INFOTEH-JAHORINA Vol. 10, Ref. C-2, p. 244-248, March 2011.

ANALIZA NAPONSKOG STANJA KUKE KORIENJEM MKE

STRESS ANALYSIS OF CRANE HOOK USING FEM

Spasoje Trifkovi, Neboja Radi, Savo ehovac, Aleksandar Koarac, Miroslav Milutinovi
Mainski fakultet Istono Sarajevo

Sadraj Kuka je dio koji se najvie koristi za vjeanje tereta kod dizalica. Teina kuke je teret
koji dizalica mora uvijek dizati, ime se smanjuje nosivost i poveava potrebna snaga dizanja.
Zbog toga, dimenzije kuke treba da imaju najmanje potrebne vrijednosti, pri propisanom stepenu
sigurnosti. U ovom radu je izvrena analiza naponskog stanja kuke na uobiajeni nain i uz pomo
raunara, koristei metodu konanih elemenata (MKE). Uobiajeni nain prorauna kuke se
sastoji u provjeri napona u vlaknima materijala u pojedinim presjecima. Krivi dio kuke je
proraunat na dva naina, priblinom i tanom metodom. U prvom sluaju je kuka posmatrana
kao pravi stap ekscentrino optereen, a u drugom kao krivi tap.
Kljune rijei: kuka, napon, metoda konainih elemenata, dizalica
Abstract A lifting hook is a device of the most frequently used for grabbing and lifting loads by
cranes. Weight of the hook is a load that crane should always lift, which reduces weight of the
load and increases the requisite power of the hoisting motors. Therefore, dimensions of the hooks
must have a minimum required value, taking into account the prescribed safety factor. This paper
analyses the stress state of lifting hook in the usual way and with the help of computers, using
the finite element method (FEM). The typical way of calculating the hook consists in checking
the stresses in the material in certain sections. Curved part of the hook is calculated in
two ways, the approximate and exact method. In the first case, the hook is observed like a straight
beam eccentrically loaded, and in the second as the curved beam.
Key words: lifting hook, stress, finite element method (FEM), crane

1. UVOD

Kuke se izrauju kao jednokrake i dvokrake, sa dugim ili

kratkim vratom. Materijal koji se obino upotrebljava za
izradu je elik C 55 N. Kuke se izrauju kovanjem, a u novije
vrijeme, poboljanjem tehnike livenja i metoda kontrole,
primjenjuju se i livene kuke. U ovom radu je izvrena analiza
standardne jednokrake kuke analitiki i korienjem MKE u
programskom paketu CATIA.

2. ANALITIKI PRORAUN

Jednokraka kuka (slika 1.) sastoji se od otvora i vrata.

Vrat se obino zavrava zavojnicom, a rjee otvorom.
Zavojnica se izrauje kao metrika, trapezna ili obla. Navrtka
na vratu kuke mora biti osigurana od samoodvrtanja. Opasan
presjek A-B je trapeznog oblika sa velikim zaobljenjima, da
se ne oteti ue za vjeanje tereta o kuku. Proraun kritinog
presjeka se moe izvriti na priblian i taan nain.

Priblian proraun
Kod priblinog prorauna [2] pretpostavlja se da je raspodjela
napona u presjeku linearna. To znai, pretpostavlja se da je
kuka pravi tap ekscentrino optereen. Opasan presjek A-B
se proraunava na sastavljeno naprezanje. To naprezanje je
sastavljeno od naprezanja na savijanje usljed momenta
F (a / 2 + 1 ) i naprezanja na zatezanje usljed sile F kojom
Slika 1. Jednokraka kuka
je kuka optereena (slika 2).

244
 F
z =
S
z - napon na zatezanje
S - povrina poprenog presjeka
z max = sz + z doz
p max = sp z doz
z max - maksimalno zatezanje
p max - maksimalan pritisak

doz - dozvoljeni napon

doz = 6 8 kN / cm2

Naponi dobijeni na ovaj nain su 20 30% manji od

stvarnih, pa su i dozvoljeni naponi nii nego to su uobiajeni
za materijal C 55 N.

Taan proraun
Drugi nain proraunavanja kuke [2], kojim se kuka smatra
krivim tapom, daje gotovo taan uvid u veliinu stvarnih
napona u presjeku A-B. Ta naprezanja se mogu odrediti
pomou izraza
Slika 2. Raspodjela napona pri priblinom proraunu
2
a
F + 1
F a sz = 2 1 (1)
sz = + 1
Wsz 2 Z a
2
F 1 a
sz = + 1 2
I 2 a
F + 1
sp = 2 2 (2)
F a Z a
sp = + 1 +h
Wsp 2 2

F 2 a sz , sp - naponi usljed savijanja u takama A i B

sp = + 1
I 2
1 , 2 - udaljenosti taaka A i B od teita
sz - napon usljed savijanja u taki A (zatezanje) a - prenik otvora kuke

sp - napon usljed savijanja u taki B (pritisak) Z - pomona veliina

Wsz - otporni moment presjeka u odnosu na taku A r

Wsp - otporni moment presjeka u odnosu na taku B
Z = 2 r +
dS

a - prenik otvora kuke r

1 - udaljenost take A od teita

Z = 2 s
r +
d

2 - udaljenost take B od teita Pomona veliina Z najee se odreuje grafikim putem.

Konstruie se kriva z = f ( ) , a povrina ispod krive daje
I - moment inercije za trapezni presjek, kada se zanemare
vrijednost pomonog faktora Z (slika 3).
. zaobljenja, iznosi:
b12 + 4b1b2 + b22 3
I h
36(b1 + b2 )

245
 2r
=
(b1 + b2 ) h
(3)
b b r + 2
b2 + 1 2 (r + 2 ) ln (b1 b2 ) 1
h r 1

Takoe, vrijednost pomonog koeficijenta se moe

odrediti grafikim izraunavanjem integrala

S = r + dS

Mnogo jednostavniji nain prorauna pomonog koeficijenta

je prema Tolle-u [3], gdje se izrauna iz izraza:

S = 2 (S S )

Pomone povrine S i S se odreuju grafiki, kao to je

prikazano na slici 4. Povlaenjem paralele koja prolazi
teitam S s pravcem OK dolazi se do sjecita s vertikalom
KL. Tako dobijena taka L ograniava s ostalim takama
dobijenim istim postupkom traene povrine S i S .
Veliine napona dobijene na ovaj nain prikazuje hiperbola
na slici.

Slika 3. Grafiko odraivanje pomone veliine Z

r
z =2 s
r +

Ako se pomona veliina Z zamjeni sa

2
a
Z = S r 2 = S + 1
2

Onda se jednaine (1) i (2) mogu napisati na sljedii nain:

F
sz = 1 doz
S a/2

F
sp = 2 doz
S a +h Slika 4. Odraivanje prema Tolle-u
2

S - povrina presjeka Primjer:

Za standardnu jednokraku kuku od 200kN nosivosti
- pomoni koeficijent potrebno je odrediti:
doz - dozvoljeni napon
a) Poloaj teita presjeka A-B od krajnjeg vlakna,
2
doz = 8 12 kN / cm b) Poluprenik krivine neutralne ose presjeka A-B,
c) Napone u krajnjim vlaknima presjeka A-B
Pomoni koeficijent za trapezni popreni presjek se moe priblinim proraunom,
odrediti prema jednaini: d) Napone u krajnjim vlaknima presjeka A-B tanim
proraunom.

246
Napomena: p max = 6,12 kN / cm 2
Presjek A-B se posmatra kao trapezni. Podaci o dimenzijama
kuke su uzeti iz tabele standardnih kuka (tabela 53)[2].
d) Na osnovu jednaine (3) slijedi:
h1 b1 + 2b2 2 15,32 cm
a) 1 = =
3 b1 + b2 (14,5 )
+ 6 cm 17 cm

1 =
17 cm 14,5 cm + 2 6 cm
6 cm +
14,5 cm 6 cm
(
15,32 cm + 9,68 cm )
3 14,5 cm + 6 cm 17 cm

1 = 7,32 cm l n
15,32 cm + 9,68 cm
15,32 cm 7,32 cm
(
14,5 cm 6 cm 1

)
2 = h1 1 = 17 cm 7,32 cm
= 0,0879(1 / cm)
2 = 9,68 cm
{( )
6 cm + 12,5 cm ln 3,125 8,5 cm 1 }
a = 0,0879 {18,5 1,14 8,5} 1
b) r1 = + 1 = 8 cm + 7,32 cm
2
= 0,1067
r1 = 15,32 cm F
sz = 1
S1 a / 2
b12 + 4 b1b2 + b22 3
c) I1 = h1
36(b1 + b2 ) 200 kN 7,32
sz = 2

0,1067 174,25 cm 8
I1 =
(14,5 cm) 2
(
+ 4 14,5 cm 6 cm + 6 cm ) (
2
17 cm
3
)
36(b1 + b2 ) sz = 9,84 kN / cm 2

I1 = 3956 cm 4 F
sp = 2
S1 a
+h
F 1 2
sz = r1
I1
200 kN 9,68
sp =
200 kN 7,32 cm 0,1067 174,25 cm 2
8 cm + 17 cm
sz = 15,32 cm = 5,67 kN / cm 2
3956 cm
sp = 4,2 kN / cm 2
F 2
sp = r1
I1
3. PRORAUN KORIENJEM MKE

200 kN 9,68 cm Za potrebe prorauna prvo je modelirana jednokraka kuka

sp = 15,32 cm = 7,27 kN / cm 2
3956 cm u programskom paketu CATIA (slika 5.).

b1 + b2 14,5 cm + 6 cm
S1 = h1 = 17 cm
2 2

S1 = 174,25 cm 2

F 200 kN
z1 = = = 1,15 kN / cm 2
S1 174,25 cm 2
z max = sz + z = 5,67 kN / cm 2 + 1,15 kN / cm 2

z max = 6,82 kN / cm2

p max = sp z = 7,27 kN / cm 2 1,15 kN / cm 2

Slika 5. 3D model kuke

247
S obzirom da se radi o statikoj linearnoj analizi isti
softveriski paket se mogao koristiti i za analizu naponskog
stanja. Svi linearni klasini softveri rade na isti nain. Prvo se
srauna matrica krutosti za neoptereenu strukturu a zatim se
nanesu optereenja, primjene granini uslovi i rijei sistem
jednaina. Rjeenja sistema su pomjeranja u vorovima. Iz
pomjeranja se izraunaju deformacije, a iz njih na kraju
naponi.
Slika 6. Najvei napon na zatezanje
Slika 7. Najvei napon na pritisak
248
Za materijal kuke, u programskom dijalog boksu, iz grupe
metala odabran je elik (Steel). Zatim se prelo u MKE
okruenje, statika analiza (Static Analysis). U podruju
OCTREE Triange Mesh definisana je veliina i tip
konanog elementa. Kao granini uslov postavljeno je
ukljetenje na vratu kuke a na otvoru kuke zadato je
optereenje. Poslije izvrene analize dobijeni su rezultati u
obliku von Mises-ovih napona. Najvei napon je u presjeku
A-B kuke na krajnjem unutranjem vlaknu i iznosi
sz = 10,03 kN / cm 2 (slika 6.). Napon na krajnjem
spoljanjem vlaknu presjeka A-B (taka B) je
sp = 6,83 kN / cm 2 (slika 7). Takoe, ovaj nain daju uvid u
ukupnu raspodjelu napona po tijelu kuke.
4. ZAKLJUAK
Maksimalni napon dobijen analitikom tanom metodom je
sz = 9,84 kN / cm 2 na zatezanje i sp = 4,2 kN / cm 2 na
pritisak, a metodom konanih elemenata u programskom
paketu CATIA, sz = 10,03 kN / cm 2 na zatezanje i
sp = 6,83 kN / cm 2 na pritisak. Razlika izmeu analitikih i
MKE softverskih rezultata je prvenstveno zbog toga to se
presjek kuke pri analitikom proraunu posmatra kao trapez,
to nije sluaj kod modela koji se koristi u softverskoj analizi.
Meutim, sve vrijednosti napona, dobijene analitikom
metodom kao i metodom konanih elemenata, su manje od
dozvoljenog napona doz = 12 kN / cm 2 . Poto su kuke
standardizovane, proraun uopte nije potreban. Meutim,
kod kuka iji oblik poprenog presjeka znatno odstupa od
oblika trapeza, proraun se ne smije izostaviti. U tom sluaju
je vrlo pogodna MKE, koja daje analizu koja je asocijativna
prema 3D-modelu, tako da se izmjenom modela moe odmah
ponovo izvriti proraun.
LITERATURA
[1] S. Dedijer, Osnovi transportnih ureaja, Graevinska
.. knjiga, Beograd 1978.
[2] H. J. Zebisch, Frdertechnik 1, Vogel Buchverlag,
..........Wrzburg 1987.
[3] Tolle, Ermitlungen der Spannungen von Stben mit
..........gekrmmter Achse, VDI 1903.
[4] H.B. Woyland, FEM mit CATIA V5, J.
..........Schlembach Fachverlag 2005.