pasta ili u obliku filma
2. komponenta: otvrđivač (katalizator).
Dolazi do povezivanja makromolekula, često uz djelovanje
povišene temperature i vlage, i nastaje tvar koja se ne može niti
rastopiti niti rastaliti. Ova ljepila su veoma čvrsta i pogodna za
metal, staklo, keramiku i polimere u raznim kombinacijama.
- polimerizacijska ljepila
- poliaditivna ljepila
- polikondenzacijska ljepila
S obzirom na temperaturu lijepljenja, na kojoj ljepilo postiže
sposobnost vezivanja, ljepila se dijele na:
- topla ljepila
- hladna i hladno/topla ljepila 33

Topla kemijski vezna ljepila postižu vezna svojstva brže od hladnih

(od nekoliko minuta na više pri temperaturama do 200°C), ali su
neprikladna za spajanje većih ili toplinski osjetljivih dijelova.
Potrebna je aparatura - sušionici, ploče s grijačima, naprave, ...
Toplim ljepilima se postiže veća čvrstoća spoja nego hladnim.

Kod nekih hladnih kemijski veznih ljepila je za postizanje veznih

svojstava potrebno i do nekoliko dana. Minimalno je potrebna
sobna temperatura.

34

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.18

Za izdržljivost ljepljenog spoja jako je važno stanje površine koja se

lijepi.

Adhezijske sile su djelotvorne samo ako je površina prijanjanja

čista, ohrapavljena i odmašćena.

Hrapavljenje metalnih površina koje se obavlja finim četkama,

brusnim papirom, ili pjeskarenjem povećava površinu prijanjanja
stvaranjem udubljenja i uzvišenja. Površine obrađivane silikonskim
pastama ili sredstvima se ne mogu lijepiti. Čišćenje i odmašćivanje
se obavlja trikloretilenom, acetonom, lužinama i dr.

Sloj ljepila treba biti što tanji jer su adhezijske sile najčešće veće od
kohezijskih, a čvrstoća spoja opada s porastom debljine sloja ljepila.

35

Nosivost lijepljenih spojeva

S obzirom na nosivost ljepila se dijele:
1. Ljepila s malom nosivošću, smična čvrstoća τlm < 5 N/mm2
2. Ljepila sa srednjom nosivošću, smična čvrstoća 5 < τlm < 10 N/mm2
3. Ljepila sa velikom nosivošću, smična čvrstoća τlm > 10 N/mm2

Najveća smična nosivost se postiže kod debljine sloja ljepila 0,1…0,3

mm. Primjerice kod debljine sloja ljepila od 1mm smična čvrstoća
lijepljenog spoja pada za 40%.

Nosivost dinamički opterećenih lijepljenih spojeva iznosi 20…40%

statičke nosivosti, τlm, din = (0,20…0,40)· τlm

Na temperaturama iznad 60°C nosivost lijepljenog spoja opada, i to

kod hladnih ljepila brže nego kod toplih.
36

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.19

Nosivost lijepljenih spojeva s vremenom se smanjuje zbog starenja

ljepila i utjecaja okoline, te može pasti ispod 50% početne nosivosti.

37

Okvirne nosivosti ljepila

Nosivosti ljepila u [N/mm2]

Vrsta nosivosti Grupa
Hladna ljepila Topla ljepila
a 3...20 8...50
Smična čvrstoća lm
b 4 15
Statičko opterećenje
c 8 25
a 0,5...8 2...20
Smična čvrstoća lm
b 1 3
Dinamičko opterećenje
c 2 6
Vlačna čvrstoća lm a 30...50 50...90
Statičko opterećenje d 40 70
a - približno područje b - procjena za jednoslojne spojeve
c - procjena za dvoslojne spojeve d - gruba procjena

38

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.20

Oblikovanje lijepljenih spojeva

Općenito vrijede iste smjernice kao i za lemljene spojeve. Budući da
su vlačna i smična čvrstoća lijepljenog sloja bitno manje od čvrstoća
metala, potrebna je razmjerno velika površina lijepljenja.

• Izbjegavaju se čeoni spojevi

Ukoliko su nužni izvode se sa skošenim završecima radi
povećanja lijepljene površine

Oblikovanje čeonih lijepljenih spojeva

39

• Lijepljeni spojevi se oblikuju kao preklopni spojevi

Najsvrhovitiji su posmično opterećeni preklopni spojevi s
duljinom preklopa l = (5...20)·t
Al
t

• Lijepljeni spojevi su naročito osjetljivi na ljuštenje

Takva naprezanja kao i savijanje treba izbjegavati, ali se
izbjegavaju i vlačna naprezanja

40

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.21

• Kad lijepljeni preklopni spojevi moraju prenositi vlačna

opterećenja, oblikuju se s većim lijepljenim površinama tako da
dio opterećenja prenose oblikom
nepravilno pravilno

41

• Preklopni lijepljeni spojevi kod smičnih opterećenja se ne smiju

savijati
Radi toga moraju imati veliku savojnu krutost, jer u protivnom
dolazi do ljuštenja spoja. Ravnomjernost deformacija u
lijepljenom spoju (savojno kruti spoj) se postiže skošenjem krajeva
lijepljenih dijelova.

42

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.22

NEKI PRIMJERI OBLIKOVANJA LIJEPLJENIH SPOJEVA

1. Spoj vratila i glavine lijepljenjem

43

2. Brtvljenje šupljih dijelova ili prirubnica

44

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.23

3. Primjena lijepljenih spojeva u zrakoplovnoj industriji

45

Proračun čvrstoće lijepljenih spojeva

Najbolje je koristiti podatke proizvođača ljepila.
Proračune prikazane u nastavku treba razmatrati samo kao približne.

46

SOSS 2018/19
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P07.24

Kontrola čvrstoće vlačno opterećenih lijepljenih spojeva (a)

F
l    l, dop
Al
 l, dop  dopušteno naprezanje na vlak ljepila, N/mm2 ,  l, dop   l dop
l  vlačno naprezanje u sloju ljepila, N/mm2
Al  nosiva površina lijepljenog spoja, mm2 Al  b  t
F  normalno opterećenje lijepljenog spoja, N

Kontrola čvrstoće smično opterećenih lijepljenih spojeva (b) i (c)

F
l    l dop
Al
 l dop - dopušteno naprezanje na smik ljepila, N/mm2
l - naprezanje na smik u sloju ljepila, N/mm2
Al - nosiva površina lijepljenog spoja, mm2
Al  b  l1 ili Al  d    b
F - opterećenje na smik lijepljenog spoja, N 47

Dopušteno naprezanje ljepila uslijed smicanja

 lm
 l dop 
S
 lm - statička čvrstoća na smik na radnoj temperaturi, N/mm2
Sigurnost protiv loma
S  1,5  2,5 za statičko opterećenje (manja vrijednost za poznate uvjete rada)
S 3 za istosmjerno dinamičko opterećenje
S5 za izmjenično dinamičko opterećenje
Potrebna računska veličina nosive površine
Flm  Al  lm  A  Rm  Fm
 lm - lomna čvrstoća ljepila na smik, N/mm2
Flm - lomno opterećenje lijepljenog spoja, N
Al - nosiva površina lijepljenog spoja, mm2
A - presjek opterećenog spajanog dijela, mm2 , A  b  tmin
Rm - vlačna čvrstoća materijala strojnog dijela, N/mm2
Fm - lomno opterećenje spajanog dijela, N 48

SOSS 2018/19