P02 - 2s Pojam, Podjela, Oblikovanje, Proracun, Opterecenja ES

N. Vulić: Elementi strojeva 1 P02.
ELEMENTI STROJEVA 1
2. POJAM, PODJELA, OBLIKOVANJE I

OSNOVE PRORAČUNA ELEMENATA
STROJEVA
2. POJAM, PODJELA, OBLIKOVANJE I OSNOVE

PRORAČUNA ELEMENATA STROJEVA
Pojam elemenata strojeva
Podjela elemenata strojeva
Načela oblikovanja elemenata strojeva i konstrukcija
Čvrstoća, stupanj sigurnosti i dopuštena naprezanja
Osnove proračuna strojnih dijelova
Složeno stanje naprezanja

Teorije čvrstoće i ekvivalentno naprezanje
Pogonska opterećenja
Statička opterećenja
Dinamička opterećenja
Spektri opterećenja 2
SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P02.2
Vrste konstrukcijskih elemenata

Ranije se uobičajeno koristio termin “elementi strojeva” ili strojni
elementi”. Elementi strojeva su oni dijelovi tehničkih sustava koji
kod različitih strojeva vrše istu funkciju u radu te se podvrgavaju
istim zakonima (vijci, matice, zatici, svornjaci, pera, klinovi,
osovine, vratila, zupčanici, itd.).
Primjer: Vijak kao sastavni dio motora jest “element stroja”, ali
vijak u nosaču mosta nije dio stroja budući most nije stroj. Most je
jedna vrsta konstrukcije pa je vijak u tom slučaju “element
konstrukcije” ili “konstrukcijski element”
Na osnovi primjera može se zaključiti da je precizniji i bolji izraz
“konstrukcijski elementi”
Pojam elemenata strojeva

Različiti strojevi - mnogo jednakih dijelova s istom
funkcijom i jednakim zakonitostima u radu
Elementi strojeva - jednaki dijelovi, sklopovi,

podsklopovi, grupe i podgrupe koji u svrhu funkcije
stroja obavljaju raznovrsne osnovne funkcije
- Elementi strojeva opće primjene
- Elementi strojeva specijalne primjene
SOSS 2015/16
Elementi strojeva opće primjene

a) Elementi za spajanje
b) Elementi za prijenos i pretvorbu sile i gibanja
c) Opruge i elementi osiguranja
d) Elementi za prijenos tekućina i plinova
a) Elementi za spajanje
zavareni spojevi
zakovični spojevi
lemljeni spojevi
lijepljeni spojevi
vijčani spojevi
spojevi s glavinama
spojevi zaticima i svornjacima
spojevi klinovima
SOSS 2015/16
b) Elementi za prijenos i pretvorbu sile i gibanja

osovine i vratila
klizni i valjni ležajevi
spojke i kočnice
zupčani prijenosnici
remenski prijenosnici
tarni prijenosnici
lančani prijenosnici
c) Opruge i elementi osiguranja
d) Elementi za prijenos tekućina i plinova

cijevi
cijevni spojevi elementi hidrauličnih pogona
armatura (zaporni, sigurnosni i regulacijski organi)
brtve
SOSS 2015/16
Elementi strojeva specijalne primjene

elementi motornih vozila
elementi stapnih strojeva
elementi hidrauličnih pogona
elementi kružnih pogona
elementi dizalica i transportnih uređaja
elementi alatnih strojeva
Primjeri rastavljivih i nerastavljivih elemenata za spajanje
Zatici
Vijci
Zakovice Opruge 10
SOSS 2015/16
Primjeri elemenata za prijenos snage i gibanja
11
Načela oblikovanja elemenata strojeva

Faze životnog ciklusa proizvoda i vrste konstrukcija
Konstruiranje, zahtjevi i ograničenja
aksijalno opterećenje
temperaturno opterećenje i naprezanje
smicanje
uvijanje
savijanje
izvijanje (gubitak elastične stabilnosti)
dodirna naprezanja
12
SOSS 2015/16
Faze životnog ciklusa proizvoda (konstrukcije)
13
Vrste konstrukcija
Prema sadržaju procesa konstruiranja valja razlikovati:
- nove konstrukcije - varijantne konstrukcije
- prilagođene konstrukcije (rekonstrukcije) - ponovljene konstrukcije
• Nove konstrukcije – osnivaju se na novim načelima rada ili predstavljaju novo

tehničko rješenje (različito od postojećih). Ovdje se provode sve faze procesa
konstruiranja.
• Varijantne konstrukcije – imaju ista načela, a mijenja se veličina i raspored

pojedinih komponenti unutar sustava.
• Prilagođene konstrukcije (rekonstrukcije, preinake) – dobivaju se prilagođavanjem

poznatih konstrukcijskih rješenja novome zadatku (funkciji) koji treba obavljati.
Podrazumijevaju se nova konstrukcijska rješenja za pojedine dijelove.
• Ponovljene konstrukcije –izrađuju se u novoj seriji bez ikakvih izmjena. Isključuju

se sve faze procesa konstruiranja osim manjih izmjena u tehničkoj dokumentaciji.
14
SOSS 2015/16
Faza konstruiranja Definiranje Koncipiranje Razrada Kompletiranje

projektnog tehničkog tehničkog tehničke
Konstrukcija zadatka rješenja rješenja dokumentacije
Ponovljene
konstrukcije
Prilagođene
konstrukcije
Varijantne
konstrukcije
Nove
konstrukcije
• Više od polovice predanih konstrukcija spada u skupinu prilagođenih, nešto više

od četvrtine su nove, a ostale su varijantne
15
Konstruiranje
• Konstruiranje podrazumijeva timski rad u kojemu, u
pojedinim fazama, sudjeluju različite ekipe znanstvenika i
tehničkih stručnjaka iz različitih znanstvenih disciplina, kao i
niz usko specijaliziranih stručnjaka za određena područja,
neposredno povezana za sam proces konstruiranja (ležajevi,
zupčanici, podmazivanje, ... ).
• Temeljna načela konstruiranja sastoje se u razmatranju i
odabiru sljedećih utjecajnih čimbenika: konstruktivni oblik ,
dimenzije (izmjere), materijal i pogonsko opterećenje.
• Ovo se odnosi na stroj kao cjelinu, kao i na njegove pojedine
dijelove (elemente). Svi su ovi podaci sadržani u tehničkoj
dokumentaciji (sklopnim, radioničkim i narudžbenim
nacrtima, specifikacijama dijelova, uputama za eksploataciju,
održavanje i remont) na osnovi kojih se stroj može
proizvesti, montirati, ispitati, pustiti u pogon i popravljati. 16
SOSS 2015/16
Zahtjevi i ograničenja pri konstruiranju

Konstruiranju prethode opsežna istraživanja svih elemenata
vezanih za izradu i eksploataciju budućeg proizvoda. Prikupljanje

podataka se vrši na osnovi literature, analizom postojećih
konstrukcijskih rješenja, rezultata eksperimentalnih istraživanja, itd.
Stečena saznanja omogućavaju definiranje zahtjeva i ograničenja,
kako za proizvod koji se konstruira, tako i za konstruktora.
Popis (lista) zahtjeva je tehnički dokument u kome se definira
projektni zadatak i sva ograničenja koja treba zadovoljiti buduća
konstrukcija.
Funkcija koju treba obavljati buduća konstrukcija, se definira
opisno (u listi zahtjeva), uz potrebne skice, mjere vezane za radni
prostor, materijal koji se prerađuje, energiju koja se koristi i sl.
Neophodno je, dakle, definirati ulazne i izlazne materijale, energiju i
informacije.
Treba zadovoljiti niz uvjeta i to: uvjete funkcije i namjene, radne
sposobnosti, proizvodnje, ekonomičnosti, ergonomije, estetike i dr. 17
Uvjeti funkcije i namjene

Oni određuju oblik i dimenzije mnogih strojnih dijelova. Na prvom mjestu, na
njih utječu gibanja koja strojni dijelovi obavljaju – dijelovi koji se okreću oko
neke osi (najčešće su kružno – cilindričnog oblika), dijelovi koji vrše translatorno
gibanje (ograničeni su ravnim površinama), dijelovi koji vrše pretvaranje vrtnje
u pravocrtno gibanje (zavojnog su oblika).
Uvjeti radne sposobnosti

Pod radnom sposobnošću strojnog dijela ili elementa, podrazumijeva se grupa
uvjeta koje on mora ispuniti kako bi svoju funkciju obavljao ispravno i
pouzdano.
Element mora imati dovoljnu čvrstoću i krutost, kao bi tijekom radnoga vijeka
izdržao sva opterećenja i druge utjecaje bez štetnih deformacija, razaranja,
pretjeranog trošenja (habanja), opasnih vibracija i pretjeranog zagrijavanja.
Uvjeti (tehnološki postupci) proizvodnje

lijevanje
kovanje
zavarivanje
rezanje
18
SOSS 2015/16
• Tehnologičnost - skup svojstava konstrukcije koja osiguravaju

jednostavnu, brzu i ekonomičnu izradu i montažu. Jednostavnost je jedna
od temeljnih osobina koja osigurava dobru tehnologičnost.
Investicija Eksploatacija
c
tp
19
Uvjeti ekonomičnosti
Uvjeti ekonomičnosti svode se na ekonomičnost proizvodnje stroja i na
ekonomičnost njegove uporabe (eksploatacije).
Cijena konstrukcije ne zavisi samo od cijene upotrijebljenog materijala, već i
od cijene obrade. To znači da se cijena stroja može, u velikoj mjeri, smanjiti
konstrukcijskim rješenjima, širokom primjenom normizacije (standardizacije) i
unifikacije, itd.
Na eksploatacijske troškove utječu: potrošnja energije (stupanj iskorištenja),
potrošnja maziva, potrošnja rashladnih sredstava, količina ljudskog rada
potrebna za rukovanje, održavanje i remont, učestalost, trajanje i opseg
remonta, učestalost stajanja izvan pogona (zbog kvarova), itd.
Uvjeti ergonomije i estetike

Ergonomija je znanost o utjecaju sredine na čovjeka.
Stroj zadovoljava uvjete ergonomije ako svojom funkcijom ne nanosi štetu
živim bićima u svome okolišu.
20
SOSS 2015/16
Uvjeti ergonomije zahtijevaju odgovarajuće mjere zaštite čovjeka:

- od mehaničkih ozlijeda
- od niskih i visokih temperatura
- od vibracija
- od jake svjetlosti
- od jakog zvuka
- od kemijskog onečišćenja
- od strujnog udara
- od radioaktivnog zračenja
Specijalni propisi o sigurnosti tlačnih posuda, vozila, itd. se nazivaju propisima

zaštite na radu
Posebno osiguranje od ozlijeda (pri rukovanju) povećava cijenu stroja, ali

istodobno povećava i produktivnost radnika, jer se on osjeća sigurnijim u radu,
budući ne mora strepiti od pogrešnih poteza i pokreta.
Bolje je predvidjeti (gdje god je to moguće), automatska osiguranja (ono što se ne
smije, treba se onemogućiti), nego niz pisanih uputa o ograničenjima koja nitko ne
čita ili ih se ne pridržava.
Estetski uvjeti – često su podložni ''modi'' ali ponekad ograničavaju funkcionalnost. 21

Vanjske sile, unutarnje sile i naprezanja
Aksijalno opterećenje
Temperaturno opterećenje i naprezanje
Smicanje
Uvijanje
Savijanje
Izvijanje (gubitak elastične stabilnosti)
Dodirna naprezanja
Složena naprezanja
22
SOSS 2015/16
Vanjske sile na čvrsto deformabilno tijelo
23
Unutarnje sile i naprezanja
Naprezanje - mjera unutarnjih sila po jedinici površine 24
SOSS 2015/16
Komponente vektora punog naprezanja
25
Radna i granična naprezanja
Čvrstoća strojnog elementa - sposobnost da u

predviđenom roku trajanja ne pretrpi nedozvoljena
oštećenja
Radna i granična naprezanja
S - stupanj sigurnosti, pokazuje koliko su puta stvarna

naprezanja manja od graničnih
26
SOSS 2015/16
Stupanj sigurnosti
- najmanje jednak potrebnom stupnju sigurnosti
Spotr - iskustveno:
donja granica - procjena visine štete zbog oštećenja
gornja granica - utrošak materijala, tj. cijena proizvoda
Uvjet čvrstoće elemenata strojeva
27
Dopušteno i granično naprezanje
Granična naprezanja - mjerodavne karakteristike

čvrstoće materijala, oznaka R
Rm - statička čvrstoća
Re - granica tečenja
RD - dinamička čvrstoća
28
SOSS 2015/16
Aksijalno opterećenje
Naprezanje uzrokovano vlačnom silom F
F
σV = +
A F F
Produljenje štapa h1 h
∆l = l 1 − l , ∆l > 0
ℓ
Suženje štapa ℓ1
∆h = h1 − h, ∆h < 0
Relativno produljenje (dilatacija)
∆l
ε=
l
Relativno suženje (poprečna kontrakcija)
∆h
εp =
h
29
Naprezanje uzrokovano tlačnom silom F

F
σt = −
A
Skraćenje štapa F F
h h1
∆l = l 1 − l , ∆l < 0
ℓ1
Proširenje štapa
ℓ
∆h = h1 − h, ∆h > 0
Relativno skraćenje (dilatacija)
∆l
ε=
l
Relativno proširenje
∆h
εp =
h
30
SOSS 2015/16
Pokusima je utvrđeno da je:

ε p = −ν ε
εp Poisson-ov koeficijent – faktor proporcionalnosti

ν=
ε
ν = 0,3 čelik
ν = 0,33 aluminij
ν = 0,2...0,3 sivi lijev
31
Produljenje uslijed aksijalnog opterećenja
Prema Hooke-ovom zakonu:
F ∆l
=E
A l
Iz čega se dobije produljenje/skraćenje:
Fl
∆l =
AE
26.10.2015. 32
SOSS 2015/16
Temperaturna opterećenja i naprezanja

Ako je štapni element na jednom kraju slobodan, može pri zagrijavanju slobodno
dilatirati i u njemu neće biti naprezanja. Štap će se samo uslijed porasta
temperature ∆T produljiti za ∆ ℓ.
Ako je štap, međutim, ukliješten na obje strane pa su dilatacije onemogućene, u
njemu će se pojaviti naprezanje σ.
Promjena duljine konstrukcijskog elementa s promjenom temperature iznosi:
∆l = lα ∆T
∆ℓ – promjena duljine, mm, m
α – linearni koeficijent toplinskog rastezanja, 1/K, 1/°C
ℓ – početna duljina elementa, mm, m
∆T – promjena temperature, K, °C
33
Dilatacija je:
∆l
ε= = α ∆T
l
Pa će prema Hooke-ovom zakonu naprezanje pri promjeni temperature biti
jednako:
σ = E ε = E α ∆T
34
SOSS 2015/16
Smicanje
Smično naprezanje je vrsta naprezanja koja se pojavljuje na površini, a što je
posljedica djelovanja sile koja djeluje paralelno s danom površinom.
Smična naprezanja spadaju u skupinu tangencijalnih naprezanja.
∆s
F
τs =
γ A
∆s
Kut smicanja: tanγ = Zbog malog kuta je: γ ≈ tanγ
l
γ - kutna deformacija
Analogno Hooke-ovom zakonu, kod smicanja postoji slična ovisnost između
naprezanja i deformacije:
τs =G γ G – faktor proporcionalnosti je za određeni materijal konstantna

veličina i naziva se modul smicanja, i ima dimenziju naprezanja.
35
Za čelik: G = 80 850 N/mm2

Za sivi lijev: G = 40 000 N/mm2
Za aluminij: G = 27 000 N/mm2
Analizom deformacija u ravnini dolazi se do veze između modula elastičnosti i
modula smicanja, koja glasi:
E
G=
2(1 + ν )
36
SOSS 2015/16
Uvijanje
Vrsta tangencijalnog naprezanje izazvana momentom sile ili momentom sprega
sila pri čemu nastaje uvijanje naziva se torzijsko naprezanje.
U strojarskoj praksi najčešće se pojavljuje štap kružnog ili prstenastog presjeka
(vijci, vratila, opruge).
Štap opterećen momentom uvijanja (torzije) T će se uvijati. Izvodnice, koje su u

neopterećenom stanju pravci, prilikom torzije se deformiraju i dobiju oblik zavojne
(vijčane) linije. Kut između pravca i zavojne linije jednak je kutu smicanja γ. Taj je
kut malen, pa se zavojna linija može aproksimirati pravcem.
37
Pri djelovanju momenta torzije T poprečni presjek štapa na duljini ℓ zakrenut je za

kut torzije (uvijanja) φ:
Tl Ip – polarni moment tromosti presjeka (plohe) m4, mm4

ϕ=
G Ip geometrijska karakteristika koja se može izračunati ili
očitati iz tablica u priručnicima
Tangencijalno naprezanje na površini štapa kružnog poprečnog presjeka polumjera
r (najveće naprezanje):
T
τ t ,max = r
Ip
Polarni moment otpora poprečnog presjeka (plohe) (podaci u tablicama) je:
Ip
Wp =
R
Izraz za torzijsko naprezanje može se pojednostaviti:

T
τt =
Wp
38
SOSS 2015/16
Savijanje
Čisto savijanje – nastaje kada je štapni element opterećen konstatnim
momentom po duljini, a u poprečnim presjecima ne djeluju poprečne sile.
39
Naprezanje na udaljenosti z od neutralne osi:

My
σs = z Iy – moment tromosti mora se uzeti u odnosu na onu os koja se
Iy
nalazi u neutralnoj plohi
Najveće naprezanje je na gornjoj/donjoj površini:

My
σ s ,max = zmax
Iy
Kako je:
Iy
Wy =
zmax
Najveće naprezanje izazvano momentom savijanja:
My
σ s ,max =
Wy
40
SOSS 2015/16
Savijanje poprečnim silama – nastaje kada je štapni element opterećen i

poprečnim silama.
Naprezanje na savijanje na mjestu gdje djeluje sila je:

M s,max
σ s,max =
W
Poprečne sile izazvat će smično naprezanje τs.
To naprezanje neće biti jednako po cijelom presjeku.
41
Izvijanje (gubitak elastične stabilnosti)

Pri postupnom povećanju tlačnih opterećenja vitkih elemenata (kod kojih je
duljina mnogo veća u odnosu na njihovu debljinu), dolazi kod određenih kritičnih
opterećenja do gubitka njihove elastične stabilnosti, koja se manifestira kao
izvijanje.
Izvijanje uzrokuje gubitak stabilnosti elementa, pri čemu mala dodatna opterećenja
iznad kritičnog dovode do velikog porasta naprezanja i do loma.
42
SOSS 2015/16
Normalno naprezanje u elementu u trenutku kada dođe do izvijanja, naziva se

kritično naprezanje izvijanja σk. Kritično naprezanje izvijanja određuje se analitički,
posebno za elastično i neelastično izvijanje, a ovisno je o vitkosti elementa λ, koja
se određuje izrazom:
lizv lizv – duljina izvijanja, mm
λ=
imin imin – najmanji polumjer tromosti presjeka, mm
Imin Imin – najmanji moment inercije presjeka, mm4

imin =
A A – površina poprečnog presjeka, mm2
Slobodna duljina izvijanja ovisi o načinu uklještenja elementa, kako je prikazano

na slici:
43
Pri elastičnom izvijanju, tj. u slučaju kada izvijanje nastaje prije nego što
naprezanja u elementu pređu granicu proporcionalnosti, kritično naprezanje
izvijanja σk određuje se po Eulerovom izrazu:
Fk EI E
σk = = π 2 2 min = π 2 2
A lizv A λ
U području 60 ≤ λ ≤ λkr dolazi do neelastičnog izvijanja, pri čemu se za
određivanje kritičnih naprezanja izvijanja upotrebljava Tetmajerova empirijska
formula.
44
SOSS 2015/16
Kontaktna (dodirna) naprezanja

Kontaktna naprezanja (pritisci) nastaju na mjestu dodira dvaju konstrukcijskih
elemenata međusobno pritisnutih silom, koja djeluje u smjeru normale na dodirnu
površinu.
Pri tome se na dodirnoj površini, najčešće malih dimenzija, pojavljuju velika lokalna
naprezanja u obliku raspodjele pritiska. Takva raspodjela izaziva ispod površina
dodira smična naprezanja, koja su uzrokom moguće pojave pukotina.
Kod simetričnih kontakata dvaju tijela koristi se, za određivanje veličine dodirne
površine, dodirnog pritiska i smičnog naprezanja Hertz-ov zakon. Za njihovo
određivanje koriste se analitički izrazi.
Heinrich Hertz (1857-1894)
45
Hertz (1882)
2/3
δ = 
3F  F
* 1/2 
Interferencija
 4E R 
1/3
 3FR 
a= *  Polovica kontaktne širine
 4E 
1 1 − ν 12 1 − ν 22
= + Efektivni modul elastičnosti
E* E1 E2
R2 E2,ν2
1 1 1
= + Efektivni polumjer zakrivljenosti δ
R R1 R 2
Ri – pozitivan kod konveksne (izbočene) površine

2a
– negativan kad konkavne (udubljene) površine
R1 E1,ν1
46
SOSS 2015/16
Dodir dviju kugli
R1 a
-b b
-a
Maksimalni dodirni pritisak

R2 1 6F 1
pH = -
π 3 R  1 -ν 12 1 -ν 22 2
2
 + 
E
 1 E 2 
Maksimalna smična naprezanja

τmax= 0,31 pH na dubini 0,47a 47
Dodir dvaju valjaka
R1 Maksimalni dodirni pritisak
F 1
pH = -
π l R  1 -ν 1 1 -ν 22 
2 2
R2
 + 
 E1 E2 
Maksimalna smična naprezanja
τmax=0,3 pH na dubini 0,79 a
48
SOSS 2015/16
Složeno stanje naprezanja (1)

Kritično stanje
Pri određivanju dimenzija konstrukcijskih elemenata potrebno je ispuniti kriterij
čvrstoće, koji glasi:
Naprezanje koje se javlja u bilo kojoj točki konstrukcijskog elementa ne smije
biti veće od dopuštenog naprezanja:
σ ≤ σ dop
τ ≤ τ dop
Dopušteno naprezanje određuje se u odnosu na kritično stanje.
Kritično stanje je ono stanje kod kojega konstrukcijski element ne može ispravno
ispunjavati svoju funkciju.
49
Za statičko opterećenje, kritička stanja su sljedeća:

Za žilave materijale – pojava plastičnih, trajnih deformacija, a to znači da su
naprezanja bila veća od od granice elastičnosti Re (Rp0,2).
Za krhke materijale – pojava statičkog loma, a to znači da je naprezanje bilo veće
od vlačne čvrstoće Rm.
50
SOSS 2015/16
Složeno stanje naprezanja (2)

Pozitivan predznak komponenata
unutarnjih sila:
- ako na pozitivnom presjeku (u smjeru
normale) djeluje u pozitivnom smjeru
(smjeru osi) ili ako na negativnom
presjeku djeluje u negativnom smjeru.
Opći slučaj opterećenja štapa

ur
F rezultanta unutarnjih sila svedena na težište poprečnog presjeka
uur
M rezultirajući moment unutrašnjih sila sveden na težište poprečnog presjeka
Fx = N uzdužna sila 
 ur
Fy = Qy poprečna sila  komponente rezultante unutarnjih sila F

Fz = Qz poprečna sila 
M x = M t moment torzije (uvijanja) 
 uur
M y moment savijanja oko y - osi  komponente rezultirajućeg momenta M
 51
M z moment savijanja oko z - osi 
Svaka unutarnja komponenta napreže presjek određenim naprezanjem
Ukupna vrijednost normalnog naprezanja u proizvoljnoj točki poprečnog presjeka

σ x = σ x,v + σ x,s1 + σ x,s2
Maksimalna vrijednost normalnog naprezanja
σ x,max = σ x,v + σ x,s1max + σ x,s2max
Tangencijalna naprezanja istog smjera u istoj točki se algebarski zbrajaju
τ xy = τ xy,s + τ xy,t
τ xz = τ xz,s + τ xz,t
Ukupno tangencijalno naprezanje u točki je geometrijski zbroj dviju okomitih komponenti
τ x = τ xy2 + τ xz2 52
SOSS 2015/16
Teorije čvrstoće i ekvivalentno naprezanje

U praksi se vrlo rijetko pojavljuju osnovni slučajevi opterećenja.
Češće se pojavljuje više vrsta opterećenja istovremeno. Takvo stanje

naprezanja u presjeku izazvano istovremenim djelovanjem nekoliko
komponenata unutrašnjih sila, naziva se složenim stanjem naprezanja.
Teorijama (hipotezama) čvrstoće se na jednostavan način postojeće složeno

stanje naprezanja svodi na neko jednakovrijedno jednoosno stanje
naprezanja, koje se naziva ekvivalentno naprezanje σe.
One opisuju zajednički utjecaj normalnih i tangencijalnih naprezanja.
53
Najčešće se primjenjuju sljedeće teorije čvrstoće:
Teorija najvećeg normalnog naprezanja - za krte materijale
Teorija najveće uzdužne deformacije – za krhke materijale
Teorija najvećeg tangencijalnog naprezanja – primjenjuje se na rastezljive

materijale
Teorija najveće distorzijske energije (energetska hipoteza po von Mises-u,

HMH) – najtočnija za rastezljive materijale – materijal bi pri bilo kakvom stanju
naprezanja trebao biti u stanju primiti, do pojave plastičnih deformacija, onoliku
količinu distorzijske energije, koja bi bila jednaka onoj energiji koju primi prilikom
razvlačenja na kidalici do granice tečenja.
54
SOSS 2015/16
Spektri opterećenja
55
Konstrukcijski elementi su u svom radnom vijeku opterećeni na razne načine:
• mehanički
• toplinski
• električki
• kemijski, itd.
Kod proračuna konstrukcijskih elemenata, najvažnija su mehanička i toplinska

opterećenja. Proračun zahtijeva određivanje veličine i smjera sila i momenata, kao
i njihovu promjenljivost tijekom vremena, te određivanje deformacija i naprezanja
pod utjecajem povišene temperature.
Nominalna (nazivna) opterećenja proizlaze iz nazivne snage i brzine vrtnje

pogonskog stroja, a predviđena su za normalan rad pojedinih strojeva. S obzirom
na to razlikuju se strojevi koji djeluju u:
stalnom režimu rada (konstantna nazivna opterećenja - pumpe,
ventilatori, …)
intermitirajućem režimu rada (promjenljiva nazivna opterećenja -
motorna vozila, dizala, radni strojevi, …)
56
SOSS 2015/16
Radna opterećenja je teško točno odrediti stoga se za osnovu proračuna čvrstoće

strojnih dijelova uvijek uzima mjerodavno ili proračunsko opterećenje.
Frac = c ⋅ Fnom
Frac [ N ] - proračunsko opterećenje
c - faktor udara uzima se u granicama 1,0...2,5 i više
Fnom [ N ] - nominalno opterećenje
Radna opterećenja
a) volumenska opterećenja
(težina, elektromagnetske
sile)
b) površinska opterećenja
(pritisak plina i tekućine,
kontakti dijelova)
c) linijska opterećenja (radi o
uskom području konačne
širine)
d) opterećenja u točki ( radi
se o području vrlo male
površine) 57
Korisna opterećenja
Korisna opterećenja proizlaze iz otpora koje stroj savladava da bi

obavio koristan rad. Pojavljuju se u obliku sile ili okretnog
(torzijskog) momenta.
P
F=
v
P
T=
ω
F [ N ] - sila
T [ Nm ] - moment torzije
P [ W ] - prenesena snaga
ω = 2 ⋅ π ⋅ n [ rad/s ] kutna brzina
n s-1  - broj okretaja
58
SOSS 2015/16
Opterećenja uslijed trenja

Trenje na površini
a) ravnoj b) cilindričnoj c) kružnoj
Ftr = µ ⋅ FN - izraz vrijedi samo ako tijela u dodiru kližu jedno po drugom - kinetičko trenje
Ftr [ N ] - sila trenja Ftr
tan ϕ = =µ
FN [ N ] - normalna sila FN
µ - koeficjent kinetičkog trenja ϕ - kut trenja 59
Trenje se može pojaviti ako nema klizanja, već postoji težnja za gibanjem. Tada se
radi o statičkom trenju i vrijedi izraz:
Ftr ≤ µ0 ⋅ FN - statičko trenje
µ0 - koficijent statičkog trenja
µ0 > µ
Trenje kotrljanja
Nastali spreg sila pri kotrljanju tvori
moment otpora trenja pri kotrljanju koji
iznosi:
Tk = FN ⋅ e ≈ Fk ⋅ r
Sila otpora kotrljanju je
e
Fk = FN ⋅ = µk ⋅ FN
r
e
µk = - koeficijent trenja kotrljanja
r
Da bi bilo moguće kotrljanje bez klizanja treba biti:
Fk ≤ Ftro ⇒ µk ≤ µo
Ftro = µo ⋅ FN - sila trenja pri mirovanju 60
SOSS 2015/16
Orijentacijske vrijednosti koeficijenata trenja
61
Težina dijelova
Vlastita težina (po potrebi i uzgon) se uključuje u proračun ako je veća od
korisnog opterećenja. U većini slučajeva je mala u odnosu na korisno
opterećenje, pa se zanemaruje.
Fg = m ⋅ g
Fg [ N ] - težina
m [ kg ] - masa strojnog dijela ili tereta
g = 9 ,81  m/s2  - gravitacijsko ubrzanje
Inercijske sile i momenti

Javljaju se kao dodatna ciklički promjenljiva opterećenja, pri pokretanju i pri
zaustavljanju stroja.
a) inercijska sila kod pravocrtnog gibanja
Fv = − m ⋅ a
"-" negativan predznak jer je smjer inercijske sile suprotan smjeru ubrzanja
a  m/s 2  ubrzanje
62
SOSS 2015/16
b) pri rotaciji oko osi inercijski okretni moment jednak je:

Tv = − J ⋅ α
J [ kg ⋅ m ] - moment inercije mase strojnog dijela
α s −2  - kutno ubrzanje
Zbog neuravnoteženih masa pri rotaciji, zbog normalnog ubrzanja, javljaju se

dodatne inercijske sile koje se zovu centrifugalnim silama.
Fc = m ⋅ r ⋅ ω 2
r - radijus krivulje gibanja
ω - kutna brzina
Tlak tekućina i plinova

Opterećenje uslijed tlaka plina u zatvorenim posudama
Ft = p ⋅ A
p  N/m 2  pritisak u posudi
A  m 2  površina na koju djeluje pritisak 63
Opterećenje uslijed tlaka u tekućini

Ft = ( pg + ρ ⋅ g ⋅ h ) ⋅ A
pg  N/m 2  - pritisak na površini tekućine
ρ  kg/m3  - gustoća tekućine
g  m/s 2  - gravitacijsko ubrzanje
h [ m ] - dubina pod površinom
A  m 2  - površina za koju se računa opterećenje
Opterećenja prema deformacijama koje ona izazivaju

S obzirom na deformacije koje izazivaju u strojnom dijelu postoje osnovne vrste opterećenja:
• aksijalno opterećenje (vlačno i tlačno)

• smicanje
• torzija (uvijanje)
• savijanje
• izvijanje
Kombinacijom osnovnih opterećenja dobiva se složeno opterećenje. 64
SOSS 2015/16
U strojarskoj praksi se rijetko javljaju, premda su često temelj proračuna
čvrstoće strojnih dijelova. Pri statičkom opterećenju su svi dijelovi u statičkoj
ravnoteži.
Tijekom vremena se mijenjaju po veličini i smjeru. Njihov graf se zove povijest
opterećenja.
Ukoliko se promjenjive amplitude opterećenja poredaju po veličini formiraju
spektar opterećenja, pa se još nazivaju i spektralna opterećenja.
Udarno dinamičko opterećenje - veličina opterećenja se mijenja skokovito u
vrlo kratkom vremenskom intervalu (poprimaju osobine impulsa).
65
Vrste dinamičkih opterećenja
Promjene veličine dinamičkih opterećenja općenito mogu biti:

a) stohastičke (slučajne),
b) periodičke (ciklički promjenljive amplitude), ili
c) harmonijske (ciklički konstantne amplitude).
66
SOSS 2015/16
S obzirom na smjer djelovanja dinamička se opterećenja dijele na:

istosmjerna
naizmjenična
Pri proračunu strojnih dijelova opterećenih dinamičkim
opterećenjima, najčešće se pretpostavlja da su opterećeni
harmonijskim opterećenjima, a dodatni nepoželjni utjecaji zbog
udarnih opterećenja obuhvaćeni su faktorima radnih uvjeta.
67
Vrste dinamičkih harmonijskih opterećenja
-1< κ < 0 κ = -1
Fa
Fa
Fa
Fm Fa
Fm Fa
Fm
Fm
0<κ<1 κ=0
a) općenito jednosmjerno dinamičko opterećenje

b) pulzirajuće dinamičko opterećenje
c) općenito izmjenično dinamičko opterećenje
d) čisto izmjenično opterećenje
68
SOSS 2015/16
Pri harmonijskom opterećenju, veličina se opterećenja mijenja od

minimalne vrijednosti Fmin do maksimalne vrijednosti Fmax.
Amplituda dinamičkog opterećenja:
Fmax − Fmin
Fa =
2
Srednje opterećenje:
Fmax + Fmin
Fm =
2
Karakter dinamičkog opterećenja definira koeficijent asimetrije:
Fmin
κ=
Fmax
69
U strojarskoj praksi su česta dva slučaja dinamičkog opterećenja:

1. Pulzirajuće opterećenje (slučaj b):
κ=0
Fmin = 0
Fa = Fmax/2
Fm = Fmax/2
2. Naizmjenično (titrajuće) opterećenje (slučaj d):

κ = -1
Fa = Fmax
Fm = 0
Opći slučajevi dinamičkog opterećenja za različite koeficijente
asimetrije mogu se prikazati kao kombinacija statičkog opterećenja
Fm i titrajućeg opterećenja amplitude Fa (slučajevi a i c) .
Statičko opterećenje: κ = 1 70
SOSS 2015/16
Svi izrazi i definicije vrijede kako za opterećenje silama tako i za

opterećenja momentima (uvijanja T i savijanja Ms).
Isto tako svi se pojmovi primjenjuju i na odgovarajuća naprezanja
koja će ta opterećenja izazvati.
Primjeri dinamičkog opterećenja - naprezanja
Podizač (klackalica) za otvaranje ventila motora s
unutarnjim izgaranjem opterećena pulzirajućim
opterećenjem koje izaziva normalno naprezanje
uslijed savijanja.
σmax = 2 σa
σm = σa κ=0
σmin = 0 71
Osovina vagona opterećena je

izmjeničnim opterećenjem koje izaziva
normalno naprezanje uslijed savijanja
σmax = σa
σm = 0
κ = -1
σmin= - σa
72
SOSS 2015/16
Spektri opterećenja (1)

Tijekom rada strojeva i uređaja mijenja se veličina pogonskog opterećenja
stroja, a posljedično i opterećenja njegovih dijelova (elemenata), kao i vrijeme
trajanja tih opterećenja.
Ako je ti broj ciklusa neke razine opterećenja koja iznosi ni ukupno stvarno
radno vrijeme u uporabnom vijeku uređaja T iznosi:
Ts = Σ ti , i = 1, 2, ... , u
a ukupni broj ciklusa:

Ns = Σ ni , i = 1, 2, ..., u
Nazivno ili najveće dozvoljeno opterećenje označi kao:

Q1 = Qn = Qmax
Veličine ostalih opterećenja su:

Qi ≤ Q1
73

Spektar opterećenja jest skup svih opterećenja tijekom ukupne uporabe stroja
ili njegovog elementa uređen na temelju zastupljenosti pojedinih veličina
opterećenja. Dobiva se tako što se promjenljive amplitude opterećenja
poredaju po veličini i prikažu u dijagramu ovisno o broju ciklusa koji pripada
svakoj pojedinoj veličini.
.
a) Vremenska razdioba opterećenja
74
SOSS 2015/16

Dijagram opterećenja (a) može se prikazati u sređenom i bezdimenzionalnom
obliku (b), pri čemu je:
relativno opterećenje
qi = Qi/Q1
relativna vremenska zastupljenost opterećenja jednake veličine
τi = ti/Ts
b) Bezdimenzionalni spektar opterećenja 75

Spektar opterećenja definiran je:
• očekivanom najvećom amplitudom opterećenja Q1
• brojem ciklusa promjene opterećenja ili naprezanja Ns tijekom radnog vijeka,
odnosno stvarnim radnim vremenom Ts (trajnošću ili opsegom spektra)
• funkcijom raspodjele opterećenja koja se izražava faktorom spektra ks
(punoćom ili oblikom spektra)
Funkcija raspodjele spektra y=f(x) može biti stupnjevita (b), prema kojoj se
opterećenje jednake veličine Qi pojavljuje u vremenu ti ili može biti raspodijeljena
kontinuirano (c).
c) Kontinuirana funkcija raspodjele spektra opterećenja 76
SOSS 2015/16

Određivanje spektra iz vremenskog tijeka opterećenja
d) Harmonijsko promjenljivo opterećenje
e) Nepravilno promjenljivo opterećenje 77
SOSS 2015/16

P02 - 2s Pojam, Podjela, Oblikovanje, Proracun, Opterecenja ES

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

P02 - 2s Pojam, Podjela, Oblikovanje, Proracun, Opterecenja ES

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

N. Vulić: Elementi strojeva 1 P02.

2. POJAM, PODJELA, OBLIKOVANJE I

2. POJAM, PODJELA, OBLIKOVANJE I OSNOVE

Načela oblikovanja elemenata strojeva i konstrukcija

Čvrstoća, stupanj sigurnosti i dopuštena naprezanja

Osnove proračuna strojnih dijelova

Složeno stanje naprezanja

Vrste konstrukcijskih elemenata

Pojam elemenata strojeva

Elementi strojeva - jednaki dijelovi, sklopovi,

- Elementi strojeva opće primjene

- Elementi strojeva specijalne primjene

Elementi strojeva opće primjene

b) Elementi za prijenos i pretvorbu sile i gibanja

c) Opruge i elementi osiguranja

d) Elementi za prijenos tekućina i plinova

Elementi strojeva specijalne primjene

Primjeri rastavljivih i nerastavljivih elemenata za spajanje

Primjeri elemenata za prijenos snage i gibanja

Načela oblikovanja elemenata strojeva

Faze životnog ciklusa proizvoda (konstrukcije)

• Nove konstrukcije – osnivaju se na novim načelima rada ili predstavljaju novo

• Varijantne konstrukcije – imaju ista načela, a mijenja se veličina i raspored

• Prilagođene konstrukcije (rekonstrukcije, preinake) – dobivaju se prilagođavanjem

• Ponovljene konstrukcije –izrađuju se u novoj seriji bez ikakvih izmjena. Isključuju

Faza konstruiranja Definiranje Koncipiranje Razrada Kompletiranje

• Više od polovice predanih konstrukcija spada u skupinu prilagođenih, nešto više

Zahtjevi i ograničenja pri konstruiranju

vezanih za izradu i eksploataciju budućeg proizvoda. Prikupljanje

Uvjeti funkcije i namjene

Uvjeti radne sposobnosti

Uvjeti (tehnološki postupci) proizvodnje

• Tehnologičnost - skup svojstava konstrukcije koja osiguravaju

Uvjeti ergonomije i estetike

Uvjeti ergonomije zahtijevaju odgovarajuće mjere zaštite čovjeka:

Specijalni propisi o sigurnosti tlačnih posuda, vozila, itd. se nazivaju propisima

Posebno osiguranje od ozlijeda (pri rukovanju) povećava cijenu stroja, ali

Osnove proračuna strojnih dijelova

Vanjske sile na čvrsto deformabilno tijelo

Unutarnje sile i naprezanja

Naprezanje - mjera unutarnjih sila po jedinici površine 24

Komponente vektora punog naprezanja

Radna i granična naprezanja

Čvrstoća strojnog elementa - sposobnost da u

S - stupanj sigurnosti, pokazuje koliko su puta stvarna

- najmanje jednak potrebnom stupnju sigurnosti

Dopušteno i granično naprezanje

Granična naprezanja - mjerodavne karakteristike

Naprezanje uzrokovano tlačnom silom F

Pokusima je utvrđeno da je:

εp Poisson-ov koeficijent – faktor proporcionalnosti

Produljenje uslijed aksijalnog opterećenja

Prema Hooke-ovom zakonu:

Temperaturna opterećenja i naprezanja

τs =G γ G – faktor proporcionalnosti je za određeni materijal konstantna

Za čelik: G = 80 850 N/mm2

Štap opterećen momentom uvijanja (torzije) T će se uvijati. Izvodnice, koje su u

Pri djelovanju momenta torzije T poprečni presjek štapa na duljini ℓ zakrenut je za

Tl Ip – polarni moment tromosti presjeka (plohe) m4, mm4

Izraz za torzijsko naprezanje može se pojednostaviti:

Naprezanje na udaljenosti z od neutralne osi:

Najveće naprezanje je na gornjoj/donjoj površini:

Najveće naprezanje izazvano momentom savijanja: