N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.

ELEMENTI STROJEVA 1

1. UVOD

Stručni studij konstrukcijskog strojarstva, akad. god. 2015/16.

1. UVOD
• Tehnički sustavi
• Uvod u proces konstruiranja
• Faze rada u procesu konstruiranja
• Vrste konstrukcija
• Značaj razvoja novog proizvoda
• Metodičko konstruiranje
• Norme i normizacijski sustavi
• Međunarodni, nacionalni i strukovni
• Dodatak

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.2

Tehnički sustavi

Tehnička tvorevina
(strojarski proizvod)

Element Sklop
(komponenta) (skup elemenata)

Elementi - vijak i matica

Sklop - elastična spojka

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.3

Svrhovitim spajanjem elemenata i/ili sklopova dobivaju se tehničke

tvorevine koje se mogu svrstati u sljedeće skupine:

STROJ - primarna zadaća pretvorba energije

APARAT - primarna zadaća pretvorba materijala
UREĐAJ - primarna zadaća pretvorba signala (informacija)

Daljnjim svrhovitim spajanjem strojeva, aparata i/ili uređaja dobiva

se POSTROJENJE

Tehnički tvorevine se, bez obzira na njihovu složenost, mogu tretirati

kao sustavi.

Pod sustavom se podrazumijeva jedna komponenta određenih

svojstva ili skup komponenata koje svojom interakcijom formiraju
karakteristiku cjeline. 5

Uređaj

Stroj Aparat (za precizno

mjerenje ubrzanja sile teže) 6

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.4

Postrojenje (nuklearna elektrana Fukushima, Japan)

7

U tehničkim sustavima se vrši pretvorba energije, materijala i signala.

Primjer:
Alatni stroj u kojemu se vrši pretvorba energije:

Električna mehanička toplinska

Aparati i uređaji nemaju od primarne važnosti pretvorbu energije, ali

do pretvorbe materijala i signala ne može doći bez dovođenja i
potrošnje energije.

Svaki tehnički proizvod mora ispuniti neku zadaću, što znači da

ima svoju funkciju.
FUNKCIJA tehničkog proizvoda je opća zavisnost između ulaznih i
izlaznih veličina tehničkog sustava s ciljem ispunjenja neke zadaće.

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.5

Na početku stvaranja tehničkog proizvoda poznata je ukupna

funkcija.
Poznate su ulazne i izlazne veličine energije, materijala i signala, ali
se o samom tehničkom rješenju ne zna ništa. Tehnički sustav se
smatra “crnom kutijom” (eng. “black box”). On je s okolinom
povezan ulaznim i izlaznim veličinama

Crna kutija
(Black box)

Poznate ulazne veličine Nepoznat proizvod Poznate željene

izlazne veličine

Da bi se lakše došlo do konkretnog rješenja, ukupna se funkcija

raščlanjuje na parcijalne funkcije niže složenosti koje odgovaraju
parcijalnim sustavima i koje se mogu i dalje rastavljati. Parcijalne
funkcije moraju međusobno biti logično povezane, tj. moraju
imati određeni redoslijed. Za parcijalne funkcije koje su sada
jednostavnije lakše se mogu naći konkretna rješenja.
Primjer:

Prikaz tehničkoga proizvoda pomoću parcijalnih funkcija, odnosno parcijalnih sustava

spoja dvaju vratila pomoću elastično-izvrstive spojke.

S- ukupni sustav/funkcija
S1 - parcijalni sustav/funkcija, elastična spojka s funkcijom
ublažavanja nepravilnosti okretanja u pogonu
S2 - parcijalni sustav/funkcija, izvrstiva spojka s funkcijom
spajanja i razdvajanja vratila

10

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.6

Shema i prikaz spojke

pomoću funkcija

S2
Granica sustava S Granice parcijalnih sustava

Veza s okolinom
energija
Veza s okolinom
energija

Parcijalne funkcije niže složenosti Parcijalne funkcije niže složenosti

Sklopovi i elementi parcijalnog sustava S1 Sklopovi i elementi parcijalnog sustava S2 11

Konstruiranje

Postavljanje funkcionalne strukture tehničkog problema olakšava

traženje konstrukcijskih rješenja jednostavnih parcijalnih funkcija

Zadaća inženjera

INŽENJER RJEŠENJE
Tehnički problem
Znanja iz prirodnih i
tehničkih znanosti

OGRANIČENJA
Materijalne, tehnološke
i ekonomske prirode

12

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.7

KONSTRUIRANJE - misaoni proces tijekom kojega se oblikuju ideje o tehničkom

proizvodu za koji se zatim izrađuje tehnička dokumentacija kako bi se moglo
pristupiti proizvodnji i korištenju gotovog proizvoda.

Posao ne treba obavljati nasumce, neorganizirano, bez prethodnog razmišljanja,

nego ga treba obavljati svrsishodno tj. metodički.

Metodika = način svrsishodnog provođenja nekog posla

METODIČKO KONSTRUIRANJE - proces optimizacije određen zadanim ciljem, a koji

se odvija u okviru više djelomično kontradiktornih zahtjeva koji se s vremenom
mijenjaju.

Sa stanovišta organizacije, konstruiranje je bitan dio u procesu povećanja vrijednosti

i oplemenjivanja sirovina i proizvoda. Zbog toga konstruktor mora razmjenjivati
informacije s osobama zaduženim za kupnju i prodaju, kalkulaciju, marketing,
proizvodnju, normiranje, ispitivanje, montažu, itd. 13

Temelji za uspješno konstruiranje

Znanja iz prirodnih znanosti: matematike, fizike (mehanike,

nauke o toplini, elektrotehnike) i kemije
Znanja iz tehničkih znanosti:
- o svojstvima i obradi tehničkih materijala
- o konstrukcijskim elementima, hidraulici, pneumatici,
automatizaciji i sl.
- o metodičkom konstruiranju
Saznanja i iskustva u području na koje se konstrukcija odnosi
Odlučnost, upornost, volja za suradnjom, optimizam
Intuicija

Metodičko konstruiranje ni najmanje ne umanjuje značaj

konstruktorove intuicije i iskustva, nego im samo može dati još
veći poticaj.
14

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.8

Ciljevi metodičkog konstruiranja

Metodičko konstruiranje treba omogućiti problemski orijentiran

postupak, tj. treba biti načelno primjenjivo kod svake
konstruktorske djelatnosti neovisno o struci.

Treba olakšati pronalaženje optimalnih rješenja.

Treba spriječiti stvaranje slučajnih rješenja.

Treba omogućiti lagano prenošenje koncepcijskih rješenja na

praktične izvedbe.

Treba olakšati rad, štedjeti vrijeme i spriječiti krive odluke.

15

Zahtjevi pri konstruiranju

Tijekom konstruiranja treba nastojati da buduća tehnička tvorevina
(element, sklop, stroj itd.) što je više moguće udovoljava tehničkim
zahtjevima, zahtjevima ekonomičnosti i zahtjevima tržišta.

Zahtjevi

Tehnički Zahtjevi
Zahtjevi tržišta
zahtjevi ekonomičnosti

Funkcionalna Tehnološka
ispravnost ispravnost

16

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.9

Tehnički zahtjevi

Funkcionalna ispravnost znači da tehnička tvorevina mora

ispunjavati funkciju za koju je predviđena u određenom vijeku
trajanja. Pri tome mehanička, toplinska, kemijska i ostala
opterećenja ne smiju izazvati kritična stanja koja mogu dovesti do
neispravnog funkcioniranja.

Tehnološka ispravnost znači da tehničke tvorevine treba

oblikovati tako da im je prvenstveno omogućena jednostavna
izrada i obrada određenom tehnologijom (lijevanjem,
zavarivanjem, kovanjem itd.), ali i montaža, kontrola, transport,
skladištenje i recikliranje.

17

Zahtjevi ekonomičnosti nalažu što manje troškove:

konstruiranja
materijala
izrade i obrade, montaže i kontrole
transporta i skladištenja.
eksploatacije: troškova energije (goriva), troškova ostalih materijala (maziva,
rashladnog sredstva i dr.)
održavanja: podešavanja, podmazivanja, čišćenja, redovite kontrole i
periodičnog remonta.
recikliranja.

Zahtjevi tržišta:

Konstruktor mora biti povezan sa stručnjacima za prodaju i tržište, koji će za

proizvod također postaviti određena ograničenja u pogledu izgleda (oblika, boje,
veličine), broja komada i roka isporuke. Prodaju na tržištu poboljšava estetski
dobar i moderan izgled proizvoda, čime se bave industrijski dizajneri. 18

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.10

Faze procesa konstruiranja

Konstruiranje je stvaralačka inženjerska djelatnost koja se može
prikazati kao proces koji se sastoji od sljedećih faza:

Konstrukcijski zadatak

1. Razjašnjavanje zadatka
Izrada liste zahtjeva

2. Koncipiranje

3. Projektiranje

4. Konstrukcijska razrada

Proizvodnja 19

Razjašnjavanje zadatka
- utvrditi koje zadatke tehnički proizvod mora ispuniti
- utvrditi zahtjeve koje bi bilo poželjno ispuniti
- voditi računa o mogućnostima proizvodnih pogona koji bi trebali
izraditi takav proizvod

Koncipiranje
- utvrđuje se načelno rješenje - koncepcija proizvoda
- izrađuje se više varijanti rješenja koje se vrednuju u tehničkom i
ekonomskom pogledu
- usvaja se najbolja varijanta i razrađuje u daljnjim fazama procesa
konstruiranja

Projektiranje
-vrši se konkretizacija načelnog rješenja jedne ili više varijanti
- na temelju zahtjeva se određuje približni oblik proizvoda
- utvrđuje se izgled konstrukcije i konačno rješenje 20

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.11

Primjer iterativnog projektiranja vratila

21

Konstrukcijska razrada

- utvrđuje se konačni oblik svakog sastavnog dijela proizvoda

- izrađuje se kompletna tehnička dokumentacija
- prema potrebi se izrađuju modeli i prototipovi

Ukoliko se ustanovi da rješenje nije dobro potrebno se je vraćati u

prethodnu fazu tijekom cijelog procesa konstruiranja

22

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.12

Vrste konstrukcija
Nova konstrukcija
Koriste se novi principi rada za dobivanje rješenja u okviru istih,
promijenjenih ili novih zahtjeva.
Primjer:
Kod prvih strojeva za pranje rublja se cijeđenje vode iz rublja obavljalo pomoću dva
valjka, a danas se to postiže centrifugiranjem.

23

Prilagodna konstrukcija
Isti se princip rada prilagođava novim zahtjevima. Pri tome je
nužna nova konstrukcija pojedinih dijelova ili njihovih sklopova.
Primjer:
Os bubnja stroja za pranje rublja je ranije bila uvijek okomita na prednju stranu kućišta, a
sada je na nekim izvedbama paralelna s prednjom stranom. Konstrukcija je drukčija,
kućište može biti uže (40 cm) i vrata nisu s prednje strane, nego iznad bubnja.

24

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.13

Varijantne konstrukcije
Načelno rješenje ostaje isto, ali se mijenja veličina i raspored
sastavnih dijelova.
Primjer:
Varijantne konstrukcije reduktora. Niz elemenata ili sklopova jednakog oblika, ali različitih
veličina.

25

Norme i normizacijski sustavi

Normizacija (standardizacija) je proces prihvaćanja i poštivanja

propisa s ciljem smišljene organiziranosti u određenom području
ljudske djelatnosti, te dostizanja najveće moguće ekonomičnosti u
ispunjavanju zahtjeva funkcionalnosti i sigurnosti.

Norma (standard) je dokument koji je rezultat rada na određenom

području normizacije, a predstavljen je u obliku propisa koji su
prihvaćeni sporazumno i potvrđeni od strane priznate institucije.

Norme su načelno neobvezujući dokumenti koje svatko

dobrovoljno upotrebljava. Obveznost upotrebe normi proizlazi iz
tehničkih propisa, ugovora, zakona ili drugih obvezujućih
dokumenata. 26

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.14

Organiziran rad na normizaciji ima dugu tradiciju u svijetu, a posebice u

Europi - više od jednog stoljeća. Najvažniji datumi u promicanju međunarodnih
organizacija za normizaciju jesu:

1886. - Prva međunarodna konferencija o normizaciji (Dresden)

1904. - osnovana međunarodna organizacija za normizaciju u području

elektrotehnike - Međunarodni elektrotehnički kongres (St. Louis)

1906. - osnovana međunarodna organizacija za normizaciju pod nazivom

Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo IEC (International Electrotechnical
Commission)(London)

1926. - osnovana međunarodna federacija nacionalnih udruga ISA (International

Federation of the National Standardizing Associations)

1942. - osnovana međunarodna organizacija za normizaciju ISO (International

Organization for Standardization) u Londonu (dan osnivanja 14. travnja
obilježava se kao Svjetski dan normizacije), kao nasljednica ISA.
27

28

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01.15

Piramida normi

a – međunarodne (ISO, IEC, …)

b – regionalne (EN, …)
c – nacionalne (HRN, DIN, BS, …)
d – granske/strukovne (VDI, VDE, DVS, SB, …)
e - interne (pojedinog proizvđača)

U Republici Hrvatskoj donose se HRN (hrvatske norme). Izdaje ih

Hrvatski zavod za norme (HZN), koji najčešće preuzima
međunarodne norme (ISO), europske norme (EN) ili nacionalne
standarde - obično njemačke (DIN), kad god hrvatski standard ne
postoji ili je zastario.

Primjeri oznaka normi: ISO 6336-1:2006, DIN 743-1:2012, EN

29

Stare oznake hrvatskih normi (preuzete JUS norme, ukinute su, tj. povučene 2009. ali se
na njihove oznake još uvijek nailazi u starijim udžbenicima i priručnicima)
HRN X.YY.ZZZ
Prva oznaka X odnosi se na područje koje je obuhvaćeno normom, na primjer:

M - za strojarstvo
C - za metalurgiju
L - za mjerne alate i pribor
K - za radni pribore i alate
A - se odnosi na osnovne i opće standarde

Druga grupa od dva znaka YY odnosi se na grupu standarda, na primjer:

BO - za razne vrste navoja i materijala

B1 - za vijke i matice
B2 - za podloške
C1 - za module zupčanika
C2 - za klinove i pera
C3 - za valjne ležajeve, itd.

Treća grupa od tri znaka ZZZ odnosi se na redni broj standarda iz dotične grupe

HRN M.B1.601 odnosi se na jednu vrstu šestokutnih matica za opću primjenu

HRN M.B1.060 odnosi se na jednu vrstu vijaka sa šestokutnom glavom, itd. 30

SOSS 2015/16