Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

Sveučilište u Slavonskom Brodu

Ispitivanje i svojstva materijala

Vježba:

OTPORNOST TROŠENJU

Autor: Ivan Opačak, mag.ing.mech.

Slavonski Brod, 2021.

 TROŠENJE
• Tijekom trošenja dolazi do nepoželjnih postupnih gubitaka materijala s površine
strojnih dijelova i opreme uslijed dinamičkog djelovanja drugog tijela, fluida i/ili
čestica.

• Moguće su sljedeće posljedice trošenja: - dolazi do oštećivanja strojnih dijelova,

- smanjuje se efikasnost rada,
- povećana potrošnja energenata,
- potreba za zamjenom oštećenih dijelova.

• Slučajevi trošenja: - abrazijsko,

- adhezijsko,
- tribokorozijsko,
- umor površine,
- erozijsko,
Površine oštećene adhezijom
- kavitacijsko,
- fretting.
 INTENZITET TROŠENJA
• Intenzitet trošenja je kvantitativni prikaz gubitka materijala tijekom pokusa.
• Moguće ga je određivati praćenjem promjena geometrije, mase i/ili volumena
ispitivanog materijala.
• Intenzitet trošenja na prijeđenom putu može biti:

- linearni: , gdje je Δh debljina sloja materijala istrošenog na prijeđenom putu s.

- maseni: , gdje je Δm gubitak mase.

- volumenski: , gdje je ΔV volumen istrošenog materijala.

• Iz volumenskog intenziteta moguće je izračunati energijski intenzitet trošenja po

formuli:

, gdje je Ft sila trenja.

 METODE ISPITIVANJA OTPORNOSTI TROŠENJU
• Prema vrsti opreme na kojoj se provode, ispitivanja triboloških karakteristika
materijala mogu se podijeliti na: - laboratorijska,
- modelska,
- eksploatacijska.

Laboratorijska ispitivanja
• Laboratorijska ispitivanja provode se na tribomodelima.

• To su uređaji konstruirani za ispitivanje trošenja probnih uzoraka oblika i dimenzija

standardiziranih – definiranih uvjeta koje treba simulirati.

• Uređaji se mogu nazvati i razvojnim jer se ispitivanja na njima provode u cilju razvoja
adekvatnih triboloških parova materijala.
• Pri tome se kao rezultat očekuje:
- utvrđivanje ovisnosti otpornosti trošenja o fizikalno-kemijskim i mehaničkim
svojstvima materijala s ciljem proizvodnje materijala s unaprijed zadanim svojstvima,
- utvrđivanje ovisnosti trošenja materijala o radnim parametrima i o uvjetima rada,
- izbor optimalnih materijala i sredstava za podmazivanje te utvrđivanje njihove
međusobne ovisnosti.

• Primjenjivost rezultata dobivenih ovim ispitivanjima ovisna je o korelaciji parametara

i uvjeta sa stvarnim koji vladaju u pogonu, a to je u praksi teško postići.

Uređaj za ispitivanje trenja i Tribološki uređaj „Taber-abraser“

trošenja SMT-1 2070
Modelska ispitivanja
• Modelska ispitivanja provode se na specijalno, za konkretan problem, izrađenoj
opremi pogodnoj za laboratorijsku provjeru i praćenje trošenja dijelova stvarne
konstrukcije pojedinih dijelova i/ili cijelih strojeva.

• Tijekom ovog ispitivanja nastoji se simulirati uvjeti rada koji se očekuju u

ekspoloataciji.

• Moguća su dva pristupa: - simuliranje najtežih uvjeta koji se očekuju u radu,

- pooštravanje uvjeta ispitivanja.

• Primjenjivost rezultata u praksi ovisi o korelaciji parametara i uvjeta pokusa sa

stvarnim koji vladaju u pogonu.
Eksploatacijska ispitivanja
• Ekspolatacijska ispitivanja dijelova i sklopova provode se u realnim – radnim
uvjetima u cilju utvrđivanja vijeka trajanja i pouzdanosti rada.

• Ova istraživanja su najskuplja i najkompliciranija, ali uz adekvatnu pripremu

sveukupnog tribosustava koncepcijski cjelovito definiranog pristupa u praksi su
izvediva i daju konkretne rezultate.

• Rezultati su mjerljivi kroz otpornost trošenju i kroz indirektne tribološke stavke.

• Tribološki pristup razvoju novih materijala i područja njihove primjene podrazumijeva

primjenu sve tri nabrojane metode.
 LABORATORIJSKE METODE ISPITIVANJA
OTPORNOSTI TROŠENJU
• Uz jednostavnu prilagodbu, moguće je provesti više različitih laboratorijskih
ispitivanja otpornosti trošenju, a među njima su se iskristalizirale tri najčešće metode
ispitivanja, i to:
- disk/disk,
- disk/kladica (papuča),
- vratilo/čahura.

Metoda disk/kladica (papuča)

Metoda disk/disk
Metoda vratilo/čahura
• Pri ispitivanju donji uzorak (UZ) i gornje kontra tijelo (KT) rotiraju neovisno jedno o
drugom.

• Njihov međusobni kontakt ostvaruje se po obodu.

• Postoji mogućnost izbora odgovarajućeg broja okretaja uzorka UZ, i kontra tijela KT
iz raspoloživog raspona od 75 do 1500 o/min te izbora odgovarajućeg opterećenja iz
raspoloživog raspona od 200 do 5000 N.

• Mjerenje iznosa sile vrši se kontinuirano tijekom ispitivanja adhezijske otpornosti

trošenju, pomoću odgovarajućeg davača, a vrijednosti se kreću u rasponu od 0 do 5000
N.

• Mjerenje temperatura provodi se pomoću odgovarajućih temperaturnih davača,

termoparova, u tri točke po izboru, uz mogućnost kontinuiranog praćenja i zapisivanja
nastalih promjena tijekom pokusa.

• Mjerenje broja okretaja vrši se kontinuiranim praćenjem na dva mjerna mjesta, a svi
prikupljeni podaci pohranjuju se za daljnju obradu u memoriju osobnog računala u
realnom vremenu.
DIJAGRAM OVISNOSTI INTENZITETA TROŠENJA O
VREMENU (It – t dijagram)
• Razlikuju se tri krivulje koje prikazuju moguće slučajeve trošenja:
- krivulja a - normalno/predviđeno trošenje (dijelovi se troše sporije nego je to
dopušteno u okviru projektiranog vijeka),
- krivulja b - nepredviđeno/prekomjerno trošenje (dijelovi se troše brže nego je
dopušteno - dio se istroši prije isteka „garantnog roka“),
- krivulja c - katastrofalno trošenje (specifičan slučaj u kojemu prekomjerno trošenje
jednog strojnog dijela prouzrokuje i oštećivanje dijela s kojim je u kontaktu, a koji se
inače u normalnim uvjetima ne bi trebao trošiti - banalni primjer je prebrzo trošeni ležaj
koji će oštetiti rukavac).

• Na dijagramu se na y-osi nalazi intenzitet trošenja It, a na x-osi je vrijeme t.

• Na y-osi obilježen je dopušteni intenzitet trošenja It, dop.

• Na x-osi obilježeno je vrijeme tdop., vrijeme u kojemu se smije dostići dopušteno

istrošenje (tzv. „garantni rok“).
HVALA NA PAŽNJI!