1.

UVOD
Svaka dizalina maina (osim malih dizalica) neovisno od njene namjene ,
vrste pogona I mjesta upotrebe posjeduje mehanizam za dizanje tereta.
Danas je u upotrebi veliki broj razliitih konstrukcija tih mehanizama ali svi
oni imaju iste osnovne dijelove (elemente).
Principijelne sheme mehanizma za dizanje su prikazane na slici 2.1a. i 2.1b.

Slika 2.1. Mehanizam za dizanje

1.elektromotor, 2.spojnica, 3. konica, 4. reduktor, 5.bubanj, 6.ue,
7.sklop kuke, 8.elektromagnet, 9.bubanj za namotavanje, 10.prenosnik
Ukoliko se mehanizmom diu tereti koji se razlikuju po obliku i fizikim
svojstvima, tada se opremaju univerzalnim priborom za vjeanje tereta kuke
ili uzengije. Kao radni element pribora za vjeanje koriste se : uad ili
lanci,klijeta i sl., a za rasute materijale kofe. Osim pomenutih koriste se i
specijalni ureaji za zahvatanje tereta : elektromagneti , specijalne kofe i
grabilice. Svi navedeni elementi (ureaji) se veu na savitljivi element (ue
ili lanac) koji se pri dizanju tereta namotavaju na bubanj. Ukoliko je negdje
potrebno primjeniti pravac uetu (lancu) koristi se kotur. U ovom poglavlju
e biti govora o svim navedenim elementima (ureajima).

2. KUKE
Kuke su najee primjenjivani elementi za vjeanje tereta , a koriste se i za
vjeanje drugih ureaja za dizanje (grabilice,elektromagneti i sl.). Oblik I
konstrukcija im zavise od uslova u kojima rade kao I od veliine tereta koji
se vjea. Potrebno je da imaju male dimenzije a naruito malu teinu I
visinu. Moraju imati dovoljno veliki otvor kako bi se moglo nesmetano
smjestiti ue kojim se vezuje teret. Izrauju se kovanjem ili su sastavljene od
lamela.
Kovane kuke se kotiste za nosivost od 100 t, a mogu biti sa jednim i sa dva
kraka. Materijal za kuke je obino .1330,.1331 ili .1205 sa
karakteristikama
granica kidanja Rm=420-500 MPa i
granica teenja Re 240 MPa .
2.1. JEDNOKRAKE KUKE
Najee se izrauju za nosivosti do 50 t.
Gornji dio (vrat) kuke je krunog poprenog
presjeka a na samom vrhu ima navoj koji
omoguava vezu sa nosaem (traverzom) .
Popreni presjek zakrivljenog dijela obino je
trapeznog oblika , pri emu ira strana trapeze
lei sa unutranje strane. Dan e bi dolo do
oteenja ueta za vjeanje tereta, trapezni se
presjek izvodi sa velikim zaobljenjima.

Prednost ovog presjeka u odnosu na okrugli ili eliptini je u lakoj

izradi,boljem iskoritenju materijala to ima rezultat izradu lakih i jeftinijih
kuka.Proraunu kuke se pristupa tako to se na osnovu iskustvenih podataka
(empirijski obrasci) prvo odrede dimenzije zakrivljenog dijela kuke. Na taj
nain se dobija prva skica kuke a poslije toga se proveravaju naponi u
karakteristinim presjecima.
Kako pri konstrukciji treba voditi rauna da je otvor kuke dovoljno veliki pa
je

a1 10 Q

a2 0.8 a1

gdje je Q[kN] nosivost u srednjim pogonskim uslovima.

Za presjek A-A je

b1 bU 0,891 a1
b2 bV 0, 41a1
h 1,122 a1
Dimenzije presjeka B-B odgovaraju 85% od dimenzija u presjeku A-A.
Prenik vrata kuke moe se izraunati iz izraza:

d1

20
Q mm
3

a vanjski prenik navoja na vratu kuke

d3 5, 7 Q mm
Provjera napona se vri za najmanji presjek odreenog vrata kuke I
presjecima A-A i B-B na zakrivljenom dijelu kuke.
Vrat kuke je optereen na zatezanje pa je napon na mjestu najmanjeg
presjeka na vratu

4 Q
zd
d42

gdje je

zd

Re
2S

Q[N]- nosivost kuke

d4-najmanji prenik obraenog dijela vrata
S-stepen sigurnosti odreen pogonskom grupom.
Prema izraunatom preniku d4 bira se navoj na vrhu kuke prema
standardima. Navoj moe biti sa zavojnicom trouglastog profila za manje
nosivosti I trapeznog ili testerastog za nosivost vee od 5 t.
Ovim je definisan i prenik cilindrinog dijela (vrata) kuke tako to je d2>d4.
Za potpuno definisanje navoja potrebno je provjeriti i povrinski pritisak u
navoju.

Q
Q
4 Q
t

pd
A (d32 d5 2 ) m0 (d32 d5 2 )m0

2
2

gdje je : A[mm2] nosiva povrina sklopa vijka i navrtka

t[mm] korak navoja
d3 [mm] vanjski prenik navoja
d5[mm] unutranji prenik navoja
m0 [mm] visina navrtke
pd [MPa] dozvoljeni povrinski pritisak u navoju
Tabela 2.1. Dozvoljeni povrinski pritisak u
navoju odreen pogonskom grupom

Najstariji nain prorauna daje pribline rezultate.Ima izvjesna uproenja

(zanemaruje zakrivljenost kuke) i pretpostavlja da je kuka raven tap
ekscentrino optereen silom.
Presjek A-A proraunava se na sloeno naprezanje koje je sastavljeno od
naprezanja na zatezanje od sile Q i naprezanje na savijanje od momenta.

a
M s Q rs Q ( 1 es ) Nm
2
Ovaj moment optereuje unutranja vlakna kuke na zatezanje a vlakna sa
vanjske strane na pritisak pa se moe pisati

Q Ms

z s Pa
A W1

Q Ms

z s Pa
A W1
bU bV
h - povrina posmatranog presjeka
2
I
W1
- otporni moment
es
I
W2
-otporni moment
h es

gdje je: A

b 2u 4 bu bv b 2 v 2
I
h -moment inercije
2

Naponi izraunati na ovaj nain su za 20-30% manji od stvarnih a samim tim

i dozvoljeni naponi su za isti procenat manji.
Ako se eli provjeriti napon u presjeku B-B, postupak je isti , samo se
rauna sa silom

Q
tg ,
a

gdje je =45 - ugao pod kojim je ovjeeno ue o kuku.

Iako je iskustvo pokazalo da se ovim nainom prorauna dolazi do sigurnih i
dobrih kuka,poeli su se koristiti i drugi naini prorauna.
U daljem tekstu e biti govora o jednom od prorauna koji daje tane
vrijednosti napona u posmatranim (kritinim) presjecima.
Kako naponi imaju najvee vrijednosti u krajnjim vlaknima na unutranjoj i
vanjskoj strani kuke to je za presjek A-A i B-B

U ,V

Fn M s r rn

Pa
A A e r

Gdje je : r rU

a1
m -za raunanje v
2

r rv ru h m

-za raunanje u

M s Fn rs Nm -moment savijanja reduciran na teite

posmatranog presjeka
Fn Q[ N ] - za presjek A-A
Fn

Q
tg [ N ] -za presjek B-B
2

- 45 - maksimalan ugao vjeanja

rs rU es

- poluprenik zakrivljenog tapa

Kod ovog prorauna mora biti zadovoljen uslov da su naponi u krajnjim

vlaknima sa unutranje strane manji od dozvoljenih tj. UA d . Vrijednost
dozvoljenog napona kod ovog prorauna je d

Rs
[ MPa ] , a vrijednosti su
S

date u tabeli 2.2.

Jednokrake kuke su normirane standardima, a dimenzije su prema 2.4. i 2.5.
date tabelama 2.3. i 2.4.
Uslovi rada
Stepen sigurnosti
Dozvoljeni napon
S
Lahki
1,6
150
Srednji
2
120
Teki
2,5
100
Vrlo teki
3,15
80

Tabela 2.3. Dimenzije jednokrake kuke

Tabela 2.4. Mjere obraenog vrata kuke

Primjer 2.1.
Izra;unaj glavne dimenzije jednokrake kuke,za srednje uslove rada (2.
pogonska grupa), i provjeri napone u karakteristinim presjecima, ako je
njena nosivost 5t. Kuka se izrauje kovanjem od .1330.
Rjeenje:
a) Izraunavanje dimenzija kuke

Q 5 9,81 49, 05 kN

-otvor kuke : a1 10 Q 10 49, 05

70, 03 mm

a2 0,8a1 0,8 70, 03 56, 02 mm

20
20
Q
49, 05 46, 7 mm
3
3
-vanjski prenik navoja na vratu kuke

-prenik vrata kuke

d1

d3 5, 7 Q 5, 7 49, 05 39,92 mm

Usvaja se prva vea vrijednost za Metriki navoj M42 sa d3=42mm

-PRESJEK A-A
bu 0,891a1 0,891 70, 03 62, 4 mm

bv 0, 41a1 0, 4170, 03 28, 71 mm

h 1,122a1 1,122 70, 03 78,57 mm

Za presjek B-B odabire se presjek A-A ije su dimenzije umanjene na
85%
Izraunavate vrijednosti uporedi sa vrijednostim iz tabele 2.3 i 2.4.
b) provjera napona
Napon na najmanjem preniku kuke rauna se iz izraza

4 Q
zd
2
d4

zd

Zza materijal .1330 granica teenja

Re
2S

Re 240 MPa

Iz tabele 2.2 stepen sigurnosti je S=2 pa je

zd

Re 240

60[ MPa ]
2 S 2 2

Najmanji prenik na vratu kuke je

d4

4 Q
4 49050

32, 26 mm
zd
60

Naponi u krajnjim vlaknima na unutarnjoj i vanjskoj strani kuke,za

presjek A-A raunaju se iz izraza

U ,V
r rU

Fn M s r rn

Pa
A A e r

gdje je :

a1 70, 03

35, 015 mm 0, 035 m -za u

2
2

r rv ru h 35, 015 78,57 113, 58 m 0,1136 m - za v

Fn Q 49, 05[kN ]
b b
62, 4 28, 71
A u v h
78,57 3579, 26 mm 2
2
2
es

h b 2 b 78,57 62, 4 2 28, 71

34, 443 mm
3 bu bv
3
62, 4 28, 71

rs ru es 0, 035 0, 03444 0, 06944 m