Alati za savijanje

Osnovni dijelovi alata su: kalup donji dio alata i tiska godnji dio alata
Savijanje spada u grupu obrada metala plastinom deformacijom i danas je veoma
zastupljena u metalnoj industriji. Oba dijela alata omoguavaju svojim oblikom
savijanja predmeta na zahtijevani oblik. Kao poetni materijal koriste se trake i
limovi. Obrada savijanjem moe se vriti: alatima na presama, valjcima na
rotacionim mainama za savijanje i posebnim ureajima na specijalnim mainama.
Da bi objasnili proces obrade savijanjem posmatramo predmet pravouglog presjeka
irine b debljine s i duzine L. Predmet se savija pomolu momenata savijanja
M. Iz predmeta izdvojimo element x , , na rastojanju c od lijevog oslonca.
Posmatramo presjek AB i A'B' oni ostaju ravni nakon savijanja ali se zakreu na neki
ugao f pri tome se gornja vlakna AA' skrauju (sabijaju), a donja vlakna BB' se
izduuju izmeu njih postoji neutralno vlakno nn ija se duina nemijenja.
Radijus savijanja
Pri obradi savijanjem veoma vanu ulogu imaju radijusi savijanja. Postoje minimalni
radijus rmin i maksimalni radijus rmax. Radijus predmeta koji se savija nesmije biti
manji od rmin jer se tada javljaju pukotine na vanjskim vlaknima. Taoe taj radijus
nesmije biti vei od rmax jer tada nema trajne deformacije pa nema i savijanja.n
- rmin -

r= R=r+S

+ n

r n=

Rr

Pri odjeivanju rmin kao mjerodavni radius r uzima se radius vanjskog vlaka.

R Rr
R
R
=
1=
1
r
Rr
Rr

e=

r+S
1
r

rmin odgovara maximalnim deformacijama em

em=

r min+ S
1
r min

Posto je teko odrediti deformaciju em, koristi se a proraun obrazac

rmin = c+S c Koeficjen koji zavisi od vrste materijala
- rmin -

r= R=r+ 2

r= R=r+S

S
S
r + S(r + )
2
2

=
S
S
r+
r+
2
2

Iz teorije elastinosti slijedi

=e*E

E 1 2r
= = +1
S
Da bi u kjanim vlaknimanastupile trajne plastine deformacije naon mora biti jednak
najmanjem naponu v (napon na granici razvlenja

SE

rmax 2 v

rminrrmax
Izraunavanje povratnog ugla

Svaka plastina deformacija oraena je elastinom deformacijom to znai da e se

nakon prestanka dejstva sile savijanja komad elastino ispraviti za odreenu
vrijednost. Trajna deformacija jednaka je razlici plastine i elastine deformacije.
et=ep-ee
Povratni ugao se odreuje na slijedei nain
=2-1
Ugao savijanja gotovog predmeta - 2
Ugao koji treba da ima alat - 1
1=2-
Da bi mogli odrediti povratni ugao, treba uvesti faktor elastinosti ispravljanja k.

S
2
2
k= 1 =
S
r 2+
2
r 1+

f2=1800-2
f1=1800-1
2=f2-1800
1=f1-1800

=f1-f2=f2( 2 1

=f1-( K 1 = f2-

1K
K
Sile savijanja

Osnova za proraun sile savijanja su omenti vanjskih sila i momenti unutranjih sila
predmeta i oni treba da budu jednaki. Potrebna sila zavisi od oblika koji elimo dobiti
pri savijanju radnog predmeta zbog toga treba posmatrati razliite oblike savijanja i
za svaki konkretan sluaj sila savijanja. Dananja industrijska proizvodnja zahtijeva
veliki broj razliitih oblika i profila predmeta koje treba dobiti savijanjem. Meutim,
svi ti oblici i profili predmeta svode se na neliko osvnovnih, te emo sile savijanja
odrediti za neke osnovne oblike.