Predavanja OM I 2015 16

OTPORNOST MATERIJALA I
Aleksandar Kara
Josip Kamarik
zgrada Rektorata, kancelarija 31
Kancelarija 1215
tel: 44 44 20
akarac@ptf.unze.ba
tel: 449 120, lok 114

kjosip@mf.unze.ba
www.mf.unze.ba
FAULTET KATEDRE KATEDRA ZA MEHANIKE Otpornost materijala I (PTF-G)
O kursu Otpornost Materijala I .....

Izvoenje nastave
predavanja:
3 asa sedmino
vjebe (auditorne) : MF: 3 asa sedmino; PTF: 2 asa sedmino
Obaveze studenata
redovno prisustvo na predavanjima i vjebama
uraene zadae (ukupno 2 zadae) PREDATE U ZADANOM ROKU!!!
Cilj predmeta
Kompetencije
(Ishodi uenja)
Razviti analitike vjetine i vjetine rjeavanja problema

Uspostaviti vezu izmeu vanjskih optereenja koja djeluju na deformabilna tijela i
napona i deformacija koje ta optereenja izazivaju,
Dati osnovne izraze za raunanje napona i deformacija uzrokovanih raznim vrstama
optereenja
Po zavretku kursa studenti e biti u stanju:

razlikovati razliite vrste optereenja, te izraunavati odgovarajue napone i
deformacije koje oni uzrokuju,
dizajnirati i analizirati jednostavnije konstrukcije na osnovu kriterija vrstoe i
krutosti,
izraunavati glavne normalne i maksimalne tangencijalne napone u tijelu, koristei
analitike izraze i Mohrov krug napona,
razlikovati statiki odreene i neodreene probleme, te primijeniti odgovarajue
metode za njihovo rjeavanje.
OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

Provjera znanja
dvije zadae u toku semestra (zadaci)
dva testa/kolokvija u toku semestra (teorija, kviz pitanja)
pismeni ispit (zadaci)
Konana ocjena
prisustvo nastavi:
0%
zadaa:
30 %
testovi/seminarski:
20 %
pismeni ispit:
50 %
(na ispitu se koristi lista formula/tabela dostupna na stranici kursa)!!!
Napomena: Svaka od stavki mora biti ispunjena minimalno 51%!!!

Ocjena 6
55-64%
Ocjena 7
65-74%
Ocjena 8
75-84%
Ocjena 9
85-94%
Ocjena 10
95-100%

Sadraj/program kursa
(1) Naponi i deformacije, osobine materijala
2 sedmice
(2) Aksijalno naprezanje
2 sedmice
(3) Uvijanje
2 sedmice
TEST I
(4) Savijanje
3 sedmice
(5) Ravno stanje napona i primjena
3 sedmice
(6) Hipoteze o razaranju materijala
1 sedmica
TEST II/integralni

LITERATURA
osnovna
Predavanja, vjebe (sve dostupno na web stranici)

Grupa autora, Elastostatika I, Tehniki fakultet, Biha, 2003.
Grupa autora, Elastostatika II, Tehniki fakultet, Biha, 2004.
Rakovi D., Otpornost materijala, Nauna knjiga, Beograd, 1990.
Rakovi D., Tablice iz otpornosti materijala, Nauna knjiga, Beograd, 1990.
Vukojevi D., Teorija elastinosti, Mainski fakultet u Zenici, 1998.
D. Kudumovi, S. Alagi, Zbirka Rjeenih Zadataka iz Otpornosti Materijala, UNTZ, Tuzla, 2000.
A. Kara, Rijeeni ispitni zadaci iz Otpornosti materijala, MF-UNZE, e-izdanje, 2014.
UN: OM-ispitni_zadaci
PASS: 0104_1998MF
dodatna
RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.

JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials, Cengage Learning, Seventh Edition, 2009.
JM Gere, BJ Goodno, An Instructors Solution Manual to Accompany: Mechanics of Materials, Cengage

Learning, Seventh Edition, 2009.
WA Nash, Theory and Problems of Strength of Materials, Schaums outline series, McGraw-Hill, 1998.
WC Young, RG Budynas, Roarks formulas for Stress and Strain, McGraw-Hill, Seventh Edition, 2002.

Obaveze studenata
ZADAA 1: (1) + (2) + (3)
Zadata:
PTF - 19. oktobar 2015.
Rok za predaju: 11. decembar 2015. (petak)
ZADAA 2: (4) + (5) + (6)

Zadata:
PTF - 30. novembar 2015.
Rok za predaju: 15. januar 2016. (petak)
Provjera znanja
TEST 1: (1) + (2) + (3)
PTF - 30. novembar 2015.
TEST 2: (4) + (5) + (6)
PTF - 18. januar 2016.
Konsultacije
Radnim danom (osim srijede) od 12.00-14.00

Korisne web stranice
MecMovies to Accompany Mechanics of Materials

http://web.mst.edu/~mecmovie/
Strength of Materials (SOM) - Notes, Tutorials
http://www.onesmartclick.com/engineering/strength-of-material.html
CosmoLearning, Strength of Materials
http://www.cosmolearning.com/courses/strength-of-materials/
Elastic Beam Deflection Calculator
http://www.aps.anl.gov/APS_Engineering_Support_Division/Mechanical_Operations_and_
Maintenance/Calculators/ElasticBeam2.html
Free Mechanical Engineering Online Calculators
http://www.freebyte.com/cad/calculator.htm
FREE STRUCTURAL SOFTWARES
http://www.taxlians.com/html/freesoft.html

Otpornost materijala grana primijenjene mehanike koja se bavi ponaanjem vrstih tijela
izloenih razliitim tipovima optereenja.
Osnovni cilj: odreivanje napona, deformacija i pomjeranja u konstrukcijama i njihovim
komponentama usljed optereenja koja na njih djeluju.
Otpornost materijala
Nauka o vrstoi
sterkte van materiale
Strength of Materials
Mechanics of Materials
Mechanics of Deformable Bodies
styrken af materialer
Mukavemet
Festigkeitslehre
Strke von Materialien
Rsistance des matriaux
vires materiae
lakas ng mga materyales

Szilrdsgtan
trdnost materiala
resistenza dei materiali
resistencia de los materiales
lujuusopin
forca e materialeve
nguvu ya vifaa
fasthetslre
sterkte van de materialen

Istorijat otpornosti materijala*
Leonardo da Vinci
XVII vijek:
Galileo, Robert Hooke, Marriote

Elastine linije: (Jacob) Bernoulli, Euler, Lagrange,
XVIII vijek: Parent, Coulomb - mehanike osobine materijala
1800-1830:
Navier, Poncelet, Young,

Teorija elastinosti: Cauchy, Poisson, Lam, Clapeyron,
Teorija ploa: (Jaques) Bernoulli, Germain
* SP Timoshenko, History of Strength of Materials, McGraw-Hill, 1953.

Istorijat otpornosti materijala
1830-1870:
Fairbairn, Hodgkinson, Weisbach, Redtenbacher, Grashof,

Saint-Venant, Jourawski, Bresse, Winkler, Culmann, Rankine,
Maxwell, Stokes, Duhamel, Phillips, Neumann, Clebsch,
Kelvin,
kontinuirane grede neodreeni nosai (Navier)
jednaina tri momenta (Bertot, Clapeyron)
razvoj eljeznica, zamor materijala (Whler), udarna
optereenja, reetkasti nosai (Ritter)
Teorija elastinosti: Green, Wertheim, Kupffer
1870-1900
Baushinger, Mohr, Castigliano, Jasinsky, Fppl, Joukowski,

Boussinesq, Reyleigh, Lamb, Love, Pearson, Voigt, Hertz,
laboratorije za mehanika ispitivanja
energija deformacije
statii odreeni i neodreeni reetkasti nosai, ugibi

Istorijat otpornosti materijala
XX(I) vijek:
Griffith, Klein, Prandtl,

lom krtih materijala, testiranja duktilnih materijala
teorije vrstoe
puzanje, zamor metala
eksperimentalna naponska analiza, pribline metode
rjeavanja
trodimezionalni problemi
savijanje ploa i ljuski, vibracije
brodske konstrukcije (Krylov)
computer-aided design (CAD),
computer-aided engineering (CAE)
10
Napon, deformacija, osobine materijala *

Ravnotea u deformabilnom tijelu
Koncentrisana sila
(idealizacija)
Spoljanja optereenja: povrinske i zapreminske sile

Reakcije oslonaca
Jednaine ravnotee
Povrinska
sila
Zapreminska sila
Linearna raspodjela
optereenja
unutranja optereenja
*JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials, Cengage Learning, Seventh Edition, 2009.
11
Napon, deformacija, osobine materijala

Ravnotea u deformabilnom tijelu
unutranja optereenja
Moment
uvijanja
Normalna
sila
Vrste optereenja:
Aksijalno otereenje
Smicanje
Moment
savijanja
Uvijanje
Smicajna
sila
Savijanje
Izvijanje*
vrstoa konstrukcije sposobnost prenoenja odreenog optereenja bez loma, oteenja ili plastinih deformacija.
Krutost konstrukcija otpornost konstrukcije prema deformisanju.
*Elastina stabilnost konstrukcije sposobnost konstrukcije da izdri poetni ravnoteni oblik pod odreenim
optereenjem.
12

Pojam napona
Pretpostavke:
Materijal je kontinuum
Materijal je kohezivan
F
A0 A
lim
=Pa
m 2
(1.1)
Normalni napon djeluje normalno na povrinu
Fz
A 0 A
z lim
(1.2)
Smiui (tangencijalni) napon djeluje po povrini
Fx
A0 A
F
zy lim y
A 0 A
zx lim
(1.3)
13

Srednji normalni napon
sr
F N
=Pa
A m 2
(1.4)
Istezanje pozitivan napon

Pritisak negativan napon
Ogranienja jednaine (1.4):
vrijedi samo ako je napon jednoliko rasporeen po
poprenom presjeku (ukoliko sila P prolazi kroz teite!)
bilo koji popreni presjek udaljen od koncentracije napona za
veliinu najvee dimenzije
Normalni naponi tee da promijene duinu/volumen elementa na koji djeluju, ne mijenjajui pri
tome njegov oblik!!!
14

Srednji tangencijalni i nosei napon
nosei napon
Sila P se prenosi s viljuke na plou preko vijka kontaktom (tzv. nosei naponi) izmeu vijka i viljuke (1 i 3,
sl. (c)), te vijka i ploe (2, sl. (c)) .
Fb
b
Ab
Pa
(1.5)
Povrina Ab je projektovana povrina na kojoj djeluje sila (za zakrivljenu povrinu vijka predstavlja
pravougaonik stranica d (prenik vijka) i l (duina dodirne povrine))
15

Srednji tangencijalni i nosei napon
srednji smiui (tangencijalni) napon
V
sr
A
Pa
(1.6)
Tangencijalni naponi tee da promijene oblik elementa na koji djeluju!

16

Dozvoljeni napon i optereenje
vrstoa konstrukcije sposobnost konstrukcija da izdri ili prenese optereenje
Stepeni sigurnosti
Obino odnos dvije kvantitativne veliine sa istom jedinicom (vrstoa/napon, kritini napon/primijenjen
napon, maksimalna brzina/brzina rada, ...)
Izbor zavisi od mnogo faktora i predstavlja mjeru nesigurnosti dizajnera u analitiki model, teoriju razaranja,
podataka o osobinama materijala, vrste materijala (krt, duktilan)
Za krte materijale vai da se dizajniraju prema najveoj vrstoi, tj. lomu, dok se duktilni materijali pod
statikim naponom dizajniraju prema granici teenja. Zato je faktor sigurnosti krtih materijala dva puta vei
od onih za duktilne pod istim uslovima.
stvarna vrstoa
zahtjevana vrstoa
(1.7)
17

S1
S2
S3
Podaci o osobinama
materijala iz testiranja
Stvarni materijal koji se koristi je testiran

Osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju
Pribline osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju
Loe osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju
1.3
2
3
5+
Uslovi okoline u kojima se

proizvod koristi
Identini sa uslovima testa

U osnovi okolina na sobnoj temperaturi
Srednje teki uslovi okoline
Veoma zahtijevne osobine okoline
1.3
2
3
5+
Analitiki modeli
optereenja i napona
Modeli poreeni sa eksperimentima

Modeli tano predstavljaju sistem
Modeli priblino predstavljaju sistem
Modeli su gruba aproksimacija sistema
1.3
2
3
5+
Za duktilne materijale
S=MAX(S1,S2,S3)
Za krte materijale
S=2MAX(S1,S2,S3)
18

dozvoljeni napon
Duktilni materijali
doz
Krti materijali
doz
napon pri otkazu

stepen sigurnosti
ReH ( y )
S
Rm ( )
S
doz
doz
ReH ( y )
(1.8)
S
Rm ( )
S
(1.9)
dozvoljeno optereenje dozvoljeni napon povrina
Pdoz doz A
Pdoz doz A
(1.10)
19

Primjer 1.1: elina ipka (vjealo) konstrukcije na slici, prikaena je na oslonac pomou vijane veze. Glavni
dio ipke ima pravougaoni oblik irine b1=38mm i debljine t=12mm. U podruju veze, ipka je
proirena na b2=75 mm. Vijak, koji prenosi optereenje sa vjeala na dva draa, ima prenik d=
25mm. Odrediti vrijednosti dozvoljenog optereenja P za sljedee sluajeve:
a)
Dozvoljeni zatezni napon u glavnom dijelu je

110 MPa
b)
Dozvoljeni zatezni napon u vjealu u poprenom

presjeku kroz rupu vijeka je 75 MPa (dozvoljeni
napon u ovom dijelu je manji zbog koncentracije
napona oko rupe)
c)
Dozvoljeni nosei napon izmeu vjeala i vijka

je 180 MPa
d)
Dozvoljeni smicajni napon je 45 MPa
b2=75mm
vijak
podloka
d=25mm
dra
vjealo
t=12mm
b1=38mm
20

Primjer 1.2: Na slici je dat probija za pravljenje rupa u elinoj ploi. Pod pretpostavkom da je prenik
probijaa d=20 mm, ploa debljine 8 mm (kao na slici), a sila probijanja P=110 kN izraunati
prosjeni tangencijalni (smicajni) napon u ploi, te prosjeni pritisni napon.
21
II

Pojam deformacije
Deformacija promjena veliine i oblika tijela usljed djelovanja vanjskih sila.
22
II

Normalne deformacije
Prije deformacije
Poslije deformacije
s ' s
B A du n
s
sr lim
(1.11)
(1.12)
23

Tangencijalne deformacije
Prije deformacije
Poslije deformacije
nt
lim '
B A du n
C A du t
(1.13)
24

Primjer 1.3: Dio od gume poetnog pravougaonog oblika ABCD deformie se u oblik prikazan isprekidanim
linijama na slici dole. Odrediti srednju tangencijalnu deformaciju u takama A, B i C, te srednje
normalne deformacije duina AB , AC i AD.
25

Mehanike osobine materijala
Ureaji za odreivanje mehanikih osobina
Kidalica
zatezanje
pritisak
Epruvete za ispitivanje na zatezanje/pritisak

26

Dijagram napon-deformacija (zatezanje)
Granica
vrstoe
Granica teenja
Lom
materijala
Granica
proporcionalnosti
Pojava
vrata
Podruje
loma
Linearno
podruje
Idealna
plastinost ili
teenje
Ovravanje
Pojava vrata
III

Dijagram napon-deformacija (zatezanje)
Konstrukcioni elik
Guma
Legura aluminija
Krti materijal
28

Dijagram napon-deformacija (pritisak)
Bakar
Sivi Liv
29
III

Dijagram napon-deformacija
Elastino
plastino
Elastino ponaanje
Zaostala
deformacija
Elastina
relaksacija
Plastino ponaanje
30

Hooke-ov (Hukov) zakon
Linearna zavisnost izmeu napona i deformacije za ipku optereenu na zatezanje:
Pa
(1.14)
napon
deformacija
E konstanta proporcionalnosti, (Young (Jang)-ov) modul elastinosti
elik:
liveno gvoe:
legure aluminijuma:
beton (pritisak):
drvo:
plastini materijali:
210
83-170
70-79
17-31
11-13
0.7-14
GPa
GPa
GPa
GPa
GPa
GPa
: tg ( ) E
31

Poisson-ov (Poasonov) koeficijent
Za linearno elastine materijale vrijedi da je poprena
deformacija proporcionalna uzdunoj i predstavlja osobinu
materijala poznatu kao Poisson-ov koeficijent

Prije optereenja
Poslije optereenja
poprecna deformacija
'
uzduna deformacija
elik:
beton (pritisak):
guma:
pluto:
auksetini materijali
0.3
0.1-0.2
0.5
0
< 0!!!
Poprena deformacija
'
(1.15)
(1.16)
32

Primjer 1.4: elina cijev duine L=1 m, vanjskog prenika d2=15 mm i unutranjeg prenika
d1= 10 mm, optereena je na pritisak aksijalnom silom P=60 kN.
Treba odrediti: a) napon,
b) uzunu deformaciju,
c) skraenje ,
d) poprenu deformaciju,
e) promjenu unutranjeg i vanjskog prenika
f) promjenu debljine cijevi
Osobine materijala: E=210 Gpa, =0.3
33

Hooke-ov (Hukov) zakon u smicanju
Pa
(1.17)
tangencijalni napon
tangencijalna (ugaona) deformacija
G konstanta proporcionalnosti, modul klizanja
E
2(1 )
(1.18)
34

Primjer 1.5: Na slici je dat nosei pometa, koji se koristi za oslanjanje maina i mosnih nosaa. Sastoji se od
linearnog elastinog materijala (elastomer kao guma) poklopljenog elinom ploom. Ako
pretpostavimo da je visina elastomera h, a dimenzije ploe ab, te da je elina ploa izloena
tangencijalnoj sili V, odrediti prosjeni tangencijalni napon u elastomeru i horizontalno
pomjeranje ploe, d.
35

U toku kursa, ukoliko se to ne naglasi, materijal e se smatrati:
- linearno elastian
- homogen jednak sastav
- izotropan sve osobine su jednake u svim pravcima.
36
Aksijalno naprezanje*
Aksijalno napregnuti elementi su elementi izloeni samo na zatezanje ili pritisak.

*RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.
37
Aksijalno naprezanje
Saint-Venant-ov (Sen-Venan) princip
Optereenje iskrivljuje
linije u blizini
njegove primjene
a-a
Linije koje su daleko od

primjene optereenja
i oslonaca su prave
b-b
c-c
Napon i deformacija koji se javljaju u takama tijela koje su

dovoljno daleko od podruja primjene tog optereenja bie isti
kao napon i deformacija bilo kojeg optereenja koje ima istu,
statiki ekvivalentnu, rezultantu i koji su primijenjeni u istoj
oblasti.
Optereenje iskrivljuje
linije u blizini oslonaca
38
Aksijalno naprezanje*
Izduenje aksijalno optereenog elementa
I) konstantan popreni presjek i optereenje
FL
EA
(2.1)
*RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.
39
II) promjena parametara po segmentima
Ukoliko je ipka podijeljena na nekoliko aksijalnih sila uzduno, ili se mijenja popreni presjek ili modul
elastinosti, ukupno izduenje je jednako zbiru izduenja pojedinanih segmenata u kojima su ove
veliine konstantne.
Fi Li
Ai Ei
(2.2)
elina cijev
Al cijev
40
III) proizvoljan popreni presjek i/ili optereenje
F(x)
F ( x)
A( x)
F(x)
F ( x)dx
d
A( x) E
E
d
dx
F ( x)dx
A( x) E
(2.3)
41
Primjer 2.1: Element ABC na slici, duine L, sastavljen je od dva dijela iste duine (0.6 m), ali razliitih
prenika, i izloen sili od P=110 kN. Dio AB ima prenik d1=100 mm, a segment BC d2=60 mm.
Segment AB je uzuno izbuen do polovine duine (0.3 m). Dio je napravljen od plastike modula
elastinosti E=4 MPa.
a) Ukoliko je dozvoljeno sabijanje dijela 8mm, koliko je maksimalno dozvoljeni prenik rupe?
b) Ako je maksimalni prenik rupe jednak d2/2, na kojoj udaljenosti od take C treba primijeniti
silu P da se ipka ne skrati 8 mm.
c) Ako je maksimalni prenik rupe jednak d2/2, a sila primijenjena na krajevima, koja je
dozvoljena dubina rupe ako je skraenje ogranieno na 8 mm.
42
Primjer 2.2: Stub koji se koristi kao oslonac za opremu u laboratoriji je obraen uniformno kao na slici
itavom duinom H. Svaki popreni presjek stuba je kvadrat, pri emu je vrh dimenzija bb, a
baza 1.5b1.5b.
Izvesti formulu za deformaciju d usljed sile P koja djeluje na vrh. Pri tome pretpostaviti da je
ugao zakoenja mali i da teina stuba nema uticaj na deformaciju.
43
Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi
Problem je statiki naodreen ako jednaine ravnotee nisu dovoljne da bi se odredile sile reakcije.
F 0
FB FA P 0
Nedovoljno da bi se odredile reakcije!!!
Dodatni uslov za odreivanje sile reakcije su:

uslovi kompatibilnosti ili kinematski uslovi
specificiraju ogranienja u pomjeranju koja se javljaju u osloncima ili bilo kojoj drugoj
taki u elementu.
A B 0
Zadatak moemo rijeiti koristei dijagram sila u tapu, ili pomou metode superpozicije.
44
Dijagram aksijalnih sila
F 0
A B 0
FA LAC FB LCB
0
AE
AE
FA P
FB FA P 0
LCB
L
FB P
LAC
L
45
IV
Princip superpozicije
Princip superpozicije: rezultujui naponi ili pomjeranja u nekoj taki mogu se odrediti algebarskim sabiranjem
napona ili pomjeranja koja su uzrokovana svakom komponentom pojedinano.
Uslovi za primjenu uslova superpozicije:

1. Optereenje mora biti linearno u odnosu na napon ili pomjeranje koje treba odrediti
2. Optereenje ne smije znaajno promijeniti poetnu geometriju ili konfiguraciju elementa
na koji djeluje
46
Metod fleksibilnosti ili metod sila (jednaina kopatibilnosti predstavljena principom superpozicije)
PL
P AC
EA
FB LCB
EA
P B 0 PLAC FB L 0 FB P
LAC
L
47
IV
Primjer 2.3: Dio ABCD s fiksiranim krajevima sastoji se od tri prizmatina segmenta, kao na slici. Krajnji
segmenti imaju povrinu poprenog presjeka od A1=840 mm2 i duinu L1=200 mm. Srednji
segment ima povrinu poprenog presjeka od A2=1260 mm2 i duinu L2=250 mm. Optereenja su:
PB=25.5 kN i PC=17.0 kN.
a) Odrediti reakcije RA i RD u fiksiranim osloncima.
b) Odrediti pritisnu aksijalnu silu FBC u srednjem segmentu.
48
(Villot-ov) Plan pomjeranja (reetkasti nosai)
Za male uglove rotacije duina luka moe se zamijeniti tangentom

dijela krunice
pomjeranje se nanosi pod uglom 90.
49
Primjer 2.4: Kruta ipka AB duine L oslonjena je u taki A i ovjeana pomou dvije vertikalne ice u takama
C i D. Obe ice imaju isti popreni presjek A, i izraene su od istog materijala modula elastinosti
E.
a) Odrediti napone C i D u icama usljed optereenja P koje djeluje u taki B.
b) Nai pomjeranje take B.
Podaci: L=1700 mm, A=18 mm2, E=210GPa, h=450 mm, c=500 mm, d=1250 mm, P=750 N.
50
Primjer 2.5: Kruta poluga ABC, okaena o ue CD i oslonjena na elastini tap BE, nosi kontinuirano
optereenje, kao to je prikazano na slici desno. Odrediti:
a) sile i napone u tapu BE i uetu CD,
b) deformaciju ueta CD i tapa BE,
c) vertikalno pomjeranje take C.
Podaci: poluga ABC LAB = 1.5 m, LAC = 2 m; ue CD ECD = 200 GPa, ACD = 3 cm2, LCD = 2.5 m,
= 30; tap BE EBE = 20 GPa, ABE = 20 cm2, LBE = 200 mm; q = 20 kN/m.
51
Primjer 2.6: Za sistem tapova na slici odrediti sile u tapovima, te pomjeranje take C pod djelovanjem sile F.
52
Izduenje aksijalno optereenog elementa: utjecaj temperature
Promjene temperature u elementu proizvode irenje ili skupljanje elementa, stvarajui tako tzv.
termike deformacije i napone.
Deformacija:
T T
(2.4)
koeficijent termalnog irenja materijala, [1/K]
Napon:
T T E (T ) E
(2.5)
Izduenje:
T T L (T ) L
(2.6)
53
Primjer 2.7: Plastina ipka ACB sainjena od dva razliita puna dijela cilindrinog poprenog presjeka nalazi
se izmeu dva kruta oslonca kao na slici. ipka je izloena poveanju temperature od 30C.
a) Odrediti silu koja vlada u ipki,
b) maksimalni napon u taki C,
c) pomjeranje u taki C.
Podaci: E=6 GPa, =10010-6 1/C.
Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi problemi
Opti princip rjeavanja statiki neodreenih aksijalno optereenih elemenata
1. Postaviti jednaine ravnotee (statike, kinetike jednaine)

2. Postaviti jednaine kompatibilnosti (geometrijske, kinematike jednaine, jednaine konzistentne deformacije)
3. Postaviti relacije sila-deformacija (konstitutivne relacije)
4. Rijeiti sistem jednaine dobiven kroz korake 1-3
55
Statiki neodreeni aksijalno optereeni elementi problemi
M1
M2
M3
56
Napon u kosom presjeku
Pojam elementa napona izolovani segment nekog elementa s ucrtanim naponima koji djeluju na njegove
povrine/stranice.
Element napona
57
58
N P cos
N P
= cos 2
A1 A
V P sin
V
P
= sin cos
A1
A
Istezanje pozitivan znak

Pritisak negativan znak
Pozitivan znak ako

tangencijalni napon tei
rotirati materijal suprotno
kretanju kazaljke na satu.
59
N P
= cos 2 x cos 2
A1 A
V
P
= sin cos x sin cos
A
A1
x
2
(1 cos 2 )
x
2
sin 2
1
cos 2 (1 cos 2 )
2
1
sin cos sin 2
2
(2.7)
(2.8)
60
V V
Maksimalni normalni i tangencijalni napon
max x
min 0
max
x
2
min
x
2
za
0 ( 0)
90 ( 0)
za
45
za
za
45
x
2
x
2
61
Primjer 2.8: Plastina ipka, pravougaonog poprenog presjeka, je ugraena izmeu krutih oslonaca, ali bez
poetnog napona. Kada se temperatura u ipki povea 40 C, u ravni pq se javi pritisni napon od
12 MPa.
a) izraunati tangencijalni napon u ravni pq.
b) nacrtaj element napona orijentisan prema ravni pq i pokai napone koji djeluju na sve povri
elementa.
Podaci: =10810-6 1/K, E=3 GPa, b=37.5 mm, h=75mm
62
Primjer 2.9: Dvije ploe su spojene ljepljenjem, kao to je prikazano na slici. Radi lakeg rezanja i ljepljenja,
ugao izmeu ljepljene povrine i povrine ploa mora biti izmeu 10 i 40. Normalni napon u
ploi pod djejstvom sile P je 4.9 MPa. Treba uraditi sljedee:
a)
izraunati normalne i tangencijalne napone u ljepljenom spoju ako je =20,
b)
Ako je dozvoljeni tangencijalni napon u spoju 2.25 MPa, koji je najvei doputeni ugao ,
c)
Koji ugao bi se trebao koristiti da bi tangencijalni napon u ljepljenom spoju bio dvostruko vei
od normalnog.
63
Deformacioni rad
W Pd
1 1
0
Izduenje ipke proizvodi deformaciju, ime se poveava energija ipke, tzv. energiju deformacije ili
deformacioni rad.
U W Pd
1 1
(2.9)
64
Deformacioni rad
Linearno elastino ponaanje materijala
U W Pd
1 1
0
1
P
2
(2.10)
P2 L
U
2 EA
(2.11)
EA 2
U
2L
(2.12)
Nejednake ipke
Pi 2 Li
U U i
2 Ai Ei
i
P( x)
dx
2 A( x) E
(2.13)
65
Uvijanje
*Grupa autora, Elastostatika I, Tehniki fakultet, Biha, 2003

66
Uvijanje
Osnovni pojmovi
Moment sprega sila, [Nm]
T1 Pd
1 1
T2 P2 d 2
(3.1)
Moment sprega sila vektorska reprezenacija

(pravilo desne ruke)
Moment sprega sila reprezentacija uvijenom strelicom
Momenti koji uvijaju neki element nazivaju se uvojni ili torzioni momenti.
67
Uvijanje
Deformacije tapova (i cijevi) krunog presjeka
isto uvijanje svi jednaki popreni presjeci optereeni istim momentom uvijanja
ugao uvijanja (rotacije)
Element abcd postaje abcd, kojem se ne mijenjaju stranice, ali se mijenja ugao izmeu njih isto smicanje
(element izloen samo tangencijalnim deformacijama)!
68
Uvijanje
Maksimalan ugao uvijanja
max
bb ' rd
ab
dx
(3.2)
Odnos tangencijalne deformacije i ugla uvijanja

na povrini ipke
Promjena ugla uvijanja
d
dx
Za isto uvijanje
max r
r
L
(3.3)
Tangencijalna deformacija
max
(3.4)
69
Uvijanje
max
min
r2
(3.5)
r1
r
max 1
r2
L
Sve prethodne relacije vae za sve materijale, bez obzira da li su linearni ili nelinearni, elastini ili neelastini,
ali za male uglove uvijanja i male deformacije!
70
Uvijanje
Veza deformacija i napona
max Gr
max
(3.6)
Linearna zavisnost napona i udaljenosti od ose uvijanja!!!
Uzduni i transferzalni naponi

Uvijanje = isto smicanje = dvoosno naponsko

stanje bez tangencijalnih napona
71
VI VI
Uvijanje

max
r
Formula uvijanja
dM dA
max
r
2 dA
T dM dA
A
I o 2 dA
m 4
Formula uvijanja
Opta formula uvijanja
max
d 4
Io
32
Tr T
I o Wo
2 dA
max
r
dA
2
polarni moment inercije poprenog presjeka

za kruni popreni presjek
(3.7)
polarni moment otpora presjeka
d 3
Wo
16
za kruni popreni presjek
T
Io
(3.6)
Wo
max
max
(3.8)
72
Uvijanje
max Gr
max
Tr T
I o Wo
Ugao uvijanja konstantni parametri
T
GI o
TL
GI o
(3.8)
Promjena parametera po segmentima
i
i
Ti Li
Gi I oi
(3.9)
73
Uvijanje
max Gr
max
Tr T
I o Wo
Proizvoljan uzduni (kruni) popreni presjek i/ili optereenje
T ( x)dx
G ( x) I o ( x)
L
(3.10)
74
Uvijanje
Primjer 3.1: Puni tap krunog poprenog presjeka, prenika 40 mm, duine 1350 mm i modula klizanja 80
GPa, optereen je momentom uvijanja na svojim krajevima, kao to je dato na slici. Odrediti:
a)
Maksimalan tangencijalni napon u ipki, te ugao uvijanja ako je moment uvijanja 340 Nm
b)
Maksimalan mogui moment uvijanja, ako je dozvoljeni tangencijalni napon 40 MPa, a

maksimalni dozvoljeni ugao uvijanja 2.5
40 mm
1350 mm
75
Uvijanje
Primjer 3.2: Vratilo cilindrinog poprenog presjeka od elika, izraeno u dvije varijante, kao puno i uplje
(slika), treba prenese moment uvijanja od 1200 Nm bez prekoraenja dozvoljenog tangencijalnog
napona od 40MPa i dozvoljenog uzdunog uvijanja od 0.75/m. Treba odraditi:
a) Prenik punog vratila
b) Potrebni vanjski prenik upljeg vratila ako je debljina stjenke vratila jedna desetina vanjskog prenika
c) Odnos prenika (d2/d1) i teina oba vratila
76
Uvijanje
Primjer 3.3: Momenti uvijanja djeluju na puno elino vratilo kao to je prikazano na slici desno. Odrediti:
a) Ugao uvijanja diskova A i B u odnosu na disk C,
b) Maksimalni napon u vratilu BC,
c) Dimenzije upljeg vratila od aluminijuma koje bi trebalo zamijeniti dio CD, ako se zna da je
odnos vanjskog i unutranjeg prenika 1.2. Proraun uraditi prema kriterijumu vrstoe.
Podaci: TA = 200 Nm, TB = 400 Nm, TC = 100 Nm, dAB = 20 mm, dBC = 30 mm, dCD = 25 mm,
LAB = 200 mm, LBC = 300 mm, LCD = 250 mm.
77
Uvijanje
Ogranienja u koritenju prethodnih jednaina
Samo za krune poprene presjeke (pune ili uplje)
Linearno elastini materijali
Za dijelove vratila udaljene od koncentracija napona
Ne mogu se koristiti za druge poprene presjeke jer:

Popreni presjek ne ostaje u ravni
Maksimalni naponi nisu uvijek u najudaljenijim takama presjeka
Naprednije metode analize napona neophodne za rjeavanje
78
Uvijanje
Prenos snage
Rad momenta uvijanja
dW Td
Snaga momenta uvijanja
dW
d
2 n
T
T T 2 f T
dt
dt
60
(3.12)
ugaona brzina [rad/s-1]

f frekvencija obrtanja [Hz]
n broj obrata u minuti [o/min]
79
Uvijanje
Primjer 3.4: Puno vratilo ABC prenika 50 mm se pokree motorom snage 50 kW i frekvencije 10 Hz u taki A.
Zupanici B i C pokreu ureaje koji potrauju snagu od 35 i 15 kW, respektivno. Odrediti
najvei tangencijalni napon max u vratilu i ugao uvijanja AC izmeu motora A i zupanika C.
Uzeti da je G=80 GPa.
80
Uvijanje
Statiki neodreeni problemi
Cijev (2)
Jednaine ravnotee
ipka (1)
T1 T2 T
Fiksna
ploa
Jednaine kompatibilnosti
1 2
Konstitutivne relacije
ipka (1)
ipka (1)
Cijev (2)
Cijev (2)
T1 L
G1 I 01
T2 L
G2 I 02
G1 I 01
T1 T
G1 I 0 G2 I 0
1
2
G2 I 02
T2 T
G1 I 0 G2 I 0
1
2
81
Uvijanje
Statiki neodreeni problemi
Opti princip rjeavanja statiki neodreenih elemenata optereenih na uvijanje
1. Postaviti jednaine ravnotee (statike, kinetike jednaine) moment uvijanja
2. Postaviti jednaine kompatibilnosti (geometrijske, kinematike jednaine, jednaine konzistentne
deformacije) ugao uvijanja
3. Postaviti relacije moment uvijanja-ugao uvijanja (konstitutivne relacije)
4. Rijeiti sistem jednaine dobiven kroz korake 1-3
82
Uvijanje
Primjer 3.5: Vratilo ABC je ukljeteno na oba kraja i optereeno momentom uvijanja T0 u taki C. Segmenti
AC i CB vratila imaju prenike dA i dB duina LA i LB i polarnih momenata inercije I0A i I0B,
respektivno. Potrebno je izvesti formule:
a) za momente u ukljetenjima A i B
b) za maksimalan tangencijalni napon AC i CB u svakom segmentu vratila
c) ugao rotacije C u poprenom presjeku gdje je primijenjen moment uvijanja T0
83
Uvijanje
Deformacioni rad
U W
T
2
T 2 L GI 0 2
U
2GI 0
2L
V ht
h
V
U W
2
h 2t
2
G 2
u
2 2G
2
84
Savijanje*

85
Savijanje
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka*
Karakteristike poprenih presjeka neophodnih za proraun napona:

1. Povrina poprenog presjeka aksijalno neprezanje
2. Moment povrine prvog reda statiki moment povrine raspodjela tangencijalnih napona u
poprenim presjecima grede izloene savijanju silama
3. Momenti povrine drugog reda (momenti inercije):
a. Aksijalni moment inercije raunanje normalnih napona i deformacija greda izloenih
savijanju
b. Polarni moment inercije raunanje napona pri uvijanju
c. Centrifugalni momenti inercije odreivanje ekstremnih vrijednosti aksijalnih momenata
inercije ravne povrine
86
Savijanje
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka
Teite geometrijski centar povrine
xdA
A
dA
Sx statiki moment inercije s obzirom na x osu
Sy
A
dA
(4.1)
Sy statiki moment inercije s obzirom na y osu
ydA
S x ydA
Sx
A
S y xdA
(4.2)
Konaan broj jednostavnih oblika
x A
x
A
i
y A
y
A
i
Centralne (teine) ose prolaze kroz teite centralni momenti jednaki nuli!!!
87
Savijanje
Momenti inercije momenti inercije drugog reda
I x y 2 dA
aksijalni moment inercije s obzirom na x osu
(4.3)
I y x 2 dA
aksijalni moment inercije s obzirom na y osu
(4.4)
I xy xydA
centrifugalni moment inercije s obzirom na x i y osu
(4.5)
I 0 r 2 dA
polarni moment inercije s obzirom na taku 0
(4.6)
I 0 r 2 dA ( x 2 y 2 )dA I x I y
A
(4.7)
88
Savijanje
Momenti inercije momenti inercije drugog reda
Polarni moment inercije za taku se ne mijenja s rotacijom koordinatnog sistema zbir centralnih
momenata inercije je konstantan
Centralni momenti inercije su pozitivne veliine
Centrifuglani moment inercije moe biti pozitivan, negativan ili nula; jednak je nuli u odnosu na
ravan simetrije, ako se jedna od teinih osa podudara s ravni simetrije
Momenti inercije u odnosu na teine ose su centralni ili sopstveni momenti inercije
Poluprenici inercije
ix
Ix
A
iy
Iy
A
(4.8)
89
VII
Savijanje
90
VII
Savijanje
91
Savijanje
Steiner-ova (tajner) teorema teorema paralelnih osa promjena momenata inercije s translacijom
koordinatnog sistema
I x ( yC d1 ) 2 dA yC 2 dA 2d1 yC dA d12 dA I xC Ad12
A
I x I xC Ad12
(4.9)
I y I yC Ad 2 2
(4.10)
Moment inercije povrine u odnosu na bilo koju osu u ravni

jednak je momentu inercije u odnosu na paralelnu teinu osu
i proizvoda povrine i kvadrata udaljenosti izmeu dvije ose
I xy ( xC d1 )( yC d 2 )dA
A
xC yC dA d1 yC dA d 2 xC dA d1d 2 dA
A
I xy I xyC Ad1d 2
(4.11)
92
Savijanje
Promjena momenata inercije s rotacijom koordinatnog sistema
I y x 2 dA
I x y 2 dA
I xy xydA
A
x1 x cos y sin
y1 x sin y cos
I x1 y12 dA ( x sin y cos ) 2 dA

A
I x1 sin 2 x 2 dA cos 2 y 2 dA 2sin cos xydA

A
I x1 I x cos 2 I y sin 2 I xy sin 2
1
cos 2 ( ) (1 cos(2 ))
2
I x1
Ix I y
2
Ix I y
2
1
sin 2 ( ) (1 cos(2 ))
2
cos(2 ) I xy sin(2 )
(4.12)
93
Savijanje
Promjena momenata inercije s rotacijom koordinatnog sistema
I x1
I y1
Ix I y
2
Ix Iy
2
Ix I y
2
Ix I y
2
(4.12)
(4.13)
I x1 y1 x1 y1dA ( x cos y sin )( x sin y cos )dA

A
I x1 y1 cos 2 xydA sin 2 xydA sin cos x 2 dA sin cos y 2 dA

A
1
I x1 y1 ( I x I y ) sin 2 I xy cos 2
2
(4.14)
94
Savijanje
Invarijante momenata inercije
(4.12) + (4.13) + (4.14)
I I I o I x I y I x1 I y1
- prva invarijanta momenta inercije
I II I x I y I xy 2
- druga invarijanta momenta inercije
Glavni momenti inercije

dI x1
d
( I x I y ) sin(2 ) 2 I xy cos(2 )

tg
2 I xy
Ix I y
(4.15)
Ugao odreuje ravan maksimalnog/minimalnog momenta inercije

Jednaina (4.15) ima dva korijena u domenu (0,2), a oni ovise od predznaka xy i (x-y) ovi korijeni se
nazivaju i uglovi glavnih momenata inercije
95
Savijanje
Glavni momenti inercije
I1
I2
Ix I y
2
Ix I y
2
I I
x y I xy2
2
2
(4.16)
I I
x y I xy2
2
I12 0
96
Savijanje
Primjer 4.1: Za ravni presjek dat na slici odrediti glavne centralne momente inercije i poloaj glavnih
centralnih osa inercije.
Primjeri D.1-D.5 (str. 307-310), Grupa autora, Elastostatika I, Tehniki fakultet, Biha, 2003.
97
Savijanje
Dijagrami transferzalnih sila i momenta savijanja
Usljed primijenjenog optereenja u gredi se razvijaju tangencijalne (transferzalne) sile i momenti savijanja. U
svrhu dimenzionisanja neophodno je odrediti maksimalne tangencijalne napone i momente!
Jednostavno oslonjena greda
Pozitivno orijentisano kontinuirano optereenje

Konzolna greda
Pozitivno unutranje tangencijalno optereenje
Greda s prepostom
Pozitivni unutranji moment savijanja
Vrste greda
Konvencija o predznaku optereenja

98
Savijanje
Veze optereenja, transferzalnih sila i momenata savijanja
Podruje kontinuiranog optereenja
Fyi 0,
V w( x)x (V V ) 0
(4.17)
V w( x)x
V x M w( x)x k (x) ( M M ) 0
M 0i 0,
i
M V x w( x)k (x)
(4.17)
(4.18)
dV
w( x)
dx
Nagib dijagrama transferzalnih sila = intenzitetu kontinutiranog optereenja
(4.18)
dM
V
dx
Nagib dijagrama momenta savijanja = transferzalna sila
99
Savijanje
Veze optereenja, transferzalnih sila i momenata savijanja
Podruje koncentrisanih sila i momenata
Fyi 0,
V F (V V ) 0
(4.19)
V F
Ukoliko sila F djeluje nadole, transferzalna sila na dijagramu skae
nadole!
M 0i 0,
M M M 0 V x M 0
x 0, M M 0
(4.20)
Ukoliko moment M djeluje u smjeru kazaljke na satu, moment na

dijagramu momenata skae nagore!
100
Savijanje
isto savijanje
isto savijanje se odnosi na savijanje

grede pod konstantnim momentom
savijanja; deava se samo tamo gdje
su transferzalne sile jednake nuli!!!
Centralni dio grede u istom

savijanju, a krajevi u nejednakom
savijanju!!!
101
Savijanje
isto savijanje
Horizontalne linije
su zakrivljene
Vertikalne linije
ostaju ravne
102
VIII VIII
Savijanje
Zakrivljenjost grede
zakrivljenost grede
radijus zakrivljenja grede
d ds
d
ds
za male deformacije(ugibe):
d
dx
(4.21)
103
Savijanje
isto savijanje uzdune deformacije u gredi
Lef ' ( y )d d
dx
dx
dx
Uzduna deformacija je sada:
Lef ' Lef

Lef
Lef ' dx
dx
(4.22)
Deformacije grede pri istom savijanju mijenjaju se

linearno s udaljenou od neutralne povrine bez obzira
na model materijala (njegovu zavisnost napondeformacija)
Neutralna povrina s profilom se sijee u
neutralnoj osi (d=dx)
Uzduni elementi grede pri istom savijanju su izloeni

jednoosnom naponskom stanju.
104
Savijanje
isto savijanje normalni naponi u gredi
x E x
Ey
E y
Gdje se nalazi neutralna osa u odnosu na

koju se rauna y?!
Kod istog savijanja aksijalna sila je nula rezultantna sila u x
pravcu je nula
dA E ydA 0
A
ydA S
z-osa mora proi kroz teite!!!
Neutralna osa prolazi kroz teite poprenog presjeka grede za

materijal koji se ponaa po Hooke-ovom zakonu i ukoliko na njega ne
djeluju aksijalne sile
105
Savijanje
x E y
Relacija moment savijanja zakrivljenost grede

Rezultantni moment jednak je momentu M
dM x ydA
M x ydA EyydA E y 2 dA
A
M EI z
My
Iz
M
EI z
EI savojna krutost!!!
Formula savijanja!!!!
(4.23)
106
Savijanje
Maksimalni naponi u poprenom presjeku
Pritisni naponi
Zatezni naponi
Mc1
M
Ix
S1
(4.24)
Zatezni naponi
Pritisni naponi
Mc2
M
Ix
S2
S1 i S2 sekcijski moduli poprenog

presjeka
107
Savijanje
Ogranienja u koritenju formule savijanja
vai samo za homogene, linearno elastine materijale izloene istom savijanju
ne vai za nejednako savijanje, jer transferzalne sile uzrokuju deformaciju poprenog presjeka izvan
ravni
ne daje tane rezultate za podruja oko oslonaca, promjena poprenog presjeka, diskontinuiteta u
optereenju (koncentracija napona!!!)
IPAK, i u sluaju nejednakih momenata savijanja formula savijanja se moe koristiti!!!
108
Savijanje
Primjer 4.2: ica napravljena od elika visoke vrstoe (E=200 Gpa, p=1200 MPa) savijena je oko cilindinog
doboa poluprenika R0=0.5 m.
Odrediti savojni moment M i maksimalan savojni napon max, ako je prenik ice d=5 mm.
109
Savijanje
Primjer 4.3: Za gredu datu na slici odrediti maksimalne zatezne i pritisne napon u gredi usljed kontinuiranog
optereenja.
110
Savijanje
Primjer 4.4: Privremena drvena brana napravljena je od horizontalnih dasaka A oslonjenih na dva vertikalna
stuba B. Stubovi su kvadratnog poprenog presjeka (bb) postavljeni na udaljenosti 0.8 m, kao na
slici. Pretpostaviti da je dubina vode do vrha brane, h=2 m. Odrediti najmanju dimenziju b stuba
ako je dozvoljeni napon drveta doz=8 MPa.
111
IX
Savijanje
Tangencijalni naponi u gredi
Pretpostavke:
Tangencijalni naponi su paralelni s transferzalnim silama
Tangencijalni naponi su uniformno rasporeeni po irini grede (ali mogu
da se mijenjaju po visini)
Vrijedi:
Tangencijalnim naponima na elementu odgovaraju uzduni naponi
na gornjem i donjem rubu tangencijalni naponi su nula
112
IX
Savijanje
My
Ix
( M dM ) y
Ix
1dA
My
dA
Ix
F3 F 2 F1
F3
dM
I
ydA
A
dM 1
ydA
dx Ib A
Q ydA
A
( M dM ) y
dA
Ix
A
F2 2 dA
A
F3 b d x
My
dA
I
x
A
F1 1dA
VQ
Ib
(4.25)
Formula
tangencijalnih napona!!!
113
Savijanje
Pravougaoni popreni presjek
dM 1
ydA
dx Ib A
Q ydA
VQ
Ib
Q ydA
A
h/2
y1
b h2
bydy y12
2 4
VQ V h 2
y12
Ib 2 I 4
max
V h2
Vh 2 3V
2
y1
2I 4
2A
y 0 8I
(4.26)
114
Savijanje
Ogranienja u koritenju formule tangencijalnih napona
vai samo za homogene, linearno elastine materijale s malim deformacijama
za pravougaone poprene presjeke tanost zavisi i od odnosa irina-visina to je presjek ui, tanija je: za
kvadratni popreni presjek maksimalan napon je 13% vii od onog datog izrazom (4.26)
izraz (4.25) ne vai za mnoge poprene presjeke (trouglasti, polukrug, ...)
izraz (4.25) vai samo ako su ivice paralelne s y-osom (tangencijalni naponi djeluju paralelno y-osi)
izraz (4.25) vai samo ako je tangencijalni napon ravnomjeran po irini poprenog presjeka
formula je primjenjiva samo na prizmatine poprene presjeke
parabolika promjena tangencijalnih napona uzrokuje paraboliku

promjenu tangencijalnih deformacija = vitoperenje
pokazuje se da vitoperenje usljed tangencijalnih napona ne mijenja
znaajnije uzdune deformacije ak i kada se tangencijalne sile mijenjaju
du grede
I u sluaju nejednakih momenata savijanja formula savijanja se moe koristiti!!!

115
Savijanje
Primjer 4.5: Drvena greda, pravougaonog poprenog presjeka bh=100150 mm, AB je optereena kao na
slici. Koncentrisana sila djeluje na udaljenosti a=0.5 m od svakog oslonca.
Odrediti maksimalnu dozvoljenu silu P ako je dozvoljeni napon na savijanje 11 MPa (i za
zatezanje i za pritisak), a dozvoljeni napon na tangencijalni napon 1.2 MPa. Uticaj teine grede
zanemariti.
116
Savijanje
Kruni popreni presjek priblian proraun
Tangencijalni naponi nisu paralelni s y-osom (vidi taku m)
Ipak, tangencijalni naponi su najvei na neutralnoj osi, i pretpostavimo
da su uzdu p-q jednaki mogue koristiti formulu (4.25)
r 4
I
4
VQ 4V
Ib 3 A
VQ
Ib
max
r 2 4r 2r 3
Q Ayc
2 3
3
b 2r
(4.27)
Kruni prsten
max
(r2 4 r14 )
4
2 3 3
(r2 r1 )
3
VQ 4V r2 2 r2 r1 r12
(
)
Ib 3 A
r2 2 r12
b 2(r2 r1 )
(4.28)
117
Savijanje
Profili
Javljaju se tangencijalni naponi i u

horizontalnom (mnogo vei) i u
vertikalnom pravcu
Javljaju se tangencijalni naponi samo

vertikalnom pravcu (kao za
pravougaoni popreni presjek)
118
Savijanje
Profili
h h
A1 b 1
2 2
A2 t 1 y1
2
h1
h h1
1
h
Q A1 1 2 2 A2 y1 2
2
2
2
b
t
Q h 2 h12 h12 4 y12
8
8
VQ V
b h 2 h12 t h12 4 y12

Ib 8 It
max
V
(bh 2 bh12 th12 )
8 It
(4.29)
bh3 (b t )h13 1
I
(bh3 bh13 th13 )

12
12
12
min
Vb 2
(h bh12 )
8 It
max (1.1 1.6) min
Savijanje
Profili tangencijalna sila
V Adijagramt h1 min h1 ( max min ) t

3
th1
2 max min
3
Tangencijalna sila u vertikalnom dijelu nosi 90-98% ukupne tangencijalne sile!!!
sr
V
th1
Obino se koristi pojednostavljena formula koja daje 10% greku u odnosu na izraz
(4.29)
120
Savijanje
Primjer 4.6: Greda s poprenim presjekom kao na slici izloena je transferzalnoj sili V=45 kN. Odrediti
maksimalan i minimalan tangencijalni napon, te ukupnu silu koja djeluje na vertikalni dio
profila. Dimenzije poprenog presjeka su: b=165 mm, t=7.5 mm, h=320 mm i h1=290 mm.
121
Savijanje
Primjer 4.7: Greda s poprenim presjekom kao na slici izloena je transferzalnoj sili V=45 kN. Odrediti
tangencijalni napon u presjeku n-n, te maskimalan tangencijalni napon. Dimenzije poprenog
presjeka su: b=100 mm, t=25 mm, h=200 mm i h1=175 mm.
b=100 mm
h=200 mm
h1=175 mm
t=25 mm
122
Savijanje
Maksimalni naponi u gredi
My
Iz
VQ
Ib
Formula savijanja!!!!
(4.23)
Formula tangencijalnih napona!!!
(4.25)
123
Savijanje
Dimenzionisanje
Savojni i tangencijalni naponi ne prelaze dozvoljene napone
Grede su obino duge, pa su momenti savijanja veliki, a tangencijalni naponi slue kao konana provjera.
Sekcijski modul treba ispunjavati:
S z S gr
M max
doz
max
M max
doz
S
I
Za jednostavne poprene presjeke jednostavno je nai potrebne dimenzije, dok se za sloene izabere oblik, pa
onda dimenzije.
Nakon izbora provjerava se tangencijalni napon koristei jedan od izraza
VQ
doz max
It
S
Iako prethodni izraz ne predstavlja problem, za kratke i grede optereene velikim tangencijalnim silama, te grede
od drveta, neophodno je uzeti u obzir tangencijalne napone.
124
Savijanje
Primjer 4.8: Slojevita drvena greda data na slici izloena je kontinuiranom optereenju od 12 kN/m. Ako odnos
visine i irine grede mora biti 1.5, odraditi najmanju irinu koja moe izdrati optereenje.
Dozvoljeni napon na savijanje je 9 MPa, a na smicanje 0.6 MPa. Teinu grede zanemariti.
125
Savijanje
Primjer 4.9: Drvena greda T-profila, data na slici, izraena je od dvije grede dimenzija 200 30 mm. Provjeriti
da li greda moe da nosi zadato optereenje, ako je dozvoljeni napon na savijanje 12 MPa, a na
smicanje 0.8 MPa. Takoer, odredi maksimalnu udaljenost eksera koji su neophodni da ne doe
do odvajanja greda, ukoliko svaki ekser moe da izdri silu na smicanje od 1.5 kN.
126
Savijanje
Deformacioni rad
Transferzalna sila
isto savijanje
1 My
U
dV
dAdx
2
E
2
E
I
V
V
L
M 2 dx
U
2 EI
0
1 VQ
U
dV
dAdx
2
G
2
G
It
V
V
V 2 Q2
U
dA
dx
2 2
2
GI
t
A
0
L
127
Ravno stanje napona i primjena*
128
Ravno stanje napona i primjena*

Opte stanje napona
Tenzor napona
Znaenje indeksa
Normalni napon: indeksi pokazuju povrinu na koju djeluje.
Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje povrinu na koju napon djeluje, a
drugi pravac u kojem djeluje.
Konvencija o predznaku napona
Normalni napon je pozitivan ako se njegov smjer poklapa sa smjerom
vanjske normale na elementu povrine
Tangencijalni napon je pozitivan ako je na gornjoj i desnoj povrini
elementa usmjeren ka pozitivnom smjeru ose.
129
Ravno stanje napona i primjena

Ravno stanje napona
Ravno stanje napona jedinstveno predstavljeno s dvije komponente normalnog napona i jednom
komponentom tangencijalnog napona koji djeluju na element s odreenim poloajem u taki elementa.
xy yx
x y y x
1 1
1 1
130

Naponi na kosoj ravni
x1i
x A0 sec( ) x A0 cos( ) xy A0 sin( )

1
(5.1)
y A0 tg( ) sin( ) yx A0 tg( ) cos( ) 0
y1i
x y A0 sec( ) x A0 sin( ) xy A0 cos( )

1 1
y A0 tg( ) cos( ) yx A0 tg( ) sin( ) 0
x x cos 2 ( ) y sin 2 ( ) 2 yx sin( ) cos( )

1
x y ( x y ) sin( ) cos( ) 2 yx (cos 2 ( ) sin 2 ( ))

1 1
(5.2)
(5.3)
(5.4)
131

x x cos 2 ( ) y sin 2 ( ) 2 yx sin( ) cos( )
(5.3)
x y ( x y ) sin( ) cos( ) 2 yx (cos 2 ( ) sin 2 ( ))
(5.4)
1 1
1
cos ( ) (1 cos(2 ))
2
2
x y
x y
1 1
x y
2
x y
2
1
sin 2 ( ) (1 cos(2 ))
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
1
sin( ) cos( ) sin(2 )
2
(5.5)
(5.6)
132

x y
2
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
(5.7)
x y x y
1
(5.8)
x y
x y
1 1
x y
2
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
133

Glavni normalni naponi i najvei tangencijalni naponi
x y
d x1
d
(5.8)
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
( x y ) sin(2 ) 2 xy cos(2 )

tg(2 )
2 xy
x y
(5.5)
(5.8)
(5.9)
Ugao odreuje ravan maksimalnog/minimalnog normalnog napona

Jednaina (3.9) ima dva korijena u domenu (0,2), a oni ovise od predznaka xy i (x-y) ovi korijeni se
nazivaju i uglovi glavnih ravni
134

x y
2
x y
x y
2
1 1
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
x y x y 1 2
1
y
2
R x
xy
2
cos(2 )
sin(2 )
x y
2R
xy
(5.5)
(5.6)
(5.7)
x y
2
x y
2
y
2
x
xy
2
(5.10)
x y
2

xy
2
(5.11)
U ravni glavnih normalnih napona ne djeluju

tangencijalni naponi, tj. 12=0
135

x y
x y
1 1
d x1 y1
d
(5.12)
sin(2 ) xy cos(2 )
( x y ) cos(2 ) 2 xy sin(2 )

(5.6)
x y
1
tg(2 )
2 xy
tg(2 )
(5.12)
(5.13)
Ugao odreuje ravan maksimalnog/minimalnog tangencijalnog napona

Jednaina (3.13) ima dva korijena u domenu (0,2), a oni ovise od predznaka xy i (x-y) za ugao prema
(3.13) vrijedi
= 45
136

x y
2
x y
x y
2
1 1
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
x y x y 1 2
1
y
2
R x
xy
2
cos(2 )
xy
sin(2 )
(5.5)
(5.6)
(5.7)
max,min
y
1 2
2
x
xy
2
2
(5.14)
U ravni najveih tangencijalnih napona djeluju normalni

naponi
2R
x y
R
x y
2
1 2
2
(5.15)
137

Mohr-ov (Mor) krug napona (grafiko odreivanje naponskog stanja)
Jednaine za raunanje napona mogu se predstaviti grafiki pomou Mohr-ovog kruga napona.
Iz jednaina (3.5) i (3.6) se eliminie ugao 2
x y
x y
1 1
x y
2
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
(5.5)
(5.6)
Jednaine za raunanje napona mogu se predstaviti grafiki pomou Mohr-ovog kruga napona.
Iz jednaina (3.5) i (3.6) se eliminie ugao tako to se obje jednaine kvadriraju i saberu, pa se dobije:
x y
x y
2
2
x1
xy
x1 y1
2
(5.16)
x sr x2 y R 2
(5.16a)
1 1
138

Mohr-ov (Mor) krug napona konstrukcija
Dva naina crtanja Mohr-ovog kruga napona

139

Nacrta se koordinatni sistem s abscisom x1 (n), pozitivna na desno, i

ordinatom xy (n), pozitivna na dole
U dijagramu se ucrta taka A s koordinatama (x,xy) predstavlja
naponsko stanje na pozitivnoj x povri (povr A)
U dijagramu se ucrta taka B s koordinatama (y,-xy) predstavlja
naponsko stanje na pozitivnoj y povri (povr B)
Povue se du od AB koja predstavlja prenik kruga napona s centrom u
taki C.
Koristei taku C kao centar nacrta se krunica koja prolaziu kroz take A
i B.
Ugao koji odreuje ravan normalnih napona odreuje se na osnovu ugla
22p
Ugao koji odreuje ravan maksimalnih tangencijalnih napona odreuje
se na osnovu ugla 2 2s
140

141

Mohr-ov (Mor) krug napona odreivanje napona za proizvoljnu ravan
142

Primjer 5.1: Element je izloen naponima kao na slici: x=85 MPa, y=-29 MPa, xy=-32.5 MPa.
a) Odrediti glavne napone i prikai na skici elementa napona
b) Odrediti maksimalni tangencijalni napon i pokai na elementu napona
c) rezultate pod a) i b) potvrdi konstrukcijom Mohr-ovog kruga napona
-29MPa
85MPa
-32.5MPa
143
XI

Hooke-ov zakon za ravno stanje napona
x
E
y
z
1
( x y )
E
1
y ( y x )
E
x
x
E
x
E
+
y
y
E
xy yx
G
E
2(1 )
1
( x y ) T
E
1
y ( y x ) T
E
utjecaj temperature
( x y )
(5.17)
( x y ) T
144
XI

Hooke-ov zakon za ravno stanje napona
1
( x y )
E
1
y ( y x )
E
utjecaj temperature
( x y )
E
( x y )
2
1
E
y
( y x )
1 2
1
( x y ) T
E
1
y ( y x ) T
E
utjecaj temperature
(5.17)
( x y ) T
E
E
(
T
x
y
1 2
1
E
E
y
(
T
y
x
1 2
1
(5.18)
z 0
145

Promjena zapremine i deformacioni rad
Promjena zapremine
V0 abc
V1 (a a x )(b b y )(c c z ) abc(1 x )(1 y )(1 z )
V1 V0 (1 x )(1 y )(1 z )
V1 V0 (1 x y z )
V V1 V0 V0 ( x y z )
Specifina promjena zapremine (dilatacija):
V
1 2
( x y )
x y z
V0
E
(5.19)
(5.20)
Deformacioni rad
1
W ( x x y y xy xy )
2
1
( x2 y2 2 x y ) xy
W
2E
2G
2
(5.21)
146

Primjer 5.2: Pravougaona elina ploa debljine t=6 mm napregnuta je na ravnomjerne napone x i y, kao na
slici. Mjerne trake A i B, koje su postavljene u pravcima x i y su postavljene na plou. Ako su
itanja mjernih traka x=0.001 (izduenje) i y=0.0007 (skraenje) izraunati napone x i y, te
promjenu debljine ploe.
Podaci: E= 200GPa.
Primjeri 3.1-3.14 (str. 74-88), Grupa autora, Elastostatika I, Tehniki fakultet, Biha, 2003.
147

Specijalni sluajevi dvoosnog naponskog stanja
12
x
x y
x y
1 1
x y
2
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
x
1
x
2
x y
1 1
(1 cos(2 ))
x
2
sin(2 )
148

isto smicanje (bez normalnih napona)
12
2
x y
x y
1 1
x y
2
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
x xy sin(2 )
1
x y xy cos(2 )
1 1
149

Element izloen istom smicanju (nema
normalnih napona)
x sin(2 )
1
x y cos(2 )
1 1
150

Tangencijalna deformacija je promjena ugla izmeu dvije linije koje su prije optereenja
zaklapale ugao od 90 stepeni.
max
(1 )
151

Veza modula elastinosti i modula klizanja
Lbd 2h(1 max )
Lbd 2 h 2 h 2 2h 2 cos( )
2
(1 max ) 2 1 cos( ) 1 2 max max 2 1 sin

2
max
max
(1 )
E
G
2(1 )
(3.12)
152

Dvoosno naprezanje, bez tangencijalnih napona
12
x y
x y
1 1
x y
2
x y
2
cos(2 ) xy sin(2 )
sin(2 ) xy cos(2 )
x y
x y
1 1
x y
2
x y
2
cos(2 )
sin(2 )
153
XII

1,2
x y
2
y
2
x
xy
2
2
max,min
x y
2

xy
2
Normalni i tang. naponi
Glavni normalni naponi
Maksimalni tang. naponi

154

Trajektorije glavnih normalnih napona

155

Profili
156

Primjer 5.3: Prosta greda AB duine L=1.8 m optereena je koncentrinom silom P= 48 kN koja djeluje na
udaljenosti c=0.6 m od desnog oslonca. Greda je izraena od elika pravougaonog poprenog
presjeka bh=50 150 mm. Analiziraj glavne normalne i maksimalni tangencijalni napon u
presjeku m-n koji se nalazi na udaljenosti x= 225 mm od lijevog oslonca.
157

(Tankostjene) Posude pod pritiskom - osnove
Tankostjene posude odnos unutranjeg prenika i debljine zida vea od 10
Unutranji prtisak je znatno vei od vanjskog
Sferine posude
Zavareni spoj
F 0
i
(2 rsr t ) p (r 2 ) 0
pr 2 pr
2rsr t 2t
(5.22)
Zidovi sferinih posuda su izloeni jednakim zateznim naponima u svim smjerovima!!!

158

(Tankostjene) Posude pod pritiskom - osnove
Cilindrine posude
Naponi po obodu 1
1 (2bt ) 2 pbr 0
pr
t
(5.23)
Uzduni naponi
2 (2 rt ) p r 2 0
pr
2t
(5.24)
159

Kombinovana optereenja - openito
Postupak rjeavanja:
Odabrati (kritinu) taku u kojoj elimo odrediti napone i deformacije. Kritine take su one u kojima se nalaze
najvei normalni ili tangencijalni naponi preko formule za savijanje ili formule za tangencijalne napone.
Za svako optereenje, odrediti rezultante optereenja u poprenom presjeku u kojem se nalazi odabrana taka
Izraunati normalne i tangencijalne napone u izabranoj taki za svaku od rezultanti optereenja
Kombinovati pojedinane napone kako bi se dobile komponente napona, tj. x, y, xy
Odrediti glavne normalne i najvee tangencijalne napone za izabranu taku
Odrediti deformacije u izabranoj taki, koristei Hooke-ov zakon
Izabrati dodatne take i ponoviti proces. Proces ponavljati sve dok se ne analizira neophodan broj taaka.
160

Kombinovana optereenja - openito
Postupak rjeavanja primjer: analizirati napone u takama A i B (+ C i D)
Taka A
Tr 2T
Io r 3
Mr 4 M
3
I
r
4V
4V
3 A 3 r 2
Taka B
161

Ekscentrino zatezanje i pritisak (kombinacija aksijalnog naprezanja i savijanja)
max
P Mc
doz
A I
M
P M1
x 2 y
A Iy
Ix
Pojam jezgre presjeka
162

Primjer 5.4: Vratilo elise helikoptera pokree elisu koja obezbjeuje podiuu silu kako bi se helikopter odrao
u zraku. Kao posljedica se javlja kombinacija uvijanja i aksijalnog naprezanja. Ako je prenik
vratila 50 mm, moment uvijanja 2.4 kNm i zateua sila 125 kN, odrediti maksimalan zateui,
maksimalan pritisni napon te maksimalan tangencijalni napon vratila.
163
XIII

Primjer 5.5: Tabla dimenzija 2 x 1.2 m, kao na slici, postavljena je na stub u obliku cijevi unutranjeg prenika
220 mm i vanjskog prenika 180 mm. Poetak znaka je 0.5 m od ose cijevi stuba, te 6 m iznad
zemlje. Odrediti glavne napone i maksimalan tangencijalni napon u takama A i B na dnu stuba
ako na znak djeluje vjetar koji izaziva pritisak 2 kPa.
164

Primjer 5.6: Stub od cijevi kvadratnog poprenog presjeka slui kao nosa horizontalne platforme. Vanjska
dimezija cijevi je 150 mm a debljina stjenke je 12.5 mm. Platforma ima dimenzije 170 x 610 mm i
nosi kontinuirano optereenje od 140 kPa koje djeluje na gornjoj povrini. Rezultanta ovog
optereenja je vertikalna sila od 14.5 kN i djeluje na sredini platforme, udaljenom 230 mm od ose
cijevi. Druga sila od 3.5 kN djeluje horizontalno na stub 1.3 m od osnove. Odrediti glavne
normalne napone i maksimalan tangencijalni napon u takama A i B na osnovi.
d=230 mm
1.4 kN
b=150 mm
P2=3.5 kN
75 mm
t=12.5 mm
75 mm
h=1.3 m
12.5 mm
165

Primjer 5.7: Pravougaoni blok izloen je vertikalnoj sili od 40 kN, s napadnom takom u uglu bloka (slika).
Odrediti najvei napon koji djeluje u presjeku ABCD. Teinu bloka zanemariti.
166
XIV
Hipoteze o razaranju materijala (teorije loma)*
Granica napona koja definie slom materijala:
Duktilni/ilavi materijali poetak teenja materijala
Krti materijali vrstoa materijala
Jednostavno za jednostavna optereenja; za kompleksna optereenja koriste se teorije o razaranju
Nijedna teorija se ne moe primijeniti na sve materijale niti na isti materijal pod razliitim uslovima
(temperatura, brzina deformacije, ..)
Prvo se odrede normalni i tangencijalni naponi tamo gdje su najvei, pa se odrede glavni naponi, a onda odredi
ekvivalentni napon zavisno od teorije koja se primjenjuje!!!
*Grupa autora, Elastostatika II, Tehniki fakultet, Biha, 2003
167
Hipoteze o razaranju materijala (teorije loma)

Duktilni materijali
Teorija (hipoteza) maksimalnog tangencijalnog napona (Tresca)
m ax
R eH
2
1 R eH
2 R eH
1 2 R eH
ReH se uzima iz testa na zatezanje
Kada 1 i 2 imaju isti znak

Kada su 1 i 2 razliitog znaka
Lderove linije pri

ispitivanju elika
168

Duktilni materijali
Teorija (hipoteza) najveeg specifinog deformacionog rada (Huber, von Mises, Hencky)
1
1
1
1
1 1 2 2 3 3
2
2
2
2
1
1 2 2 2 3 2 2 1 2 1 3 2 3
U
2E
U
Ud
isto
smicanje
Y R eH
1
2
2
2
1 2 1 3 2 3
6E
1
R eH 2
3E
Test na zatezanje
Ud
Biaksijalno optereenje
1 2 1 2 2 2 R eH 2
169

Krti materijali
Teorija (hipoteza) najveeg normalnog napona (Rankine)
ult R m
Test na zatezanje
Test na uvijanje
1 Rm
2 Rm
170

Krti materijali
Mohr-ov kriterij (hipoteza)
Za materijal s razliitim osobinama na zatezanje i pritisak
Neophodno uraditi tri testa (jednoosno zatezanje, jednoosni pritisak,

test na uvijanje)
Kriva loma
171

Krti materijali
Mohr-ov kriterij (hipoteza) pojednostavljeni model
172
Hipoteze o razaranju materijala (teorije loma)*
Otkaz duktilnih (ilavih) materijala odreen je teenjem

materijala (granica teenja) definie se klizanjem izmeu kristala
koji ine materijal, a koje se deava usljed tangancijalnih napona,
a teorija maksimalnog tangencijalnog napona se zasniva na ovoj
ideji
Otkaz krtih materijala odreen je lomom materijala (vrstoa)

deava se samo usljed maksimalnih normalnih zateznih napona, a
ne pritisnih, pa se koristi teorija najveih normalnih napona
(ukoliko je dijagram napon-deformacija isti za zatezanje i pritisak).
Ukoliko materijal ima razliite dijagame napon-deformacija, koristi
se Mohr-ova teorija. Ipak, zbog nesavrenosti materijala, teko je
predvidjeti lom krtih materijala, pa se rezultati moraju uzeti s
oprezom!
173

Primjer 6.1: Puno vratilo od sivog liva izloeno je momentu uvijanja od 550 Nm. Odrediti najmanji
poluprenik pri kojem vratilo nee otkazati. Epruveta sivog liva izloena zatezanju ima zateznu
vrstou od 140MPa.
174

Primjer 6.2: Puno vratilo izraeno od elika s granicom teenja ReH =250 MPa ima poluprenik 12.5mm.
Odrediti da li e vratilo otkazati koristei hipoteze sloma za duktilne materijale, ukoliko je
izloeno aksijalnoj sili od 65kN i momentu uvijanja od 360 Nm.
65 kN
12.5 mm T=360Nm
117.3 MPa
132.4 MPa
175

Primjer 6.3: ipka od livenog aluminijuma izraena je od legure s vrstoom na zatezanje od 60 MPa i
vrstoom na pritisak od 120 MPa. Koristei Mohrovu hipotezu odredi moment uvijanja pri
kojem se moe oekivati lom.
176
Informacije o polaganju pismenog dijela ispita

1. Ispit sadri 4-5 zadataka, od kojih svaki nosi 15-35% bodova.
2. Na ispitu je dozvoljeno koristiti Listu formula (moe se nai na web-stranici kursa), kalkulator i pribor za
pisanje.
3. Uz kalkulator i pribor za pisanje, obavezno ponijeti 2-3 prazne dvolisnice A4 format.
4. Mobiteli se ne mogu koristiti umjesto kalulatora.
5. Ne mogu se koristiti uraeni zadaci, zbirke zadataka i sl., niti se oni mogu dodati na Listu formula.
3. Studenti koji budu uhvaeni u prepisivanju ili koritenju nedozvoljenih sredstava, bie udaljeni s ispita sa
zabranom izlaska na pismeni ispit na dva sljedea termina.
3. Minimalan prolaz na pismenom ispitu je 51%, ali moe biti i vei zavisno od broja osvojenih bodova u
zadaama i testovima (uee pojedinih provjera znanja u konanoj ocjeni: zadae/programi 30%, testovi 20%,
pismeni ispit 50%)
S R E T N O !!!

Predavanja OM I 2015 16

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja OM I 2015 16

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OTPORNOST MATERIJALA I

zgrada Rektorata, kancelarija 31

tel: 449 120, lok 114

O kursu Otpornost Materijala I .....

vjebe (auditorne) : MF: 3 asa sedmino; PTF: 2 asa sedmino

Razviti analitike vjetine i vjetine rjeavanja problema

Po zavretku kursa studenti e biti u stanju:

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

(na ispitu se koristi lista formula/tabela dostupna na stranici kursa)!!!

Napomena: Svaka od stavki mora biti ispunjena minimalno 51%!!!

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

(1) Naponi i deformacije, osobine materijala

(2) Aksijalno naprezanje

(5) Ravno stanje napona i primjena

(6) Hipoteze o razaranju materijala

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

Predavanja, vjebe (sve dostupno na web stranici)

Grupa autora, Elastostatika II, Tehniki fakultet, Biha, 2004.

Rakovi D., Otpornost materijala, Nauna knjiga, Beograd, 1990.

Rakovi D., Tablice iz otpornosti materijala, Nauna knjiga, Beograd, 1990.

Vukojevi D., Teorija elastinosti, Mainski fakultet u Zenici, 1998.

A. Kara, Rijeeni ispitni zadaci iz Otpornosti materijala, MF-UNZE, e-izdanje, 2014.

RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.

JM Gere, BJ Goodno, An Instructors Solution Manual to Accompany: Mechanics of Materials, Cengage

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

ZADAA 2: (4) + (5) + (6)

PTF - 30. novembar 2015.

TEST 2: (4) + (5) + (6)

PTF - 18. januar 2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

MecMovies to Accompany Mechanics of Materials

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

sterkte van materiale

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

lakas ng mga materyales

resistenza dei materiali

resistencia de los materiales

sterkte van de materialen

O kursu Otpornost Materijala I .....

Galileo, Robert Hooke, Marriote

XVIII vijek: Parent, Coulomb - mehanike osobine materijala

Navier, Poncelet, Young,

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

Fairbairn, Hodgkinson, Weisbach, Redtenbacher, Grashof,

Baushinger, Mohr, Castigliano, Jasinsky, Fppl, Joukowski,

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

O kursu Otpornost Materijala I .....

Griffith, Klein, Prandtl,

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

Napon, deformacija, osobine materijala *

Spoljanja optereenja: povrinske i zapreminske sile

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

Napon, deformacija, osobine materijala

Napon, deformacija, osobine materijala

Normalni napon djeluje normalno na povrinu

Smiui (tangencijalni) napon djeluje po povrini

OTPORNOST MATERIJALA I 2015/2016.

Napon, deformacija, osobine materijala