2/16/2023

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

ELEMENTI STROJEVA 1

4. ZAMOR MATERIJALA
SVEUČILIŠTE U SPLITU

4. ZAMOR MATERIJALA

• Čvrstoća u slučaju promjenljivih naprezanja i zamor

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

• Dinamička čvrstoća
• Wöhlerova krivulja
• Krivulje vijeka trajanja
• Trajna i vremenska dinamička čvrstoća
• Akumulacija oštećenja
• Smithov dijagram
SVEUČILIŠTE U SPLITU

1
 2/16/2023

Čvrstoća u slučaju promjenljivih naprezanja

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE Lom strojarskog dijela, dulje vremena podvrgnutom promjenjivim
opterećenjima, događa se pri naprezanjima znatno manjim od statičke
čvrstoće Rm i granice tečenja Re, što je posljedica zamora materijala. Za
razliku od lomova pri statičkom opterećenju, lomovi zbog zamora
materijala redovito nastaju bez prethodnog razvlačenja materijala (dakle
bez trajne deformacije i kontrakcije presjeka), bez obzira na vrstu i svojstva
materijala i na vrstu naprezanja.
SVEUČILIŠTE U SPLITU

3
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

2
 2/16/2023

Zamor materijala
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE Strojni dio dulje izložen vremenski promjenljivom opterećenju lomi
se pri naprezanjima koja su znatno ispod statičke čvrstoće i granice
tečenja.

Proces zamaranja
• inicijalna pukotina / mikrokoncentracija naprezanja (nevidljiva
golim okom)
• tehnička pukotina (vidljiva) / širenje pukotine
• kritična pukotina / lom strojnoga dijela
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Dinamička čvrstoća strojnog dijela

• ispitivanjem epruvete na zamor (najčešće)
• ispitivanjem strojnog dijela na zamor

Zamor materijala

Zamor - progresivno oštećenje materijala širenjem pukotine od njenog

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

nastanka do kritične veličine kada nastupa lom materijala.

SVEUČILIŠTE U SPLITU

Istraživanjem mehanizma zamora je utvrđeno da je proces nastanka

oštećenja strojnog dijela povezan sa povratnim plastičnim tokom (gibanjem
dislokacija naprijed-nazad). Dislokacije su, kao linijske nepravilnosti unutar
kristalne rešetke materijala strojnog dijela, odgovorne za sve vidove plastične
deformacije duž ravnina klizanja kristala metala. Utječu na slabljenje
međuatomskih veza.

3
 2/16/2023

Inicijacija i širenje pukotine

Inicijalna zamorna mikropukotina veličine kristalnog zrna (oko 0,05mm), se
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE počinje razvijati cikličkim gomilanjem plastičnih deformacija na mjestima
mikrokoncentracije naprezanja.
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Izvori mikrokoncentracije naprezanja su najčešće na površini napregnutog

elementa, i to pri dnu udubina površinskih neravnina, u okolini oksida koji djeluju
kao strano tijelo (uključina), te na mjestima svih ostalih nehomogenosti izazvanih
okolišem i obradom (npr. gubitak ugljika pri kovanju ili uključine pri lijevanju). Oko
kristalnih zrna sa ovako nagomilanim plastičnim deformacijama formiraju se
klizne ravnine, najčešće na granici sa nedeformiranim zrnima. Daljnja ciklička
opterećenja uzrokuju klizanje i početak rasta mikropukotina. Ovo je najčešći vid
nastanka inicijalne zamorne pukotine.

7
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

4
 2/16/2023

U zoni visokih naprezanja inicira se više zamornih pukotina. Širenje nastavlja

samo jedna od njih i to ona čiji faktor intenziteta naprezanja (KI) premaši
svoju graničnu vrijednost tzv. prag širenja pukotine. Pukotina se počinje širiti
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE makroskopski najčešće u smjeru najveće vrijednosti faktora intenziteta
naprezanja.
Proces širenja pukotine traje sve dok se ostatak presjeka ne smanji toliko da
naprezanje u njemu dostigne vrijednost statičke čvrstoće materijala, pa se on
odjednom nasilno prelomi. Površina loma uslijed zamora ima dvije jasno
izražene zone:
• zonu širenja pukotine - glatka (hrapavost na nivou kristalnih zrna)
• zonu statičkog loma - vrlo grube i nepravilne površine, karakteristične za
statički lom
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Naprezanja pri cikličkom opterećenju

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

10

5
 2/16/2023

Ciklusi prema koeficijentu asimetrije

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

SVEUČILIŠTE U SPLITU

11
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Mjerodavna karakteristika čvrstoće pri promjenljivim naprezanjima

strojnih dijelova jest dinamička čvrstoća (granica zamora) strojnog
SVEUČILIŠTE U SPLITU

dijela.
Dobiva se ispitivanjem na zamor samog strojnog dijela, ili češće se
izračuna na temelju ispitivanja na zamor polirane probne epruvete.
Probne epruvete su definirane normama, a ako su okrugle, promjer
im je najčešće 7,5 mm.
Ispitivanje se provodi za određeni koeficijent asimetrije ciklusa
naprezanja r = σmin/ σmax.

12

6
 2/16/2023

Dinamička čvrstoća materijala

Određuje se eksperimentalno, na uređajima koji se nazivaju pulzatori
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE ili umaralice. Ispitivanje se najčešće izvodi za dva koeficijenta
asimetrije ciklusa, tj. r=-1 i r=0.
Rezultati se unose u σ-N dijagram, a dobivena krivulja se zove
Wöhler-ova krivulja ili krivulja dinamičke čvrstoće materijala
(krivulja zamaranja).
SVEUČILIŠTE U SPLITU

13

Wöhler-ova krivulja
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

14

7
 16
15
SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

2/16/2023

8
 2/16/2023

Ovisnost dinamičke čvrstoće o srednjem

naprezanju
Podaci o dinamičkoj čvrstoći se dobivaju na osnovi ispitivanja probnih
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

epruveta izloženih vlaku, tlaku, savijanju i torziji, za koeficijente asimetrije

ciklusa r = -1 i r = 0.
Strojni dijelovi su u svom radu izloženi koeficijentima asimetrije ciklusa u
rasponu -1 ≤ r ≤ 1. Zato na osnovi dvije mehaničke karakteristike čvrstoće
(statička i dinamička čvrstoća) treba odrediti dinamičku čvrstoću strojnog
dijela ili materijala za različite koeficijente asimetrije ciklusa naprezanja r.

Parametri ciklusa naprezanja - sinusni oblik

SVEUČILIŠTE U SPLITU

17
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

18

9
 20
19
SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Vremenska i trajna dinamička čvrstoća
2/16/2023

10
 2/16/2023

Krivulje vijeka trajanja

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

SVEUČILIŠTE U SPLITU

21

Akumulacija zamornog oštećenja

Palgrem-Miner-ovo pravilo
Životni vijek strojnog dijela kao posljedica akumulacije zamornog oštećenja
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

osniva se na primjeni krivulja vijeka trajanja u sprezi s Palmgren-Miner-ovim

pristupom akumuliranja zamornog oštećenja, koji zanemaruje složene
aspekte mehanike loma (nastanak i rast pukotine). Jedna od najvažnijih
pretpostavki ovog postupka je neovisnost zamornog vijeka (tj. vijeka trajanja
do nastanka pukotine) o redoslijedu opterećenja strojnog dijela.
Palmgren-Minerovo pravilo - ukoliko oštećenje od jednog ciklusa raspona
naprezanja ∆σi iznosi 1/Ni gdje je Ni srednji zamorni vijek kod konstantne
amplitude raspona naprezanja ∆σi, onda se kumulativno oštećenje D
uzrokovano rasponima naprezanja ∆σ1, ∆σ2, ... ∆σn primijenjeno u n1, n2, ... nk
SVEUČILIŠTE U SPLITU

ciklusa, može odrediti superpozicijom (zbrajanjem):

gdje je:
ni – broj ciklusa raspona naprezanja ∆σi u intervalu i
Ni – broj ciklusa do loma u intervalu i
nk – broj intervala jednake duljine na koji se dijeli ukupni broj ciklusa

22

11
 2/16/2023

Smith-ov dijagram
Dijagram ovisnosti maksimalnog naprezanja o srednjem naprezanju.
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE Koordinate dijagrama su (σmax = Rr, σm). Konture dijagrama omeđuju polje
trajne dinamičke čvrstoće. Prijelaz najvećeg ili najmanjeg naprezanja izvan
konture dijagrama znači zamorni lom.
SVEUČILIŠTE U SPLITU

23

Stvarni i shematizirani Smith-ov dijagram

• statičko ispitivanje epruvete (r =1)
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

• dinamičko naizmjenično ispitivanje (r =-1)

• dinamičko pulzirajuće ispitivanje (r =0)

SVEUČILIŠTE U SPLITU

24

12
 26
25
SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Smith-ovi dijagrami za konkretni materijal

2/16/2023

13
 2/16/2023

Pravac opterećenja u Smith-ovom dijagramu

Pravac kroz ishodište – geometrijsko mjesto maksimalnih naprezanja σmax
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE različitih ciklusa jednakog koeficijenta asimetrije r.
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Koeficijent smjera pravca

Opterećenja rastu po pravcu, tako da se

r =const. naziva i pravcem opterećenja.

27

Konstrukcija Smith-ovog dijagrama za poznate tri karakteristike čvrstoće R-1,

R0, Re
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

28

14
 2/16/2023

Načini aproksimacije linije trajne dinamičke čvrstoće

1. Aproksimacija pomoću Gerber-ove parabole
Spaja točke (0, R-1) i (Rm, Rm) i najsličnija je izvornom Smith-ovom dijagramu
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

29

2. Aproksimacija pomoću pravca - Goodmanova linija

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

30

15
 2/16/2023

3. Goodmanova linija presječena granicom tečenja

Važi za rastezljive materijale gdje nisu dozvoljene plastične deformacije

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

SVEUČILIŠTE U SPLITU

31

4. Pravac pod definiranim kutom ograničen granicom tečenja

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

32

16
 2/16/2023

Svaka točka T (σm, σmax) u Smithovu dijagramu definira određeno cikličko

naprezanje, jer se onda mogu definirati i drugi parametri ciklusa naprezanja.

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE σa=σmax−σm

σmin =σm−σa
SVEUČILIŠTE U SPLITU

33

Trajna dinamička čvrstoća za određeni koeficijent asimetrije ciklusa određuje

se kao presjecište pravca opterećenja r = const. i linije trajne dinamičke
čvrstoće Rr = f(σm) (Goodman-ova linija)
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

34

17
 2/16/2023

Ako je strojni dio prije puštanja stroja u pogon bio prednapregnut statičkim
naprezanjem σpr (pritezanje vijčanog spoja, navlačenje glavine na vratilo),
proces njegovog opterećenja teče od točke (σpr, σpr) dalje pravcem r = const.
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE pod istim kutem.
SVEUČILIŠTE U SPLITU

35

Jednadžba pravca opterećenja za opći slučaj opterećenja (r) za slučaj

statičkog prednaprezanja
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

36

18
 2/16/2023

Jednadžba linije trajne dinamičke čvrstoće

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

SVEUČILIŠTE U SPLITU

37

Rr  ordinata linije trajne dinamičke čvrstoće materijala za asimetriju ciklusa r , N/mm2

R-1  trajna dinamička čvrstoća materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r  1, N/mm2
 m  srednje naprezanje ciklusa, N/mm2
k  koeficijent smjera linije trajne dinamičke čvrstoće
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

R1
k  1 
Rm
Ordinata presjecišta ova dva pravca daje vrijednost trajne dinamičke čvrstoće
materijala za proizvoljni koeficijent asimetrije ciklusa naprezanja i statičko
prednaprezanje σpr.

2 1r
Rr   R1   k   pr
2  k 1  r  2  k  1  r 
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Ukoliko nema prednaprezanja drugi dio izraza iščezava.

38

19
 2/16/2023

Smith-ov dijagram se formira na isti način i za ograničenu trajnost materijala

N. Pri tome najveća vrijednost srednjeg i maksimalnog naprezanja ostaje
statička čvrstoća Rm.
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
Vremenska dinamička čvrstoća za trajnost od N ciklusa asimetrije r se
određuje iz jednadžbe krivulje zamaranja (Wöhlerova krivulja).
1
 N m
m
RrN  N  Rrm  Ngr  RrN  Rr   gr 
 N 
RrN  dinamička čvrstoća materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r i za trajnost N ciklusa, N/mm2
Ngr  broj ciklusa na prijelazu između vremenske i trajne dinamičke čvrstoće
N  trajnost u brojevima ciklusa
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Obično je poznata trajna dinamička čvrstoća za simetričan ciklus naprezanja R1 .

Tada je vremenska čvrstoća simetričnog ciklusa za trajnost N
1
 N m
R-1N  R1   gr 
 N 
R-1N  dinamička čvrstoća materijala za koeficijent asimetrije ciklusa r  1 i za trajnost N ciklusa, N/mm2

39

Linija vremenske dinamičke čvrstoće povezuje točke (0, R-1N) i (Rm, Rm).
Teoretski je najmanja trajnost za N = ¼ ciklusa (statičko opterećenje) kada
mjerodavna karakteristika čvrstoće postaje statička čvrstoća.
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Dinamička čvrstoća za proizvoljnu trajnost je presjecište linije opterećenja r i

vremenske dinamičke čvrstoće RrN
2 1r
RrN   R1N   k   pr
2  k 1  r  2  k 1  r 

40

20