LEMLJENJE

LEMLJENJE
• Lemljenje predstavlja jedan od postupaka
spajanja (sastavljanja) dva ili više metalnih
dijelova. Lemljeni spojevi spadaju u kategoriju
čvrstih-nerazdvojivih spojeva, jer nakon
lemljenja spojeni dijelovi ostaju čvrsto vezani.
• Princip rada kod lemljenja je vrlo sličan
principu rada kod zavarivanja. Dijelovi koji se
leme mogu biti od istog ili različitog materijala.
 Zašto lemljenje?

• Lemljenje se koristi u masovnoj proizvodnji za

spajanje čelika, aluminija i raznih drugih materijala
(automobilska i avionska industrija široko
primjenjuju lemljenje).

• Razvijeno je i lemljenje Zr, Ti, Be, metala s

visokim temperaturama topljenja, kompozitnih
materijala, kao i međusobno spajanje keramike
i metala.
 Prednosti i nedostaci
Prednosti lemljenja:
•Ekonomična izrada složenih sklopova s više dijelova,
•Povoljna raspodjela naprezanja i povoljan prenos toplote,
•Mogućnost spajanja nemetala s metalima,
•Mogućnost spajanja vrlo tankih na debele komade,
•Mogućnost spajanja raznorodnih metala u spoj,
•Mogućnost spajanja poroznih materijala,
•Mogućnost spajanja vlaknastih i kompozitnih materijala,
•Zbog nižih radnih temperatura i svojstava dodatnih materijala kod
lemljenih spojeva su niži zaostali naponi, nema pogrubljenja zrna,
obično nema kristalnih pretvorbi, te su neka svojstva lemljenih
spojeva povoljnija,
•Postižu se precizne proizvodne tolerancije.
Nedostaci lemljenja:
•Statička, ali i dinamička čvrstoća lemljenog spoja je niža (slabija) u
odnosu na zavareni spoj,
•Relativno visoka cijena dodatnih materijala za lemljenje.
 Kada se primjenjuje lemljenje
• Lemljenje, kao postupak spajanja dijelova,
primjenjuje se onda kada je spajanje drugim
postupcima otežano, zatim kada se ne zahtijevaju
velike mehaničke osobine spojeva i kada je
potrebno spojiti dva raznorodna materijala (na
primjer: čelik - aluminijum, bakar – aluminijum)
itd.
• U zavisnosti od upotrijebljene temperature,
lemove je moguće svrstati u dvije skupine
- mehke lemove, gdje je temperatura topljenja
ispod 450°C i
- tvrde lemove, gdje je temperatura topljenja iznad
4500C a najviše 1200°C.
 Mehki lemovi
• Mehki lemovi su najčešće legure kalaja i olova
sa malim dodacima drugih metala.
• Mehkim lemljenjem moguće je izvršiti spoj
gotovo svih metala, kao što su: gvožđe, bakar,
mesing, bronza, olovo itd.
• Zbog niske radne temperature mehko
lomljenje je jeftinije od tvrdog lemljenja.
 Tvrdi lemovi
• Tvrdi lemovi - se primjenjuju, za spajanje
metalnih dijelova, kada se veza ne može ostvariti
mehkim lemljenjem i onda kada su zahtjevi za
povećanom otpomošću na dinamička
opterećenja.
• Tvrdi lemovi se, u pogledu svog sastava, mogu
podijeliti na tri kategorije:
- bakreni lemovi, na bazi bakra ili legura bakra,
- srebreni lemovi, na bazi srebra i
- aluminijski lemovi, na bazi aluminijuma.
 Bakreni lemovi
• Bakreni lemovi se često upotrebljavaju za lemljenje
čelika, gvozđa i uopće teškotopivih metala.
• Temperatura topljenja lema kreće se od 850 do
I2000C, što zavisi od procentualnog učešća bakra u
lemu.
• Što je veći procenat bakra veća je i temperatura
topljenja.
• Aluminijski lemovi su rjeđe upotrebljavani lemovi.
Radna temperatura im se kreće oko 600°C.
Aliminijski lemovi se, takođe proizvode u obliku
žice i limova.
 Srebreni lemovi
• Srebreni lemovi su mnogo bolji lemovi od lemova
na bazi bakra. Njegove prednosti ogledaju se u
sljedećem:
1) mala dorada lemljene površine,
2) univerzalna i lahka upotreba,
3) velika čvrstoća lemljenih spojeva,
4) dobra antikorozivnost itd.
• Zbog svega ovoga, srebreni lemovi se koriste u
automatiziranoj i masovnoj industrijskoj
proizvodnji.
 Keramički i plastični lemovi
• Treba napomenuti, da se u novije vrijeme na
tržištu pojavljuju i lemovi za lemljenje ne samo
metala već i za lemljenje metala sa
nemetalom.
• Tako je već moguće zalemiti neki od metala sa
staklom ili keramikom.
 USLOVI ZA NASTAJANJE KVALITETNOG SPOJA
Da bi se uspjelo u sastavljanju dijelova lemljenjem
potrebno je izvršiti kvalitetnu pripremu površina za
lemljenje, te izabrati odgovarajući lem, uzevši u obzir
tražene uslove.
• Danas je u upotrebi veliki broj različitih sredstava za
čišćenje i pripremu površina za lemljenje.
• Svi oni treba da ispunjavaju sljedeće uslove:
1. - da odstrane oksidni tanki sloj sa površina
materijala,
2. - da spriječe ponovno stvaranje takvog sloja, sve do
operacije lemljenja i
3. - da, što je moguće više pospješe prijanjanje lema za
osnovni materaijal
 Materijali za lemljenje
• Lemovi su čisti materijali ili legure ili nemetali u obliku
žice, štapa, lima, oblikovanih elemenata, zrna, praška ili
čestica lema u topitelju.
• Topitelji su nemetalni materijali. Oni se nanose na
površine koje se žele lemiti nakon dobrog prethodnog
čišćenja, da bi se odstranili postojeći oksidni slojevi i
spriječilo stvaranje novih.
• Zaštitni plinovi pri zagrijavanjeu štite od oksidacije
površinu spoja kao i lema. Sa istom svrhom se
primjenjuje i lemljenje u vakumu.
Pri izradi lemnih spojeva pored prethodno dobro odabranog
konstrukcionog rješenja i izbora materijala važno je obratiti pažnju na:
•izbor postupka lemljenja,
•vrstu lema,
•pripremu površine za lemljenje,
•tehnologiju nanošenja lema i topitelja,
•način hlađenja,
•odstranjivanje topitelja i viška lema.

a. Ako se od zalemljenog spoja zahtjeva samo dobra zaptivenost ili

električna provodljivost, a mehaničke osobine nisu značajne, tada se
vrši mehko lemljenje.
b. Ako se traže dobre mehaničke osobine spoja, te eksploatacija na
ovišenim temperaturama, potrebno je vršiti tvrdo lemljenje.
 Zazor pri lemljenju
• Pri lemljenju, zazor
između dijelova
koji se spajaju
treba da iznosi od
0,05 do 0,15 dok se
pri lemljenju
velikih dijelova
dopušta se zazor i
do 0,25 mm.
 Postupak lemljenja
Lemljenje
Tehnike spajanja 1
• Lemljenje (engl. brazing-
tvrdo, soldering-mehko,
njem. löten) je postupak
kojim se metalni ili
nemetalni dijelovi spajaju
pomoću rastopljenog
dodatnog materijala
(lema) u nerazdvojivu
cjelinu.
• Pri lemljenju se osnovni
materijal ne topi, jer ima
 Princip nastajanja spoja
• Pri lemljenju se osnovni
materijal zagrijava, ali
ne topi.
• Dodatni materijal se
topi jer ima nižu
temperaturu topljenja
od osnovnog
materijala, ulazi u
zazor, vlaži lemljene
površine, kapilarnim
djelovanjem se širi u
Vrste lemljenih spojeva
 MEHKO LEMLJENJE

lemilo
oblika
čekića
 Priprema lemila

Lemilo zagrejano Zagrejano lemilo po

u kovačkoj vatri potrebi očistimo
ili plamenikom istrošenom grubom
turpijom
 Nanošenje lema

Oksidirani sloj skinemo salmijakom

Na tako pripremljeno lemilo
nanosimo lem
 Priprema površine spoja
Površine koje ćemo lemiti prethodno
očistimo turpijom i gašenom ili
razređenom kiselinom.

Između zalemljenih dijelova je veliki razmak,

takav spoj je nekvalitetan
Nečisti i zahrđali limovi

Sa nečistim limom lem se ne spaja već se

sakuplja u vidu kapljica.

Lem se spojio sa limom, ali nije

ravnomjerno raspoređen usljed
oksidnog sloja na limu.
Loši lemovi
Između zalemljenih dijelova je velik
razmak takav spoj nije kvalitetan.

Lemilo je bilo suviše ugrijano i usljed

vrenja lema spoj nije dobro zaliven.
Dobri lemljeni spojevi

Sa očišćenim limom bez oksidnog

sloja, lem se dobro spaja te popunjava
i najmanje šupljine između molekula.

Lemljeni spoj je kvalitetan: lem nije

pregrijan, nalijeganje limova je dobro.
Plamenik na kartušu s nepomičnim
plamenikom
 Komplet za mehko lemljenje na
kartušu s odvojenom rukohvatom

1. Mehko lemljenje,
2. skidanje stare boje,
3. grijanje cijevi ili predmeta.
• rukohvat lemilice nastavci za lemilice
raznih promjera