Professional Documents
Culture Documents
ivko Kondi
i suradnici:
Jadranka Bakula, Darko Bobek, Tanja Frketi
What?
?
to
Was?
ulaganje u budunost
Kondi
i suradnici
Darko Bobek, mag. ing. strojarstva
Tanja Frketi, dipl. ing. strojarstva
Jadranka Bakula, dipl. ing. strojarstva
Projekt provode:
Impresum
Autor: ivko Kondi, dipl. ing.
i suradnici:
Darko Bobek, mag. ing. strojarstva
Tanja Frketi, dipl. ing.
Jadranka Bakula, dipl. ing
Naslov: Strojarstvo za strani jezik
Prirunik za izradu nastavnih materijala za strani jezik u struci u obrazovnom
sektoru strojarstvo
Recenzenti: Damir Maeri, vii predava
eljko Mezga, dipl. ing. stroj.
Lektorica: Nevenka Mitrovi, prof.
Nakladnik: Strojarska i prometna kola Varadin
Varadin, Hallerova aleja 3/A
Naslovna stranica: eljko Prstec
Tisak: Kerschoffset
Predgovor
Ovaj prirunik izraen je u sklopu projekta Engleski i njemaki u strojarstvu i prometu
interaktivno EDSIP@ s ciljem uvoenja nastavnog predmeta Strani jezik u struci kao izbornog ili
fakultativnog predmeta za uenike koji se obrazuju za zanimanja: strojarski raunalni tehniar, tehniar
za vozila i vozna sredstva te automehaniar u podruju strojarstva. Napisan je na hrvatskom jeziku s
ciljem da se koristi kao struni materijal tijekom konanog oblikovanja Prirunika na stranom jeziku.
Za izradu Prirunika koritena je Metodologija i predmetni kurikul kojeg je izradila skupina
strunjaka metodiara u suradnji s predstavnicima poslodavaca i nastavnicima strukovnih predmeta.
Nastavne lekcije oblikovane su tako da tekst bude edukativan, razumljiv i zanimljiv te odgovarao
nastavnim cjelinama i temama navedenim u predmetnom kurikulu.
Nadamo se da e ovaj materijal napisan hrvatskim standardnim jezikom posluiti za kvalitetniju
izradu i oblikovanje konanog Prirunika koji e se koristiti za izvoenje nastave Strani jezik u struci.
Trebao bi koristiti i nastavnicima koji obrazuju uenike za navedena zanimanja i na taj nain prihvaaju
izazove modernog pouavanja, kojim doprinose podizanju razina usvojenih znanja i vjetina, ne samo
uenikih, nego i vlastitih.
Autor
Izvadci iz recenzija
Prirunik za izradu nastavnih materijala za Strani jezik u struci u obrazovnom sektoru
strojarstva pisan je u skladu sa zadanom opom koncepcijom i uz uvaavanje iskazanih potreba
realnog sektora, uenika i nastavnika.
Svojim sadrajem u potpunosti odgovara predmetnom kurikulumu za nastavni predmet Strani
jezik u struci za zanimanje strojarski raunalni tehniar, tehniar za vozila i vozna sredstva i za
zanimanje automehatroniar.
Struktura i forma sadraja prilagoena je svrsi tako da se Prirunik moe koristiti kao predloak
za izradu multimedijalnog nastavnog materijala potrebnog u izvoenju nastave stranog jezika u
struci. Osim toga, Prirunik moe biti koristan izvor sadraja strojarske struke pri razliitim
nainima stjecanja znanja kako u formalnom tako i neformalnom, odnosno informalnom razvoju
sposobnosti zainteresiranih osoba tijekom cjeloivotnog uenja.
Predloeni Prirunik ocjenjujem iznimno korisnim za primjenu zbog toga to e poveati
komunikacijske sposobnosti uenika na stranom jeziku u struci i time ih uiniti konkurentnijim
na globaliziranom tritu rada.
eljko Mezga, dipl. ing. strojarstva
TEHNIKI
CRTE
Br.
Lekcije
(Nastave
teme)
L1
L2
L3
L4
MJERENJE
L5
L6
L7
TEHNIKI
MATERIJALI
L8
L9
L10
L11
L12
L13
TEHNOLOKI
POSTUPCI
L14
L15
L16
L17
OBRADA
LIMA I
PROFILA
L18
L19
SPAJANJE
MATERIJALA
STANDARDI
U
TEHNIKOM
CRTANJU
L20
L21
L22
L23
L24
L25
L26
L27
L28
L29
ELEMENTI
STROJEVA
L30
L31
L32
TOPLINSKA
OBRADA
ZATITA
POVRINA
L33
L34
STROJARSKI RAUNALNI
TEHNIAR
1.
RAZ
2.
RAZ
3.
RAZ
4.
RAZ
TEHNIAR ZA VOZILA I
VOZNA SREDSTVA
1.
RAZ
2.
RAZ
4.
RAZ
1.
RAZ
2.
RAZ
3.
RAZ
X
X
X
X
3.
RAZ
AUTOMEHATRONIAR
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
L45
OSNOVE
KONSTRUIRANJA
PROIZVODA
L46
ISPITIVANJE
MATERIJALA
L47
L48
L49
L50
L51
L52
L53
L54
Osnove pneumatike
Izvrni i upravljaki elementi
pneumatike
Prijenosnici snage na cestovnim
vozilima; spojka, mjenja i diferencijal
Prijenosnici snage na eljeznikim
vozilima; mehaniki, hidraulini i
elektrini
Otto motor, princip rada i karakteristike
Diesel motor, princip rada i
karakteristike
Klipni mehanizam i blok motora
Dijelovi i sustavi motora
Otto i diesel motor
Osnove hidraulike
Izvrni i upravljaki elementi hidraulike
Parni i toplovodni kotlovi; vrste, glavni
dijelovi i pomoni ureaji kotlovskih
postrojenja
OBRADA
DEFORMACIJOM
L35
SASTAVLJANJE
PROIZVODA
L36
L37
L38
ODRAVANJE
VOZILA
L39
L40
L41
L42
KONTROLA I
POPRAVAK
MEHANIKE
MOTORA
TEHNOLOKA
DOKUMENTACIJA
ALATI I
NAPRAVE
PNEUMATIKA
PRIJENOSNIC
I SNAGE
L43
L44
L55
L56
L57
L58
MOTORI S
UNUTARNJIM
IZGARANJEM
HIDRAULIKA
PARNI I
TOPLOVODN
I KOTLOVI
UREAJI I
INSTALACIJE
ZA GRIJANJE
UREAJI ZA
PROVJETRAVANJE I
KLIMATIZACIJU
POSLOVNA
KOMUNIKACIJA
KAROSERIJA
VOZILA
OVJES
VOZILA
L59
L60
L61
L62
L63
L64
L65
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
L66
L67
L68
Poslovni dopis
Osnovni dokumenti materijalnog i
financijskog poslovanja
L69
L70
L71
SUSTAVI
UPRAVLJANJA
VOZILOM
L72
KOTAI I
PNEUMATICI
L73
OPREMA NA
MOTORNIM
VOZILIMA
KONICE NA
VOZILIMA
ODRAVANJE
VOZILA
KONTROLA I
POPRAVAK
SUSTAVA ZA
OPSKRBU
ENERGIJOM I
STARTNI
SUSTAV
KONTROLA I
POPRAVAK
SUSTAVA
VOZNE
NAPRAVE I
KOENJA
L78
L79
L80
L81
L82
L83
L74
L75
L76
L77
X
X
X
SADRAJ
L1: Vrste crta i crtea ......................................................................................................... 2
L2: Tehnike krivulje i kotiranje ............................................................................................. 3
L3: Mjerila i dokumentiranje ................................................................................................. 5
L4: Openito o crtama, crteima, krivuljama, kotama i mjerilima ........................................................ 7
L5: Osnovne i izvedene mjerne jedinice ..................................................................................... 9
L6: Mjerenje i oznaavanje oblika, poloaja i kvalitete .................................................................. 12
L7: Openito o tehnikim materijalima u strojarstvu ..................................................................... 15
L8: Svojstva nekih tehnikih materijala ................................................................................... 17
L9: elik i oznaavanje elika
............................................................................................. 20
.............................................................................................. 29
L13: Runa obrada odvajanjem estica: podjela, ocrtavanje i obiljeavanje, rezni alati .............................. 31
L14: Runa obrada odvajanjem estica: sjeenje, piljenje, turpijanje, buenje, grecanje i izrada navoja ............ 33
L15: Vrste strojne obrade: tokarenje, glodanje, blanjanje, buenje, provlaenje i bruenje ........................... 37
L16: Sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje ..................................................................... 41
L17: Fine obrade metala .................................................................................................... 42
L18: Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i previjanje lima .......................................................... 44
L19: Spajanje materijala: vrste, spajanje vijcima i maticama, spajanje zaticima, klinovima i spojkama ............ 47
L20: Spajanje zakivanjem i lemljenjem ................................................................................... 50
L21: Spajanje zavarivanjem ................................................................................................ 53
L22: Greke pri zavarivanju ................................................................................................ 56
L23: Spajanje lijepljenjem .................................................................................................. 58
L24: Pojam presjeka, vrste, oznaavanje i rafiranje ..................................................................... 60
L25: Izrada i prikaz detalja na nacrtima ................................................................................... 63
L26: Kvaliteta obraene povrine, hrapavost i oznaavanje ............................................................. 65
L27: ISO sustav tolerancija ................................................................................................. 67
.............................................................. 78
......................................................................................... 94
................................... 118
................................................................................................. 144
........................................................................ 161
sustav, navigacijski sustav, zrani jastuk, zateza pojasa i ureaj za klimatizaciju .................................. 204
L75: Uloga i vrsta konica, vrste konih sustava ....................................................................... 208
L76: Osnovni dijelovi konih sustava i pomoni ureaji pri koenju ................................................. 210
L77: Sustav odravanja vozila: koncepcija, organizacija, i tehnologija............................................... 213
L78: Osnovno odravanje vozila ......................................................................................... 216
L79: Alati i oprema za odravanje vozila
............................................................................... 220
Strojarstvo
za
strani
jezik
Vrste crta
Sva pravila tehnikog crtanja propisana su ISO normama. Vrste crta propisane su normom ISO 128.
Prema toj normi svaka crta, u strojarskom tehnikom crtanju, ima:
naziv i oznaku (vrsta crte)
oblik
irinu
primjenu
Najgrublja podjela crta je na iroke i uske crte. Na crteima se koristi dva stupnja irine crta iji je odnos
2:1. Standardne irine crta su 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0.
U tablici dolje prikazane su mjere irokih crta izvuenih irinom 0,5 mm i uskih crta izvuenih irinom
0,25 mm.One se najee koriste u izradi uenikih radova.
Prikaz irokih i uskih crta koje se koriste u izradi tehnikog crtea
iroka crta
Uska crta
oznaka
oblik
naziv
oznaka
oblik
A
iroka puna
B
E
iroka isprekidana
C
uska crta-tokacrta, a iroka na
D
krajevima i
H
mjestima promjene
F
smjera
G
J
iroka crta-tokacrta
naziv
uska puna
uska puna
prostoruna
uska puna ravna
cik-cak
uska isprekidana
uska crta-tokacrta
uska crta-dvije
toke-crta
Vrste crtea
Postoje razliite vrste crtea, a svaki od njih izrauje se s odreenim ciljem. Crte mora prikazati na
jednostavan i razumljiv nain rjeenje odreenog tehnikog problema. Na jednom crteu nije mogue
prikazati sve znaajke tehnikog predmeta na jednostavan i razumljiv nain pa se izrauje vie vrsta
crtea. Svakim od njih prikazuju se karakteristine znaajke predmeta vane za odreenu fazu stvaranja
predmeta, funkcioniranje predmeta, uporabnu dozvolu predmeta i slino.
Tehniki crtei dijele se: prema sadraju, namjeni, nainu prikazivanja, tehnici izrade i nainu
proizvodnje.
Ipak, osnovna i najznaajnija podjela crtea je prema sadraju.Dijelimo ih na:
sastavni (montani, sklopni)
radioniki (detaljni)
Sastavni crte prikazuje meusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i nain njihovog zajednikog
funkcioniranja.
Radioniki crte je crte jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se
odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slino.
Pitanja
1. ime je definirana crta prema normi ISO 128?
2. Navedite vrste crta koje se koriste u tehnikom crtanju.
3. Navedite osnovnu podjelu tehnikih crtea.
Kljuni pojmovi u lekciji
iroka i uska crta
sastavni crte
radioniki crte
Tehnike krivulje
Strojni dijelovi, zbog svoje funkcionalnosti i estetike, moraju biti raznih oblika i dimenzija. Uvijek
moraju imati matematiki definirani oblik kako bi se to lake izradili i kontrolirali. Stoga se oblik ili
kontura strojnih dijelova izvodi duinama i razliitim poznatim krivuljama. Najee koritene krivulje za
konstrukciju strojnih dijelova su krunica i kruni luk. Osim njih, koriste se jo: elipsa, hiperbola,
parabola, cikloida, evolventa, sinusoida i zavojnica.
krunica
elipsa
cikloida
hiperbola
Parabola
sinusoida
zavojnica
evolventa
Kotiranje
Oblik strojnog dijela, prikazan tehnikim crteom, nije dovoljan za njegovu izradu. Na crteu moraju
biti jasno naznaene mjere koje taj dio mora imati. One se unose na tono propisan nain, postupkom
koji se zove kotiranje.
Kotiranje
Kotiranje je
unoenje mjera i znakova prema kojima e se prikazani dio izraditi. Stoga je kotiranje
veoma vaan i odgovoran posao u procesu izrade tehnikog crtea. Pogreka u koti uzrokovat e
Kotiranje
je unoenje
mjera
prema
kojima
e crteu.
se prikazani predmet izraditi. Stoga je kotiranje
pogreku izraenog
dijela
jer ionznakova
mora biti
izraen
prema
vaan
i
odgovoran
posao
u
procesu
izrade
tehnikog
Nastala pogreka u koti uzrokovat e
U tehnikom crteu elementi kota su standardizirani, a tocrtea.
su:
pogreku
izraenog
dijela.crte
pomone
mjerne
U tehnikom
crteu
mjernice sa elementi
strelicamakota su standardizirani, a to su:
pomone
mjerne
crte
kotni brojevi
mjernice
sa
strelicama
posebni znakovi
kotni
brojevi
pokazne
crte
posebni znakovi
posebni
kotni broj
pokazne crte
strelica
strelica
posebni
100
100
Predmet (strojni
Predmet (strojni
dio)
dio)
2 xo 45o
2 x 45
kotni broj
mjernica ili
kotna crta
mjernica
crta
ili kotna pomona
mjerna
pomona
crta
mjerna
crta
pokazna crta
pokazna crta
Mjerilo
4 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
Omjer izmeu predmeta prikazanog na crteu i predmeta u prirodnoj veliini zove se mjerilo.
Crtati u mjerilu znai stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uveati ovisno o mjerilu crtanja. Kao
primjer, protumaimo oznaku mjerila 1:5.
Pitanja
1. Koje se sve tehnike krivulje koriste za konstrukciju strojnih dijelova?
2. to je kotiranje?
3. Navedite elemente kota.
Korisni linkovi
http://www.neodidacta.com/
Kljuni pojmovi u lekciji
tehnika krivulja
kotiranje
elementi kote
Mjerila
Za predmete koji su nacrtani u jednakoj veliini kao to su u prirodi kaemo da su nacrtani u naravnoj ili
prirodnoj veliini. Ima predmeta koji su takve veliine da se ne mogu nacrtati na crtaem papiru, npr.
vozilo, stoga se moraju crtati umanjeno. Postoje takoer predmeti koji su presitni da bi se mogli jasno
prikazati, npr. dijelovi runog sata pa se moraju crtati uveano.
Ako se predmet ne moe nacrtati u prirodnoj veliini, crta se prema potrebi - umanjeno ili uveano.
Omjer izmeu predmeta prikazanog na crteu i predmeta u prirodnoj veliini zove se mjerilo.
Crtati u mjerilu znai stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uveati ovisno o mjerilu crtanja. Kao
primjer, protumaimo oznaku mjerila 1:5.
Mjerilo 1 : 5
crtai papir
priroda
Mjere predmeta ispisane na crteu, bez obzira na mjerilo crtea, uvijek se odnose na mjere u prirodi.
Dokumentiranje
Da bi se sloeni predmeti mogli prikazati na razumljiv i prihvatljiv nain, treba ih organizirati na temelju
meusobne povezanosti u logike i sadrajne cjeline.
Osnovna informacijska cjelina koja sadri meusobno logiki povezan skup informacija o tehnikom
predmetu naziva se dokumentom. Dokument moe sadravati informacije predstavljene u slikovnom ili
tekstovnom obliku.
Skup svih vanih dokumenta o nekom predmetu naziva se tehnika dokumentacija.
Tekstualni dio tehnike dokumentacije predstavljaju:
tehniki opis
tehniko-ekonomsko obrazloenje
obvezni prorauni
naputci za rukovanje
naputci za ispitivanje i odravanje
popis opreme
trokovnici
Slikovni dio tehnike dokumentacije predstavljaju razliite vrste tehnikih crtea.
Prema tome, dokumentiranje je proces koji se koristi za slubenu pohranu konanog rjeenja proizvoda.
Pitanja
1. to je mjerilo?
2. Zato se pri tehnikom crtanju moraju primjenjivati razliita mjerila?
3. to je dokument, tehnika dokumentacija i dokumentiranje?
Kljuni pojmovi u lekciji
mjerilo
dokument
tehnika dokumentacija
dokumentiranje
Openito o crtama
Najgrublja podjela crta je na iroke i uske. Na crteima se koristi dva stupnja irine crta iji je odnos 2:1.
Standardne irine crta su 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0.
U tablici dolje prikazane su mjere irokih crta izvuenih irinom 0,5 mm i uskih crta izvuenih irinom
0,25 mm. Te se irine najee koriste u izradi uenikih radova.
Prikaz irokih i uskih crta koje se koriste u izradi tehnikog crtea
iroka crta
Uska crta
oznaka
oblik
naziv
oznaka
oblik
A
iroka puna
B
E
iroka isprekidana
C
uska crta-tokacrta, a iroka na
D
krajevima i
H
mjestima promjene
F
smjera
G
iroka crta-tokacrta
naziv
uska puna
uska puna
prostoruna
uska puna ravna
cik-cak
uska isprekidana
uska crta-tokacrta
uska crta-dvije
toke-crta
Openito o crteima
Osnovna i najznaajnija podjela crtea je prema sadraju :
sastavni (montani, sklopni)
radioniki (detaljni)
Sastavni crte prikazuje meusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i nain njihovog zajednikog
funkcioniranja.
Radioniki crte je crte jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti podaci se
odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slino.
Openito o krivuljama
Oblik svakog predmeta se izvodi duinama i razliitim krivuljama koje imaju matematiki definirani
oblik kako bi se predmet to lake izradio i kontrolirao. Najee koritene krivulje za konstrukciju
predmeta su krunica i kruni luk.
Krunica
Kruni luk
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 7
Kotiranje
Kotiranje je unoenje mjera i znakova prema kojima e se prikazani predmet izraditi. Stoga je kotiranje
vaan i odgovoran posao u procesu izrade tehnikog crtea. Nastala pogreka u koti uzrokovat e
pogreku izraenog dijela.
U tehnikom crteu elementi kota su standardizirani, a to su:
pomone mjerne crte
mjernice sa strelicama
kotni brojevi
posebni znakovi
pokazne crte
posebni
kotni broj
strelica
100
pomona
mjerna
crta
Predmet (strojni
2 x 45o
mjernica
ili
pokazna crta
Mjerilo
Omjer izmeu predmeta prikazanog na crteu i predmeta u prirodnoj veliini zove se mjerilo.
Crtati u mjerilu znai stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uveati ovisno o mjerilu crtanja. Kao
primjer, protumaimo oznaku mjerila 1:5.
Mjerilo 1 : 5
crtai papir
priroda
Mjere predmeta ispisane na crteu, bez obzira na mjerilo crtea, uvijek se odnose na mjere u
prirodi.
Pitanja
1. Navedite vrste crta koje se koriste u tehnikom crtanju.
2. Navedite osnovnu podjelu tehnikih crtea.
3. to je kotiranje?
4. to je mjerilo?
Kljuni pojmovi u lekciji
iroka i uska crta
sastavni crte
radioniki crte
kotiranje
elementi kote
mjerilo
Meunarodni sustav jedinica, kakvog danas poznajemo, poeo se razvijati prije nekoliko stoljea u
Francuskoj definiranjem jedinice duljine i jedinice mase (tada teine). Obje jedinice definirane su na
temelju prirodnih injenica te je za njih izraen etalon. Etalon je mjera koja je paljivo izraena s
najveom mogunom tonou od materijala koji ne podlijee promjenama tijekom vremena. ezdesetih
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 9
godina prolog stoljea definiran je dananji Meunarodni SI sustav mjernih jedinica kojeg su
prihvatile gotovo sve zemlje svijeta, a sastoji se od sedam osnovnih jedinica.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv
Fizikalne veliine
Naziv
duljina
masa
vrijeme
jakost elektrine struje
termodinamika temperatura
mnoina (koliina) tvari
svjetlosna jakost
metar
kilogram
sekunda
amper
kelvin
mol
kandela
Osnovna jedinica SI
Znak
m
kg
s
A
K
mol
cd
Sve ostale mjerne jedinice koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi, pa tako i u tehnici, sastoje se od
osnovnih mjernih jedinica. Takve jedinice nazivamo izvedenim jedinicama. One se dobivaju mnoenjem
i/ili dijeljenjem osnovnih jedinica. Npr., jedinica za brzinu je m/s jer je brzina put prijeen u jedinici
vremena. Neke od izvedenih jedinica imaju i svoja imena. Zanimljivo, jedna takva jedinica za magnetsku
indukciju dobila je ime po hrvatskom znanstveniku i inovatoru Nikoli Tesli (Tesla, znak - T). Ipak, neke
jedinice koje nisu dio Meunarodnog SI sustava jedinica pokazale su se kao praktine pa se i dalje
koriste. One spadaju u kategoriju iznimno doputenih jedinica izvan Meunarodnog SI sustava jedinica,
npr.: sat. minuta, milja, litra, hektar itd.
tera
mega
kilo
hekto
deka
deci
centi
mili
mikro
nano
Znak
T
M
k
h
da
d
c
m
Faktor
109
106
103
102
101
10-1
10-2
10-3
10-6
10-9
Brojevna vrijednost
Pitanja
1. to je mjerenje?
2. to je mjerna jedinica?
3. Kako nazivamo sustav mjernih jedinica koji je prihvaen u gotovo svim zemljama svijeta?
4. Koliko ima osnovnim mjernih jedinica u SI sustavu mjernih jedinica?
5. Kakve su to izvedene mjerne jedinice?
6. emu slue prefiksi za tvorbu decimalnih jedinica?
10
Mjerenje
mjerni instrument
objekt mjerenja
=23,15 mm
rezultat mjerenja
23,15 mm =0,02315 m
1a= 100 m2
1 l = 1 dm3
brojana veliina
prefiks decimalne mjerne jedinice
osnovna mjerna jedinica
iznimno doputena mjerna jedinica
izvan SI
izvedena mjerna jedinica
Zanimljivost
U zemljama engleskog govornog podruja, osim Meunarodnog SI sustava jedinica, na snazi su jo dva
sustava:
1. US Customary System
2. British Imperial System.
Neke od mjernih jedinica iz navedenih sustava esto se upotrebljavaju u strojarskoj struci. Npr., jedinica
duljine inch (25,4 mm) esto se koristi kod oznaka cijevi i cijevnih navoja. Zanimljivo, ova se mjerna
jedinica mijenjala kroz povijest, a prema dostupnim podacima prvi ju je definirao engleski kralj Edward
II kao tri zrna jema postavljena u niz.
Korisni linkovi
http://www.dzm.hr/
http://http://www.bipm.org/
Kljuni pojmovi
mjerna jedinica
sustav mjernih jedinica
etalon
SI sustav mjernih jedinica
izvedena jedinica
decimalne mjerne jedinice
Tolerancije oblika
Tolerancije oblika odnose se na odstupanje strojnog elementa od tonog geometrijskog oblika ili
njegovog referentnog elementa, tj. osnovice (brid, krunica, profil, ploha). Spomenuti referentni element
predstavlja geometrijski oblik koji slui kao polazna osnovica tolerancije.
Vrsta
Tolerancije oblika
Simbol
PRAVOCRTNOST
RAVNOST
12
KRUNOST
CILINDRINOST
OBRIS
PLOHA
Tolerancije poloaja
Tolerancije poloaja odnose se na odstupanja u meusobnom odnosu dvaju ili vie elemenata
(npr. sredinjica, ploha i sl.). Takva su odstupanja mogua u svim smjerovima i navode se
apsolutnim vrijednostima.
Vrsta
Tolerancije poloaja
Simbol
USPOREDNOST
OKOMITOST
NAGIB
SMJETAJ
KONCENTRINOST
SIMETRINOST
UDAR
nazivamo hrapavost. Kako pojedini strojni elementi ili dijelovi elemenata zahtijevaju odreenu kvalitetu
povrine da bi bili funkcionalni, tj. upotrebljivi, na tehnikim nacrtima, oznaavaju se i kvalitete povrina
cijelog ili dijela strojnog elementa. Ovisno o zahtjevima, kvaliteta obraene povrine oznaava se
razliitim parametrima i dopunskim oznakama.
Suvremeni koordinatni ureaj za mjerenje mjerenje bloka motor, mjerenje kvalitete povrine
Pitanja
1. emu slue tolerancije oblika i poloaja?
2. to predstavlja tolerancija oblika?
3. to predstavlja tolerancija poloaja?
4. Zato je vana kvaliteta obraene povrine?
5. Kako se kontroliraju mjere oblika, poloaja i hrapavosti povrine?
14 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
14
Kljuni pojmovi
tolerancije oblika
tolerancije poloaja
referentni element
hrapavost
O materijalima
Razvoj materijala povezan je s razvojem ovjeanstva i civilizacije. Kamen, drvo, kosti i sline
materijale ovjekolika bia, a kasnije i ovjek, koristili su kao pomagala dok su skupljali i spremali
hranu, u igri ili meusobnoj borbi. Razvojem civilizacije ovjek je sve vie obraivao i usavravao
prirodne materijale iz svog okruenja, pravio od njih alate, s ciljem da si olaka svakodnevne poslove.
Otkrivanju novih materijala, njihovoj primjeni i obradi , a ponajvie znaaju svjedoe i nazivi pojedinih
povijesnih razdoblja: kameno doba, bakreno doba, eljezno doba itd.
Tehniki materijali
Materijalima nazivamo vrste tvari od kojih se neto izrauje ili od kojih je neto sastavljeno te im daje
odreena kemijska i fizikalna svojstva. Tvari ( supstance ), su svaki sreeni oblik materije. Koja je
razlika meu pojmovima?
Materijalima smatramo samo one tvari koje se pogodnim postupcima mogu oblikovati u eljene
geometrijske oblike.
Dakle, tehniki materijali su materijali od kojih se izrauju tehniki proizvodi i posjeduju odreene
kombinacije svojstava koja jo nazivamo tehnikim svojstvima. Mogu se preraivati nekim od dostupnih
tehnologija obrade, a pristupani su i cijenom.
Kako je navedeno, materijali se razvijaju tisuama godina. Pojedini dogaaji kroz povijest potaknuli su
intenzivniji razvoj materijala (npr. ratovi, svemirska istraivanja i sl..), ali znaajan rast istraivanja na
podruju tehnikih materijala biljei se od 40-tih godina 20. stoljea. Danas se smatra da postoji vie od
100 000 razliitih vrsta materijala. Ipak, svi ti materijali mogu se razvrstati u etiri glavne skupine:
1.
2.
3.
4.
Metali i legure
Polimerni materijali
Keramika i staklo
Kompoziti.
Metali i legure, odnosno kovine i slitine, su materijali s pravilnom kristalnom strukturom. Takva
struktura im osigurava duktilnost, kovkost i vrstou. Uglavnom su i dobri vodii temperature i
elektriciteta. Polimerni materijali su materijali dobiveni mijeanjem istog polimera (polimerizata) s
dodacima koji mu osiguravaju odreena svojstva. Ova skupina tehnikih materijala odlikuje se malom
gustoom, izolacijskim svojstvima i obradom pri niskim temperaturama. U skupinu keramike i stakla
spadaju materijali anorganskog podrijetla, a osnovna svojstva su im visoka tvrdoa i krhkost, niska
ilavost te dobra eksploatacijska svojstva na povienim temperaturama. Kao posebna skupina tehnikih
materijala navodi se skupina kompozita. Kompoziti su sastavljeni od najmanje dvije vrste materijala iz
prethodno navedenih skupina.
Metali i legure
Polimerni materijali
Tehnika keramika
Kompoziti
Pitanja
1. ime je potaknut razvoj materijala?
2. to je materijal?
3. to je tvar?
4. Koje materijale smatramo tehnikim materijalima?
5. Koja je osnovna podjela tehnikih materijala?
Kljuni pojmovi
materijal
tvar
tehniki materijal
16
Metalni materijali
Zajednika karakteristika svih metalnih materijala je njihova kristalna struktura. Struktura ovih materijala
sastoji se od kristala koji su graeni od velikog broja istih graevnih jedinica elija. Takva unutranja
pravilna graa daje im itav niz karakteristika i svojstva po kojima se ovi materijali bitno razliku od
ostalih tehnikih materijala. Uglavnom pokazuju dobru oblikovljivost ili sposobnost deformacije, vrlo
dobra mehanika svojstva, dobro provode elektricitet i toplinu, neprozirni su, a obraena povrina daje
karakteristian metalni sjaj.
18
Polimerni materijali
Polimerima se nazivaju sve prirodne i sintetske tvari i materijali kod kojih je osnovni sastojak sustav
makromolekula (polimerne molekule). Kako se isti polimeri (polimerizati) vrlo rijetko nalaze u tehnikoj
primjeni, tehniki upotrebljivim polimernim materijalima smatramo tvari koje su graene od polimera.
One uz polimer sadre brojne dodatke, druge polimere ili materijale za poboljavanje svojstava.
Zajednika svojstva ovoj skupini tehnikih materijala je niska gustoa, dobra kemijska otpornost, vrlo
mala elektrina vodljivost, fizioloka inertnost, lako se obrauju, priguuju vibracije itd.
Konstrukcijska keramika
Kompozitni materijali
Kompozitni materijali su materijali koji su dobiveni umjetnim spajanjem dvaju ili vie razliitih
materijala s ciljem dobivanja materijala koji ima posebna svojstva. Ovim nainom dobivamo materijale
koji imaju neobinu kombinaciju svojstava, ali e nai svoju primjenu jer takvi prirodni materijali ne
postoje. Kako se kompoziti sastoje od vie razliitih materijala, razlikujemo polimerne, keramike i
metalne kompozite.
Isti strojni element napravljen od razliitih materijala: metalni, keramiki i polimerni kuglini leaj
Pitanja
1. Nabroji najvanije skupine svojstava materijala u inenjerstvu.
2. Zato su vana mehanika i tehnoloka svojstva materijala?
3. Na koje vane skupine materijala dijelimo metalne i nemetalne materijale?
4. Usporedite metalne materijale sa polimernim materijalima i tehnikom keramikom?
Kljuni pojmovi
mehanika svojstva
materijala
tehnoloka svojstva materijala
O eliku
elik je legura eljeza i ugljika iji udio ne prelazi 2%. Uz ugljik, u eliku se najee nalaze i manji
postoci elemenata silicija i mangana koje smatramo pratiocima, neistoe u obliku sumpora i fosfora i
eventualni dodatak jednog ili vie legirnih elemenata. elik se dobiva iz eljezne rude procesima koji se
odvijaju kroz nekoliko faza, a nakon toga se lijeva u kokile koje se postupcima oblikovanja
deformiranjem -oblikuju u poluproizvode: limove, cijevi, profile trake, ipke itd.
elici su danas vrlo vaan tehniki materijal i ine vie od 50% ukupne proizvodnje svih tehnikih
materijala ( vie od 800 000 000 tona godinje! )Imaju odlinu kombinaciju vanih mehanikih i
tehnolokih svojstava: vrstou, tvrdou, ilavost, rezljivost, oblikovljivost, spojivost, mogunost
legiranja i promjene svojstava, i ne manje vano, relativno nisku cijenu.
Sistematizacija elika
S obzirom na znaajan broj vrsta elika, sistematizaciji elika moe se pristupiti s gledita kemijskog
sastava, mikrostrukture, proizvodnje, svojstva itd. Ipak, elike najee dijelimo prema njihovoj namjeni.
20 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
20
Konstrukcijski elici
opi konstrukcijski elik
elik poviene vrstoe
ultravrsti elici
elici za cementiranje
elici za poboljavanje
elici za opruge
elici poboljane rezljivosti
korozijski postojani elici
elici za rad pri povienim temperaturama
elici za rad pri snienim temperaturama
vatrootporni elici
Alatni elici
Oznaavanje elika
Sve vrste elika, ovisno o vrsti norme, oznaene su slovima i brojkama. Danas se najee koriste oznake
prema EN normama. EN propisuje oznaavanje elika prema tri kategorije:
1. Oznaavanje elika prema njihovoj namjeni i fizikalnim i mehanikim svojstvima
2. Oznaavanje elika prema kemijskom sastavu
3. Brojano oznaavanje elika.
Brojano oznaavanje elika poklapa se sa oznaavanjem elika prema DIN standardima koji se vrlo
esto koriste u naim krajevima.
I Hrvatska ima svoj nain oznaavanja elika. Te se oznake sastoji od 4 osnovne znamenke te po potrebi
dvije dopunske. Oznake se dijele u dvije skupine: elici garantirane i elici negarantirane istoe.
Obzirom u koju skupinu elik spada, iz njegove oznake moe se oitati namjena, kemijski sastav ili
mehanika svojstva.
Osim navedenih standarda, esto su u upotrebi oznake elika, a i ostalih vrsta materijala, prema
standardima drugih zemalja. Zbog toga su esto u primjeni i usporedne tablice oznaka elika prema
raznim standardima.
0361
1530
4580
HRN
RSt 37-2
1.0503
1.4301
DIN
Pitanja
1. to je to elik?
2. Kako dijelimo elik prema namjeni?
3. Koji se strandardi za oznaavanje elika najee koriste?
Korisni linkovi
https://www.cen.eu
http://www.din.de/
http://www.hzn.hr
Obojeni metali
Metali se dijele na legure na bazi eljeza i obojene metale. U prvu skupinu spadaju elik i ljevovi na bazi
eljeza, a sve ostale metale smatramo obojenim metalima. Obojene metale najee dijelimo u tri
skupine:
1. Teki obojeni metali
2. Laki obojeni metali
3. Plemeniti obojeni metali.
Metalni materijali
bakar
olovo
elini lijev
aluminij
mjed
cink
Obojeni metali i legure na bazi obojenih metala redovito su skuplji i od legura na bazi eljeza. Zbog toga
se upotrebljavaju za posebne namjene, tj. kada njihova svojstva mogu doprinijeti funkcionalnosti
predmeta.
Teki obojeni metali
U skupinu tekih obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo, kositar, krom, vanadij, wolfram itd.
Neki od navedenih materijala koriste se kao isti, neki u legurama, a neki samo kao legirni elementi.
Svima je zajedniko da imaju gustou veu od 5000 kg/m3, dok su istovremeno talita ovih materijala
znatno razliita.
Najei teki obojeni metal koji se primjenjuje u tehnici je - bakar. Bakar se koristi kao isti metal
tehniki bakar, ali vrlo ozbiljnu primjenu imaju i legure na bazi bakra bronce i mjedi. Nadalje, veliki
znaaj ima i nikal. Nikal se koristi vrlo esto kao legirni element, ali u tehnici ozbiljnu primjenu imaju i
legure na bazi nikla, s vrlo dobrim eksploatacijskim svojstvima na visokim temperaturama.
22 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
22
Nemetali
Najpoznatija skupina nemetalnih materijala su polimerni materijali. Polimerni materijali su materijali
iji su bitni sastojci makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski). Danas je na tritu prisutan veliki
broj polimernih materijala, ali ih moemo razvrstati u tri osnovne skupine:
1. Plastomeri
2. Duromeri
3. Elastomeri.
Plastomeri
Plastomeri su polimerni materijali koji s povienjem temperature mekaju, postaju plastini i u tom se
stanju mogu lako oblikovati i obraivati. Hlaenjem plastomeri otvrdnjavaju te poprimaju oblik definiran
u plastinom stanju. Ovaj proces je mogue ponavljati, a omoguen je kroz fizikalne i kemijske veze u
strukturi samog materijala.
Duromeri
Duromeri su polimerni materijali koji pri zagrijavanju ne mogu mekati. Geometrija predmeta izraenog
od duromera mora se definirati pri samoj preradi materijala. Ova pojava je posljedica gusto prostorno
umreene strukture kakvu imaju ovi materijali
Elastomeri
Elastomeri su polimerni materijali koji zagrijavanjem mekaju te imaju rahlo umreenu strukturu.
Pokazuju izrazito gumielestino ponaanje, sve do temperature kada poinje raspad strukture.
Osim tri osnovne skupine polimernih materijala ponekad se govori i o elastoplastomerima. Ova skupina
materijala ima oblike prerade kao kod plastomera, uz izraeno svojstvo elastinosti kao kod elastomera.
Osim polimera u skupinu nemetalnih tehnikih materijala svrstavaju se drvo, staklo, abrazivni materijali
itd. Drvo je prirodni konstrukcijski materijal koji se koristi u obraenom ili neobraenom stanju. Njegova
primjena ovisi o vrsti, nainu obrade, zatiti i sl. Staklom se smatra nekristalizirana tvar u amorfnom
stanju. Dakle, tehniki gledano, staklo je pothlaena tekuina! Uz svojstva, kao to su odlina
propustljivost svijetla, vrlo mala toplinska i elektrina vodljivost, kemijska otpornost te niz dostupnih
tehnologija prerade i obrade, staklo ini vanu skupinu tehnikih materijala.
Sinterirani materijali
Sinteriranje je postupak spajanja estica praha reakcijama u vrstom stanju. Sinteriranjem se proizvode
materijali od sastojaka koji se drugim tehnolokim postupcima ne daju spajati ili se spajaju vrlo teko.
Mjeavina sastojaka u obliku praha (veliina zrna 0,001 do 0,5 mm) najprije se stlai visokim tlakom u
konani oblik, a zatim se pri visokim temperaturama sinterira (difuzijski stopi). Kompletan postupak
proizvodnje dijelova naziva se i metalurgija praha. Ovaj postupak najee se povezuje s proizvodnjom
oksidne i neoksidne keramike. Ovom tehnologijom mogue je obraivati iroki spektar materijala.
Pitanja
1. U koje tru osnovne skupine dijelimo obojene metale?
2. Nabrojite osnovne nemetalne materijale.
3. Kako dijelimo polimerne materijale?
4. to je to sinteriranje?
Korisni linkovi
http://www.onlinemetals.com/
http://dpg.fsb.hr
Kljuni pojmovi
teki obojeni metali
laki obojeni metali
polimerni materijali
sinteriranje
24
Tehniki materijali
Tehniki materijali su materijali od kojih se izrauju tehniki proizvodi i posjeduju odreene
kombinacije svojstava koja jo nazivamo i tehnikim svojstvima. Mogu se preraivati nekim od
dostupnih tehnologija obrade te su pristupani cijenom.
Svojstva materijala
Pri konstruiranju svakog proizvoda vaan korak je izbor materijala. Na izbor materijala utjeu mnogi
imbenici: geometrija i sloenost proizvoda te svojstva materijala. Neko svojstvo materijala se moe
definirati kao osobitost, tj. oznaka za razlikovanje koje pripada nekoj tvari (materijalu). Pored fizikih i
kemijskih svojstava materijala koje smatramo osnovnim svojstvima svih tvari, u strojarstvu su iznimno
vane jo dvije skupine svojstava materijala:
mehanika svojstva
tehnoloka svojstva.
Mehanika svojstva materijala mogu se definirati kao skup karakteristika materijalnih tijela koje
definiraju njihovo ponaanje kod mehanikog optereenja. Kada govorimo o strojnim elementima,
mehanika svojstva ne ovise iskljuivo o materijalu, nego i o geometriji strojnog elementa. Mehanika
svojstva utvruju se razliitim metodama ispitivanja, a u ovu skupinu spadaju svojstva materijala, kao to
su: vrstoa, statika i dinamika izdrljivost, ilavost, tvrdoa itd. Rezultati ispitivanja mehanikih
svojstava najee su temelj za odabir materijala i konstrukciju geometrije strojnih elemenata.
Tehnoloka svojstva materijala daju opis ponaanja materijala prilikom njegove obrade te iz njega
proizlazi njihova vanost. Svi se materijali ne obrauju dovoljno dobro svim tehnologijama obrade pa
nam ovi opisi (bilo kvalitativni ili kvantitativni) pomai pri odabiru materijala ili tehnologije obrade. U
ovu kategoriju svojstava materijala spadaju: livljivost, zavarljivost, oblikovljivost, rezljivost, lemljivost,
toplinska obradljivost i dr.
elik
elik je legura eljeza i ugljika iji udio ne prelazi 2%. Uz ugljik, u eliku se najee nalaze i manji
postoci elemenata silicija i mangana koje smatramo pratiocima, neistoe u obliku sumpora i fosfora i
eventualni dodatak jednog ili vie legirnih elemenata. elik se dobiva iz eljezne rude procesima koji se
odvijaju kroz nekoliko faza, a nakon toga se lijeva u kokile koje se postupcima oblikovanja
deformiranjem oblikuju u poluproizvode: limove, cijevi, profile trake, ipke itd. elici su danas vrlo
vaan tehniki materijal i ine vie od 50% ukupne proizvodnje svih tehnikih materijala vie od 800
000 000 tona godinje! Zato? elici imaju odlinu kombinaciju vanih mehanikih i tehnolokih
svojstava: vrstou, tvrdou, ilavost, rezljivost, oblikovljivost, spojivost, mogunost legiranja i promjene
svojstava i ne manje vano, relativno nisku cijenu.
elini poluproizvodi
Oznaavanje elika
Sve vrste elika, ovisno o vrsti norme, oznaene su slovima i brojkama. Danas se najee koriste oznake
prema EN normama. EN propisuje oznaavanje elika prema tri kategorije:
1. Oznaavanje elika prema njihovoj namjeni i fizikalnim i mehanikim svojstvima
2. Oznaavanje elika prema kemijskom sastavu
3. Brojano oznaavanje elika.
Brojano oznaavanje elika poklapa se s oznaavanjem elika prema DIN standardima koji se vrlo esto
koriste u naim krajevima.
Hrvatska ima svoj nain oznaavanja elika. Te se oznake sastoje od etiri osnovne znamenke te, po
potrebi, dvije dopunske. Oznake se dijele u dvije skupine: elici garantirane i elici negarantirane istoe.
Obzirom u koju skupinu elik spada, iz njegove oznake moe se direktno oitati namjena, kemijski sastav
ili mehanika svojstva.
0361
1530
4580
HRN
RSt 37-2
1.0503
1.4301
DIN
26
Obojeni metali
Metali se dijele na legure na bazi eljeza i obojene metale. U prvu skupinu spadaju elik i ljevovi na bazi
eljeza, a sve ostale metale smatramo obojenim metalima. Obojene metale najee dijelimo u tri
skupine:
1. Teki obojeni metali
2. Laki obojeni metali
3. Plemeniti obojeni metali.
Metalni materijali
bakar
olovo
elini lijev
aluminij
mjed
cink
Obojeni metali i legure na bazi obojenih metala redovito su skuplji od legura na bazi eljeza. Zbog toga
se upotrebljavaju za posebne namjene, tj. kada njihova svojstva mogu doprinijeti funkcionalnosti
predmeta.
Nemetali
Najpoznatija skupina nemetalnih materijala su polimerni materijali. To su materijali iji su bitni sastojci
makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski). Na tritu je danas prisutan veliki broj polimernih
materijala, ali generalno ih moemo svrstati u tri osnovne skupine:
1. Plastomeri
2. Duromeri
3. Elastomeri.
Platomeri
Plastomeri su polimerni materijali koji s povienjem temperature mekaju, postaju plastini i u tom se
stanju mogu lako oblikovati i obraivati. Hlaenjem plastomeri otvrdnjavaju te poprimaju oblik definiran
u plastinom stanju. Ovaj proces je mogue ponavljati, a omoguen je zbog fizikalnih i kemijskih veza u
strukturi ovog materijala
Duromeri
Duromeri su polimerni materijali koji pri zagrijavanju ne mogu mekati. Geometrija predmeta izraenog
od duromera mora se definirati pri samoj preradi materijala. Ova pojava je posljedica gusto prostorno
umreene strukture kakvu imaju ovi materijali.
Elastomeri
Elastomeri su polimeri materijali koji zagrijavanjem mekaju te imaju rahlo umreenu strukturu.
Pokazuju izrazito gumielestino ponaanje, sve do temperature kod koje poinje raspad strukture.
Osim navedene tri osnovne skupine polimernih materijala ponekad se govori i o elastoplastomerima. Ova
skupina materijala ima oblike prerade kao kod plastomera, uz izraeno svojstvo elastinosti kao kod
elastomera.
Osim polimera u skupinu nemetalnih tehnikih materijala svrstavaju se drvo, staklo, abrazivni materijali
itd. Drvo je prirodni konstrukcijski materijal koji se koristi u obraenom ili neobraenom stanju. Njegova
primjena ovisi o vrsti, nainu obrade, zatiti i sl. Staklom se smatra nekristalizirana tvar u amorfnom
stanju. Dakle, tehniki gledano, staklo je pothlaena tekuina! Uz svojstva, kao to su: odlina
propustljivost svijetla, vrlo mala toplinska i elektrina vodljivost, kemijska otpornost te niz dostupnih
tehnologija prerade i obrade, staklo ini vanu skupinu tehnikih materijala.
Sinterirani materijali
Sinteriranje je postupak spajanja estica praha reakcijama u vrstom stanju. Sinteriranjem se proizvode
materijali od sastojaka koji se drugim tehnolokim postupcima ne daju spajati ili se spajaju vrlo teko.
Mjeavina sastojaka u obliku praha (veliina zrna 0,001 do 0,5 mm) najprije se stlai visokim tlakom u
28 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
28
konani oblik, a zatim se, pri visokim temperaturama, sinterira (difuzijski stopi). Kompletan postupak
proizvodnje dijelova naziva se i metalurgija praha. Ovaj postupak najee se povezuje s proizvodnjom
oksidne i neoksidne keramike, ali ovom tehnologijom mogue je obraivati iroki spektar materijala.
Pitanja
1. to su to tehniki materijali?
2. Pored fizikalnih i kemijskih, koja su osnovna svojstva tehnikih materijala?
3. to je elik?
4. Nabrojite neke obojene metale?
5. Koja je najpoznatija skupina nemetalnih materijala?
6. Kakvi su to sinterirani materijali?
Kljuni pojmovi
tehniki materijali
elik
teki obojeni metali
laki obojeni metali
polimerni materijali
sinteriranje
Postupak lijevanja
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 29
Zatvoreni kalup
Otvoreni kalup
RAZVODNIK
30
Ocrtavanje i obiljeavanje
Ocrtavanje je proces kojim se stvarna mjera s crtea prenosi na predmet obrade. Ovaj proces prethodi
procesima rune, ali ponekad i strojne obrade. Proces slian ocrtavanju je i obiljeavanje. Obiljeavanje
najee slui za oznaavanje mjesta provrta, linija obrade ili kontrolnih toaka.
estar
visino
mjer/d
ra
crtae
igle
kutomj
er
crtaa
igla
ravnal
o
kutnik
kutnik
za
odrei
vanje
sredit
a/osi
tokalo
iljci
za
stezanj
e
32
Rezni alati
Rezni alat je alat (sredstvo) kojim runo ili strojno obraujemo materijal. Ovi alati razvijali su se kroz
cijelu povijest ovjeanstva, od kamenih otrica do suvremenih reznih alata za obradu na CNC strojevima
i obradnim centrima.
U strojarskoj struci danas ih dijelimo u tri osnovne skupine:
1. alati za sjeenje (noevi na karama, igovi i matrice na tancama)
2. alati za odvajanje estica (tokarski noevi, glodala, svrdla)
3. alati za odnoenje (elektrode za elektroerozionu obradu)
Naelno, svaki se rezni alat sastoji od reznog dijela i draa. Svaka runa ili strojna obrada zahtijeva
karakteristine rezne alate, no kod svih alata zajedniko je to da njegove karakteristike ponajvie zavise o
geometriji alata i materijalu izrade.
Pitanja
1. Koja je osnovna podjela obrade materijala skidanjem estica?
2. to je to ocrtavanje, a to obiljeavanje?
3. Nabrojite neke alate za ocrtavanje i obiljeavanje.
4. O emu ovise karakteristike reznog alata?
Kljuni pojmovi
obrada materijala skidanjem
estica
runa obrada odvajanjem
estica
strojna obrada odvajanjem
estica
ocrtavanje
obiljeavanje
rezni alat
Sjeenje
Sjeenje je runa obrada koju izvodimo alatom kojeg nazivamo sjekaem. Ba kao i svi alati za obradu
odvajanjem estica, tako i ovaj , ima otricu u obliku klina. Geometrija te otrice, kao i geometrija cijelog
alata, ovisi o materijalu koji se obrauje. Sjeenje spada u grubu obradu, a izvodi se samo kada druge
vrste obrade nisu prikladne ili izvedive.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 33
Piljenje
Piljenje je obrada materijala odvajanjem estica koji se obavlja alatom kojemu je osnovni dio list pile ili
kruna pila, a slui za odsijecanje ili dijeljenje materijala. Piljenje se izvodi runo ili strojno. Alat za
izvoenje runog piljena naziva se runa luna pila. Za vrijeme procesa piljenja zupci prodiru u materijal
i odnose estice materijala. Odvajanje estica i proces rada potpomognut je geometrijom zuba lista pile i
poloajem zuba.
rukohvat
okvir
vrsti dra lista
list pile
natezni dra lista
Turpijanje
Runi alati za izvoenje obrade turpijanja turpije, jedan su od najstarijih poznatih runih alata. Iako se
pouzdano zna da su ih koristili i Rimljani prije vie od 2000 godina i bez obzira na znaajan razvoj
tehnologije obrade odvajanjem estica, ovi alati su i danas prisutni i nezamjenjivi u svim
metalopreraivakim radionicama. Obrada turpijanjem slui za izradu razliitih oblika na metalnim,
plastinim drvenim i ostalim materijalima. Turpije se izrauju kao grube, polugrube i fine, razliitih
nazubljenja i razliitih oblika poprenih presjeka. Posebna vrsta turpija koje se koriste pri obradi mekih
materijala nazivaju se rape. Njihova je specifinost netipian nasjek , tj. geometrija otrice. Turpijanje,
kao i prethodne obrade odvajanjem estica, osim u runom, moe se izvoditi i u strojnom obliku.
34
Buenje
Buenje je obrada odvajanjem estica u svrhu izrada provrta koji kasnije slue za spajanje, voenje,
montau i ostale namjene. To je obrada koja se najee koristi kao strojna obrada, a mogue ju je izvesti
na razliitim strojevima. Kod rune obrade izvodi se runim builicama, pri emu alat vri glavno
gibanje, a obradak miruje.
Osnovni alat kod izvoenja buenja je spiralno svrdlo i slui za izradu rupa. Prema zahtjevima rupe se
kasnije jo mogu obraivati razvrtavanjem i uputanjem.
dra
rub
utor lijeb
Grecanje
Grecanje je oblik obrade odvajanjem estica alatom kojeg nazivamo grecalo. Cilja obrade je postizanje
to ravnije povrine, a vri se nakon grubljih obrada kao to su turpijanje, blanjanje i sline obrade koje
ostave hrapave povrine. Grecanje se vri na povrinama strojnih elemenata sa zahtjevom brtvljenja,
klizanja i voenja. Danas se ovaj postupak vrlo rijetko izvodi, samo u iznimnim sluajevima jer je
uspjeno zamijenjem obradom bruenja.
Izrada navoja
U strojogradnji i tehnici navoj slui za izvoenje nerastavljivih spojeva. Neke vrste navoja iznimno se
koriste i za pretvorbu rotacijskog gibanja u translacijsko . S obzirom na konstrukciju i primjenu strojnog
elementa navoji se izrauju runo ili strojno na builicama, tokarilicama, glodalicama, valjanjem,
preanjem i slinim postupcima. Za runu izradu navoja koriste se ureznici (urezna svrdla) za izradu
unutarnjih navoja te nareznice za izradu vanjskih navoja. Za oba alata potrebno je jo imati i pomoni
alat kojeg ine drai i okretai, kutnici, ablonska mjerila (kontrolnici) i sl.
Navoj moemo opisati kao krivulju koja se dobije obavijanjem kosog pravca oko valjka. Stoga, za
pravilno razumijevanje izrade i konstrukcije navoja treba ovladati terminima navojne linije, koraka
(uspona), profila navoja, smjera i vojnosti navoja.
Nareznica
Pitanja
1. Koji su osnovni dijelovi rune lune pile?
2. Koja je razlika izmeu turpije i rape?
3. Kada i zato koristimo postupak obrade grecanjem?
36
Kljuni pojmovi
sjeenje
piljenje
turpijanje
buenje
grecanje
Tokarenje
Tokarenje je strojna obrada odvajanjem estica koja se izvodi na strojevima koje nazivamo tokarilice.
Ovo je jednostavan postupak obrade koji se vrlo esto primjenjuje, a slui uglavnom za izradu rotacijskih
elemenata. Glavno kretanje pri tokarenju uvijek je kruno i izvodi ga obradak, a posmino kretanje je
pravocrtno te ga izvodi alat. Najee se kao alat koristi tokarski no, no primjenjuje se i alati za izradu i
obradu provrta.
Tokarenje se moe izvoditi na univerzalnim tokarskim strojevima tokarilicama, tokarilicama posebnih
konstrukcija (kopirne, planske, karusel, revolverske), CNC tokarilicama te tokarskim obradnim centrima.
Tokarski obradni centri su numeriki upravljani strojevi koji se koriste kod obrade kompliciranih
obradaka gdje nije zastupljeno samo tokarenje, ve glodanje, buenje i bruenje, a eli se postii visoka
tonost obraenih povrina, uz to manje stezanja.
Glodanje
Tokarenje
Glodanje
Blanjanje
Blanjanje je postupak obrade odvajanjem estica koji se koristi pri obradi vodoravnih, okomitih i kosih
povrina, utora, ploa i slinih obradaka pomou noa za blanjanje. Blanjanje se izvodi kao kombinacija
gibanja alata i obratka.
Kod kratkohodnog blanjanja glavno gibanje izvodi alat i ono je pravocrtno, a sastoji se od radnog hoda i
povratnog hoda. pomono gibanje (posmak) izvodi predmet, dok dostavno gibanje (dubina rezanja) je
omoguena kroz pomicanje alata ili obratka. Kod dugohodnog blanjanja, glavno gibanje izvodi predmet
obrade zajedno s radnim stolom, kao i posmak, dok se dubina rezanja (dostavno gibanje) odreuje
pomicanjem alata. Kod okomitog blanjanja, kojeg jo nazivamo i dubljenje, alat izvodi glavno pravocrtno
gibanje u okomitoj ravnini, a pomona gibanja izvodi predmet obrade.
38
Blanjanje
Buenje
Buenje je postupak obrade odvajanjem estica kojim se u predmetima izrauju provrti razliitih
dimenzija i kvalitete obraene povrine. Pri tome, kod buenja, ali i buenju srodnih obrada (proirivanje,
uputanje, razvrtavanje) i glavno i pomono gibanje izvodi alat. Osnovni alat za izvoenje postupka
buenja je svrdlo. Svrdla se, s obzirom na namjenu, razlikuju prema geometriji i konstrukciji otrice,
materijalu izrade, vrsti prihvata itd. Slino je i kod alata za izvoenje uputanja (uputai) te razvrtanja
(razvrtai).
Buenje se najee izvodi na alatnim strojevima builicama. Builice su dostupne u razliitim
konstrukcijskim oblicima rune, stolne, stupne, radijalne, koordinatne, redne, vievretene, horizontalne
itd.Proces buenja moe se izvoditi i na nekim drugim alatnim strojevima, npr. tokarilicama i
glodalicama.
Buenje
Provlaenje
Provlaenje je postupak obrade kojim se izrauju pravilni i nepravilni oblici, najee u jednom radnom
zahvatu. Glavno gibanje je pravocrtno i izvodi ga alat provlaka/probija, a predmet obrade miruje.
Provlaenje je jedan od novijih postupaka u strojnoj obradi odvajanjem estica. Uspjeh ovog postupka
obrade metala je u visokoj kvaliteti obrade i dobroj produktivnosti. Kod obrade dubokih rupa te ravnih i
spiralnih utora u njima, ovaj je postupak gotovo nezamjenjiv.
Provlaenje se izvodi na alatnim strojevima koji se nazivaju provlailice. konstrukcijski se dijele na
vertikalne i horizontalne te s obzirom na vrstu prigona i pogona.
Bruenje
Bruenje je postupak obrade pomou kojeg se dobiva kvalitetno obraena povrina s visokom tonou.
Bruenje se izvodi na alatnim strojevima brusilicama. Glavno gibanje u ovom procesu je kruno, izvodi
ga alat, dok su pomona gibanja esto sloena gibanja te ga izvodi ili alat ili predmet obrade. Bruenje se
izvodi alatima za bruenje brusnim ploama. Brusne ploe se sastoje od abrazivnih zrnaca koja su
povezana vezivom. Materijal abrazivnog sredstva odabire se prema namjeni, ba kao i veliina zrna tog
sredstva. Sama zrna abrazivnog sredstva nemaju pravilnu geometriju, ali zajedno s geometrijom ine
kompaktnu cjelinu odreene geometrije.
Bruenjem se izvode radnje zavrnih obrada okruglih, vanjskih i unutarnjih povrina, ravnih povrina,
profiliranih povrina, utora, navoja itd. Mogunost izvedbe pojedinih bruenja ograniene su
konstrukcijom alatnog stroja brusilice.
Bruenje
Pitanja
1. Objasnite glavna i pomona gibanja kod obrade tokarenjem.
2. to je glodanje?
3. Koja je razlika izmeu kratkohodnog i dugohodnog blanjanja?
4. to se izrauje provlaenjem?
5. Objasnite svrhu bruenja kao strojne obrade.
Kljuni pojmovi
tokarenje
glodanje
blanjanje
buenje
provlaenje
bruenje
40
Prilikom obrade materijala, zbog poveanja temperature, materijal alata postaje meki pa se poveava
troenje alata. Kako bi se smanjila temperatura otrice, dio se osloboene topline odvodi pomou
specijalne tekuine. Pored hlaenja, tekuina ima ulogu ispiranja mjesta koje se obrauje, kao i
podmazivanje dodirnih povrina obradka i alata. Iz tih se razloga ova tekuina i zove sredstvom za
hlaenje, ispiranje i podmazivanje (u daljem tekstu SHIP). Osim hlaenja, ispiranja i podmazivanja
primjena SHIP-a indirektno moe:
poveati postojanost alata,
smanjiti hrapavost obraene povrine,
smanjiti savijanje i irenje obratka,
poboljati odvod strugotine te
smanjiti sile rezanja i potroak snage.
Kod izbora i nabavke SHIP-a potrebno je uzeti u obzir: materijal obradka, materijal alata, vrste i uvjete
obrade, parametre rezanja (vea brzinavee hlaenje) te njegovu cijenu. Pored toga SHIP-ovi trebaju
ispuniti sljedee uvjete: dobro odvoenje topline, dobro podmazivanje odgovarajue povrine, da ne
djeluje tetno na zaposlenike, da ne nagriza obradak i alat, da osigura kemijsku zatitu obraene povrine
i alata od tetnog utjecaja atmosfere te olaka odvoenje strugotine iz zone rezanja.
Kod koritenja SHIP-ova vaan je i nain njegovog dovoenja na mjesto kontakta alata i obratka, a on
moe biti izveden na jedan od sljedeih naina:
slobodnim mlazom,
pod niskim tlakom,
pod visokim tlakom (zatita radnog prostora),
u struji zraka (sve ee).
U modernim tehnologijama strojne obrade razvijaju se suhe obrade (DRY machining) i obrade s
minimalnom upotrebom SHIP-a (NEAR DRY machining i MQL). Sve vie pozornosti posveuje se
SHIP-u u smislu zatite okolia. Bez obzira na povoljno djelovanje na postojanost alata, SHIP-ovi s
dodacima Cl se vie ne upotrebljavaju zbog dokazanog kancerogenog djelovanja na ovjeka. U sredinama
koje su, u smislu zatite okolia, primjereno organizirane, SHIP-ovi se skladite i oznaavaju na primjeren
naina, kao i prilikom njihovog zbrinjavanja.
Pitanja
1. Zato se koriste sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje?
2. Kod nabavke SIP-a o emu treba voditi rauna?
3. Kakav moe biti nain dovoenja SHIP-a?
4. Zato se izbjegavaju SHIP-ovi u modernim strojevima?
Korisni linkovi
Link: http://www.fuchslubrificanti.it/
Link: http://www.lytron.com/
Kljuni pojmovi
sredstvo za hlaenje,
ispiranje i podmazivanje
(SHIP)
DRY machining
NEAR DRY machining i
MQL
Bruenje
Bruenje je najzastupljeniji postupak zavrne obrade odvajanjem estica. Postupak se primjenjuje za
zavrnu obradu tvrdih povrina ravnog, cilindrinog ili profilnog oblika.
42
Bruenje
Honanje
Honanje je zavrna obrada unutranjih cilindrinih povrina (npr. cilindri motora).
Superfini
Honanje
Superfini
Lepanje
Lepanje je zavrna obrada koja se izvodi smjesom za lepanje (pasta i abrazivna zrnca).
Lepanje
Pitanja
1.to su fine obrade metala?
2. Nabrojite postupke fine obrade metala
Kljuni pojmovi
fine obrade metala
bruenje
honanje
superfini
lepanje
Rezanje limova
Rezanje lima je operacija kojom se razdvajaju limovi primjenom dviju otrica postavljenih tako, da se
jedna moe pokretati u odnosu na drugu. Najjednostavniji postupak rezanja lima je rezanje runim
karama. Ovaj postupak primjenjuje se za tanje limove, debljina do 2 mm. Runo rezanje se takoer moe
izvoditi na stolnim runim karama ili karama s protuutegom. Ploe limova veih dimenzija i debljina
reu se na strojnim karama. Strojne kare pogonjene su mehaniki ili hidrauliki, a koriste se za rezanje
limova debljina i do 25 mm. Kod limova veih debljina koriste se uglavnom neki drugi postupci rezanja:
plinsko rezanje, plazma postupak, rezanje laserom i vodenim mlazom i sl. Konstrukcijski gledano,
strojne kare su jednostavni strojevi, a uz odreeni stupanj automatizacije, osiguravaju najjednostavniji i
najbri nain rezanja limenih pozicija.
44 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
44
Ravnanje limova
Ravnanje je operacija kojom se otklanjaju odstupanja oblika nastala deformacijom prilikom izrade,
transporta ili skladitenja. Ravnanje se, s obzirom na stupanj oteenja, izvodi runo ili strojno. Runa
ravnanja se izvode jednostavnim runim alatima, a strojna na ureajima za savijanje limova uz
prilagoene alate. Oba postupka mogu se izvoditi na toplo i na hladno.
Savijanje limova
Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprenom presjeku
unutranji dio skrauje i optereen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i optereen je na vlak.
Savijanje limova se dijeli na: kruno savijanje, savijanje pod kutom (otrokutno savijanje) i profilno
savijanje.
Kruno savijanje limova izvodi se na savijaicama s tri ili etiri valjka. Geometrija poloaja valjaka,
mogunost pomicanja te kombinacija pogonskih i oslanjajuih valjaka omoguuje izradu cilindrinih ili
stoastih ploha. S obzirom na konstrukciju i veliinu stroja, pogon je runi ili mehanizirani, esto kod
ozbiljnijih strojeva i raunalom podrani.
Kutno savijanje limova izvodi se na jednostavnim ureajima s runim pogonom ili pak na mehanikim ili
hidraulikim preama. Kod svih strojeva konstrukcija alata je slina, a sastoji se od iga (gornjeg dijela
alata koji potiskuje lim) i matrice (donjeg dijela alata s utorom). Pravilnim odabirom alata (noevi i
prizme) i tehnologijom izrade (redoslijed operacija) ovakvim se postupcima mogu na jednostavan nain
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 45
izraditi profili sloene geometrije. Dananji pree za savijanje limova dolaze uz raunalnu podrku, koja
dodatno pojednostavljuje proces savijanja limova, posebno kod serijske proizvodnje elemenata.
Kutno savijanje limova: CNC hidraulina prea, prikaz alata za savijanje limova na preama
Previjanje limova je postupak koji se sastoji od niza operacija savijanja i oblikovanja bridova limova s
ciljem njihovog meusobnog spajanja. Primjenjuje se kod limova malih debljina, a za izradu lakih
limenih konstrukcija.
Pitanja
1. Navedite neke od naina rezanja limova?
2. Kako dijelimo osnovne postupke zavijanja limova?
3. Koji su osnovni dijelovi alata za kutno savijanje limova?
4. emu slui postupak probijanja limova?
5. Definirajte postupak previjanja limova.
46
Kljuni pojmovi
rezanje
ravnanje
savijanje
probijanje
previjanje
Spajanje
U strojarskoj struci spajanje materijala i strojnih dijelova izvodi se na dva naina: rastavljivim i
nerastavljivimm spojevima. Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji omoguuju
rastavljanje bez razaranja ili oteenja, a nakon toga - njegovo ponovno sastavljanje. U ovu skupinu
ubrajaju se vijani spojevi, spojevi zaticima, svornjacima, klinovima, perima te spojkama. Nerastavljivi
spojevi se ne mogu rastaviti bez oteenja dijelova, a izvode se kao zavareni spojevi, lemljeni i lijepljeni
spojevi te stezni spojevi.
Vijani spojevi
Vijani spojevi se izvode strojnim elementima, vijcima ili vijcima i maticama. Vijak ima navoj, iji se
profil ovija usponom navoja oko cilindrine jezgre zadanog promjera. Vijani spojevi su najee
upotrebljavani rastavljivi spojevi, a glavna karakteristika im je jednostavno spajanje i sastavljanje te
mogunost podeavanja sile pritezanja. Spoj se ostvaruje pritezanjem vijka/matice to izaziva
kombinaciju naprezanja unutar spoja, ali i pojavu sile trenja. Navoje dijelimo prema profilu (metriki,
cijevni, kvadratni, pilasti, trapezni, obli), smjeru profila (lijevi i desni) te prema dubini navoja koraka
na grube i fine.
Glavni elementi vijanog spoja su:
vijak
matica/cilindrini provrt s navojem
podloka ili podlona ploica
osigura (po potrebi)
Najee vrste privrsnih vijaka su:
vijak sa estostranom glavom
vijak za tono nalijeganje
vijak s valjkastom glavom
vijak s valjkastom glavom (imbus)
vijak s uputenom glavom
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 47
Vijani spoj
glava vijka
tijelo vijka
elementi spajanja
podlona ploica
matica
Zatici i svornjaci
Zatici slue za spajanje, uvrenje, dranje, centriranje, osiguranje te sline namjene kod strojnih
dijelova. U osnovi ih dijelimo na cilindrine, konusne i zasjeene zatike. Spoj zaticima temelji se na
njihovom prednaprezanju koje je posljedica njihovog upreavanja u provrte dijelova koji se spajaju.
Takoer je esta primjena i oprunih zatika. Ovi se strojni elementi ponekad koriste u kombinaciji sa
steznim spojevima.
Svornjaci su strojni elementi koji slue za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni dosjed). Pri tome, ovi
strojni dijelovi miruju u svojim uleitenjima, a gibaju se strojni elementi oko njih. Po konstrukciji se
izrauju kao cilindrini ili s glavom te se dodatno osiguravaju rascjepkama, uskonicima, signurnosnim
ploicama i sl.
48
Spojevi klinovima
Klinovi su strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remenicama, zupanicima,
polugama, spojkama itd. Spoj se uglavnom ostvaruje oblikom i silom, a najee se koriste uzduni
klinovi s nagibom te uzduni klinovi bez nagiba (pera prijenos veze samo oblikom). Postoje i popreni
klinovi koji slue za podeavanje poloaja dijelova i njihovo pritezanje ili za sastavljanje dijelova radi
prenoenja sila. U ovu skupinu spojeva mogu se svrstati i spojevi ostvareni klinastim i zupastim
vratilima te poligonalnim profilnim vratilima.
Spajanje spojkama
Spojke slue za spajanje dva uzduna vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta. Konstrukcijski se
izvode kao vrste spojke, pokretne spojke te ukljuno-iskljune spojke. vrste spojke slue iskljuivo za
spajanje vratila koja lee u istoj osi, a iskljuivanje i ukljuivanje omogueno je samo u stanju mirovanja.
Pokretne spojke slue za spajanja vratila ije se osi ne podudaraju ili se njihov poloaj mijenja tijekom
rada. Ukljuno-iskljune spojke omoguavaju prekid i uspostavu veza izmeu vratila tijekom rada.
Pitanja
1. Koja je specifinost rastavljivih spojeva?
2. Koji su elemnti vijanog spoja?
3. emu slue zatici, a emu svornjaci?
4. Koja je razlika izmeu klinova i pera?
5. Za to se koriste spojke?
Kljuni pojmovi
rastavljivi spojevi
vijani spojevi
zatik
svornjak
klin
pero
spojka
Zakivanje
Zakivanje je nerastavljivo spajanje dvaju ili vie elemenata pomou zakovice. Zakovice su strojni
elementi koji se u sirovom obliku (prije zakivanja) sastoje od struka i glave. Glava zakovice najee je
poluokruglog oblika, dok se ostali oblici glave (uputene glave, leaste glave, trapezne glave i sl.) koriste
samo u specijalnim sluajevima. Zakovice i dijelovi koji se zakivaju izrauju se od istog materijala kako
ne bi tijekom eksploatacije dolo do labavljenja spoja ili korozijskog efekta.
Standardne zakovice s poluokruglom glavom i zakovice s uputenom glavom izraene od razliitih materijala
S obzirom na materijal zakovice i njezine dimenzije (promjer ), proces zakivanja moe se vriti na toplo i
na hladno. Proces zakivanja sastoji se od pritezanja elemenata koji se spajaju (najee limovi), buenja
provrta, umetanaj zakovice i zavrnog oblikovanja glave. Sve ove operacije iziskuju veliki utroak
vremena, stoga je ova metoda nerastavljivog spajanja uvelike istisnuta postupcima zavarivanja. Ipak, jo i
danas znaajan broj spojeva u avio industriji izvodi se zakivanjem jer zavarivanje moe nepovoljno
utjecati na neka svosjtva lakih metala, a brzo i efikasno spajanje omoguuju i razni oblici zakovica
namijenjenih za spajanje tankih limova u strojogradnji i graevinarstvu poluautomatskim alatima.
50 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
50
Lemljenje
Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomou rastaljenog dodatnog
materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu. Pri lemljenju se osnovni materijal ne tali, jer ima vie talite od
dodatnog materijala. Bolji rezultati mogu se postii primjenom topitelja (praak, pasta, otopine) i/ili
zatitne atmosfere (plin ili vakuum) u kojoj se vri lemljenje.Uz kovako i ljevako zavarivanje, lemljenje
je jedan od najstarijih postupaka spajanja metala (staro koliko i dobivanje i prerada materijala, oko 5000
godina i vie). U poetku je lemljenje koriteno za spajanje dijelova nakita od zlata i platine, a kasnije i
srebra. Danas se lemljenje koristi u masovnoj proizvodnji za spajanje elika, aluminija i raznih drugih
materijala (automobilska i avionska industrija). Razvijeno je i lemljenje Zr, Ti, Be, metala s visokim
talitem, kompozitnih materijala, kao i meusobno spajanje keramike i metala.
Pitanja
1. to je zakivanje?
2. Koje su osnovne prednosti i nedostaci spajanja materijala postupkom lemljenja?
Kljuni pojmovi
zakivanje
lemljenje
52
Zavarivanje
Zavarivanje je nerastavljivo spajanje dvaju istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom,
s dodatnim materijalom ili bez njega radi dobivanja homogenog zavarenog spoja. U svakoj od
spomenutih skupina nalazi se po nekoliko stotina postupaka zavarivanja prilagoenih odreenim tipovima
proizvodnje i odreenim tipovima proizvoda.Razvoj dananjih postupaka zavarivanja povezuje se s
poetkom 19. stoljea, a vrlo intenzivan razvoj zapoinje tijekom II. svjetskog rata.
Zavarivanje je interdisciplinarna tehnologija. Za njezino potpuno razumijevanje potrebna su znanja iz
termodinamike, materijala, metalurgije, elektrotehnike, kemije. Zavarivanje je danas jedna od najee
upotrijebljenih tehnika nerastavljivog spajanja. U podruju zavarivanja izuavaju se jo neke srodne
tehnologije, kao to su navarivanje te toplinski postupci rezanja (plinsko rezanje, plazma rezanje, rezanje
laserom itd.)
54
zavarivanja, ali i sama fizika procesa, u stalnom su razvoju te su danas na tritu prisutne mnoge
modificirane izvedbe MIG/MAG procesa.
TIG zavarivanje
TIG postupak zavarivanja (Tungsten Inert Gas) je elektroluni postupak zavarivanja netaljivom
wolframovom elektrodom u zatitnoj atmosferi inertnih plinova. Toplinu potrebnu za izvoene
procesa zavarivanja osigurava elektrini luk koji se uspostavlja izmeu netaljive elektrode i
osnovnog materijala. Proces zavarivanja moe se izvoditi sa ili bez dodatnog materijala. Ovaj
postupak zavarivanja je spor, najee se izvodi runo, ali daje iznimnu kvalitetu zavarenog
spoja. Moe se izvoditi u svim poloajima te je primjenjiv na irokom spektru materijala.
Elektrootporno zavarivanje
Elektrootporno zavarivanje koristi toplinu osloboenu elektrinom strujom koja prolazi kroz otpor
(materijal koji zavarujemo), a zavarivanje se izvodi pritiskom. Pri tome se zavarivanje vri u strujnom
krugu niskog napona, a velikih jakosti struje. Pored MIG/MAG postupka, elektrootporno zavarivanje je
najvie robotiziran postupak zavarivanja, a vrlo esto zastupljen je u automobilskoj industriji.
Elektrootporno zavarivanje se izvodi kao sueono, avno, bradaviasto i tokasto.
Pitanja
1. to je zavarivanje?
2. Navedite osnovnu opremu za izvoenje plinskog zavarivanja.
3. Koja je funkcija obloge elektrode kod REL postupka zavarivanja?
4. Koje su osnovne prednosti TIG postupka zavarivanja?
5. U koju skupinu postupaka zavarivanja spada elektrootporno zavarivanje?
Korisni linkovi
http://www.iiwelding.org/
http://www.theweldinginstitute.com
Kljuni pojmovi
zavarivanje
plinsko zavarivanje
REL
MIG/MAG
TIG
elektrootporno zavarivanje
56
Svaki proizvod, pa tako i zavareni spoj kao dio zavarene konstrukcije, mora ispunjavati tri bitna uvjeta:
trajnost, pouzdanost i sigurnost. imbenice koji na to utjeu klasificiramo u tri skupine i to: metalurke;
koji se odnose na stanja osnovnog i dodatnog materijala, tehnoloke; koji se odnose na tehnologiju
zavarivanja te na imbenike ekspoatacije, tj. sve radnje koje se dogaaju u vijeku trajanja konstrukcije.
imbenici utjecaja na svojstva zavarenog spoja
Metalurki imbenici
Tehnoloki imbenici
imbenici eksploatacije
preoptereenje
okovi
korozija
erozija
utjecaj radnog medija
opasnost od okolia
Pukotine
upljine (poroznost)
Ukljuci
Nedovoljna penetracija
Pogreke oblika
Ostalo
Pitanja
1. Kako se detektiraju vidljive pogreke u zavarenim spojevima?
2. Kako se detektiraju nevidljive pogreke u zavarenim spojevima?
3. Koja je osnovna klasifikacija pogreaka u zavarenim spojevima?
Kljuni pojmovi
vidljive greke u zavarenim
spojevima
nevidljive greke u zavarenim
spojevima
osnovna klasifikacija greaka
u zavarenim spojevima
O lijepljenju
Lijepljenje je nerastavljivo spajanje elementa istih ili razliitih skupina materijala, najee nemetalnim
materijalom kojeg nazivamo ljepilom. Rije je o staroj tehnici spajanja, a poznato je da su ljepila koristili
jo i egipatski faraoni u zatiti svojeg blaga. Druga polovica 20. stoljea donosi znaajan napredak ljepila
te svrstava lijepljenje u moderne tehnike spajanja koje sve ee zamjenjuju neke druge vrste spajanja.
Postupak nerastavljivog spajanja lijepljenjem
Prednosti
mogunost spajanja razliitih vrsta
materijala
ujednaena razdioba naprezanja u spoju
istovremeno brtvljenje spojeva
nema potrebe za zavrnim obradama
postojanost na zamor, priguenje vibracija
nema unosa topline i deformacija
mogunost spajanja velikih povrina
spajanje pozicija znatno razliitih debljina
jednostavnost i brzina procesa spajanja
mogua automatizacija, ekonominost
Nedostaci
potrebna priprema povrine
niska udarna ilavost i vrstoa ljutenja
mogunost puzanja spoja
mogunost poputanja spoja kod
toplinskog djelovanja
ogranienost obzirom na temperaturu
kratkotrajno rukovanje spojevima
ogranienja u pogledu demontae spojeva
sloena kontrola postupka lijepljenja
mogue negativno djelovanje na okoli i
zdravlje
Proces lijepljenja temelji se na mehanizmima kohezije i adhezije. Mehanizam adhezije osigurava dobro
prianjanje ljepila na povrine materijala koje se lijepe, dok mehanizam kohezije osigurava postizanje
dovoljne vrstoe ljepila u ovrsnutom stanju.
58
Adhezijske sile, tj. stvaranje potrebne sile prianjanja, omoguene su kroz dobro pripremljenu povrinu
koja se lijepi, dok je za stvaranje kohezijskih sila odgovoran proces polireakcije i/ili umreavanja i/ili
hlaenja ljepila. Iz navedenog slijedi da uspjean lijepljeni spoj ovisi o vie imbenika:
svojstva ljepila
svojstva materijala i dijelova koji se lijepe
postupak i tijek lijepljenja
oblikovanje lijepljenog spoja
uvjeti optereenja itd.
Posebna pozornost kod procesa lijepljenja pridaje se pripremi povrine lijepljenja i konstrukcijskom
oblikovanju lijepljenog spoja. Oba spomenuta imbenika osiguravaju kvalitetnu i dovoljnu povrinu
lijepljenog spoja i njegovu zadovoljavajuu vrstou.
Ljepila
Ljepilo je uglavnom nemetalna tvar ija je zadaa osiguravanje spoja izmeu dva materijala ija se
struktura bitno ne mijenja. Danas je na tritu prisutan znaaj broj konstrukcijskih ljepila, a dijelimo ih :
prema kemijskom sastavu (organska i anorganska), fizikom stanju, temperaturi upotrebe, namjeni,
mehanizmu ovrsnua (kemijsko i fizikalno) itd.
Brtvljenje
Konstrukcijsko lijepljenje
Trenutno lijepljenje
Pitanja
1. to je lijepljenje?
2. Koja dva osnovna mehanizma omoguuju uspjeno lijepljenje?
3. Navedite neke primjere primjene lijepljenih spojeva u tehnici.
Korisni linkovi
http://www.loctite.com
http://www.3m.com
Kljuni pojmovi
lijepljenje
ljepilo
60
Pri
Spomenuti presjeci spadaju u jednostavne presjeke s obzirom da su nastali presijecanjem samo jednom
presjenom ravninom. Presjeci koju nastaju presijecanjem dviju ili vie presjenih ravnina nazivaju se
sloeni presjeci.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 61
Ploha koja je nastala zamiljenim presijecanjem, odnosno onaj dio predmeta koji se nalazi na presjenoj
ravnini, oznaava se rafiranjem. Ovisno o vrsti materijala koji je presjeen, koriste se razliite rafure.
U veini sluajeva u strojarstvu se radi o metalnim predmetima. rafura metalnog predmeta crta se
62 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
62
Pitanja
1. to je presjek?
2. Nabrojite vrste presjeka.
3. Kako se oznaava i rafira presjek?
Kljuni pojmovi
presjek
rafiranje
rafura
Pomou detalja uveano se prikazuju karakteristini dijelovi predmeta. Detalj mora imati ime i mjerilo u
kojem je nacrtan.
U detalju se predmet moe nacrtati i u presjeku.( slika dolje ).
Na slici a) je pojanjen zarez osovine potreban da se rukavac (lijeva strana) kvalitetno obradi, a na slici b)
pojanjen je zavretak unutarnjeg navoja. U osnovnoj projekciji ti dijelovi nisu mogli biti jasno predoeni
zbog malih dimenzija, a i kotiranje bi bilo gotovo nemogue. Dio predmeta koji se eli pojasniti oznaen
je krunicom i velikim slovom s kraja abecede, a iznad poveane slike dijela predmeta stavlja se slovo
kojim je isti oznaen (npr. X) i mjerilo u kojemu je slika nacrtana.
Prikaz vratila pomou detalja crtanih u presjeku prikazan je na slici dolje, iako oznaene zone na crteu
nisu u presjeku. Sredinje gnijezdo izrauje se prema standardu, a slui za uvrivanje obratka na alatni
stroj pomou iljka.
64
Pitanja
1. to je detalj?
2. Zato se neki dijelovi predmeta prikazuju zasebno, kao detalji?
3. Kako se prikazuju detalji na nacrtima?
Kljuni pojmovi
detalj
Hrapavost povrine
Hrapavost povrine je skup svih mikrogeometrijskih nepravilnosti na povrini predmeta. Te
nepravilnosti su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta. Nepravilnosti su najee
prouzrokovane postupkom obrade, ali mogu biti prouzrokovane i nekim drugim utjecajima.
Profil povrine
Hrapavost povrine odreuje se pomou srednjeg odstupanja profila hrapavosti (Ra), srednje visine
neravnine (Rz) i najvee visine neravnina (Rmax) na referentnoj duljini profila (l). Veliine Ra, Rz i Rmax
izraavaju se u milimetrima. Ra, Rz i Rmax meusobno su zavisne veliine. Na temelju iskustvenih
podataka dobiveni su izrazi koji ih povezuju:
;
Polazite za odreivanje prvih dviju veliina (Ra i Rz) je srednja linija profila m. Srednja linija profila m
prolazi kroz profil tako da je sredina svih izboina i udubina na referentnoj duljini.
Srednje odstupanje profila (Ra) je srednja aritmetika udaljenost profila od srednje linije profila bez
obzira na predznak.
Srednja visina neravnina (Rz) je razlika izmeu srednje aritmetike vrijednosti pet najviih i pet najniih
toaka unutar referentne duljine profila l.
Najvea visina neravnina (Rmax) je visinska razlika izmeu najvie i najnie toke profila.
Oznakom ili simbolom na tehnikim crteima se oznauju odreene povrine kako bi se propisala njihova
hrapavost i nain obrade za njezino postizanje.
Oznake hrapavosti povrine na crteima:
66
Zahtjeve za stanjem povrine treba postaviti samo jednom za odreenu povrinu, na jednoj projekciji.
Ako je mogue, na istu projekciju, gdje su kotirane i tolerirane veliina ili poloaj i to to blie da se to
bolje uoe.
Grafiki simbol za sve povrine izratka (Zahtjev za hrapavost est povrina predstavljenih konturom izratka.
Kontura na crteu (lijevo) predstavlja est povrina prikazanih na 3D prikazu (desno) izratka - ne predstavlja
prednju i stranju povrinu!)
Pitanja
1. to je obraena povrina?
2. to je hrapavost povrine?
3. Kako se odreuje hrapavost povrine?
Kljuni pojmovi
obraena povrina
hrapavost povrine
srednje odstupanje profila
(Ra)
srednja visina neravnina
(Rz)
pripadajui dio - bez ikakve dorade. Meutim, nemogue je izraditi dva strojna dijela potpuno jednakih
izmjera koje bi se poklapale na dijelove tisuitog dijela milimetra. Ako se to ipak dogodi, radi se o
sluajnosti, a ne o zahtjevu proizvodnje. Osim toga, visoka tonost nije ekonomina jer znatno
poskupljuje proizvodnju. To uvjetuje uvoenje nekog sustava u smislu tonosti izmjera i eljenog
dosjeda. Ovaj zahtjev je osobito naglaen kod proizvodnje u kojoj se esto sklapaju u strojnu cjelinu
proizvodi razliitih tvornica. Zbog toga industrijska proizvodnja doputa da se dijelovi koji rade skupa,
izrauju unutar dviju graninih izmjera, tj. s doputenim odstupanjima, tzv. tolerancijama. Tolerancijama
je propisano koliko se i u kojem smjeru moe odstupati od nazivne izmjere navedene kotom na tehnikom
crteu, a da se ipak odri funkcionalnost i izmjenjivost strojnih dijelova.
68
je bez predznaka. Tolerancijsko polje je u grafikom prikazu podruje izmeu najvee i najmanje
doputene izmjere.
30+0,020
-0,015
D, d = 30 - nazivna
nazivnamjera
mjera
Es, es = +0,020
Ei, ei = -0,015
Dmax, dmax = 30 + 0,020 = 30,020
Dmin, dmin = 30 - 0,015 = 29,985
Znak
Broj +0,020 znai da je najvea doputena izmjera za 0,020 mm vea od 30 mm i naziva se gornje
odstupanje od nazivne izmjere.
Broj -0,015 znai da je najmanja doputena izmjera za 0,015 mm manja od 30 mm i naziva se donje
odstupanje od nazivne izmjere. Iz primjera se vidi da je najmanja doputena izmjera 29,985 mm, a
najvea doputena izmjera 30,020 mm. Svaka izmjera izmeu 29,985 mm i 30,020 mm ukljuujui i te
dvije izmjere je dobra izmjera.
Oba odstupanja (gornje i donje) ispisuju se istim brojem decimala osim u sluaju kada je jedno odstupanje nula.
Pitanja
1. to je tolerancija?
2. Navedite osnovne pojmove (elemente) tolerancije?
3. to je vanjska i unutarnja izmjera?
Kljuni pojmovi
tolerancija
tolerancijsko polje
Elementi strojeva
Svaki stroj je sastavljen od odreenog broja dijelova, koji su skladno povezani u cjelinu. Svaki dio
obavlja tonu odreenu funkciju. Koliko god, na prvi pogled, izgledali razliito ( po obliku, veliini,
funkciji i namjeni) ima veliki broj jednakih ili slinih dijelova, sklopova ili podsklopova, s istom
funkcijom, koji se u radu podvrgavaju jednakim zakonima. Takvi dijelovi, sklopovi, podsklopovi,
skupine i podskupine koji zbog funkcije stroja izvravaju razliite osnovne funkcije nazivaju se elementi
strojeva. Svaki stroj moe se ralaniti na strojne dijelove, sklopove,skupine strojnih dijelova i sklopova
i elemente.
70
Strojni dio je osnovni dio stroja, koji obavlja tonu odreenu funkciju skupa s drugim osnovnim
dijelovima (vijak, matica, zakovica, cijev, vratilo, osovina, opruga, zupanik, itd.). Strojni dio nije
mogue rastaviti na jednostavnije dijelove.
Sklop stroja je povezani skup vie strojnih dijelova, koji obavljaju odreenu funkciju u sastavu stroja
(ventil, zakovica, mehanizam za brisanje vjetrobranskog stakla kod automobila i sl..).
Skupina je povezani skup vie strojnih dijelova i sklopova, koji obavljaju skupnu funkciju (motor,
zupasti mjenja, naprava za dizanje tereta kod dizalica i sl.).
Element stroja je funkcionalna cjelina, koja kod razliitih strojeva obavlja odreenu elementarnu
(jednostavnu) funkciju. Element stroja moe biti sam strojni dio (vijak, matica, opruga, osovina, vratilo
itd.), ali isto tako i sklop stroja (klipnjaa, kotrljajui leaj) ili skupina (spojka, konica, mjenja itd.).
Opi (univerzalni) elementi stroja su strojni elementi, koji se upotrebljavaju kod razliitih strojeva (vijci,
zakovice, pera, klinovi, vratila, osovine, opruge, zupanici, leita itd.).
Posebni elementi strojeva su elementi strojeva, koji se upotrebljavaju samo kod posebnih vrsta strojeva
(elementi motornih vozila, elementi alatnih strojeva, elementi motora s unutranjim izgaranjem, elementi
parnih ili plinskih turbina, elementi hidraulikih strojeva itd.).
strojni dio
sklop stroja
Skupina stroja
zavareni spojevi
lemljeni spojevi
vijani spojevi
zakovini spojevi
stezni spojevi
oblikovni spojevi
Elementi za prijenos
osovine i vratila
leajevi
spojke
tarni prijenosnici
remenski
prijenosnici
opruge
amortizeri
cijevi
spojni elementi
cijevi
mjerila
Elementi strojeva
specijalne primjene
elementi motornih
vozila
elementi stapnih
strojeva
elementi hidraulinih
pogona
elementi krunih
pogona
elementi dizalica i
spojevi klinovima
zupani
prijenosnici
lanani
prijenosnici
senzori
aktuatori
transportnih ureaja
elementi alatnih
strojeva
Pitanja
1. Od kojih funkcionalnih cjelina se sastoji stroj?
2. to su elementi strojeva?
3. Kako se dijele elementi strojeva ?
Kljuni pojmovi
element stroja
strojni dio
sklop stroja
skupina stroja
72
Nerastavljivi spojevi
Spojeve u strojarstvu dijelimo u : nerastavljive spojeve i rastavljive spojeve.Nerastavljivi spoj je spoj
gdje se sastavljeni dijelovi ne mogu rastaviti bez razaranja ili oteenja. U ovu skupinu spojeva spadaju:
1. Zavareni spojevi
2. Lemljeni spojevi
3. Lijepljeni spojevi
4. Zakovini spoj
5. Stezni spojevi
Zavarivanje
Zavarivanje je danas jedna od najvanijih tehnika spajanja. To je nerastavljivo spajanje istorodnih ili
raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s dodatnim materijalom ili bez njega. U odnosu na neke
druge tehnike spajanja (npr. spajanje zakovicama) spajanje zavarivanjem osigurava manju masu
konstrukcija uz jednaka doputena optereenja, a smanjuje se i broj radnih operacija kod izvoenja
procesa. Prednost manjeg utroka materijala pokazuje i kod primjene zavarivanja kao zamjene za neke
druge tehnologije pri izradi raznih strojnih dijelova (npr. kod lijevanja).
Zavarivanje se moe primijeniti na irokom spektru konstrukcijskih materijala, od kojih veina otpada na
metalne materijale. To je omogueno u nekoliko stotina vrsta postupaka zavarivanja, a njihov razvoj je i
dalje vrlo intenzivan. Postupci zavarivanja dijele se u dvije velike skupine: postupci zavarivanja pritiskom
i taljenjem. Iz skupine postupaka taljenjem najee se upotrebljavaju elektroluni postupci, dok iz
skupine postupaka pritiskom su to postupci elektrootpornog zavarivanja.
Lemljeni spojevi
Lemljenje je nerastavljiva tehnika spajanja srodna zavarivanju, ali se odvija pomou dodatnog
rastaljenog materijala (lema) ija je toka taljenja nia od toke taljenja materijala koji se spaja. Ne
taljenje osnovnog materijala je ujedno i velika prednost ovog postupka jer je utjecaj na strukturu (a time i
svojstva) osnovnog materijala puno manji, nego je to u postupku zavarivanja. Ovaj se postupak dijeli u
dvije osnovne skupine; meko i tvrdo lemljenje, a rjee se spominje i tzv. visokotemperaturno lemljenje.
Osnovni kriterij pri tome je radna temperatura, tj. minimalna temperatura u procesu spajanja na
osnovnom materijalu. Proces lemljenja se izvodi s dodatnim materijalom lemom, a uz to se koriste i
topitelji, ponekad i zatitni plinovi koji osiguravaju kvalitetnu pripremu i zatitu spoja. Postupci lemljena
se uglavnom izvode kao:
plameno lemljenje
lemljenje pomou lemila
lemljenje uranjanjem
lemljenje u pei
otporno lemljenje.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 73
Lijepljenje
Lijepljenje je est i suvremeni nain spajanja dijelova, a ubraja se u skupinu nerastavljivih postupaka
spajanja i provodi se najee bez zagrijavanja. Lijepljenje se izvodi na istorodnim, ali i raznorodnim
materijalima, a vrlo esto u uvjetima kada bi neki drugi postupci spajanja nepovoljno utjecali na svojstva
konstrukcije (mehanika, eksploatacijska i sl.). Lijepljenje se izvodi ljepilima koja se razlikuju po svom
kemijskom sastavu, fizikom stanju, temperaturi upotrebe, namjeni, mehanizmu ovrivanja itd. Proces
ostvarivanja spoja temelji se na fizikalno-kemijskim reakcijama osnovnog materijala (dijelova koji se
lijepe) i dodatnog materijala (ljepila). Iako se lijepljenje kao nain spajanja koristio i prije 6000 godina,
ono spada u suvremene postupke spajanja zbog vrlo intenzivnog razvoja u drugoj polovici 20. stoljea te
sve veim podrujima primjene u kojima sve ee zamjenjuje konvencionalne metode spajanja.
Zakovini spojevi
Zakovini spojevi sve vie su zamijenjeni nekom od drugih metoda spajanja. Zakivanje trai dodatne
radnje u procesu spajanja (npr. buenje, samo oblikovanje spoja), veliki utroak rada pa se u veini
sluajeva zakivanje zamijenilo zavarivanjem. Do sredine prolog stoljea, zakivanje je bila neizbjena
tehnika u izradi strojarskih konstrukcija pa se i danas mogu vidjeti mostovne i sline konstrukcije
izvedene zakovinim spojevima. I poznate graevine ( npr. Eiffelov toranj) ili brodovi( npr. Titanic)
spajane su zakovicama.Danas ima vanu ulogu u zrakoplovnoj industriji zbog toga to neke druge tehnike
spajanja znaajno utjeu na svojstva osnovnog materijala te konstrukcije openito. Jo uvijek se esto
koristi u graevinarstvu, domainstvu i sl., iako je u posljednje navedenom podruju sve vie zastupljeno
lijepljenje.
Golden Gate most, San Francisco elina konstrukcija izvedena zakovinim spojevima
74
Stezni spojevi
Stezni spojevi su posebna vrsta nerastavljivih spojeva iji su spojevi izdrljivi, otporni na vibracije,
udarna i promjenjiva optereenja. Ovom tehnologijom spajanja uglavnom se spajaju rotirajui dijelovi
(lopatice, leajevi, rotori, ventilatori i sl.) s osovinama i vratilima. Spoj se ostvaruje dimenzijski, tj.
tolerancijama strojnih dijelova koji se spajaju.Spoj je osiguran kroz tzv. preklop, koji se pri montai
kompenzira zagrijavanje vanjskog ili pothlaivanjem unutarnjeg elementa. Ovo je nain spajanja koji je
vrlo est u strojogradnji, a u samo nekim sluajevima mogu ga zamijeniti suvremena ljepila.
Pitanja
1. Nabrojite vrste nerastavljivih spojeva.
2. Usporedite postupke zavarivanja i lemljenja.
3. Kakvi su to stezni spojevi?
Kljuni pojmovi
zavarivanje
lemljenje
lijepljenje
zakivanje
stezni spoj
Rastavljivi spojevi
Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji omoguuju rastavljanje bez razaranja
ili oteenja, a nakon toga njegovo ponovno sastavljanje. Osnovne skupine elemenata strojeva koji ine
ovakve spojeve su
1. Vijani spojevi
2. Spojevi zaticima i svornjacima
3. Spojevi klinovima
4. Spojevi spojkama
Vijani spojevi
Vijani spojevi se izvode strojnim elementima vijcima ili vijcima i maticama. Vijak ima navoj, iji se
profil ovija usponom navoja oko cilindrine jezgre zadanog promjera. Vijani spojevi su najee
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 75
Vijani spoj
glava vijka
tijelo vijka
elementi spajanja
podlona ploica
matica
Zatici i svornjaci
Zatici slue za spajanje, uvrenje, dranje, centriranje, osiguranje te sline namjene kod strojnih
dijelova. U osnovi ih dijelimo na cilindrine, konusne i zasjeene zatike. Spoj zaticima temelji se na
njihovom prednaprezanju koje je posljedica njihovog upreavanja u provrte dijelova koji se spajaju.
esta je primjena i oprunih zatika. Ovi se strojni elementi ponekad koriste u kombinaciji sa steznim
spojevima.
76 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
76
Svornjaci su strojni elementi koji slue za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni dosjed). Pri tome, ovi
strojni dijelovi miruju u svojim uleitenjima, a strojni elementi se gibaju oko njih. Po konstrukciji se
izrauju kao cilindrini ili s glavom te se dodatno osiguravaju rascjepkama, uskonicima, signurnosnim
ploicama i sl.
Spojevi klinovima
Klinovi su strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remenicama,
zupanicima, polugama, spojkama itd. Spoj se uglavnom ostvaruje oblikom i silom, a najee se
koriste uzduni klinovi s nagibom te uzduni klinovi bez nagiba (pera prijenos veze samo
oblikom). Takoer, postoje i popreni klinovi koji slue za podeavanje poloaja dijelova i
njihovo pritezanje ili za sastavljanje dijelova radi prenoenja sila. U ovu skupinu spojeva mogu
se svrstati i spojevi ostvareni klinastim i zupastim vratilima te poligonalnim profilnim
vratilima.
Spajanje spojkama
Spojke slue za spajanje dva uzduna vratila s ciljem prijenosa okretnog momenta.
Konstrukcijski se izvode kao vrste spojke, pokretne spojke te ukljuno-iskljune spojke. vrste
spojke slue iskljuivo za spajanje vratila koja lee u istoj osi, a iskljuivanje i ukljuivanje
omogueno je samo u stanju mirovanja. Pokretne spojke slue za spajanja vratila ije se osi ne
podudaraju ili se njihov poloaj mijenja tijekom rada. Ukljuno-iskljune spojke omoguavaju
prekid i uspostavu veza izmeu vratila tijekom rada.
Pitanja
1. Koja je specifinost rastavljivih spojeva?
2. Koji su elemnti vijanog spoja?
3. emu slue zatici, a emu svornjaci?
4. Koja je razlika izmeu klinova i pera?
5. Za to se koriste spojke?
Kljuni pojmovi
rastavljivi spojevi
vijani spojevi
zatik
svornjak
klin
pero
spojka
Osovine i vratila
Osovine su strojni elementi koji nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelove (remenice, zupanici
i sl.) Osovine mogu mirovati, tako da se smjeteni dijelovi na njima ne okreu ili da rotiraju zajedno sa
privrenim strojnim dijelovima. Osovine mogu biti optereene samo na savijanje i ne prenose strojni
element.
Vratila, kao i osovine, na sebi nose strojne dijelove, ali se ti dijelovi stalno okreu te prenose okretni
moment. Optereena su na savijanje i uvijanje.
78
Leajevi
Leaj je strojni element koji slui za voenje pokretnih strojnih dijelova (osovine, vratila). Prenosi
vanjska optereenja ili sile izmeu tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema njima.
Prema vrsti trenja, leajevi se dijele na:
klizne leajeve (funkcija je omoguena kroz trenja klizanja)
valjne leajeve (funkcija je omoguena kroz trenja valjanja)
Klizni leaj omoguuje voenje pokretnih strojnih dijelova i prijenos optereenja s rukavca osovine ili
vratila na posteljicu leaja. Klizne povrine podmazane su uljem, a rjee mau ili krutim sredstvima za
podmazivanje. Prema djelovanju optereenja razlikuju se radijalni i aksijalni klizni leajevi. Radijalni
leajevi nazivaju se jo i noseim leajevima, dok se aksijalni nazivaju uporni ili potporni leajevi.
Postoje jo i klizni leajevi za voenje koji slue samo za voenje, a ne prenose nikakva vanjska
optereenja
Valjni leaj, kao i klizni leaj, osigurava voenje pokretnih strojnih dijelova, umetnutih u odgovarajue
kuite. Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena, izmeu kojih se, u odgovarajue oblikovanom
kavezu, vrte valjna tijela. Meu valjnim tijelima prevladava trenje valjanja. Valjni leajevi mogu
istovremeno prenositi radijalno i aksijalno optereenje, samo radijalno ili samo aksijalno . S obzirom na
vrstu valjnih tijela, dobivaju i imena: kuglini, valjkasti, bavasti, igliasti itd.
Klizni leaj
Valjni leaj
Spojke
Spojka je strojni element koji slui za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina ili vratila u svrhu
prenoenja okretnog momenta. Osim prenoenja momenta, spojke osiguravaju:
kompenzaciju odstupanja osi vratila ili osovina
priguenje vibracija, titranja, oscilacija
osiguranje od preoptereenja i sl.
Obzirom na konstrukciju i primjenu, spojke se dijele na:
neelastine spojke kruti prijenos okretnog momenta
o vrste spojke
o pomine (kompenzacijske)
elastine doputaju uvijanje i elastino prenose moment
tarne okretni moment prenose trenjem
hidromehanike spojke okretni moment prenosi se mlazom fluida
specijalne spojke.
Elastina spojka
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 79
Remenski prijenos
Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja izmeu vratila, a naroito su prikladni za vee razmake
osi vratila. Zbog elastinosti remena, remenski prijenosi rade gipkije, nego lanani i zupani prijenosi.
Ovakav prijenos snage osigurava miran rad, bez buke, a strojni elementi koji se koriste pri remenskom
prijenosu (remenice i remenje) spadaju u jedne od najjeftinijih prijenosnika snage. Vrsta i materijali
izrade remenica i remenja odabiru se iskljuivo prema namjeni prijenosnika snage, tj. uvjetima
eksploatacije, uz uvjet da kombinacija materijala remena i remenice osigurava dovoljan koeficijent trenja
kako bi se sile i okretna gibanja uope mogla prenijeti s jednog vratila na drugo (osim kod zupastog
remena). Remeni i remenice, osim po vrsti materijala, razlikuju se i prema samoj konstrukciji, pa tako
razlikujemo valjkasto, plosnato, klinasto i zupasto remenje i remenice.
Lanani prijenos
Kod lananog prijenosa, prijenos se vri pomou veze oblikom. Ovaj prijenos upotrebljava se u uvjetima
gdje je remenski prijenos onnemoguen zbog loih prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi. Ovi
prijenosnici s manjim obuhvatnim kutovima prenose znatno vee sile u usporedbi s remenskim
prijenosnicima. Ipak, lanani prijenosi su esto skupi, imaju malu elastinost te zahtijevaju sloenije
odravanje. Lanani prijenos sastoji se od lanca i lananika. Lanci se dijele u dvije skupine: zglobni i
lankasti. Zglobni lanci (sa svornjacima, rastavljivi, Gallov, valjkasti, s tuljkom, zupasti itd.)
upotrebljavaju se kao pogonski lanci, dok se lankasti lanci koriste samo pri podizanja tereta.
Zupani prijenos
Lanani prijenos
Zupanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomou veze oblikom, tj. zahvata zubi.
Zupanom prijenosu nije potreban dodatni elemnt kao to je to kod remenskog prijenosa bio remen, tj.
lanac kod lananog prijenosa. O zupanom prijenosu govorimo kada se u sprezi nau najmanje dva
zupanika. Kod zupanog prijenosa razlikuju se:
prijenosnici sa stalnim prijenosnim omjerom
mjenjai brzina
razdjelni prijenosi.
Prema meusobnom poloaju osi vratila, zupanici mogu imati sljedee oblike:
elnici (paralelna vratila)
ozubnice (promjena krunog gibanja u pravocrtno)
stonici (vratila koja se sijeku)
vijani zupanici (mimosmjerna vratila)
puevi i puna kola (mimosmjerna vratila, najee 90 )
80 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
80
Zupani prijenos
Pitanja
1. Koja je razlika izmeu osovina i vratila?
2. U koje dvije osnovne skupine dijelimo leajeve obzirom na njihovu konstrukciju?
3. emu slue spojke?
4. Usporedite remenske, lanane i zupane prijenosnike.
Kljuni pojmovi
osovine
vratila
leaj
spojka
remenski prijenos
lanani prijenos
zupani prijenos
meusobno povezana lana nazivaju se kinematikim parom. Kinematiki parovi razlikuju se prema vrsti
veze, odnosno prema tomu, koliko im stupnjeva slobode gibanja veza doputa. Nevezano, tj. slobodno
tijelo u prostoru ima ukupno est stupnjeva slobode gibanja: tri komponente translacije i tri rotacije.
Najmanji broj stupnjeva slobode imaju rotacijski, translacijski i vijani kinematiki parovi (jedan), a
najvei ih ima kinematiki par ( pet ) a ine ga dva lana u slobodnom dodiru u prostoru.
Mehanizmi se prema funkcionalnoj namjeni i konstrukcijskim karakteristikama dijele na:
polune mehanizme
krivuljne mehanizme
vijane mehanizme
Poluni mehanizmi imaju za lanove poluge, meusobno povezane zglobovima. Poluga je vrsto tijelo,
najee u obliku ravna ili zakrivljena tapa, koje se pod utjecajem sila moe zakretati oko jedne osi.
Jedan je od najjednostavnijih takvih mehanizama - zglobni etverokut, sastoji se od etiriju lanova
meusobno povezanih rotacijskim zglobovima. Promjenom duljina pojedinih lanova i zamjenom
nepominoga lana (inverzijom) mogu se kod toga jednostavnog mehanizma ostvariti razliita gibanja
pogonskog i radnog lana. Kod polunog mehanizma, poluge se translacijski i/ili rotacijski pomiu oko
nepominog lana, odnosno u zglobu i na taj nain pretvaraju translacijsko gibanje u rotacijsko i obrnuto.
Krivuljni mehanizmi nalaze vrlo iroku primjenu kod razliitih tehnolokih procesa. Prijenos gibanja
ostvaruje se dodirom pogonskog i radnoga lana, a odabirom oblika pogonskoga lana (grebena) mogu se
ostvariti gotovo sve vrste gibanja koje se pojavljuju u tehnikoj primjeni. Uz pomo krivuljnih elemenata,
koristei njihove mehaniki izvedene krivulje, prenosi se gibanje s pogonske na pogonjenu stranu.
82
Bregasti mehanizam
Krivuljni mehanizam
Bregasta osovina pokree se koljenastim vratilom preko remenskog prijenosa. Okretanjem bregaste
osovine, brjegovi osovine potiskuju ventile prema dolje, a opruge na ventilima vraaju ventil u poetni
poloaj. Bregastim mehanizmom se rotacija, okretanje bregaste osovine, pretvara u translaciju ventila.
Vijani mehanizmi koriste se za prijenos i pretvorbu krunog gibanja u pravocrtno i obrnuto. Uz
njihovu pomo postiu se velike aksijalne sile pri malim momentima vrtnje, npr. u vijanim vretenima i
napravama za posmak u strojevima za obradu, vijanim preama, vijanim dizalima, ventilima, kripcima
i sl. Pokretni navojni spoj ine: navojno vreteno, koje je obino vee duine i odgovarajua pomina
matica.
Pitanja
1. to je mehanizam?
2. Navedite neke mehanizme.
3. Objasnite razliku izmeu polunih, krivuljnih i vijanih mehanizama.
Kljuni pojmovi
mehanizam
poluni mehanizam
krivuljni mehanizam
vijani mehanizam
to je to toplinska obrada?
Toplinski obradu ini niz postupaka kojima se nekoj leguri mijenjaju svojstva tako da se ona u krutom
stanju podvrgne kontroliranom slijedu ugrijavanja i hlaenja da bi se njezina struktura, u odnosu na
poetnu - promijenila. Dakle, osnovni parametri svake toplinske obrade su temperatura i vrijeme, a cilj
ovakvih procesa je promjena strukture koja rezultira promjenom nekih vanih svojstava materijala, kao
to su tvrdoa, ilavost, otpornost na troenje itd.
Kaljenje
Kaljenje je postupak toplinske obrade elika koji se sastoji od zagrijavanja elika na odreenu
temperaturu kaljenja, zadravanja na toj temperaturi i naglog hlaenja pri emu se stvara posebno tvrda
struktura u materijalu koju nazivamo martenzitnom strukturom. Ovo je jedna od najeih toplinskih
obrada elika, a elik nakon kaljenja postaje tvrd, krhak i otporan na troenje.
arenje
arenje je postupak kojim materijal zagrijavamo na odreenu temperaturu, a nakon toga se najee
kontrolirano sporo hladi. Razliitim postupcima arenja postie se homogenizacija strukture, mijenja se
raspored i veliina kristalnih zrna, smanjuju se unutarnje napetosti, a raste ilavost materijala. Postupci
arenja su tipini primjeri toplinskih obrada koje se primjenjuju nakon nekih drugih tehnologija obrade
koje su za posljedicu imale nepovoljnu promjenu strukture materijala.
84
Primjer povrinske toplinske obrade zupanika i reznih alata modificiranih toplinskim postupcima prevlaenja
Zanimljivo
U posebnu skupinu toplinskih obrada spadaju i obrade precipitacijskim ovrsnuem. Precipitacijsko
ovrsnue je jo jedan od mehanizama koji inenjeri imaju na raspolaganju za promjenu strukture
materijala i poboljavanje mehanikih svojstava. Ova je pojava otkrivena sasvim sluajno 1906. godine
na legurama na bazi aluminija. Naime, utvreno je da se nekim aluminijskim legurama zagrijanim na
500 C te potom hlaenim u vodi, struktura dodatno mijnja - tek nakon nekoliko dana! Prva znaajna
upotreba ovakvim materijala koji su uz malu gustou davali i zavidnu vrstou bila je izrada konstrukcija
za zrane brodove cepeline.
Pitanja
1. Objasnite pojam toplinske obrade.
2. Koje su osnovne skupine toplinskih obrada?
3. to je kaljenje?
4. to je arenje?
5. emu slue postupci modifikacija povrinskih slojeva strojnih elemenata?
Kljuni pojmovi
toplinska obrada
kaljenje
arenje
86
Podjela korozije
Prema mehanizmu djelovanja korozija se dijeli na:
a) kemijsku
b) elektrokemijsku
a) Kemijska korozija
Do kemijske korozije dolazi uslijed izravnog spajanja atoma metala s atomima sredine koja ga okruuje.
Proces tee tako, da se molekule kisika adsorbiraju na povrinu bakra, raspadaju se u atome (O2 = O +
O), pa atom kisika oduzima elektron dvama atomima bakra (2Cu - 2e = 0-- ) i gradi molekulu bakarnog
oksida (Cu2O). Simboliki izraen proces glasi ovako:
4Cu + O2 = 2Cu2O
Na ovaj nain stvoren molekularni sloj bakrenog oksida proputa kisik pa se korozija nastavlja u dubini.
b) Elektrokemijska korozija
Kod elektrokemijske korozije odigravaju se slini procesi kao kod galvanskog elementa.Galvanski
element sastoji se od jedne Cu i Zn ploe i elektroprovodne tekuine, elektrolita (slika). Ovakav spoj ili
galvanski element stvara elektrini napon. Kada je strujno kolo zatvoreno, onda elektrina struja izvan
elementa tee od pozitivnog pola (Cu) prema negativnom polu (Zn), a u samom elektrolitu od negativnog
prema pozitivnom polu. Cink se kao metal negativnog pola razjeda (troi), a metal pozitivnog pola ostaje
nepromijenjen.
Galvanske elemente mogu stvoriti svi metali, pod uvjetom da se meusobno razlikuju.Dva ista metala ne
stvaraju nikakav napon. Koliki e se napon uspostaviti, ovisi od vrste metala koji obrazuju galvanski
element. Primjerice, element sastavljen od bakra i cinka daje napon od 1,13 Volti (koritenjem elektrolita
odreenog sastava).
Pitanja:
1. to je korozija i zato se javlja?
2. Kako bi definirali kemijsku i elektrokemijsku koroziju?
3. Moe li se proces korozije usporiti i kako?
Korisni linkovi
Link: http://corrosionjournal.org
Link: http://corrosion.org/
Kljuni pojmovi
korozija
kemijska korozija
elektrokemijska
korozija
zatita od korozije
88
Kovanje
Kovanje je obrada materijala bez odvajanja estica kod koje se promjena oblika i dimenzija vri
udarcima bata po otkivku koji je poloen na nakovanj. Obrada je ee u toplom stanju, ali moe biti i u
hladnom . Prema nainu na koji se obavlja preoblikovanje, postoji:
runo kovanje
strojno kovanje
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 89
Runo kovanje je postupak preoblikovanja materijala udarcima kovakog ekia po otkivku. Otkivak se
zagrije u kovakoj vatri do bijelog sjaja. Kovakim kljetima se vadi iz vatre i polae na nakovanj.
Otkivak postupno mijenja oblik i dimenzije pod udarcima ekia. Tonost dimenzija, oblika, kvaliteta
proizvoda i koliina ovise iskljuivo o preciznosti i iskustvu kovaa.
Strojno kovanje je moderniji nain kovanja. Omoguava kovanje od najmanjih otkivaka do otkivaka vrlo
velikih dimenzija. Dimenzije otkivka ovise samo o veliini stroja. Postupak moe biti u toplom i
hladnom stanju. Za kovanje u toplom stanju u procesu proizvodnje potrebne su i kovake pei.
Runo i strojno kovanje moe se izvoditi kao slobodno kovanje i kovanje u ukovnjima (kalupima).
Kovanje u ukovnjima
Valjanje
Valjanje je postupak oblikovanja deformiranjem kod kojega se lijevani blok materijala (ingot) proputa
izmeu okretajuih valjaka smanjujui mu presjek. Blok poprima eljeni oblik, a istovremeno se
materijalu poboljavaju mehanika svojstava. Postupak zapoinje valjanjem ingota u poluproizvode.
Valjati se moe u toplom i hladnom stanju. Materijali veeg presjeka valjaju se preteno u toplom stanju,
zbog vee plastinosti i mogunosti puno veih redukcija presjeka te manjih sila i manjeg utroka rada.
Materijali manjeg presjeka valjaju se preteno u hladnom stanju, jer se postie kvalitetnija povrina
proizvoda, uske tolerancije mjera te vea tvrdoa.
Valjanjem se proizvode limovi, trake, folije, ipke, profili, cijevi. Najee se izvodi na strojevima koje
nazivamo valjaonikim stanovima, ali s obzirom na zadanu geometriju traenog proizvoda ili
poluproizvoda, moe se izvoditi i na strojevima specijalnih konstrukcija.
90
Istiskivanje je postupak obrade deformiranjem koji se provodi u hladnom, toplom ili polutoplom stanju.
Prvenstveno slui za proizvodnju okruglih, etvrtastih i profiliranih ipki i cijevi i to uglavnom iz
obojenih metala (zbog velikih sila uglavnom se ne primjenjuje za eline poluproizvode). Postupak
zahtijeva sirovac visoke kvalitete, a osigurava izradu poluproizvoda sloene geometrije i uskih tolerancija
mjera.
Pitanja
1. Na emu se temelje postupci obrade deformiranjem?
2. Nabrojite neke obrade deformiranjem primjenjive na limovima.
3. to je kovanje?
4. Objasnite proces valjanja.
5. Koja je svrha postupka dubokog vuenja?
6. to se proizvodi postupcima istiskivanja?
Kljuni pojmovi
savijanje
kovanje
valjanje
duboko vuenje
istiskivanje
Uvod
Industrijski nainjeni tehniki proizvodi esto se sastoje od vie ugradbenih elemenata koji se izrauju u
razliitim vremenima i na razliitim mjestima. Zadatak montae je, da se sustav ugradbenih elemenata
nekog proizvoda sklopi u sustav vee kompleksnosti odreene namjene, u odreenom broju komada, u
jedinici vremena.
Sustav ugradbenih elemenata nekog proizvoda moe se sastojati od dijelova, sklopova i bezoblinih tvari.
Dijelovi su geometrijski odreene tvorevine nastale obradom nekog materijala, iz jednoga komada.
Sklopovi su geometrijski odreene tvorevine sastavljene od najmanje dva ugradbena elementa.
Bezobline tvari su plinovi, tekuine, prakovi i granulat.
92
sreeno
spremanje
djelomino
sreeno
Promjena koliine
odjeljivanje
dodjeljivanje
odvajanje
udruivanje
sortiranje
Gibanje
zakretanje
orijentiranje
pozicioniranje
sreivanje
voenje
dodavanje
Osiguranje
stezanje
otputanje
Kontrola
mjerenje
ispitivanje
brojenje
Podeavanje
namjetanje
prilagoavanje
Pomone funkcije
ienje
skidanje srha
oznaavanje
utiskivanje
hlaenje
zagrijavanje
Spajanje
sastavljanje
punjenje
pritiskivanje
natiskivanje
praoblikovanje
preoblikovanje
zavarivanje
lemljenje
lijepljenje
tekstilom
Proces pripreme, razrada operacija i procesa sastavljanja obuhvaa projektiranje sastavljanja, tj. montae.
Ovaj postupak zapoinje razradom tehnike dokumentacije proizvoda, modela ili prototipa. Temeljem
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 93
ovih podataka definira se redoslijed sklapanja, elementi rada (alati i naprave), odreuju se vremena
potrebna za pojedine radnje, izrauje se graf prethodnosti, pojedinim radnim mjestima dodjeljuju zadani
elementi te izvode potrebne korekcije. Sve ove radnje ine plan procesa montae koji ini temeljni
dokument svakog procesa sastavljanja.
Pitanja
1. Definirajte pojam procesa montae.
2. Od ega se sastoji montani proces?
3. Kako dijelimo montane operacije?
Kljuni pojmovi
montaa
dijelovi
sklopovi
Vozaka dozvola
Vozaka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadleno dravno tijelo (MUP) i kojom se dokazuje
pravo upravljanja odreenim kategorijama ili vrstama vozila. Vozaka dozvola se izdaje u policijskoj
upravi, odnosno policijskoj postaji. Osoba moe stei pravo na samostalno upravljanje vozilom odreene
kategorije, odnosno dobiva vozaku dozvolu odreene kategorije ako je:
duevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom odreene kategorije,
navrila minimalnu starosnu dob,
poloila vozaki ispit za upravljanje vozilom odreene kategorije,
ukoliko je nastanjena u Republici Hrvatskoj te ima prebivalite, prijavljeno boravite na razdoblje
od najmanje 185 dana, uobiajeno prebivalite, koluje se ili ima odobren privremeni ili stalni
boravak.
Postupak izdavanja vozake dozvole
Slubenik na alteru ispisuje Obrazac zahtjeva za izdavanje vozake dozvole, a podnositelj zahtjeva
svojim potpisom na obrascu potvruje tonost ispisanih podataka. Podnositelj zahtjeva za izdavanje
vozake dozvole mora obavezno priloiti:
uvjerenje o poloenom vozakom ispitu
lijeniko uvjerenje koje ne smije biti starije od est mjeseci
jednu fotografiju
naknadu u dravnim biljezima
dokaz o uplati:
naknada za redovni postupak
ili naknada za urni postupak
94 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
94
Kategorije vozila
Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u AM, A1, A2, A, B, B E, C1, C1 E,
C, CE, D1, D1E, D, D E, F, G i H kategorije vozila. Detaljnija kategorizacija se nalazi u tablici na kraju
ove lekcije.
Prometna dozvola
Prometna dozvola je javna
isprava koju je izdalo
nadleno dravno tijelo.
Njom se dokazuje pravo
oznaivanja
odreenog
vozila
odreenim
registarskim ploicama i
vlasnitvo
tih
ploica.
Prometna dozvola slui kao
dokaz da je vozilo tehniki
ispravno
za
sigurno
sudjelovanje u prometu.
Pitanja
1. to je i gdje se izdaje vozaka dozvola?
2. Koji su uvjeti za izdavanje vozake dozvole?
3. Objasnite postupak izdavanja vozake dozvole?
4. to je prometna dozvola?
Korisni linkovi
Link: http://www.mup.hr
Link: http://www.hak.hr
Kljuni pojmovi
vozaka dozvola
prometna dozvola
Kategorije vozila
Kategorija
AM
- mopedi i motokultivatori
- motocikli sa ili bez bone prikolice,radnog obujma motora do 125 cm3 i snage
motora od najvie 11 kW i odnosom snage i mase koji ne prelazi 0,1 kW/kg.
-motorna vozila na tri kotaa ija snaga nije vea od 15 kW
- motocikli sa ili bez bone prikolice ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer
snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potjeu od vozila ija je snaga dvostruko vea
i vie
- motocikli sa ili bez bone prikolice
- motorna vozila na tri kotaa ija je snaga vea od 15kw
-minimalna starosna dob za kategoriju A je 24 god.,odnosno 20 godina ukoliko voza
ima vozaku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine
- minimalna starosna dob za vozilo na tri kotaa A kategorije je 21 godinu
- motorna vozila, osim vozila AM, A1, A2, A, F i G kategorije ija najvea
doputena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana i konstruirana za prijevoz ne
vie od 8 putnika, ne raunajui sjedalo za vozaa; motorna vozila ove kategorije
mogu biti u kombinaciji s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa ne
prelazi 750 kg.
- motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s prikljunim vozilom ija je
najvea doputena masa vea od 750 kg,pod uvjetom da najvea doputena masa ove
kombinacije vozila nije vea od 4250 kg. U sluaju da je najvea doputena masa
takve kombinacije vozila vea od 3500 kg, takvom kombinacijom voza moe
upravljati samo nakon to je poloio ispit za tu kombinaciju vozila iz nastavnog
predmeta Upravljanje vozilom.
- ne dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila, spada
kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila kategorije B i prikljunog vozila,
pri emu najvea doputena masa prikljunog vozila nije vea od 3500 kg.
- motorna vozila osim onih iz kategorije D1, D ili F, ija je najvea doputena masa
vea od 3500 kg, ali nije vea od 7500 kg i koja su projektirana i izraena za prijevoz
najvie osam putnika uz vozaa; motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se
kombinirati s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg.
kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila kategorije C1 i njegova
prikljunog vozila koje ima najveu doputenu masu veu od 750 kg,pod uvjetom da
najvea doputena masa kombinacije vozila nije vea od 12000 kg ne dovodei u
pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila, spada:
- kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila kategorije B i njegova
prikljunog vozila koje ima najveu doputenu masu veu od 3500 kg, pod uvjetom
da najvea doputena masa kombinacije vozila nije vea od 12000 kg.
- motorna vozila, osim onih iz kategorije D1, D ili F, ija je najvea doputena masa
vea od 7500 kg.
- kombinacija vozila koja se sastoji od vunoga vozila kategorije C kategorije i
prikljunog vozila ija najvea doputena masa iznosi vie od 750 kg.
- motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz najvie 16 putnika uz vozaa i
ija maksimalna duljina nije vea od 8 m; motorna vozila ove kategorije mogu se
kombinirati s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg
- ne dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila spada
kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila D1 i njegova prikljunog vozila
koje ima najveu doputenu masu veu od 750 kg.
- spadaju-motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz vie od osam putnika uz
A1
A2
BE
C1
C1 E
C
CE
D1
D1 E
D
Min. dob
(god.)
15
16
18
24/20
18
18
18
18
21/18
21/18
21
21
24/23/21
96
DE
F
G
H
24/23/21
16
16
21
Dananji moderni saloni za prodaju i servis vozila opremljeni su informacijskim sustavom (softwerom) i
raunalima (hardverom) pomou kojih:
Otvaraju, prate i ispisuju radne naloge,
Evidentiraju dijelove i potroni materijal ugraen u vozilo,
Evidentiraju zahtijevane i izvrene radove na vozilu,
Evidentiraju vremena prijema i isporuke vozila,
Evidentiraju cijene izvedenih radova i utroenih materijala i dijelova,
Auriraju popis svih klijenata i njihovih vozila,
Ostvaraju brz uvid u trenutno stanje servisu angairanosti i zauzea servisa,
Prate radni uinak po radnicima,
Generiraju i ispisuju veliki broja statistikih izvjetaja za razliite potrebe,
Prate sve vrste i tipove radova unutar servisa,
Prate sve servise na odreenom vozilu i dr.
Dokumentaciju u postupcima servisa i popravke vozila mogue je svrstati na:
1. dokumentaciju vozila,
2. tehniku dokumentaciju i
3. operativnu dokumentaciju.
Dokumentacija vozila
To je dokumentacija koja se nalazi uz vozila s ciljem da pomogne vozaima i serviserima tijekom
eksploatacije i koritenja te osnovnog i tehnikog odravanja vozila. Primjerice to je:
servisna knjiica vozila,
uputstvo za rukovanje i osnovno odravanje,
popis prodajnih mjesta i servisa
druga dokumentacija prema odluci proizvoaa vozila.
Tehnika dokumentacija
Tehnika dokumentacija je nuna za obavljanje redovnog odravanja i izvanrednih popravaka na
vozilu. Namijenjena je radnicima u radionicama, servisima kao i svima drugima koji odravaju vozila.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 97
Uglavnom se u servisnim radionicama nalazi u pisanom i digitalnom obliku. U njima se navode sve
pojedinosti o tome to treba napraviti, opisujui i donosei podrobne ilustracije o pojedinim aktivnostima
sa shematskim prikazima, jednostavnim objanjenjima i slikama, tehnikim prikazima i analizama.
Kompletna tehnika dokumentacija omoguuje da rad automehatroniara na vozilu bude precizan i dobro
usmjeren, smanjujui zadravanje vozila u servisu na minimumu i obnavljajui performanse i pouzdanost
vozila.
Tehniku dokumentaciju servisa ine :
postupci i naela jamstva,
prirunici za popravak i servis vozila,
normativ vremena za servis i popravke,
cjenik usluga i dijelova,
katalog rezervnih dijelova,
tehnike informacije,
katalog specijalnog alata i dr.
Operativna dokumentacija
Operativna dokumentacija obuhvaa sve dokumente i zapise koji prate odreenu aktivnosti prilikom
servisa ili popravaka vozila.To su:
a) Radni nalog
b) Servisna izdatnica
c) Raun za obavljene usluge
d) Jamstveni list
e) Etikete s potrebnim podacima i sl.
a) Radni nalog
Proces servisa i popravka vozila poinje otvaranjem radnog naloga gdje se upisuju podaci o vozilu (marka
vozila, tip, motor, prijeeni km i dr.), o vlasniku vozila te zahtijevanim radovima. Tijekom servisa, u
radni nalog se dopisuju podaci o ugraenim dijelovima i izvrenom radu. Radni nalog definira,je li rije
o redovnom servisu, servisu u jamstvenom roku, reklamaciji ili o internom servisu ili popravci vozila.
Izraen i odobren radni nalog se uglavnom tiska i daje serviserima kako bi znali na kojem vozilu rade i
to treba napraviti.
b) Servisna izdatnica
Dokument koji se otvara u sluaju potrebe za ugradnjom rezervnih dijelova u vozilo i potronog
materijala, a povezuje se s konkretnim radnim nalogom (uglavnom preko broja radnog naloga).
98
Dokument koje nastaje nakon obavljenog posla u servisnoj radionici, a u njemu se istiu svi trokovi
rezervnih dijelova sa izdatnice te utroena vremena ispitivanja, popravka i sl. s radnog naloga.
Pitanja
1. Je li mogue obaviti servis na vozilu (u jamstvenom roku) u neovlatenom servisu nakon
prijeenih 15.000 km?
2. to je jamstveni rok za vozila?
3. U koji dokument se upisuje obavljeni servis na vozilu?
4. to je dokumentacija vozila, tko je koristi i zato?
5. Ukratko opiite radni naloga za popravak vozila?
Kljuni pojmovi
dokumentacija
vozila
tehnika
dokumentacija u
servisu
operativna
dokumentacija u
servisu
Uvodni dio
Sloenija mjerenja ili istodobno mjerenje vie razliitih veliina, ini odreeno ispitivanje. Na temelju
rezultata ispitivanja,donosi se zakljuak o konstrukcijskim i eksploatacijskim svojstvima ispitivanog
motornog vozila. Postoji mnogo kriterija po kojima se moe napraviti klasifikacija ispitivanja automobila,
a najei su vrsta ispitivanog objekta, namjena ispitivanja, njihov opseg, nain realizacije ispitivanja i sl.
100
ugljikovodika HC,
Tablica dolje pokazuje sve propise Euro 1 do Euro 6, ne samo od kad je koji na snazi, nego i
kako su se te granice, u odnosu na poetne limite, mijenjale tijekom kraja prolog i poetkom
ovog stoljea.
Za provedbu ispitivanja ispunih plinova svaka stanica za redoviti tehniki pregled vozila mora imati
propisanu opremu:
Analizator ispunih plinova benzinskih i slinih motora odobrenog tipa. Ureaj mora imati
mogunost analize volumnih udjela plinova: ugljinog monoksida (CO), ugljinog dioksida
(CO2), ugljikovodika (HC) i kisika(O). Ureaj mora imati mogunost izraunav anja faktora
zraka ( faktor) i mogunost mjerenja temperature motora (ulja u kuitu motora ili rashladne
tekuine), te mogunost mjerenja brzine vrtnje (broja okretaja) motora. Svi rezultati mjerenja i
izraunavanja moraju se moi ispisati.
Analizator za mjerenje zacrnjenosti ispuih plinova dizelskih motora odobrenog tipa. Ureaj
mora imati mogunost mjerenja najmanje tri najvea zacrnjenja ispunog plina pri uzastopnim
ubrzanjima neoptereenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najvee brzine vrtnje i
izraunavanja srednjeg zacrnjenja ispunog plina.
Radni prostor stanice za tehnike preglede u kojima se obavlja ispitivanje ispunih plinova
moraju biti opremljeni ureajem za odsis ispunih plinova.
SW program za automatsku obradu podataka koji omoguuje unos svih mjerenih i izraunanih
parametara rada motora i ispunih plinova, ispis slubenih zapisnika za ispitivanje ispunih
plinova te pohranjivanje svih unesenih vrijednosti.
vozaa,
automobila
102
Zbog toga je kona karakteristika vozila dio ukupnih dinamikih svojstava vozila.Ureaj za koenje na
svakom motornom vozilu ima:
radnu konicu,
pomonu konicu
parkirnu konicu
Slika dolje prikazuje specijalizirane valjke za ispitivanje konica raznih kategorija vozila.
Pitanja
1. Objasnite klasifikaciju ispitivanja automobila prema opsegu.
2. to se kontrolira kod ispitivanja oneienja okolia?
3. to ima ureaj za koenje na svakom motornom vozilu?
4. Za to slue valjci za ispitivanje konica?
Korisni linkovi
Link: http://www.cvh.hr/propisi-i-upute/pravilnici/zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama/pravilnik-otehnickim-pregledima-vozila/
Kljuni pojmovi
ispitivanje
oneienja okolia
ispitivanje konih
svojstava vozila
obvezni
neobvezni
Glavni cilj obaveznog tehnikog pregleda vozila je smanjiti udio neispravnih vozila na cestama. Na
tehnikom pregledu utvruje se, posjeduje li vozilo sve potrebne ureaje i opremu te jesu li oni u
ispravnom stanju kako bi vozilo bilo ispravno i sigurno sudjelovalo u prometu. Tehniki pregled mora se
redovito obavljati svakih 12 mjeseci. Nova vozila, nakon prvog pregleda, sljedei trebaju obaviti za 24
mjeseca, a zatim svakih 12 mjeseci.
Neobvezni tehniki pregledi izvode se u ovlatenim servisnim radionicama, ali iskljuivo po zahtjevu i
eljama vlasnika. Primjerice, neobvezni tehniki pregled moe se obaviti priliko prodaje ili kupovine
auta, prilikom sumnje u ispravnost i sl.
104
Servis vozila
Pod nazivom servis vozila podrazumijevaju se sve aktivnosti koje se poduzimaju planski (preventivne)
na vozilima i to nakon isteka nekog od eksploatacijskih resursa (vrijeme, prijeeni kilometri i sl.) kao i
aktivnosti koje se izvode nakon pojave kvara (korektivne) u cilju povratka u njegovo ispravno i
funkcionalno stanje.
Za sva vozila preporua se obavljanje servisa u redovitim razmacima. Moe se obaviti u ovlatenim
servisnim radionicama u kojem struni djelatnici pregledaju vozilo, predlau potrebne popravke i prema
dogovoru s vlasnikom vozila izvode potrebne popravke. Na taj se nain izbjegavaju neugodne situacije i
skuplji kvarovi,ali i istodobno doprinosi svojoj i tuoj sigurnosti u prometu.Redovno servisiranje je uvjet
za trajanje garancije na novim vozilima.
Interval redovnog servisiranja varira od vozila do vozila, kao i dijelovi koje treba zamijeniti ili provjeriti.
Najbolje je da se u servisnoj knjiici za vozilo utvrdi precizno, to i kada treba raditi.Ili da se vlasnik
vozila posavjetujete sa serviserima o potrebnim radovima.
Sve usluge servisa i popravka vozila su uglavnom normirane licenciranim programima i alatima, za svaki
model vozila. Svi dijelovi koji se ugrauju u vozilo, trebaju biti iste kvalitete kao i dijelovi prve
ugradnje, osim kad to vlasnici vozila ne zahtijevaju.
Pitanja
1. Vrste tehnikih pregleda vozila?
2. to je obvezni tehniki pregled na vozilima?
3. Kad se provodi obvezni tehniki pregled na vozilima?
4. Kad se provodi neobvezni tehniki pregled na vozilima?
5. tose podrazumijeva pod pojmom servis vozila?
Korisni linkovi
Link: http://www.cvh.hr/tehnicki-pregled/
Link: http://www.hak.hr/
Kljuni pojmovi
obavezni tehniki
pregled
ne obavezni tehniki
pregled
stanica za tehniki
pregled
servis vozila
Zatita na radu, zatita od poara i zatita okolia bitne su aktivnosti koje se trebaju poduzimati u svim
poslovnim procesima. Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na siguran nain i dati mu
informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:
prije poetka rada,
kod promjene u procesu rada,
kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene,
kod uvoenja nove tehnologije,
kod upuivanja radnika na novi posao.
106
Zatita na radu
Zatita na radu je skup djelatnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavaju
ivot i zdravlje osoba na radu.
Poslodavci moraju osigurati sve uvjete za siguran rad svojih zaposlenika, odnosno moraju uspostaviti
pouzdan tehnoloki proces u radionicama za popravak vozila. U protivnom se javlja rizik da radnik u
radionici postupi neispravno te svojim postupkom prouzroi nezgodu, koja moe rezultirati ozljedom,
tetom ili nekim drugim gubitkom.
Nezgodama se nazivaju svi neeljeni i nepredvidljivi dogaaj koji mogu imati za posljedicu ozljedu,
profesionalnu bolest, bolest u svezi s radom, materijalnu tetu ili neki drugi gubitak.
Tijekom popravka vozila na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi imbenici. Kao posljedica
djelovanja tetnih imbenika moe se javiti profesionalna bolest. Ona se moe javiti naglo, nakon
kratkotrajnog djelovanja neke tetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajnog djelovanja
nefiziolokih uvjeta rada, tetnih fizikalnih imbenika (buke,vibracija, zraenja i sl.) kao i nepovoljnih
higijenskih uvjeta na radu.
Nesree i ozljede na radu nastaju najee zbog toga to radnik:
ne zna raditi sigurno,
ne moe raditi sigurno ,
ne eli raditi sigurno
Za sprjeavanje i smanjivanje broja nesrea na radnom mjestu vano je potivanje i primjena opih
naela zatite na radu:
1. tetne ili opasne postupke treba zamijeniti neopasnim (kada je to mogue)
2. Tamo gdje opasnost ili tetnost ostaje kao nunost u radnom postupku, treba radnika udaljiti iz
dometa opasnosti ili tetnosti( mehanizacijom i automatizacijom proizvodnog procesa);
3. Tek tamo gdje se i to pravilo ne moe primijeniti, primjenjuje se pravilo "svladavanje /
ograivanje" opasnosti ili tetnosti (ventilacijom, hermetizacijom, izolacijom, uporabom zatitnih
naprava);
4. Ako ne moemo primijeniti nijedno od spomenutih naela, treba primijeniti osobna zatitna
sredstva i opremu te odabrati radnika u skladu s traenim posebnim uvjetima ( zdravstvene i
fizike osobine, dob i dr.) te propisivanje postupaka za rad na siguran nain.
Pored navedenih naela i njihove primjene u zatiti na radu vana je primjena Zakona o radu i Zakona o
zatiti na radu. Najvaniji zahtjevi ovih zakona su:
Zatita na radu je obveza poslodavca (organizacija, trokovi, nadzor i dr.),
Radnik mora potivati propise zatite na radu, ponaati se u skladu s njima, ima pravo zahtijevati
da se zatita osigura, a ako nije osigurana- ima pravo odbiti rad,
Za zatitu je odgovoran poslodavac ili njegov ovlatenik,
O zatiti na radu na strunom polju brine strunjak zatite na radu
Radnici izmeu sebe biraju predstavnika povjerenika radnika za zatitu na radu,
Problematika zatite kod poslodavca razmatra se u sklopu Odbora za zatitu na radu.
Zatita od poara
Zatita od poara podrazumijeva planiranje zatite od poara, propisivanje mjera zatite od poara
graevina te provoenje mjera zatite od poara.
Zatita okolia
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje oneienja i
zagaenja okolia.
U svim procesima rada zatita okolia svodi se na:
zatitu zraka,
zatitu voda,
zatitu tla,
kontrolu uporabe sirovina i prirodnih resursa,
odrivo koritenje energenata,
kontrolu emitiranja energije, npr. topline, radijacije, vibracija i dr.,
odrivo gospodarenje otpadom i
sprjeavanje naruavana estetike okolia.
U svim se procesima rada trebaju identificirati zakonski zahtjevi koji se odnose na njegove aspekte
okolia kako bi se ukljuili u procese realizacije posla kojim se obavlja. Suvremeni pristupi zatiti okolia
u procesima rada danas se temelje na meunarodnim normama ISO 14000. Pristup osigurava
prepoznavanje aspekata okolia i njihov utjecaj na okoli te definiranje politike i ciljeva zatite okolia.
Izrada i realizacija programa u okoliu od zahtjeva od organizacija njihovo usmjeravanja na znaajne
aspekte okolia. Pored toga od organizacija se zahtjeva uvjebavanje radnike za odzive u moguim
izvanrednim situacijama koje mogu imati posljedice po okoli. Proces realizacije poslova nadzire se kroz
interne i eksterne nadzore na osnovu kojih se poduzimaju mjere preventivnog i korektivnog karaktera.
Pitanja
1. Osnovni znaaj zatite na radu prilikom popravke i servisa vozila?
2. Koje su mjere preventivnog djelovanja u smislu zatite od poara prilikom popravke vozila?
3. Najvanije mjere zatite okolia prilikom popravke vozila?
4. to je to suvremeni pristup zatiti okolia?
108
Korisni linkovi
Link: http://www.hzzzsr.hr/
Link: http://www.mup.hr/
Link: http://www.mzoip.hr/
Link: http://www.iso.org/
Kljuni pojmovi
zatita na radu
zatita od poara
zatita okolia
Osnove dijagnostike
Termin dijagnostika, odnosno dijagnoza,pojavio se najprije u medicinskim znanostima, gdje ima iroko
znaenje. Potjee od grke rijei diagnosis, koja znai prepoznavanje (zakljuivanje) i ocjenjivanje.
Dijagnostika u odravanju treba ustvrditi stanje sustava ili dijela sustava bez njegovog demontiranja, a
poeljno je i bez zaustavljanja.
Okosnica dijagnostike je mjerenje stanja sustava, odnosno mjerenje odabranog parametra. S usporedbom
dijagnostikih parametara (mjerni rezultati), unaprijed definiranim graninim vrijednostima, donosi se
odluka o stanju sustava te je li potrebna zamjena ili popravak nekih komponenti. Ako nije, pokuava se
predvidjeti koliko e dugo sustavispravno raditi.
Provjera stanja moe biti kontinuirana ili periodika. Kontinuirana provjera se vri stalno i obavlja ju neki
ureaj. Periodika provjera obavlja se u pravilnim vremenskim razmacima, a moe ju obavljati ureaj ili
ovjek.
preko oienja alje u obliku reguliranih elektrinih impulsa do izvrnih organa (kod ovjeka su to npr.
radnje nainjene rukom, nogom, govor i dr.). Oni obavljaju djelatnost za koju su ve namijenjeni.
Za auto dijagnostiku na nekom sustavu potrebno je prijenosno raunalo koje se povezuje na sustav na
kojem je primijeen kvar. Kodove pogreaka raunalo nekog sustava zapisuje u svoju memoriju kada
primijeti neku neloginost u radu . Kod se sastoji od slovne oznake i broja te vrlo kratkog i saetog opisa .
On upuuje korisnika (primjerice - automehaniara) na pogreku u tono odreenom dijelu sustava, ali to
ne znai da pokazuje koji rezervni dio treba zamijeni ili gdje je pogreka u oienju.
Korisnik zapoinje s dijagnozom i trai pogreku na onom dijelu sustava, za koji mu je kod oitao pogreku, Koristei tehnike informacije ( koje se odnose na tono odreeni sustav i model automobila ),
korisnik poinje s nizom mjerenja (obino su to mjerenja napona i otpora na pojedinom strujnom krugu) i
usporeivanjem s podacima iz tehnikih informacija, dolazi do rjeenja i utvrivanja mjesta kvara na
sustavu.
Postupak dijagnoze moe se usporediti s izgledom drveta. Poetna mjesto dijagnoze je "deblo" drveta,
nakon prvog mjerenja i usporedbe podataka sa tehnikim informacijama kree dijagnoza jednom od vie
moguih "grana" stabla. Sljedeim mjerenjem i usporeivanjem podataka s tehnikim informacijama
dijagnoza kvara se suava na jednu od manjih "granica" te konanim mjerenjem dolazi se do "lista" tj..
konanog rjeenja koje ukazuje, gdje je kvar u sustavu.
Dijagnoza kvara na sustavu automobila koritenjem prijenosnog raunala nije tako brz i lagan posao kao
to vlasnici vozila obino smatraju. To moe ponekad bit dugotrajan i kompliciran posao. Ako je serviser
ve imao iskustva sa slinim kvarom tada e ga jednostavnije pronai i otkloniti, preskaui kompletan
postupak dijagnoze (primjerice, im vidi odreeni kod pogreke u sustavu, na tono odreenom modelu
automobila , na temelju ranijeg iskustva, moi e lake izvriti popravak).
Osim oitavanja memorije greaka, dijagnostiki programi mogu prikazivati sve fizike veliine tijekom
rada motora ili vonje kao to su broj okretaja, temperatura motora, pritisak ulja, volumen usisnog zraka,
tlak turbine, trenutna potronja goriva, fazni pomak itd.. Osim praenja stanja, dijagnostiki programi
mogu raditi i razne adaptacije kao to su namjetanje ler gasa, resetiranje servisnih intervala,
ukljuivanje i iskljuivanje odreenih komponenti, fleiranje instrument ploe ili motornog kompjutera,
kodiranje novih kljueva itd.
Osim na motoru i ABS-u, kod dananjih automobila, dijagnostikom je mogue pristupiti automatskom
mjenjau, klimi, zranim jastucima, centralnoj bravi, navigacijskom sustavu, sustavu za nadzor
unutranjosti vozila, sustavu protiv proklizavanja, sustav protiv krae, xenon sustavu, instrument ploi,
elektrinim ureajima ... Postupak autodijagnostike prikazan je na slici dolje.
Bez dijagnostikih ureaja i programa gotovo je nemogue baviti se odravanjima i popravcima
automobila.
SENZORI
Memorija
GLAVNO
RAUNALO
AUTOMOBILA
Dijagnostiki
Softver
Tester
RAUNALO
IZVRITELJA
Informacije
Postupak autodijagnostike
110
Neki noviji automobili imaju u sebi i desetak kompjutera koji reguliraju i prate rad pojedinih ureaja i
sustava. Kada doe do kvara, neophodno je proitati i pronai kvar i zatim ponititi greke koje su ostale
spremljene u memoriji elektronskog ureaja automobila, a to se ne moe bez adekvatnog auto
dijagnostikog instrumenta.
Da bi sustav funkcionirao, uz dijagnostiki softver potrebno je i raunalo. Najpraktinije je za ovu svrhu
koristiti prijenosno raunalo, ali nije nuno, moe se koristiti i stolno raunalo na udaljenost od deset
metara.
Na raunala treba instalirati program za dijagnostiku kompatibilnost s dijagnostikim softverom.
Dijagnostiki softver je modul koji omoguava spajanje raunala i automobila koji posjeduje OBD II
(SAE J1962) dijagnostiki konektor i komunicira po odreenom protokolu. Uz instaliran dijagnostiki
program (Multi-Diag, VAG-COM ili slino) raunalo postaje sofisticirani ureaj za dijagnostiku koji ima
sve funkcije kao namjenski napravljen ureaj.
Kljuni pojmovi
dijagnostika
senzor
aktuatori
Treba ustvrditi stanje sustava ili dijela sustava bez njegovog demontiranja, a
poeljno je i bez zaustavljanja.
Senzor ili osjetnik je ureaj koji mjeri fizikalnu veliinu i pretvara ju u signal
pogodan za daljnju obradu.
Aktuatori dobivaju naredbe iz izvrnih ureaja koji izravno djeluju na proces
rada.
Razvodni mehanizam
Razvodni mehanizam treba omoguiti izmjenu radne tvari u cilindru motora na kraju svakog radnog
procesa. Ta se izmjena, odnosno razvod radne tvari, kod 4T-motora vri iskljuivo pomou ventila,
bregastog vratila i elemenata za prijenos pomaka s brijega na ventil. Usisni ventil treba za vrijeme usisa
propustiti to veu koliinu svjee radne tvari ucilindar, dok ispuni ventil treba tijekom ispuha omoguiti
to potpunije istjecanje ispunih plinova iz cilindra.
Zahtjevi na razvodni mehanizam su vei kod Ottovih motora, jer oni postiu znatno vee brzine vrtnje,
nego Dieselovi motori.Kod Ottovih motora konstrukcija razvodnog mehanizma usko je povezana s
oblikom prostora izgaranja, o kojem ovise najmanji potreban oktanski broj goriva i emisija tetnih tvari u
ispunim plinovima.
Glavne konstrukcijske prepoznatljivosti razvodnog mehanizma su smjetaj ventila i njihov broj po
cilindru te smjetaj bregastoga vratila. Slika dolje prikazuje osnovne elemente razvodnog mehanizma.
1 - bregasto vratilo,
2 - osnovni krug,
3 - brijeg,
4 - podiza,
5 - ipka podizaa,
6 - klackalica,
7 - dra opruge,
8 - osigura,
9 - vanjska opruga,
10 - unutarnja opruga,
11 - vodilica ventila,
12 - tijelo ventila,
13 - glava ventila,
14 - sjedite ventila,
15 - uloak sjedita ventila - osnovni krug,
3 - brijeg,
112
bregasto vratilo,
klackalica
ventili s oprugama
b) Sinkronizacija lananika
U sluaju da je bregasto udaljeno od koljenastog vratila, za pogon se koriste lananici i lanac ili
nazubljeni remen s remenicama. Lananik na bregastom vratilu ima dva puta vei broj zubaca od onog na
koljenastom . Kada koljenasto vratilo nije suvie udaljeno , onda se sinkronizacija njihovih obrtaja
obavlja na taj nain, to se podesi da oznake na lananicima budu jedna prema drugoj, odnosno na pravcu
koji prolazi kroz ose vratila 8 slika dolje).
114
Princip rada direktnog ubrizgavanja goriva vrlo je jednostavan. Iz spremnika vozila pumpa tlai gorivo
preko distribucijske cijevi do injektora. Injektori, koji rade na principu solenoida (elektromagneta),
otvaraju se na odreeno vrijeme, kada se zatvori strujni krug. Elektromagnet otvara dizu (sapnicu)
injektora i dolazi do ubrizgavanja goriva. Vrijeme i trajanje ubrizgavanja odreuje ECU na temelju
podataka prikupljenih od senzora motora. Na kraju distribucijske cijevi ugraen je ventil za kontrolu
pritiska goriva u sustavu. U sluaju vieg pritiska, ventil proputa viak goriva natrag u spremnik vozila.
Na slici gore vidi se tipian razmjetaj komponenata direktnog ubrizgavanja. U ovom sluaju, pumpa
goriva smjetena je u spremniku goriva. No, to nije pravilo. Pumpa moe biti smjetan uz spremnik, ispod
vozila. Distribucijska cijev i injektori obino su jedna cjelina i smjeteni su na usisnoj grani motora.
curenje goriva,
zaepljenje oduke,
116
ienje filtra
Kvar na injektorima motora oituje se detonacijama, trenjom motora u praznom hodu, smanjenom
snagom motora, guenjem kod dodavanja gasa, crni dim i sl.. Injektori se iste u ultrazvunoj kadi u svim
reimima rada koristei specijalne tekuine namijenjene za tu svrhu. Nakon ienja, injektori se testiraju
u menzurama gdje se mjeri koliina ubrizgavanja goriva.
Pitanja
1. to treba omoguiti razvodni mehanizam?
2. Koji su glavni elementi razvodnog mehanizma?
3. Objasnite princip rada direktnog ubrizgavanja?
4. Koji su najei kvarovi na spremniku goriva?
5. Nabrojite aktivnosti vezane za odravanje pumpe za gorivo.
Korisni linkovi
Link: www.youtube.com/watch?v=o0dkCRG_lnw
Kljuni pojmovi u
razvodni
mehanizam
Sustav za podmazivanje
Sustav za podmazivanje osigurava prisutnost maziva izmeu tarnih povrina na motoru.Namjena je
smanjiti trenja i troenja na motoru,a za podmazivenje se uglavnom koriste motorna ulja. Postoji nekoliko
vrsta sustava za podmazivanje.Kod svih , ulje se do mjesta koja treba podmazivati dovodi pod tlakom i
zapljuskivanjem (ili samo pod tlakom).
Kao u svakom cirkulacijskom sustavu, tako i u sustavu za podmazivanje, postoji pumpa koja usisava ulje
iz korita ili kartera motora te ga tlai u sustav. Prije ulaska u sustav podmazivanja, ulje se filtrira. Sito
slui za spjreavanje ulaska veih neistoa u samu pumpu. Filtar ima zadatak sprjeavanja i najsitnijih
estica u sustavu, postavlja se u liniju cjevovoda, poslije uljne pumpe. Kroz kanale u bloku motora ulje
dolazi do svakog glavnog leaja radilice, bregaste osovine, lanca motora i glave te se slijeva natrag u
korito.
S aspekta kontrole i odravanja, vano je spomenuti mjera razine ulja u koritu motora koji ulazi u korito
direktno ili kroz blok motora. Na njemu se nalaze oznake za minimalnu (min) i maksimalnu (max) razinu
ulja. Pored mjeraa, vanu ulogu ima vijak s magnetom na donjoj strani korita ije je zadatak skupljanje
metalnih opiljka i isputanje ulja iz sustava za podmazivanje.
Vane napomene kod kontrole i odravanja sustava za podmazivanje:
koristiti ulje prema preporukama proizvoaa automobila.
razina ulja u koritu treba biti u granicama izmeu min i max na mjerau. (Preporuka je da se
provjera obavlja prije pokretanja motora ili 10 do 15 minuta nakon zaustavljanja rada motora.)
kontrolu razine ulja treba provoditi periodino. Ako se utvrdi poveanje , onda je to znak da se
gorivo slijeva iz cilindara i da se mijea s uljem.(Preporuka je provjeriti ispravnost rada
rasplinjaa, kao i istroenost klipnih prstena cilindara.)
ako se pri kontroli utvrdi manja koliina ulja, odnosno da se ulje troi, potrebno je provesti
dodatne provjere.(Uzroci poveane potronje ulja su curenje ili sagorijevanje s gorivom.)
zamjena ulja mora se obavljati u predvienim eksploatacijskim resursima prema preporukama
proizvoaa jer ulje vremenom gubi svoja svojstva. (Preporuka je da se ulje mijenja kad je motor
zagrijan.)
prema uputama proizvoaa potrebno je periodino mijenjati i filtar za ulje. (Preporuka je da se
zamjena filtara vri pri svakoj promjeni ulja i to uz pomou specijalnog alata.)
118
Sustav za hlaenje
Vjerojatno nije velika mudrost rei da je bilo koji stroj potrebno dovesti na radnu temperaturu te ga na
njoj i odravat,da bi pravilno radio.. Uostalom, i ljudi funkcioniriraju najbolje na 36,6C radne
temperature,a za njezino odravanje pobrine se sam organizam.. Jednako tako i motor automobila
zahtjeva odreene uvjete kako bi mogao dobro raditi.
Naime, pogonski stroj automobila (bilo da se radi o benzinskom ili dieselskom motoru) ustvari je termiki
motor, dakle onaj koji toplinsku energiju pretvara u mehaniki rad. No, ak niti najnapredniji motori s
unutarnjim izgaranjem koje danas poznajemo, nisu odve uinkoviti kada je u pitanju njihova
iskoristivost to je temeljni razlog potrebe za sustavom hlaenja. Konkretno, benzinski motori danas
imaju iskoristivost od tek 25 do 30%. To znai da se ak 70 do 75% energije pohranjene u gorivu
(benzinu) pretvara u (suvinu) toplinu, a ne koristan rad. Nadalje, oko polovine tako nastale topline
naputa motor kroz sustav ispuha, a polovinu preuzima sustav za hlaenja motora. Spomenimo i to da
dieselski motori imaju veu iskoristivost od benzinskih te tako moderni Common Rail pogonski strojevi
imaju iskoristivost od oko 40%.
Sustavi za hlaenje mogu biti izvedeni pomou tekuine ili zraka. U oba sluaja, toplina iz motora
predaje se okolnom zraku. U sluaju hlaenja tekuinom, toplina se od motora najprije predaje tekuini
kao posredniku, a zatim se iz tekuine predaje okolnom zraku. U sluaju zranog hlaenja, toplina se od
motora predaje neposredno okolnom zraku.
Vani elementi sustava za hlaenje tekuinom su: pumpa za tekuinu, ventilator, termostat i hladnjak.
Vane napomene kod kontrole i odravanja sustava za hlaenje tekuinom:
tekuina za hlaenje, koja se koristi u rashladnim sustavima, mora imati svojstva protiv
zamrzavanja do odreenih temperatura.
razinu tekuine za hlaenje potrebno je kontrolirati preko ekspanzivne posude.
za pogon pumpe koristi se klinasti remen pa je nuna povremena kontrola njegove zategnutosti.
kontrola crijeva za tekuinu i spojeva nuna je ukoliko se utvrdi gubitak tekuine za hlaenje.
esto nastaje kvar na termostatu. U sluaju pregrijavanja motora potrebno ga je provjeriti i,
prema potrebi, zamijeniti.
vrlo est uzrok pregrijavanja motora je zaprljanost hladnjaka zbog taloenje kamenca u
unutranjosti.Tada se pristupa ienju hladnjaka. Pri manjim oteenjima (udarci, proboji,
pucanje i sl.) hladnjak se moe popraviti tvrdim lemljenjem.
Ispuni sustav
Ispuni sustav odvodi ispune plinove iz glave motora do kolektora, a zatim, preko jedne cijevi odlaze u
zrak. Ispuni sustav automobila sloeniji je nego to bi se reklo na prvi pogled. Uvrijeeno je miljenje,
kako se ovdje radi o cijevima i malo savijenog lima napunjenog staklenom vunom. Veoma je vano
stvoriti kvalitetan ispuh jer to omoguava maksimalni protok plinova, a istovremeno priguuje buku
motora.
Osnovni elementi ispunog sustava su (slika dolje):
kolektor
prikljuak na kolektor motora
katalizator
srednji protoni lonac
zadnji priguni lonac
Kod klasinog automobila, etiri izlazne cijevi etverocilindrinog motora spojene su na jednu cijev. Pri
tom dolazi do sudaranja ispunih plinova i oteanog izlaza. Zato se kod jaih motora prakticiraju izvodi
iz ispunih kanala koji se prvo spajaju u jednu cijev s dva cilindra, a tek onda dvije cijevi u jednu to su
cijevi dalje od motora , to je bolji protok plinova.
Noviji automobili koriste katalizator koji je pozicioniran odmah nakon kolektora.Uloga katalizatora je da
reducira emisiju tetnih plinova iz benzinskih i dizel-motora. Kao produkt izgaranja smjese, stvaraju se
opasni i tetni plinovi: ugljini monoksid, HC ugljikovodik i NO i NO2 duikov monoksid i dioksid,
zajedno nazvani NOx. Ovo su tri najopasnija i najtetnija plina koji podlijeu zakonskim regulativama o
emisiji tetnih plinova iz automobila, a katalizator se ugrauje radi njihove redukcije.
120
Pitanja
1. Koja je uloga sustava za podmazivanje?
2. Koje se ulje koristi za podmazivanje motora i kada se mijenja?
3. Koja je uloga pumpe za ulje?
4. Koji je zadatak sustava za hlaenje motora?
5. Navedite vrste sustava za hlaenje?
6. Koja se tekuina koristi za hlaenje motora?
7. Koja je uloga termostata u sustavu za hlaenje?
8. Koji je zadatak ispunog sustava?
9. Zato se u ispuni sustav ugrauje katalizator i ispuni lonci?
Korisni linkovi
Link: https://www.pfst.hr/uploads/SUSTAVI%20ODRAVANJA.pdf
Kljuni pojmovi
sustav za
podmazivanje
sustav za hlaenje
ispuni sustav
Goriva
Za pogon motornih vozila najvie se koriste tekua i plinovita goriva.
Izgaranjem goriva u motoru, kemijska energija koju gorivo posjeduje pretvara se u mehaniku,koja slui
za pogon vozila.Oktanska vrijednost goriva najvanija je za njegov pravilan rad i najbolje performanse .
Vano je naglasiti da oktanksa vrijednost goriva nema veze sa snagom goriva, ve je vezana uz
otpornost goriva na samozapaljenje prilikom komprimiranja.Ta pojava poznatija je kao detonacija u
cilindru motora.
Po oktanskoj vrijednosti goriva mogue je odrediti stupanj kompresije motora. Drugim rijeima,
znajui oktansku vrijednost goriva, mogue je znati , koliko ga se moe komprimirati, prije nego doe do
samozapaljenja. Vano je istaknuti da se stupanj kompresije motora u zadnjih 50 godina mijenjao s
poveanjem oktanske vrijednosti goriva. U poetku je bio, primjerice, obini benzin 91 (regular). Zatim
se pojavio benzin 95 (Super 95) pa Super 98. Porastom oktanske vrijednosti goriva, na motorima se
poveavao stupanj kompresije sa 8:1 do 9,5:1 pa ak gotovo i do 12:1 .
Kvaliteta diesel goriva tj. njegova zapaljivost , prikazuje se pomou cetanskog broja. On se odreuje na
specijalnom diesel motoru usporedbom ispitivanog goriva (kojem treba odrediti cetanski broj) i smjese
dva ugljikovodika: cetana i alfa-metilnaftalina. Cetanski broj goriva je brojano jednak postotnom ueu
cetana u smjesi s alfa-metilnaftalinom koja ima istu zapaljivost, u istim uvjetima ispitivanja. Cetanski broj
poeljno je da bude to vei.
122
Pitanja
1. to je oktanska vrijednost goriva?
2. Objasnite pojam stupanj kompresije motora?
3. Objasnite oktanski broj?
4. Objasnite cetanski broj?
Kljuni pojmovi
oktanksa vrijednost goriva
stupanj kompresije motora
detonacija u motoru
oktanski broj
cetanski broj
plinska goriva za motore
Pojam i definicije
Projektiranje i konstruiranje proizvoda podrazumijeva
stvaralaki rad strunjaka s namjenom
odreivanja oblika i dimenzija proizvoda.
Projektiranje ima za cilj izradu idejnog projekta proizvoda kao cjeline. Sadri odreivanje glavnih
karakteristika proizvoda, izbor glavnih sastavnih dijelova, njihove osnovne karakteristike i funkcije te
raspored i meusobne ovisnosti. Projektiranje se odnosi na odreivanje i utvrivanje poetnih zahtjeva,
potrebnih za konstrukcijsku razradu budueg proizvoda.
Konstruiranje ima za cilj odreivanje i utvrivanje oblika i dimenzija pojedinih dijelova proizvoda na
osnovi zahtjeva, odreenih u fazi projektiranja.
Izbor materijala
Izbor odgovarajuih materijala za izradu dijelova proizvoda vana je i odgovorna zadaa konstruktora.
Usko je povezana s funkcionalnou i radnom sposobnou proizvoda. Izbor materijala je ovisan o
svojstvima materijala, otpornosti na habanje i koroziju, svojstvima trenja ... te u velikoj mjeri utjee na
postupak i ekonominost izrade.
Izbor odgovarajueg materijala ,sukladno konstrukcijskom obliku proizvoda, esto je vezan za broj
proizvoda, koje je potrebno izraditi. Pri pojedinanoj proizvodnji, zahtjevi proizvodnje i ekonominost su
manje otri, pa se prednost daje pouzdanosti i funkcionalnosti samog proizvoda. Pri velikoserijskoj
proizvodnji, svi zahtjevi moraju biti struno razmatrani i optimalno rijeeni.
Pitanja
1. to se podrazumijeva pod pojmom projektiranje i konstruiranje proizvoda?
2. to je projektiranje?
3. to je konstruiranje ?
4. Koji su najvaniji zahtjevi za odreivanje oblika i dimenzija proizvoda i proizvodnih dijelova?
Kljuni pojmovi
projektiranje i
konstruiranje proizvoda
projektiranje
konstruiranje
124
Openito o ispitivanjima
iroka primjena materijala u strojogradnji uvjetuje potrebu za poznavanjem njihovih svojstava koja se
ispitivanjima mogu numeriki izraziti ili standardizirati. Ovisno o tome, to se eli ispitivati, odabiru se i
postupci ispitivanja. Openito, postupci ispitivanja dijele se na ispitivanja metodom razaranja i bez
razaranja. U skupinu ispitivanja razaranjem ubrajamo postupke za utvrivanje mehanikih svojstava
materijala te postupke za utvrivanje njihovih tehnolokih svojstava..
Mehanika svojstva materijala zauzimaju posebno mjesto meu ostalim fizikalnim i kemijskim
svojstvima. Na osnovu njih se dimenzioniraju dijelovi strojeva i ureaja.Pomou mehanikih svojstava
materijala moe se objektivno ocijeniti kvaliteta materijala u prijemnoj i zavrnoj kontroli proizvoda.
Ovakva mehanika ispitivanja materijala provode se na posebno pripremljenim uzorcima (epruvetama) ili
na gotovim proizvodima. U skladu s moguom vrstom optereenja tijekom eksploatacije, uzorci ili strojni
dijelovi optereuju se na vlak, tlak, savijanje, uvijanje ili smik. Ova optereenja mogu biti statika i
dinamika. Kod statikih optereenja (ispitivanja), optereenje se tijekom vremena ne mijenja ili je
njegov prirast vrlo malen, dok se kod dinamikih ispitivanja intenzitet optereenja znaajno mijenja
(veliina, smjer).
Nain djelovanja optereenja
Vlano ispitivanje
Tlano ispitivanje
Statiki
Savojno ispitivanje
Ispitivanje puzanjem
Uvojno ispitivanje
Smino ispitivanje
Dinamiki
Ispitivanje umaranjem
Ispitivanje tvrdoe
Prema definiciji, tvrdoa predstavlja otpornost materijala prema prodiranju nekog drugog stranog tijela.
Prva metoda za mjerenje tvrdoe razvijena je jo poetkom 20. stoljea (Mohsova skala tvrdoe), no za
mjerenje tvrdoe danas, razvijen je itav niz metoda ispitivanja. Unato tome to tvrdoa ne predstavlja
fizikalno definirano mehaniko svojstvo, zbog ega i nije u SI sustavu, mjerenje tvrdoe je jedan od
najrairenijih postupaka na podruju ispitivanja tehnikih materijala. S jedne strane, tvrdoa je u
korelaciji s nekim drugim mehanikim svojstvima (npr. vlana vrstoa), a s druge , mjerenje tvrdoe je
jednostavna metoda ispitivanja te najee nisu potrebni posebno pripremljeni uzorci (ispitivanje se
uglavnom vri na poluproizvodima ili gotovim proizvodima). U strojarskoj praksi najee su metode
ispitivanja prema Brinellu, Vickeru i Rockwelu. Metode ispitivanja nose imena autora koji su ih prvi
primijenili, a temelje se na prodiranju ispitnog penetratora u osnovni materijal te mjerenja geometrije
otiska (povrina kalote ili dubina prodiranja).
126
Razliiti materijali, razliite ilavosti ispitne epruvete nakon ispitivanja udarne radnje loma
Puzanje materijala
Razliiti strojni elementi ili konstrukcije ponekad su podvrgnute djelovanju dugotrajnog i konstantnog
(vlanog) optereenja. Ukoliko takvo dugotrajno optereenje djeluje u uvjetima poviene temperature,
mogua je pojava puzanja materijala. Ovaj toplinski aktivirani proces ispituje se uglavnom na slinim
epruvetama kao i statiki vlani pokus. Ispitivanje se vri pri konstantnom optereenju kod definiranih
temperatura i vremena ispitivanja, na ureajima koje nazivamo puzalicama. Mehanika svojstva koja
karakteriziraju otpornost materijala prema puzanju su granica puzanja i statika izdrljivost.
Umor materijala
August Whler uoio je pojavu loma razliitih dinamikih optereenih dijelova, unato tome to je
nametnuto naprezanje bilo manje od statike granice razvlaenja. Pojava loma takvih dijelova naziva se
umorom materijala, tj. postupno razaranje materijala uslijed djelovanja dugotrajnog dinamikog
(promjenjivog) optereenja. Da bi se sprijeila pojava umora materijala, na podruju ispitivanja
mehanikih svojstava razvijena su mnoga ispitivanja kojima se materijal optereuje dinamiki i na taj
nain imitiraju eksploatacijski uvjeti. Ovakva ispitivanja provode se na umaralicama (pulzatorima), tj.
ureajima koji omoguavaju promjenjivo ili dinamiko optereenje ispitnih uzoraka ili strojnih dijelova.
Pitanja
1. Koja je svrha ispitivanja materijala?
2. Objasnite vanost mehanikih svojstava materijala.
3. Objasnite statiko vlano ispitivanje.
4. Kako nazivamo ureaj na kojem ispitujemo udarni rad loma?
5. Kada dolazi do puzanja materijala?
6. to je to umor materijala?
Kljuni pojmovi
vrstoa
tvrdoa
udarni rad loma
puzanje materijala
umor materijala
Tehnoloki proces
Tehnoloki proces je tono odreeni postupak ( redoslijed ) po kojem se izrauje, pod odreenim
uvjetima, dio (slop, proizvod) iz osnovnog materijala (dijelova, sklopova) s odreenim alatima
(napravama ) na odreenim strojevima (radnim mjestima) u odreenom vremenu. Iz zakona tehnologije
slijedi da e promjenom tehnolokog postupka doi do promjene konanog rezultata pa je zato nuno da
se u proizvodnji strogo provodi propisani tehnoloki proces.
Kao u svakoj znanosti, tako se stalno razvijaju i saznanja o tehnologiji. Jednom postavljeni tehnoloki
proces nije nikakva dogma, ve se stalno mijenja i prilagoava mijenjati novim saznanjima. Jedan od
osnovnih zadataka tehnologa je stalno unaprijeivati tehnoloki proces. Moe se rei da tehnoloki proces
nikada nije tako dobro projektiran, da se ne moe projektirati jo bolje.
Svaki tehnoloki proces mora ispuniti tehnike i ekonomske zahtjeve. Tehniki uvjeti, kao polazna toka,
proizlaze iz konstrukcijske dokumentacije, odnosno funkcije pojedinog dijela sklopa ili stroja. To su
oblik, dimenzije, tolerancije, kvaliteta povrine materijala odreenog sastava i stanja.
Drugi uvjet je ekonomski, koji se ne smije zanemariti. Zahtjeva od tehnologa da uzme u obzir ekonomski
uinak, odnosno iskoritenje. Potrebno je tehniki uvjet ostvariti,uz najmanje trokove. Za projektiranje
128 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
128
optimalnog tehnolokog procesa - varijante, potrebne su este opsene ekonomske varijantne usporedbe,
jer je mogue proizvesti proizvod u vie alternativa.
Polazni materijal
Polazni materijal treba odabrati tako, da sa to manjim otpadom prilikom obrade, dobijemo dio sa svim
zahtjevima radionikog crtea. Tehnolog treba odabrati takav polazni materijal koji ima najblii oblik. .
Razlikujemo sljedee vrste polaznog materijala:
Profilni poluproizvod materijala
Otkivci
Odljevci
Za izradu pojedinanog dijela potrebna je odreena koliina zadanog materijala. Takva koliina se naziva
normativ materijala koji se moe izraziti u dvije veliine:
netto
bruto normativ materijala.
Netto normativ materijala je ona koliina materijala koju ima izraeni dio prema konstrukcijskoj
dokumentaciji. Gubici materijala koji nastanu kod provoenja tehnolokog procesa nisu ovdje uzeti u
obzir.
Bruto normativ materijala je netto normativ uvean za otpadni materijal kod provoenja tehnolokog
procesa
Pitanja
1. to je tehnoloki proces?
2. Kako mora biti razraen tehnoloki proces?
3. to mora sadravati tehnoloki proces za serijsku proizvodnju?
4. Koje vrste polaznog materijala razlikujemo?
Kljuni pojmovi
tehnoloki proces
razrada tehnolokog
procesa
130
132
Pitanja
1. to je tehnoloka dokumentacija?
2. Koje informacije su potrebne za izradu tehnoloke dokumentacije?
3. to se sve ubraja u osnovne tehnoloke dokumente?
4. Koje se dvije vrste tehnolokih dokumenata najee koriste u praksu?
Kljuni pojmovi
tehnoloka
dokumentacija
tehnoloki postupak
lista operacije
t
UKUPNO VRIJEME IZRADE
tpz
tk
td
tpz
tk
td
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 133
tpz= tp + tz
gdje je:
tpz = pripremno-zavrno vrijeme
tp = pripremno vrijeme
tz = zavrno vrijeme
Komadno vrijeme, tk
Druga stavka ukupnog vremena izrade jest komadno vrijeme. Ono oznaava stvarno vrijeme izrade
jednog radnog komada, a pomnoeno s brojem radnih komada (n) daje vrijeme izrade ti.
ti= tk n
gdje je:
ti = ukupno vrijeme izrade
tk = komadno vrijeme
n = broj radnih komada
Dodatno vrijeme, td
Dodatno vrijeme daje se u postocima prema osnovici na koju se primjenjuje, a slui za kompenzaciju
opravdanih gubitaka u radu. Izraava se pomou tri koeficijenta dodatnog vremena i to:
koeficijent naprezanja ili zamora
koeficijent djelovanja okoline
dopunski koeficijent
Pitanja
1. Od ega se sastoji ukupno vrijeme izrade (t), potrebno za izvrenje radnog zadatka?
2. Definirajte pripremno-zavrno vrijeme, tp.
3. to oznaava komadno vrijeme, tk?
4. Kako raunamo ukupno vrijeme izrade, ti?
5. Definirajte dodatno vrijeme, td.
134
Kljuni pojmovi
Alati i naprave
Cilj uporabe alata i naprava je olakavanje i ubrzavanje rada. U poetku su to bila vrlo primitivna orua
koja su se razvijala paralelno s razvojem ljudskog drutva i civilizacije. Znaajan pomak u razvoju alata i
naprava zabiljeen je nakon II. svjetskog rata, a tome je znaajno pridonijela masovna proizvodnja
razliitih ureaja i opreme. U masovnoj proizvodnji, vano je minimizirati vrijeme pripreme i proizvodnje
dijelova, a to je mogue kroz:
konstrukciju i izradu alata
standardizaciju
normizaciju.
Vanost alata i naprava oituje se upravo kroz podatak da na njihovu konstrukciju otpada ak do 80%
ukupnog vremena za pripremu proizvodnje novih dijelova.
Alatima nazivamo pomoni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kontrole obratka.
Dijelimo ih , prema industrijskim granama u kojima se koriste:
alati za obradu metala
alati za obradu plastinih masa
alati za obradu drva
graevinski alati
poljoprivredni alati.
Podjela alata se esto se definira i prema namjeni:
runi alati (turpije, ekii, kljuevi, odvijai)
mjerni i kontrolni alati (pona mjerila, mikrometri, rave, epovi)
rezni alati (svrdla, uputai, razvrtai)
stezni alati (stezne glave, ahure, trnovi, okretni stolovi)
alati za obradu lijevanjem, kovanjem, preanjem (kalupi, ukovnji, noevi za savijanje)
Naprave su pomagala koja obino slue za prihvat, stezanje, odreivanje meusobnog poloaja te
voenje alata i obratka za vrijeme obrade. Osnovni zadatak naprava je:
brzo i sigurno stezanje obratka
visoka tonost mjera i oblika (zamjenjivost dijelova)
izbjegavanje radnji obiljeavanja i ocrtavanja
mogunost posluivanja vie strojeva
osloboenje posluitelja tekog fizikog rada
smanjenje moguih nezgoda pri radu
bolje iskoritenje strojeva
mogui rad osoba s niom strunom spremom
automatiziranje proizvodnje
Pitanja
1.Koji je cilj upotrebe alata i naprava?
2. to je alat?
3. Kako dijelimo alate prema namjeni?
4. to su naprave?
5. Koji su osnovni zadaci naprava?
136
Kljuni pojmovi
alat
naprava
Alati i naprave
Alatima nazivamo pomoni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kontrole obratka.
Najee ih dijelimo prema namjeni, vrsti tehnologije u kojoj sudjeluju, konstrukciji itd. U strojarskoj
struci mogu se podijeliti, kako je prikazano u tablici :
rezanje
Obrada odvajanjem
estica:
noevi
glodala
svrdla
turpije
razvrtala pile
Obrada bez
odvajanja estice:
kare
sjekai
tance
Metala:
savijanje
duboko vuenje
tlano
ispreavanje
provlaenje
ALATI
mjerenje
kalibri
etaloni
kutnici
mjerke
miktometri
noevi
glodala
svrdla
uputala
Polimera:
preanje
inj. preanje
ekspandiranje
vakuumiranje
ekstrudiranje
Tokarski noevi
Tokarki no je osnovni alat za izvoenje tokarenja. To je alat definirane geometrije reznog dijela, s
jednom glavnom reznom otricom. Izrauju se iz brzoreznih elika, tvrdog metala, cermeta, CBN-a,
tehnike keramike, dijamnta u kompaktnoj ili modularnoj izvedbi. Dijelimo ih:
prema vrsti obrade
o gruba obrada
o polugruba obrada
o fina obrada
prema poloaju tokarenja
o vanjsko tokarenje
o unutarnje tokarenje
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 137
Glodala
Glodalo je osnovni alat za obradu odvajanjem estina na alatnim strojevima glodalicama. Glodalima se
obrauju unutarnje i vanjske povrine, izrauju rubovi, epovi, depovi, slue za izrezivanje,
prorezivanje, urezivanje, izradu utora, zupanika, lananika, navoja itd. Ba kao i tokarski noevi,
izrauju se od razliitih vrsta materijala, kao kompaktna ili modulna. Dijelimo ih:
prema nainu izrade
o s glodanim zubima
o tokarenim i bruenim zubima
o umetnutim zubima
prema obliku zubi
o ravni
o spiralni
o krini
prema obliku tijela glodala
o valjkasta
o ploasta
o pilasta
o profilna
o modulna
o konusna
o vretenasta
o specijalna.
138
Svrdla
Svrdla su alati za buenje. Konstrukcijski ih dijelimo na spiralna, s izmjenjivim otricama, ravna,
zabuivae te svrdla specijalnih namjena. Najvaniji tip svrdla je spiralno svrdlo. Kao i svaki alat, svrdlo
ima radni dio i dra. Dra moe biti cilindrinog ili konusnog oblika. Osnovne osobine radnog dijela
spiralnog svrdla su konusni radni vrh i dva spiralna utora za odvod estica. Rezni dio spiralnog svrdla
sastoji se od : prednje povrine, stranje povrine, glavne, utora za odvoenje estica i za dovod rashladne
tekuine, poprene otrice i fazeta. Izraeni su kao uske zavojnice koje su izbruene na vanjski promjer
svrdla i slue kao vodilice svrdla.
Ukovnji
Ukovnji su alati (kalupi) za kovanje. Princip kovanja u ukovnjima sastoji se od zagrijavanja sirovca na
potrebnu temperaturu te udaranja kovakog bata sve dok materijal ne poprimi oblik kalupne upljine. S
obzirom na zadanu geometriju strojnog elementa, ukovnji se izrauju kao jednoprolazni ili vie prolazni
alati.
Kokile
Kokile su metalni kalupi za viekratno gravitacijsko ili niskotlano lijevanje, uglavnom neeljeznih
metala. Proizvodi lijevani u kokilama odlikuju se dimenzionalnom tonou, kvalitetno obraene
povrine te povoljnom mikrostrukturom Lijevanje je ekonomino za izradu sloenih dijelova motora,
vozila i alatnih strojeva u veim serijama. Kokile se sastoje od dvije kalupne ploe i jezgre (prema potebi)
za oblikovanje otvora u odljevku. Jezgre su vie izloene toplinskom i mehanikom optereenju,
seizrauju od legiranog elika za topli rad, a kalupne ploe, obino od sivog lijeva. Izrauju se kao
jednostavne konstrukcije ili s mehanikim ili hidraulikim stezanjima i pokretnim dijelovima.
Kokila
Naprave
Naprave su pomagala koja obino slue za prihvat, stezanje, odreivanje meusobnog poloaja te voenje
alata i obratka za vrijeme obrade. Obzirom na svoju funkciju, skoro sve naprave se sastoje od sljedeih
konstrukcijskih cjelina: elementi za odreivanje poloaja obratka, elementi za stezanje, elementi za
posluivanje i kuita (nosa naprave). U pravilu se konstruiraju i izrauju za izradu specifinih
elemenata na konvencionalnim strojevima (builice, glodalice, tokarilice itd.) te u serijskoj i masovnoj
proizvodnji u svrhu skraivanja vremena izrade proizvoda (uglavnom pripremno-zavrno vrijeme:
stezanje, otputanje, centriranje itd.).
Pitanja
1. Nabrojite neke alata za topli i hladni rad?
2. Kada se koriste naprave?
Kljuni pojmovi
tokarski no
glodalo
svrdlo
ukovanj
kokila
140
Mjerenje duina
Mjerenje duina jedno je od najeih mjerenja u strojarskoj struci. Izvodi se razliitim alatima, kao to
su ravnala, vrpasti metri, pomina mjerila, mikrometri i sl.
Pomino mjerilo je osnovni alat u strojarstvu. Slui za mjerenje vanjskih mjera, unutarnjih mjera te
dubinskih mjera. Tonost ovog mjernog alata ovisi o pominom dijelu mjerila (nonijusu), a iznosi do
0,02mm. Pomino mjerila razlikuju se prema svojoj namjenu, ali sastoje se od:
nepominog dijela
pominog dijela sa nonijus skalom
krakova za unutarnje i vanjsko mjerenje
dubinomjera
oslonca, vijka (konice)
Pomino mjerilo
pomini dio + nonijus
nepomini dio
dubinomjer
oslonac + konica
krakovi za mjerenje
Osim pominog mjerila, u strojarskim mjerenjima esto se upotrebljava i mikrometar. Mikrometar je
mjerilo pomou kojeg se mogu (ovisno o konstrukciji) mjeriti unutarnje i vanjske mjere te dubinske mjere
s tonou i do 1/1000 milimetra. Mikrometar za vanjsko mjerenje sastoji se od:
okvira (luka)
nepominog trna
pominog trna
nepokretnog bubnja sa mjernom podjelom
pokretnog bubnja s mjernom podjelom
egrtaljke
konice
Pomino mjerilo
egrtaljka
pokretni bubanj + skala
nepokretni bubanj + skala
pokretni trn
nepokretni trn
okvir
Komparator
Komparatori su mjerila koja prilikom mjerenja pokazuju veliinu odstupanja od mjere. Takva mala
odstupanja pokazuju uveano (na mjernoj skali), gdje se oitavanje izvodi lako.Konstrukcijski se dijele
na:
mehanike
optike
elektrine
pneumatske
hidrauline.
Najee se upotrebljava mehaniki komparator, uglavnom u kombinaciji s drugim pomonim
mjeriteljskim alatima,radi kontrole ili prednamjetanja alata, obratka i sl.
Pomino mjerilo
kuite
mjerna slaka velika
mjerna skala mala
nosa
mjerno ticalo
Jednostruka mjerila
Jednostruka mjerila etaloni, slue za mjerenje i provjeru mjernih instrumenata. To su metalne ploice
koje se izrauju od specijalnog elika, tvrdog metal i sl.. Ploice su obraene vrlo finim obradama,
izrauju se u razliitim dimenzijama kako bi meusobnom kombinacijom dale traenu mjeru ili kao
pomoni dio sloenog mjernog sustava. Obzirom na namjenu, izrauju se u razliitim klasama tonosti.
142
Tolerancijska mjerila
Tolerancijska mjerila slue za utvrivanje stvarnih mjera u podruju doputenih odstupanja. Koriste se
uglavnom kao kontrolni alati u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Dijele se na kalibre i rave.
Kalibri su tolerancijska mjerila za unutarnje mjere cilindrine provrte, esterokutne ili kvadratne
provrte, konuse i unutarnje navoje. Izrauju se za tono odreenu tolerancijsku mjeru kako bi se brzo,
jednostavno i jednoznano mogla odrediti tonost, prilikom brzog mjerenja.
Kalibar za navoje
Rave slue za kontrolu vanjskih mjera osovina, vratila, ravnih mjera i sl.Kao i kalibri, konstrukcijski
su oblikovane tako, da se jednim alatom mogu kontrolirati obje granibne mjere.
ablonska mjerila
ablonska mjerila su radionika mjerila za brzu kontrolu pri radu. U strojarskoj struci najee se
primjenju ablonski mjerni alati za radijuse (unutarnje i vanjske), mjerila za zranost, mjerila za navoje,
mjerila za kontrolu kutova reznih alata itd.
Mjerenje kutova
Mjerenje kutova jo je jedna mjerno-kontrolna operacija koja je vrlo esta pri izradi raznih strojarskih
konstrukcija i strojnih elemenata. Ova se mjerenja izvode sa vrstim mjerilima (kontrola/mjerenje samo
jednog definiranog kuta) ili strojarskim kutomjerima za mjerenje kutova u podruju 0-360 .
Kutnik
Kutomjer
Pitanja
1. to je to mjerenje?
2. Koje mjerne metode poznajete?
3. Koji se alati za mjerenje duina u strojarstvu najee koriste?
4. Koji su osnovni dijeli pominog mjerila i mikrometra?
5. emu slue komparatori?
6. Koja je specifinost tolerancijskih mjerila?
7. ime najee mjerimo kutove?
Kljuni pojmovi
mjerenje
144
Elementi
Elementi pneumatskog
pneumatskog sustava
sustava
Elementi
Elementi pneumatskog
pneumatskog sustava
sustava se,
se, prema
prema funkciji,
funkciji, razvrstavaju
razvrstavaju na:
na:
elementi
za
proizvodnju
i
razvod
zraka,
elementi za proizvodnju i razvod zraka,
elementi
elementi za
za pripremu
pripremu zraka,
zraka,
izvrni
elementi,
izvrni elementi,
upravljaki
upravljaki elementi,
elementi,
upravljako-signalni
upravljako-signalni elementi
elementi
pomoni
pomoni elementi.
elementi.
Elementi
Elementi za
za proizvodnju
proizvodnju ii razvod
razvod zraka
zraka imaju
imaju zadatak
zadatak potroaima
potroaima osigurati
osigurati potrebne
potrebne koliine
koliine stlaenog
stlaenog
zraka
odgovarajuih
parametara
(kompresor,
spremnik,
cjevovodne
mree
za
razvod).
zraka odgovarajuih parametara (kompresor, spremnik, cjevovodne mree za razvod). Elementi
Elementi za
za
pripremu
pripremu zraka
zraka obavljaju
obavljaju pripremu
pripremu (kondicioniranje)
(kondicioniranje) zraka,
zraka, to
to ukljuuje
ukljuuje ienje,
ienje, podmazivanje
podmazivanje ii
regulaciju
regulaciju tlaka
tlaka (filtar,
(filtar, mazalica,
mazalica, regulator
regulator tlaka).
tlaka). Izvrni
Izvrni elementi
elementi su
su elementi
elementi koji
koji obavljaju
obavljaju eljene
eljene
radnje
tj.
mehaniki
rad
(cilindri,
motori).
Upravljaki
elementi
(ventili)
upravljaju
protocima
radnje tj. mehaniki rad (cilindri, motori). Upravljaki elementi (ventili) upravljaju protocima energije
energije ii
informacija
informacija (signala).
(signala). Upravljanje
Upravljanje moe
moe biti
biti uu potpunosti
potpunosti pneumatsko,
pneumatsko, aa najee
najee se
se izvodi
izvodi uu kombinaciji
kombinaciji
ss drugim
medijem
i
elementima
(elektriko).
Upravljako-signalni
elementi
imaju
zadatak
drugim medijem i elementima (elektriko). Upravljako-signalni elementi imaju zadatak dobavljati
dobavljati
informacije
informacije oo stanju
stanju sustava
sustava (senzori,
(senzori, indikatori).
indikatori). Pomoni
Pomoni elementi
elementi ispunjavaju
ispunjavaju razliite
razliite dodatne
dodatne funkcije
funkcije
(npr.
(npr. prikljune
prikljune ploe,
ploe, priguivai
priguivai buke,
buke, brojai
brojai itd.)
itd.)
Osnovne
Osnovne karakteristike
karakteristike pneumatskih
pneumatskih sustava
sustava
Glavne
Glavne karakteristike
karakteristike pneumatskih
pneumatskih sustava
sustava su:
su:
tlak
zraka
za
napajanje
1-15
tlak zraka za napajanje 1-15 bar
bar (uobiajeno
(uobiajeno 77 bar),
bar),
0C (maks. oko 200 0C)
pogonske
temperature
zraka
-10
do
60
pogonske temperature zraka -10 do 60 0C (maks. oko 200 0C)
optimalna
optimalna brzina
brzina strujanja
strujanja zraka
zraka 40
40 m/s,
m/s,
gibanje
elemenata:
pravocrtno
i
rotacijsko,
gibanje elemenata: pravocrtno i rotacijsko,
brzina
brzina cilindara
cilindara 1-2
1-2 m/s
m/s (maksimalno
(maksimalno oko
oko 10
10 m/s),
m/s),
maks.
ostvariva
sila
oko
40
kN,
maks. ostvariva sila oko 40 kN,
maks.
maks. snaga
snaga oko
oko 30
30 kW,
kW,
U
U pneumatskim
pneumatskim sustavima
sustavima se
se kod
kod temperatura
temperatura stlaenog
stlaenog zraka
zraka manjim
manjim od
od -10
-10 00C
C pojavljuju
pojavljuju problemi
problemi sa
sa
0C pojavljuje problem brtvljenja.
zaleivanjem,
dok
se
kod
temperatura
iznad
60
zaleivanjem, dok se kod temperatura iznad 60 0C pojavljuje problem brtvljenja.
Simboli
Simboli ii sheme
sheme
Pneumatski
Pneumatski sklopovi
sklopovi ii sustavi
sustavi grafiki
grafiki se
se predouju
predouju pomou
pomou pneumatskih
pneumatskih shema.
shema. Nain
Nain crtanja
crtanja shema
shema ii
simboli
kojima
se
predouju
pojedini
pneumatski
elementi
propisani
su
normom
DIN/ISO
1219.
simboli kojima se predouju pojedini pneumatski elementi propisani su normom DIN/ISO 1219. Nie
Nie su
su
dana
neka
opa
objanjenja
i
pravila
za
crtanje
simbola
i
shema.
Osnovne
simbole
prikazuje
tablica
dana neka opa objanjenja i pravila za crtanje simbola i shema. Osnovne simbole prikazuje tablica dolje.
dolje.
Simbol
Simbol
Znaenje
Znaenje simbola
simbola
vod
vod (cijev
(cijev za
za zrak)
zrak)
Simbol
Simbol
Znaenje
Znaenje simbola
simbola
vratilo,
vratilo, osovina
osovina dio
dio
mehanizma
mehanizma
mimoilaenje
mimoilaenje vodova
vodova
ventil,
ventil, izmjenjivaili
izmjenjivaili sl.
sl.
spoj
spoj vodova
vodova (rava)
(rava)
zglob
zglob na
na poluzi
poluzi ili
ili
kotaina
kotaina ticalu
ticalu
regulacijski
regulacijski (signalni)
(signalni) vod
vod
sklop
sklop od
od vie
vie elemenata
elemenata
rotacijski
rotacijski stroj
stroj (kompresor,
(kompresor,
pumpa,
motor)
pumpa, motor)
napajanje
napajanje (stlaeni
(stlaeni zrak)
zrak)
mogunost
mogunost podeavanja
podeavanja
odzraivanje
odzraivanje (atmosfera)
(atmosfera)
zatvoren
zatvoren prolaz
prolaz
otvoren
otvoren prolaz
prolaz ss
naznaenim
naznaenim smjerom
smjerom
strujanja
strujanja
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 145
145
Kompresor za zrak
Spremnik zraka
Uloga spremnika je :
usklaivanje rada kompresora s potronjom
ublaavanje promjena tlaka kod potronje
smirivanje zranih udaraca pri radu klipnog kompresora
izdvajanje ulja i kondenzata iz stlaenog zraka
146
Spremnik zraka
Pitanja
1. Kako bi definirali pneumatski sustav?
2. to pneumatika koristi rao radni medij?
3. Koje su najvanije karakteristike pneumatskih sustava?
4. Navedite elemente pneumatskog sustava.
5.Koja je namjena kompresora za zrak?
6.Koja je uloga spremnika za zrak?
7.Koja je uloga jedinice za pripremu zraka?
Korisni linkovi
Link:www.boschrexroth.com
Kljuni pojmovi
pneumatski sustav
Jednoradni cilindar
7) prednji poklopac
Dvoradni cilindri (slika dolje) vre koristan rad u oba smjera. Za pokretanje klipa stlaeni zrak dovodi se
u komoru s jedne strane klipa, a istovremeno se komora na suprotnoj strani mora ozraiti.
148
Dvoradni cilindar
Pneumatski motori
Pneumatski motori pretvaraju potencijalnu energiju stlaenog zraka u energiju vrtnje, odnosno
kontinuirano kruno gibanje vratila.
Dijele se na:
klipne motore
lamelaste motore
zupaste motore
turbinske motore
Lamelasti motori (slika dolje) najvie se upotrebljavaju u pneumatici. Komprimirani zrak ekspandira i pri
tome nastaje kruno gibanje rotora. Prostor u kojem zrak ekspandira se poveava pri rotaciji vratila jer je
rotor u kuitu postavljen ekscentrino.
149
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 149
a) Razvodnici
Razvodnici (slika dolje) su ventili koji proputaju, zatvaraju i usmjeravaju tijek radnog medija. Tip
razvodnika, odnosno njegova funkcija, odreeni su:
brojem prikljuaka,
brojem razvodnih poloaja,
nainom aktiviranja
veliinom prikljuaka.
Nain oznaavanja prikljuaka na razvodnicima prikazuje tablica dolje, a slika u nastavku prikazuje jedan
tip razvodnika.
Nain oznaavanja prikljuaka
150
b) Protoni ventili
Namjena protonih ventila je regulacija protoka fluida ime posredno djeluju i na druge veliine koje
zavise od protoka, odnosno brzine stlaenog zraka. Protoni ventili (slika dolje) zovu se jo i priguni
ventili.Priguni ventili slue za kontrolu brzine klipa cilindra.
Protoni ventil
c) Zaporni ventili
Zaporni ventili (slika dolje) ne doputaju protok u jednom smjeru (zatvaraju), a proputaju u suprotnom..
Poveanje tlaka na izlaznoj strani potpomae zapornu funkciju (brtvljenje).
Zaporni ventili se mogu podijeliti na:
nepovratni ventili
uvjetno zaporni ventili (logiki I)
naizmjenino zaporni ventili (logiki ILI)
brzo-ispusni ventili
Zaporni ventil
d) Tlani ventili
Tlani ventil (slika dolje) utjee na tlak u sustavu ili dijelu pneumatskog sustava te slui za upravljanje i
regulaciju tlaka, kao i za niz drugih funkcija, zasnovanih na tlaku.
Prema funkciji tlani ventili dijele se na:
ventile za ograniavanje tlaka,
redoslijedne ventile i
redukcijske ventile.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 151
Tlani ventil
Pitanja
1. Koja je glavna zadaa izvrnih elemenata pneumatskih sustava?
2. Prema nainu kretanja kako se mogu podijeliti izvrni elementi pneumatskih sustava?
3. to su pneumatski motori i kako se dijele?
4. Za to se koriste upravljaki elementi pneumatike?
5. to su razvodnici?
6. Objasnite funkciju protonih, zapornih i tlanih ventila?
Korisni linkovi
Link: http://hydraulicspneumatics.com/
Kljuni pojmovi
izvrni elementi
pneumatskih sustava
pneumatski motori
upravljaki elementi
pneumatskih sustava
152
Spojka
Spojka je naprava za meusobno spajanje vratila. Ona spaja motor s ostalim dijelovima transmisije
vozila. Spojka omoguuje:
prijenos okretnog momenta s motora na mjenja
prekid tijeka snage s motora na mjenja
lagano i meko pokretanje vozila
Izravnim spajanjem koljenastog vratila s transmisijom ne bi bilo mogue mijenjati odnose prijenosa
okretaja motora i pogonskih osovina. Stoga, na spoju motora s transmisijom vozila potreban je spojniki
sklop koji se zove spojka. Spojniki set motora ili spojka sastoji se od:
kuita spojke (korpa)
tanjura spojke (disk ili lamele)
potisnog leaja
potisne ploe
Kuite spojke spojeno je sa zamanjakom vijcima, a unutar njega je smjetena potisna ploa i tanjurasta
opruga. Tanjur spojke prenosi okretni moment sa zamanjaka i potisne ploe na vratilo spojke (ulazno
vratilo mjenjaa).
Potisni leaj odvaja nerotirajuu potisnu vilicu od rotirajue tanjuraste opruge. Tako prenosi potisak
vilice na tanjurastu oprugu, uslijed ega dolazi do odvajanja potisne ploe i prekida tijeka snage. Potisna
ploa spojena je s kuitem spojke.
Tanjurasta spojka
Spojka: a) odvaja i b) ukapa
Mjenja
Mjenja je sklop osovina i zupanika meusobno povezanih i smjetenih u mjenjakoj kutiji. Mjenja je
s jedne strane povezan na vratilo spojke (ulazno vratilo), a s druge strane s pogonskom osovinom vozila,
odnosno kardanskim vratilom (izlazno vratilo).
Mjenja
Polugom se odabire prijenosni omjer (tzv. brzina) unutar mjenjaa. Ovisno o odabranom prijenosu,
odnosno uzubljenom paru zupanika, na izlaznom vratilu se dobije eljeni broj okretaja i snaga u odnosu
na motor. Prilikom odabira prijenosnog omjera, jedan snop zupanika unutar mjenjaa mora mirovati,
odnosno cijela transmisija od kotaa do motora ne smije biti u spoju. To omoguuje spojka.
Diferencijal
Diferencijal omoguuje prijenos okretnog momenta i pri razliitim brzinama vrtnje pogonskih kotaa.
Razlika u kutnim brzinama javlja se:
pri kretanju vozila u zavoju
na neravnoj podlozi
pri razliitim promjerima kotaa
Osnovni zadatak diferencijala je:
uskladiti razliite brzine vrtnje pogonskih kotaa
ravnomjerno razdijeliti okretne momente (snagu) na pogonske kotae
154
Diferencijal
Pitanja
1. Zbog ega se ugrauju prijenosnici snage u vozila?
2. to sainjava transmisiju vozila?
Kljuni pojmovi
prijenosnici snage
transmisija
spojka
mjenja
diferencijal
Tarna spojka
Hidrodinamika spojka
Hidrodinamiki mjenja; 1. pumpa, 2. reaktor, 3. turbina, 4. blokada spojke, 5. kuite, 6. prsten, 7. brtveni prsten
Pumpa je uvrena na koljenasto , a kuite na kardansko vratilo. Pri pokretanju vozila turbina i reaktor
stoje, a pumpno kolo se okree brojem okretaja motora. Ulje struji iz pumpnog prema turbinskom kolu i
predaje mu energiju. Turbinsko kolo se poinje okretati kada se na njemu stvori okretni moment,koji
nadjaa otpore na vratilu mjenjaa (vratilu spojke). Mehaniku energiju motora preuzima ulje, koje
strujanjem preko lopatica turbine, dobivenu kinetiku energiju predaje pogonskoj transmisiji.
156
struje) pokree generator istosmjerne struje koji napaja pogonski elektromotor promjenjivim istosmjernim
naponom.
U sluaju izmjeninih motora, zadatak je generatora da dovodi promjenjivu frekvenciju kojom se onda
napaja izmjenini elektromotor kao pogonski stroj.
Klasino ustrojstvo elektrinog prijenosnika snage i gibanja: 1-pogonski stroj; 2-generator istosmjerne
struje; 3-upravljaki i regulacijski dio; 4-motor istosmjerne struje; 5-radni stroj
Benzinski (Otto) motori dobili su naziv po njihovom izumitelju Nicolasu Augustu Ottu koji je 1876.
godine prvi puta demonstrirao etverotaktni benzinski motor kakvog danas poznajemo u njegovoj
osnovnoj koncepciji.
U benzinskim motorima izgara gorivo i stvara energiju potrebnu za gibanje. U benzinskom se motoru,
benzinske pare mijeaju sa zrakom i pale iskrom. Smjesa zraka i benzina izgara eksplozivnom brzinom, a
zagrijana se smjesa plinova brzo iri. U veini benzinskih motora to irenje pokree klip kroz cilindar, a
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 157
gibanje klipa pokree vratilo motora te se tako, pravocrtno gibanje pretvara u kruno (rotacijsko). Kod
veih se motora, naizmjence, pali smjesa u nekoliko cilindara, jer se tako dobiva jednoliniji zakretni
moment. U rotacijskom benzinskom motoru, koji nema cilindara, plinovi izravno okreu rotor.
Dvotaktni motor
Dvotaktni motor je najjednostavniji benzinski motor, a nalazimo ga u mopedima, vanbrodskim
motorima, lananim pilamama pa ak i nekim malim automobilima. Njihov radni ciklus ima dva takta.
Najprije se die klip u cilindru, koji zatim sabija smjesu goriva i zraka u prostor pri glavi cilindra.
Istodobno se, s donje strane cilindra, usisava nova zapaljiva smjesa. Komprimirana smjesa pali se iskrom
koju stvara struja visokog napona pa zagrijani plinovi vraaju klip niz cilindar. To gibanje je drugi ili
radni takt motora. Sputanje klipa potiskuje svjeu gorivu smjestu kroz dovodni kanal koji vodi do
prostora iznad klipa. Ta svjea smjesa
izbacuje izgorjele plinove kroz ispuh, a zatim biva sabijena dizanjem klipa.
Naavi se u gornjem poloaju, klip zatvara izlazne otvore, tako da plinovi, koji se ire, ne mogu izai.
Taj se otvor otvara kad se klip nae u donjem poloaju. Klip svojim gibanjem otvara i zatvara i otvore za
dovod zraka i goriva, kao i dovodni kanal.
Sputanje klipa okree, tzv. koljenasto vratilo, a ono opet, u povratnom taktu podie klip. Za koljenasto
je vratilo privren zamanjak (to masivniji to je broj klipova manji) koji nastavlja okretati vratilo i kad
klip doe u donji poloaj. Zamanjak pretvara izboje energije silaznoga klipa u prilino glatko,
kontinuirano gibanje, a on zapravo i vraa klip, diui ga u cilindru, u drugom dijelu svakog ciklusa.
Dvotaktni motori su razmjerno jeftini, ali su prilino nedjelotvorni pretvarai energije goriva u mehaniku
energiju. Zbog toga mnogi vei motori imaju efikasniji, etverotaktni ciklus.
etverotaktni motori
Kod etverotaktnih motora klip se giba u etiri takta. Prvi takt je sputanje klipa, tzv. takt usisavanja, u
kojem se smjesa goriva i zraka usisava u prostor iznad klipa. Potom se klip, u taktu kompresije, podie i
tlai smjesu. Sabijena se smjesa pali elektrinom iskrom, nakon ega u treem ili radnom taktu, zagrijani
plinovi guraju klip prema dolje. Potom se klip die jo jednom, ovaj put da istisne sagorjele plinove.
Nakon etvrtog takta, tj. takta ispuhivanja, itav se slijed ponavlja.
Iako je etverotaktni motor djelotvorniji od dvotaktnog, i u njemu se samo oko treina energije goriva
pretvara u korisnu energiju gibanja. Ostatak se rasipa. Najvei dio energije odlazi iz motora s toplinom
ispunog plina i hlaenjem motora tekuinom ili zrakom. Manji dio energije troi se za pogon pomonih
ureaja, primjerice ventilatora, generatora struje, crpke za podmazivanje i slino.
158
Danas etverotaktni motor ima vrlo iroku primjenu. Izrauje se u raznim veliinama; od vrlo malih
motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisua kW. Najpoznatija i vjerojatno najrairenija
primjena je u automobilskoj industriji.V
Velika primjena etverotaktnih motora je na brodovima i brodicama, kao porivni motori ili kao agregati
za elektrinu energiju. Vei etverotaktni motori se upotrebljavaju na brodovima, gdje im jo uvijek otru
konkurenciju ine dvotaktni motori, koji jo uvijek imaju vei stupanj iskoritenja.
Rotacijski motori
Da bi se izbjeglo potresanje motora i da bi ga se pojednostavilo, uinjeni su mnogi pokuaji da se
konstruira takav motor koji ne bi imao dijelove koji se povratno gibaju. Od tih je strojeva najpoznatiji
Wankelov rotacijski motor. On radi isto kao i etverotaktni motor, ali irenje zapaljene smjese pokree
trostrani rotor koji se kruno giba, uvijek u istom smjeru.
Prvi automobil s Wankelovim motorom pojavio se na tritu 1964. godine. Cilj proizvodnje takvog
motora sastojao se u tome da se, zahvaljujui dijelovima koji se kruno gibaju, smanje potresanja
(vibracije) motora te da se smanji potronja goriva. Meutim, Wankelovi motori imaju svoje nedostatke.
(sloenu gradnju brtvenih letvica ). Dananji Wankelovi motori troe vie goriva nego klipni motori, ali
su, s druge strane, laki i jednostavniji. U dananje se automobile izuzetno rijetko ugrauju.
Pitanja
1. Objasnite princip rada Otto motora?
2. Navedite osnovne karakteristike dvotaktnih motora.
3. Navedite osnovne karakteristike etverotaktnih motora.
4. Navedite osnovne karakteristike rotacijskih motora.
Kljuni pojmovi
Otto (benzinski)
motor
dvotaktni motor
etverotaktni motor
Wankelov rotacijski
motor
160
Diesel motor patentirao je Rudolf Diesel 1892. godine. Teoretski, rad benzinskog i diesel motora vrlo je
slian. U oba sluaja radi se o motorima s unutarnjim sagorijevanjem koji pretvaraju kemijsku energiju
goriva u mehaniku. Razlika je u nainu sagorijevanja.
Princip rada
Kod benzinskih motora, smjesa goriva i zraka sabija se u drugom taktu motora i zapaljuje iskrom. U dizel
motorima, zrak se sabija u drugom taktu, nakon ega se ubrizgava gorivo i dolazi do samozapaljenja
smjese, uslijed visoke temperature komprimiranog zraka. Tlaenjem zraka u taktu sabijanja na vrlo visoki
stupanj odnosa kompresije (do 25:1) postie se dovoljno visoka temperatura (cca 700C) za
samozapaljenje smjese nakon ubrizgavanja goriva. Velika efikasnost diesel motora razvijena je teorijom
koja potvruje da se visokoenergetsko diesel gorivo bre i djelotvornije vee s molekulama kisika koje su
kompaktne u stlaenom zraku.
Dakle, umjesto smjese goriva i zraka, u diesel motor, kroz usisnu granu- ulazi samo zrak. U tono
definiranom vremenu (moment paljenja) neposredno prije dolaska klipa u gornju mrtvu toku, u taktu
sabijanja,, pod pritiskom se ubrizgava gorivo kroz injektor u cilindar motora. Kod dizelskih motora
postoje dvije vrste injektora, mehaniki i elektromagnetski. Mehaniki injetori otvaraju se pod pritiskom
goriva koje tlai mehanika pumpa visokog pritiska, jo poznata kao Bosch (bo)-pumpa.
Mehaniki injektori
Na gornjoj desnoj slici mehanikog injetora, crvenom bojom oznaen je ulaz goriva. Pod tlakom od cca
120 bara, gorivo e potisnuti oprugu i doi e do ubrizgavanja. Opruga je tono kalibrirana za svaki tip
motora, odnosno injektora, kako bi mogla propustiti gorivo pod tono
definiranim tlakom. Viak goriva vratit e se u rezervoar kroz odvode na gornjem dijelu injektora.
paljenja kod benzinskih motora, na pumpi su ugraeni centrifugalni utezi, koji e mijenjati kut paljenja,
obzirom na broj okretaja motora.
Rotacijska pumpa se ee nalazi kod osobnih vozila.
Ova pumpa, opisana u najjednostavnijim crtama, tlai gorivo rotacijom rotora unutarnje pumpe i
distribuira ga na injektore u tono odreeno vrijeme. Kako bi se pumpe mogle podesiti za tono
ubrizgavanje goriva, povezane su lancem ili zupastim remenom s radilicom motora, kao i u sluaju
razvodnika paljenja kod benzinskih motora.
Motori s direktnim ubrizgavanjem goriva, postiu vei radni efekt, pa im je i potronja goriva manja.
Kod direktnog ubrizgavanja, injektor ubrizgava gorivo direktno u cilindar motora, odnosno u ekspanzijski
prostor, koji se nalazi u samom klipu motora.
162
Na gornjoj skici je vidljivo kako je formiran ekspanzijski prostor u samom klipu motora. Kod svakog
dizajniranja kompresijskog prostora, vodi se rauna o vrtlogu komprimiranog zraka i ravnomjernom
mijeanju ubrizganog goriva. Ovakvi tipovi motora uglavnom se ugrauju u komercijalna vozila, a rjee
u osobna. Razlog tome je, upravo ranije spomenuti buan i tvrd rad motora.
Grija smjese
Grija smjese se koristi samo za paljenje motora dok je hladan. Naime, temperatura koja se postie
tlaenjem zraka, gubi se preko hladnih stijenki klipova, cilindara i glave motora. Kako bi dolo do
potrebne temperature za zapaljenje smjese; koriste se grijai.
Za razliku od nekadanjih modela vozila, dananji automobili imaju ugraene tajmere (timer), odnosno
mjerae vremena ukljuenosti grijaa. Oni su povezani sa senzorom temperature motora i tako mogu
precizno odrediti potrebu za zagrijavanjem smjese. Motori s direktnim ubrizgavanjem goriva, uglavnom
se mogu pokrenuti bez uporabe grijaa. Obzirom na koncepciju ekspanzijskog prostora, manji je gubitak
temperature. Poveani stupanj kompresije, jai pritisak goriva na injektorima i atomizacija ubrizganog
goriva, takoer e pospjeiti paljenje hladnog motora bez grijaa.
Common Rail
Grija smjese
Dananja dizelska vozila upotrebljavaju Common rail sustav ubrizgavanja goriva. Vrijeme i trajanje
ubrizgavanja determinira kontrolna jedinica. Isto kao i kod benzinskih motora, kontrolna jedinica vrlo
precizno odreuje moment ubrizgavanja, kao i potrebnu koliinu goriva, kalkulirajui na osnovu
prikupljenih podataka senzora motora. Za sami poetak, ovakvim nainom ubrizgavanja goriva,
eliminirana je vrlo komplicirana i skupa pumpa visokog pritiska. Sada se koristi jednostavnija pumpu vrlo
visokog i konstantnog pritiska (1200-2000 bara). Takoer su eliminirana metalna crijeva od pumpe do
injektora. Umjesto njih, koristi se Common rail, odnosno zajednika cijev visokog pritiska, koja povezuje
sve injektore motora.
Pitanja
1. Objasnite princip rada diselskog motora?
2. Na kojem principu rade klipne, a na kojem rotacijske pumpe?
3. Objasnite indirektni i direktni sustavi ubrizgavanja?
4. Objasnite Common Rail sustav ubrizgavanja?
Kljuni pojmovi
Diesel motor
klipna pumpa
rotacijska pumpa
Klipni mehanizam
Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa, preko klipnjae, u kruno
gibanje koljenastog vratila.
Klipni mehanizam
164
Klipnjaa
Koljenasto vratilo
Klip je dio klipnog mehanizma koji je odgovoran za kvalitetno i postojano tlaenje smjese, kao i
preuzimanje sile potiska u radnom (ekspanzijskom) taktu. Klip mora odvojiti prostor izgaranja od kuita
koljenastog vratila, tijek izgaranja (radni takt) pretvoriti u silu te ga preko klipnjae i koljenastog vratila,
predati kao okretni moment i toplinu s ela klipa prenijeti na stjenke cilindra. Dananji klipovi izrauju se
od legure aluminija i drugih metala. Klipni prsteni su elastini prsteni koji lee u ljebovima na klipu, a
moraju sprijeiti izlaenje plinova iz prostora iznad klipa u kuite koljenastog vratila.
Klipnjaa je dio klipnog mehanizma koji povezuje klip s koljenastim vratilom. Zadatak klipnjae je
tijekom usisa, kompresije i ispuha pretvoriti okretni moment s koljenastog vratila u silu i predati je klipu.
Tijekom ekspanzije, klipnjaa mora preuzeti silu s klipa i prenijeti na koljenasto vratilo.
Koljenasto vratilo je dio klipnog mehanizma poznato jo i kao radilica. Koljenasto vratilo pretvara silu s
klipnjae u okretni moment te pretvara pravocrtno gibanje u rotaciju. Prenosi svu snagu motora na
transmisiju vozila. S obzirom na velika naprezanja, koljenasto vratilo je izraeno od elika oplemenjenog
kromom i molibdenom.
Blok motora
Blok motora je osnovni dio motora koji objedinjuje i nosi sve funkcijske sklopove motora. Blok motora
obuhvaa cilindre, rashladni plat i kuite klipnog mehanizma. On sprjeava izlaz radnog medija,
rashladnog sredstva i maziva, a takoer sprjeava ulaz praine, vlage i prljavtine. U pojedinim
sluajevima blok slui i kao nosivi dio konstrukcije vozila (npr. kod traktora, motocikla, formule itd.).
Blok je ujedno i najtei dio motora te se smanjivanjem upravo njegove mase, moe najvie smanjiti masa
cijelog motora.
Blok motora
Postoji vie podjela i konstrukcijskih izvedbi bloka motora. Danas se najee ugrauju cilindarski
blokovi i blokovi s uloenim cilindarskim kouljicama. Kod cilindarskih blokova, blok motora izliven
je od elika i u njega su upreani cilindri. Nakon upreavanja, cilindri se strojno obrauju na toan
promjer klipa. Na bloku su izliveni i obraeni svi prihvati za ostale dijelove motora, kao i kanali za
cirkulaciju rashladne tekuine. Nedostatak ovih blokova je njihova velika masa. Pojedini proizvoai
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 165
automobila ne upreavaju cilindre u blok motora, ve ih postavljaju naknadno kao zasebne sklopove.
Takvi blokovi poznati su pod nazivom blokovi s cilindarskim kouljicama.
Za razliku od prethodnog tipa bloka motora, ovaj ima nekoliko prednosti. Kao prvo, mogue je izliti blok
od aluminija, to znatno smanjuje teinu motora. Nadalje, nakon dotrajalosti cilindara nije ih potrebno
brusiti na vei promjer ili promijeniti cijeli blok ako se ne moe vie brusiti, ve se jednostavno promijeni
cilindarska kouljica.
Blok s cilindrima
Cilindarska kouljica
Pitanja
1. to je klipni mehanizam?
2. Navedite dijelove koji sainjavaju klipni mehanizam.
3. to je blok motora?
Kljuni pojmovi
klipni mehanizam
klip
klipnjaa
koljenasto vratilo
blok motora
cilindar
cilindarska kouljica
166
S obzirom na vrstu motora, razlikujemo otto, diesel i wankel motor. U daljnjem tekst e biti rijei samo o
ottovom motoru.
etverotaktni ottov motor ima etiri osnovna dijela i dodatne sustave:
kuite motora
klipni mehanizam
razvodni mehanizam
sustav za stvaranje smjese
pomoni sustavi
Kuite motora sainjavaju uljno korito (karter), blok motora, poklopac glave i brtve.
Uljno korito
Blok motora
Glava motora
Brtva glave
Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa, preko klipnjae, u kruno
gibanje koljenastog vratila. Klipni mehanizam obuhvaa: klip s prstenima, klipnjaa i koljenasto vratilo
(radilica).
Klipnjaa
Koljenasto vratilo
Razvodni mehanizam je mehanizam koji ima zadatak upravljati izmjenom radnog medija kroz otvore za
usis i ispuh. Mehanizam odreuje trenutak otvaranja i zatvaranja ventila. Sainjavaju ga: ventili, opruge,
klackalice, podizai ventila, bregasto vratilo, remeni ili lanani prijenos. Razvodni mehanizam dobiva
pogon od koljenastog vratila preko zupastog remena, lanastog prijenosa ili zupanika na bregasto
vratilo. Brjegovi bregastog vratila preko prijenosnih lanova, primjerice podizaa, suprotstavljajui se
silama opruga ventila, otvaraju usisne i ispune ventile. Sile opruga potom zatvaraju ventile.
Ventil s oprugom
Klackalica ventila
Podiza ventila
Bregasta osovina
Zadaa sustava za stvaranje smjese je stvoriti homogenu smjesu u tono odreenom omjeru koji
odgovara trenutanim potrebama motora. Uz to, treba stvoriti to manju koliinu tetnih tvari u ispunim
plinovima. Sustav za stvaranje smjese sastoji se od: spremnika goriva, pumpe, filtara goriva, usisne cijevi
i sustava za ubrizgavanje.
Spremnik goriva
Pumpa goriva
Filtar goriva
Pomoni sustavi su sustavi u vozilu koji su neophodni za funkcioniranje motora. Sainjavaju ga: sustav za
paljenje, podmazivanje, hlaenje i ispuni sustav. Dananja vozila imaju upravljaki sklop (raunalo) koji
objedinjuju vie sustava u jednu cjelinu pa je teko pojedine sustave jasno razgraniiti (npr. sustav za
ubrizgavanje i paljenje smjese).
168
Sustav ubrizgavanja
Sustav hlaenja
Sustav za podmazivanje
Ispuni sustav
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 169
Pitanja
1. Navedite osnove funkcionalne cjeline motora.
2. Imenujte osnovne dijelove motora.
Kljuni pojmovi
kuite motora
klipni mehanizam
razvodni mehanizam
podmazivanje motora
hlaenje motora
sustav za ubrizgavanje
ispuni sustav
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji slui i za
pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku , a potom - iz toplinske energije u mehaniki rad. Klipni
(stapni) motori se dijele, prema vrsti goriva i procesu koji se odvija u motorima na:
Benzinske (Otto) motore - Usisavaju gorivu smjesu ili zrak, a gorivo se ubrizgava izravno u
cilindar. U trenutku kad poinje izgaranje, u cilindru se ve nalazi gotova smjesa koja se pali
stranim izvorom (elektrinom iskrom).
Dizelske motore - Usisavaju zrak, a gorivo se ubrizgava u vrui komprimirani zrak i samo se pali
uslijed visoke temperature tog zraka.
Radni proces
Radni proces svih klipnih motora ima etiri uvijek ista dijela, koji slijede jedan iza drugoga :
1. USIS svjee radne tvari
2. KOMPRESIJA radne tvari
3. izgaranje i EKSPANZIJA
4. ISPUH tj. izbacivanje istroene radne tvari
Ukupno trajanje procesa izraava se pomou zakreta glavnog vratila motora tj. koljenastog
vratila ili radilice. Trajanje procesa iznosi:
2 okretaja koljenastog vratila - kod etverotaktnih motora
1 okretaj koljenastog vratila - kod dvotaktnih motora.
170
etverotaktni motori
Princip rada etverotaktnih motora je malo sloeniji. etverotaktni motor ima etiri takta. Prvi takt je usis
gorive smjese ili zraka. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil koji se zatvara neto
prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi drugi takt ili komprimiranje smjese (zraka). Kretnjom klipa iz DMT
prema GMT, klip komprimira smjesu (zrak) koja se pali nekoliko stupnjeva prije GMT. Kod benzinskih
motora svjeica pali smjesu zraka i benzina, a kod dizel motora gorivo se ubrizgava u cilindar u kojem je
stlaeni zrak visoke temperature i ono se samozapaljuje. Trei takt je ekspanzija koja je radni takt. Klip se
giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom zapaljivanjem smjese. Neto prije DMT otvara se ispuni
ventil i klip svojim gibanjem prema GMT istiskuje izgorenu smjesu izvan cilindra. Neto prije GMT
otvara se usisni ventil koji dodatno pospjeuje ispiranje cilindra. Dolaskom klipa u GMT zatvara se
ispuni ventil i zavrava ispuni takt te proces poinje ispoetka.
Otto motor
Diesel motor
Dizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi dizel kao pogonsko gorivo i koji
radi Dieselovim ciklusom. Izumio ga je 1892. njemaki inenjer Rudolf Diesel. Dizelski motor je
karakteristian po tome to nema svjeice, u cilindru se komprimira ist zrak, koji postie toliku
temperaturu da se, nakon ubrizgavanja goriva u cilindar motora, gorivo samozapaljuje. Tlakovi i temperature u cilindru su vei nego kod benzinskih motora, kao i stupanj iskoritenja.
Rudolf Diesel je svoju prvu izvedbu motora napravio s ubrizgavanjem goriva uz pomo stlaenog zraka,
koji je rasprivao gorivo i ubacivao ga u cilindar, pomou sapnice. Nedostatak ovog sustava su bili:
veliina kompresora zraka i velika energija potrebna za njegov pogon. Zbog ovih nedostataka uvedena je
dobava goriva mehanikim putem, odnosno preko sisaljke visokog tlaka, koja je dizala tlak tekuine i
kroz raspriva je ubacivala u cilindar u vidu fine magle goriva.
Danas velika veina dizelskih motora upotrebljava sustav s ubrizgavanjem goriva sisaljkom, koji se
izvodi na vie naina. Starije izvedbe su imale mehaniku sisaljku pokretanu kvrgom bregaste osovine ili
posebnim pogonom izvedenim s koljenaste osovine, dok nove izvedbe imaju, veinom, modernine
sustave zajednikog voda (common -rail) ili hidrauline sustave za ubrizgavanje, gdje su u bloku sisaljka
i rasprska.
Diesel motor
172
Zanimljivosti
Ottovi motori imaju ugraene svjeice u cilindarsku glavu. Na njihovim elektrodama preskae elektrina
iskra i pali gorivu smjesu u cilindru. Kod motora malih radnih strojeva i kod automobilskih motora
proizvedenih do 1990. godine, goriva smjesa se priprema pomou rasplinjaa. Noviji automobilski motori
imaju ureaje za ubrizgavanje benzina.
Dieselovi motori za ubrizgavanje goriva u cilindar koriste visokotlanu pumpu i brizgaljku ugraenu u
cilindarsku glavu. Za olakavanje hladnog starta imaju posebne elektrine grijae (arnice ili arne
svjeice) koji su ugraeni u glavu. Najnoviji ureaji za ubrizgavanje goriva, Common Rail, u skoroj e se
budunosti primjenjivati i kod benzinskih automobilskih Ottovih motora pa e prepoznavanje biti prilino
oteano.
Mali dvotaktni motori imaju nisku cilindarsku glavu za razliku od etverotaktnih ija je glava u pravilu
visoka jer se u njoj nalaze ventili. Meutim, etverotaktni motori sa stojeim ventilima (ventili se nalaze u
bloku) imaju takoer nisku glavu pa ih je tee razlikovati od dvotaktnih.
Ottovi motori se primjenjuju za pogon malih strojeva, amaca, motocikala, osobnih automobila i
djelomino kombija te zrakoplova. Svi vei motori, od kamionskih pa do stabilnih i najveih brodskih,
grade se iskljuivo kao Dieselovi, zbog manje potronje goriva. Iako im je to znaajna prednost,
Dieselovi su se motori do pojave mlaznih motora tek u manjoj mjeri upotrebljavali i za pogon zrakoplova.
U najnovije vrijeme prodor u zrakoplovstvo uspio je poznatom Volkswagenovom TDI motoru,
dokazanom pogonskom stroju milijuna automobila.
Pitanja
1. Radni proces svih klipnih motora ima koja etiri uvijek ista dijela?
2. Navedite glavne karakteristike dvotaktnih i etverotaktnih motora?
3. Navedite glavne karakteristike Otto i Diesel motora
4. Koja je osnovna razlika izmeu Otto i Diesel motora?
Kljuni pojmovi
Otto motor
Diesel motor
Ott motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi benzin kao pogonsko
gorivo i koji radi na principu Otto procesa.
Dizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi dizel kao
pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.
Pojam hidraulike
Hidraulika je dio pogonske tehnike gdje se rjeenje raznih pogonskih zadataka izvrava pomou
pretvorbe, upravljanja, regulacije i prijenosa energije putem tekueg ili plinovitog stlaenog medija.
Hidraulika se bavi prijenosom energije i informacija putem stlaene tekuine (kapljevine), a moe se
podijeliti na hidrodinamiku i hidrostatiku. U hidrodinamici energija se prenosi kinetikom energijom
fluida u strujanju, dok se u hidrostatici energija prenosi prvenstveno tlakom fluida. Stoga hidrodinamike
sustave karakterizira razmjerno niski tlak i visoka brzina strujanja, dok hidrostatike sustave odreuju
razmjerno visoki tlakovi i nie brzine strujanja fluida.
Hidrauliki se sustavi upotrebljavaju u strojevima kojima treba postii male pomake s vrlo velikom
snagom.Upotrebljavaju se, naprimjer, za podizanje velikih tekih vozila. Hidrauliki sustavi sadre dva
klipa koji se podiu i sputaju u cilindrima. Prostori ispod klipova ispunjeni su hidraulikom tekuinom
(uljem ) i povezani cijevima. Sputanjem jednog klipa poveava se tlak tekuina u sustavu. Stlaena
tekuina prolazi kroz cijev i podie klip u drugom cilindru. Prvi klip je manji od drugoga. Budui da je
tlak isti u oba cilindra, vei klip se podie s vie snage. Meutim, da bi se stvorio dovoljan tlak, manji
klip se mora vie pomaknuti prema dolje, nego to se vei podie
Osnovni elementi hidraulikog sustava su: ( slika dolje)
pumpa
radni fluid
cjevovod
upravljaki elementi
hidrauliki motor.
174
energetskih postrojenja,
rudarskih postrojenja,
vojnih sustava,
svemirske tehnike i sl..
Radni fluid
Izbor odgovarajueg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravno funkcioniranje, trajnost, pouzdanost i
ekonominost hidraulikog sustava. Izbor fluida utjee i na izbor hidraulikih elemenata (filtri, ventili,
brtve...) koji se projektiraju za odreenu vrstu fluida. Od posebnog znaaja je koritenje fluida koji nema
tetnog utjecaja na materijal brtvi.
Zadaci radnog fluida su:
prijenos energije (glavni zadatak),
hlaenje,
podmazivanje,
zatita od korozije i
odnoenje neistoa.
Pitanja
1. to je hidraulika?
2. ime se bavi i kako se dijeli hidraulika?
3. Koji su osnovni elementi hidraulikog sustava?
4. Nabrojite pet prednosti hidraulikog sustava u odnosu na pneumatski sustav?
5. Nabrojite pet nedostataka hidraulikog sustava u odnosu na pneumatski sustav?
6. Koji su zadaci radnog fluida?
Korisni linkovi
Link: http://www.explainthatstuff.com/hydraulics.html
Kljuni pojmovi
hidraulika
elementi
hidraulikog
sustava
176
Osnovni zahtjevi koji se postavljaju pred hidraulike pumpe su osiguranje potrebnog protoka tekuine,
tlaka i radnog vijeka uz minimalnu teinu i zapreminu pumpe. Suvremene hidraulike pumpe rade s
tlakovima od 350 do 500 bara i brojevima okretaja oko 5000 u minuti ( a u zrakoplovima ak i 12000 do
18000 u minuti). Osim navedenog od pumpi se zahtjeva pouzdan rad u irokom temperaturnom rasponu i
na razliitim nadmorskim visinama te da nisu bune i da su jednostavne za proizvodnju i odravanje.
Osnovni procesi u radu pumpe su usisavanje i tlaenje radne tekuine. U procesu usisavanja elementi
pumpe stvaraju razliku izmeu tlakova radne tekuine i spremniku i tlaka u usisnim komorama pumpe.
Djelovanjem razlike tlakova, tekuina puni radne komore pumpe. Proces sabijanja svodi se na
potiskivanje tekuine radnim elementima pumpe, pri emu se tekuini predaje mehanika energija koja
osigurava njeno dopremanje pod potrebnim tlakom do potroaa (hidromotora).
Ovisno od oblika komore i naina rada, razlikuju se osnovne vrste pumpi:
rotacijske (zupaste, krilne, zavojne)
klipne
membranske i dr.
Slika u nastavku prikazuje shemu zupaste pumpe.
Hidrauliki motori
Hidrauliki motor, hidromotor ili hidrauliki aktuator , izvrni je dio u hidraulikom pogonu. To su
ureaji za pretvaranje hidraulike energije, dobivene od pumpe kao izvornog elementa, u mehaniki rad.
Hidrauliki motori se dijele na:
rotacijske hidraulike motore,
hidraulike cilindre i
zakretne hidraulike motore.
Rotacijski motori su veoma slini pumpama. Najvie se koriste zupasti, klipni i krilni hidrauliki
motori. Uglavnom su konstantne radne zapremine, ali se koriste i motori s podesivom radnom
zapreminom. Osnovne karakteristike rotacijskih hidraulikih motora su kutna brzina, broj okretaja i
okretni moment.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 177
Podjela ventila
Ventili se dijele na dvije osnovne skupine:
1) protoni (razvodnici, zaporni ventili, sigurnosni ventili i priguni ventili)
2) tlani (ventili za ogranienje tlaka i upravljanje)
Razvodnici
Razvodnici su ventili koji proputaju, zatvaraju i usmjeravaju tijek radnog medija. Tip razvodnika
odnosno njegova funkcija odreeni su:
brojem prikljuaka,
brojem razvodnih poloaja,
nainom aktiviranja i
veliinom prikljuaka.
Konstrukcijska rjeenja :
klipni,
sa sjeditem
ploasti.
Hidrauliki razvodnik
178
Zaporni ventili
Zaporni ventili ne doputaju protok u jednom smjeru (zatvaraju), a proputaju u suprotnom smjeru.
Poveanje tlaka na izlaznoj strani potpomae zapornu funkciju (brtvljenje). Neke od najee koritenih
zapornih ventila prikazuje slika dolje, a sljedea slika prikazuje shemu jednostavnog zapornog ventila.
Tlani ventili
Tlani ventil utjee na tlak u sustavu ili dijelu sustava (hidrauliki pogon, pneumatski sustav itd.).Oni su
izvrni elementi za upravljanje i za regulaciju tlaka, kao i za niz drugih funkcija zasnovanih na tlaku.
Tlani ventili dijele se na:
upravljake
regulacijske.
Za protoke vee od 150 l/min koriste se indirektno upravljani ventili za ogranienje tlaka. Takvi ventili
osiguravaju manje pulzacije protoka i tlaka. Slika dolje prikazuje jednostupanjski ventil za
ograniavanje tlaka.
Pitanja
1. to su pumpe i kako se dijele?
2. to su hidrauliki motori i kako se dijele?
3. Koja je uloga ventila i kako se dijele?
4. to su razvodnici?
5. Objasnite zaporne i tlane ventile.
Korisni linkovi
Link: http://vtsbj.hr/images/uploads/PNEUMATIKA_I_HIDRAULIKA_PREDAVANJE_11-12_h.pdf
Link: http://www.vuka.hr/fileadmin/user_upload/knjiznica/on_line_izdanja/Pneumatika_i_hidraulika__skripta.pdf
Kljuni pojmovi
pumpe
hidrauliki motor
ventili
Kotlovi
Kotlovi su zatvorene posude u kojima se voda ili neki drugi mediji zagrijavaju toplinom razvijenom
uslijed izgaranja nekog goriva ili elektrine energije. Pri tome, najei medij koji se koristi za
zagrijavanje je voda.
Ve prema tome, slue li kotlovi samo za zagrijavanje radne tvari do odreene temperature ili pak za
proizvodnju pare, razlikuju se sljedee kontrukcije:
toplovodni kotlovi (za temperaturu vode do 90/110 C)
parni kotlovi (za proizvodnju vodene pare odreenih tlakova)
Toplovodni kotlovi
Toplovodni kotlovi potpuno su ispunjeni vodom, kao uostalom i cjelokupni sustav. Ovakve konstrukcije
najee se koriste u sustavima centralnog grijanja. U tom sluaju, odvod zagrijane vode uvijek je s
gornje strane, a dovod hladne vode iz sustava s donje strane. Na taj nain osigurana je cirkulacija vode
kroz kotao gdje se postupno zagrijava.
180 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
180
Parni kotlovi
U fizikalnom smislu, parni kotao je zatvorena cilindrina posuda u kojoj se isparuje voda pomou
topline, pri stalnom tlaku. Para nastala isparivanjem vode, odreenog tlaka i temperature, slui kao radni
fluid za parne turbine (proizvodnja elektrine energije), za pogon raznih ureaj, ili samo kao prijenos
toplinske energije drugim ureajima (grijanje). Zbog visokih tlakova koji se mogu postizati u parnim
kotlovima, ovi se ureaji nazivaju jo i generatori pare. Veliina parnih kotlova (generatora pare), tlak i
temperatura proizvedene pare kao i konstrukcijska izvedba ovisi iskljuivo o njihovoj namjeni pa ih
najee dijelimo:
prema radnom tlaku :
o niskotlani (radni tlak do 7 bar)
o srednjetlani (radni tlak do 22 bar)
o visokotlani (radni tlak vei od 22 bar)
prema vrsti pare koju proizvode :
o mokru paru
o suhozasienu paru
o pregrijanu paru
prema koliinu proizvedene pare :
o malog kapaciteta
o srednjeg kapaciteta
o velikog kapaciteta
prema vlastitim konstrukcijskim osobinama :
o vatrocijevni
o vodocijevni
prema gorivu (vrsti loita :)
o kruta goriva
o tekua goriva
prema smjeru strujanja pare :
o radijalni
o aksijalni
prema namjeni :
o protutlani
o kondenzacijski
o s oduzimanjem.
Glavni sastavni dijelovi parnog kotla (generatora pare)su:
loite
ogrjevne povrine
tlani dijelovi
prikljuci za cijevi
ventili
sustav za kontrolu i automatsku regulaciju
nosiva elina konstrukcija
ozid i toplinska izolacija
pomoni ureaji.
Parni kotlovi su ureaji koji rade u zahtjevnim uvjetima rada. Razlozi su povieni tlak, temperatura te
korozijski utjecaji. Ovi se ureaji izrauju iz specijalnih vrsta materijala elika. Odabir materijala vri
se na temelju svih parametara zadanim eksploatacijskim uvjetima, kako materijal kotla, tako i pomonih
ureaja cijelog postrojenja. Pomoni ureaji mogu biti sustav za dovod i pripremu napojne vode, sustav
za dovod i pripremu goriva, sustav za dovod zraka i odvod dimnih plinova.
Vatrocjevni horizontalni parni kotao da pomonim ureajima, gorivo plin, sa maksimalnom proizvodnjom pare 20
t/h, pribline snage 15 100 kW
Pitanja
1. to su kotlovi?
2. Kako dijelimo kotlove prema namjeni?
3. Koja je zadaa toplovodnih kotlova?
4. to su to parni kotlovi?
5. Kako dijelimo parne kotlove?
6. Nabroji neke pomone ureaje kotlovskog postrojenja.
kotao
toplovodni kotao
parni kotao
Grijanje se definira kao prijenos toplinske energije zraku u prostoriji, a uzrokovano je temperaturnom
razlikom izmeu izvora topline i zraka u prostoriji. Zadatak grijanja je pokrivanje toplinskih gubitaka
prostorije i/ili itave zgrade dovoenjem potrebne koliine topline tako da se odrava toplinska ravnotea
izmeu ljudskog tijela i njegove okoline. Tehnike uvjete za sustave grijanja odreuje eljena toplinska
ugodnost, takva da odgovara najveem moguem broju osoba. Toplinska ugodnost se prema ISO 7730
definira kao stanje svijesti koje izraava zadovoljstvo toplinskim stanjem okolia.
182
Centralno grijanje
Kod centralnog grijanja postoji jedan izvor topline za vie prostora unutar zgrade. Kod ovog sustava
grijanja, izvor topline, tj. loite najee se postavlja u podrumu zgrade, tzv. kotlovnici, dok se u
pojedinanim prostorijama mogu postaviti ogrjevna tijela razliitih vrsta .Sustav moe biti izveden i kao
etano grijanje tako da postoji jedan izvor topline za jednu stambenu jedinicu s jednim ili vie kotlova.
Daljinsko grijanje
Kod ove vrste grijanja koristi se jedan izvor topline za vie zgrada, stambeni blok ili dio grada. Izvor
topline su toplane ili kogeneracijska postrojenja za proizvodnju topline, ali i elektrine energije.
184
Pitanja
1. Kako se dijele sustavi grijanja?
2. Objasnite pojedinano (individualno) grijanje.
3. Objasnite centralno grijanje.
4. Objasnite daljinsko grijanje.
Korisni linkovi
Link: http://www.strucnaknjizara.hr/images/Prirucnik-za-grijanje.pdf
Kljuni pojmovi
pojedinano grijanje
centralno grijanje
daljinsko grijanje
Kod ove vrste grijanja izvor topline, odnosno loite se nalazi u prostoriji
koja se grije.
Kod centralnog grijanja postoji jedan izvor topline za vie prostora unutar
zgrade.
Kod ove vrste grijanja koristi se jedan izvor topline za vie zgrada, stambeni
blok ili dio grada.
Klimatizacija
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajueg stupnja ugodnosti u zatvorenoj
prostorijiKlimatizacija obuhvaa:
grijanje,
hlaenje,
odvlaivanje,
proiavanje i
ventilaciju zraka.
Odravanje eljenih parametara provodi se automatskom regulacijom termotehnikih sustava:
regulacijom temperature, vlanosti, brzine strujanja zraka, buke itd.Klimatizacijski procesi zahtijevaju
obaveznu ventilaciju prostora, tj. dovod svjeeg zraka.
Prema namjeni, klimatizacijsku sustavi se dijele na:
komfornu klimatizaciju
industrijsku klimatizaciju.
Komforni klimatizacijski sustavi su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Odravaju
temperaturu od 20 do 27C, te relativnu vlanost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka
ljudi do 0,3 m/s.
Industrijska klimatizacija obuhvaa sustave koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog
proizvodnog ili tehnolokog procesa (temperatura, vlaga, istoa zraka i sl.). Primjenjuju se u pogonima
za proizvodnju elektronikih sklopova, prehrambenoj industriji, farmaceutskoj industriji, laboratorijima i
sl. Parametre sustava definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 185
Oba spomenuta sustava klimatizacije konstrukcijski mogu biti izvedeni kao niskotlani (niskobrzinski) te
visokotlani (visokobrzinski) klimatizacijski sustavi, ovisno o namjeni . Osim toga, na izbor utjeu i
funkcionalnost, toplinski i rashladni uinak, mogunost smjetaja u prostoru, investicijski trokovi, troak
pogona, pouzdanost pogona, fleksibilnost sustava i mogunost odravanja.
Ventilacija
Pod pojmom ventilacija ili prozraivanje prostorija podrazumijeva se izmjena zraka. Jaina ventilacije
neke prostorije ocjenjuje se brojem izmjena zraka u prostoriji tijekom vremenskog razdoblja od jednog
sata. Svrha izmjene zraka je dovod svjeeg zraka te zadravanje higijenskih uvjeta prostorije koja se
ventiliraPoto su procesi grijanja, ventilacije i klimatizacije meusobno povezani, ponekad ventilaciju
povezujemo i sa zagrijavanjem i hlaenjem zraka koje unosimo u prostore.
Ventilacija se dijeli na:
prirodnu
mehaniku
Prirodna ventilacija podrazumijeva izmjenu zraka bez mehanikih pomagala (npr. ventilatora), a temelji
se na prirodnim zakonima izmjene zraka efekt dimnjaka. Efekt dimnjaka je pojava koja uzrokuje
strujanje toplijeg zraka kroz objekt prema gore zbog razlike u temperaturi, tj razlike gustoa toplijeg i
hladnijeg zraka. Ona se odvija putem:
infiltracije zraka kroz zazore prozora
otvaranjem prozora i vrata
izmjenom zraka kroz ventilacijske kanale.
Mehanika ventilacija je prisilna izmjena zraka u zatvorenome prostoru kroz vertikalne kanale na
mehaniki pogon tj. pomou ventilatora. Takva ventilacija se izvodi kada ne postoji mogunost izvoenja
prirodne ventilacije, odnosno kada prirodna nije dovoljno djelotvorna. Prednosti mehanike ventilacije
su:
ne ovisi o vremenskim uvjetima
veliki izbor opreme
mogunost regulacije
pojednostavljen proces projektiranja sustava.
Ipak, ukoliko je mogue, mehanika ventilacija se izbjegava zbog visokih investicijskih trokova,
potronje energije, buke i sl..
Mehanika ventilacija dijeli se na:
odsisnu
tlanu
odsisno-tlanu.
Pitanja
1. to je klimatizacija?
2. Koje radnje moe obuhvaati proces klimatizacije?
3. Kako se dijele klimatizacijski procesi prema namjeni?
4. emu slue procesi ventilacije?
5. Na emu se zasniva pojava prirodne ventilacije?
6. Kada se provodi mehanika ventilacija?
186
Kljuni pojmovi
klimatizacija
ventilacija
prirodna ventilacija
mehanika ventilacija
Definicija
Poslovni dopis je dokument o konkretnom poslu ili postupku i najei je oblik poslovnog
komuniciranja. Njegova osnovna karakteristika je da pretpostavlja odgovor. Svaki dopis, osim
informacije i poruke koju alje, odailje i informaciju o profesionalnosti onoga tko je alje. Drugim
rijeima ogledalo je onoga tko ga pie i alje te organizacije koju predstavljate.
Zaglavlje
Adresa primatelja
Predmet dopisa
Uvoenje
Glavni dio
Zavrni dio
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 187
7. Pozdrav
8. Potpis
9. Sporedni dijelovi poslovnog dopisa (prilozi i postskriptum)
1. Zaglavlje podaci o poiljatelju: naziv organizacije, djelatnost, ulica, broj, mjesto, broj telefona i
telefaksa, zatitni znak (logo). Zaglavlje se pie uglavnom u sredina na vrhu poslovnog dopisa ili u
lijevom kutu, tako da je upadljivo. Mjesto i nadnevak kao i broj dopisa mogu se pisati ili iza zaglavlja
ili iza adrese primatelja. Nadnevak je vaan jer se od tog datuma utvruju nastale obaveze. Broj
slubenog dopisa je pozivna oznaka pod kojom se dopis vodi u knjizi izlazne pote poiljatelja i pod
kojom je njegova kopija pohranjena u pismohranu poiljatelja (primjerice I-532/15).
2. Adresa primatelja naziv ustanove, tvrtke, djelatnost, odredite, ulica, broj, potanski broj. Pozivni
znakovi (oznake) su u funkciji lakeg arhiviranja i voenja predmeta. To moe biti broj predmeta ili
predmet na koji se konkretan dopis povezuje ili sl. U sluajevima kada je dopis namijenjen odreenoj
osobi, to se i naznauje. U praksi se javljaju tri sluaja posebnog naznaivanja, i to:
na pozornost n/p
za gosp. ili na ruke n/r
povjerljivo pov.
3. Predmet dopisa to je naslov poslovnog dopisa koji sadri najkrau obavijest ( bit poruke ) to se u
sadraju navodi. Vano je da bude kratak, dvije tri rijei s ciljem da izazovu pozornost itatelja.
4. Uvoenje u poruku kratko i racionalno, pozivanje na ranije dopisivanje, poslovnu vezu, telefonski
razgovor, oglas ili posao, kao primjerice.: Pozivamo se na Va upit (faks, e-mail) od xx.yy.zzzz ili
"Temeljem Vaega poziva dostavljamo podatke o slubenim vozilima naeg poduzea,."
5. Glavni dio to je sadraj ili glavni dio dopisa kojim se daje poslovna informacija. Temelj je
cijelog dopisa, tj. bit komunikacije. Svi ostali dijelovi slue da bi sadraj imao propisnu ili
uobiajenu formu. On ima uobiajenu formu:
Poetak ili otvaranje dopisa (oslovljavanje) moete osloviti sa Potovani, Potovani
gospodine ili Potovana gospoo, ako znate spol osobe kojoj piete. Sadraj treba biti precizan
i razumljiv.
6. Zavrni dio zaokruivanje poruke, s naglaenim optimizmom i eljom za daljnjom suradnjom.
Primjerice:Nadamo se da ete poduzeti sve potrebne mjere., S velikim zanimanjem
oekujemo Va stav. U svako doba smo Vam, s daljnjim informacijama, na raspolaganju.,
Unaprijed se zahvaljujemo na odgovoru., Unaprijed zahvaljujemo na Vaem trudu., Za Va
hitni odgovor bili bismo Vam vrlo zahvalni., U oekivanju Vaeg odgovora.....
7. Pozdrav poslije sadraja, uljudnost nalae pozdrav. Uobiajeni pozdravi su: Pozdravljam Vas,
Primite nae pozdrave, S potovanjem, S osobitim potovanjem, Uz srdaan pozdrav.
8. Potpis je sastavni dio dopisa koji mu daje znaenje slubenog dokumenta. Poslovni dopis potpisuje
ovlatena osoba koja zastupa organizaciju. Potpis se sastoji od naziva organizacije, vlastorunog potpisa i
otkucanog imena i prezimena ovlatenog lica s titulom. Ako poslovno pismo potpisuju dvije osobe, onda
osoba vieg ranga potpisuje se s desne strane, a osoba nieg ranga s lijeve strane. Paraf je skraeni
potpis koji mora biti vlastoruan, a sadri inicijale ili nekoliko slova imena ili prezimena osobe koja je
ovlatena. Danas se umjesto parafa esto koristi faksimil. To je mehaniki otisak vlastorunog potpisa
odgovorne osobe. U pravilu nije dovoljan kao potpis, osim gdje je to uobiajeno.
Osim parafa i faksimila, danas se koriste i elektroniki potpisi. Ureuje se Zakonom o elektronikom
potpisu, a treba pouzdano jamiti identitet potpisnika jer ima istu pravnu snagu kao vlastoruni potpis i
otisak peata.
188 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
188
Pitanja
1. Tko alje dopis?
2. Predmet dopisa?
3. Kome se alje dopis?
4. Razlog za dopis?
5. Tko je potpisao dopis?
Korisni linkovi
Link:www.epirh.com
Link:www.komunikologija.komuniciranje.rs/id.php?id=74
Kljuni pojmovi
poslovni dopis
190
191191
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
Financijski izvjetaji
Svaki poduzetnik treba, s vremena na vrijeme , pregledati financijske izvjetaje, kako bi utvrdio prole
rezultate i sukladno tome, planirao budue. Osnovni financijski izvjetaji koje trebate mjeseno analizirati
su:
Raun dobiti i gubitka (profit and loss account) predstavlja pregled vae uspjenosti poslovanja
jer obuhvaa sve prihode i rashode.
Bilanca stanja(balance sheet) predstavlja pregled svih vaih stavaka imovine ( oprema, stanje
na iro-raunu, potraivanja kupaca) te svih vaih stavaka obveza ( obveze prema dobavljaima,
obveze prema zaposlenicima, obveze prema dravi, pozajmice).
Izvjetaj o novanom tijeku(cash flow statement) pregled priljeva i odljeva novca, tj. da li va
novac dolazi iz osnovnog (operativnog) poslovanja, iz investicijskog ili financijskog. Drugim
rijeima, dolazi lii vie novca u proteklom razdoblju od vaeg uspjenog poslovanja (prodaja i
nakon toga naplata od kupaca) ili niste nita uspjeli naplatiti, nego ste se zaduili u banci .
Najee koriteni financijski dokumenti u poslovnim sustavima su:
knjiga ulaznih rauna,
knjiga izlaznih rauna,
ulazni raun,
izlazni raun,
kartica kupca,
otvorene stavke kupaca,
rang lista kupaca,
saldo lista kupca,
pregled kanjenja plaanja,
opomene,
obraun kamata,
rekapitulacija izlaznih rauna,
pregled rauna za predujam,
pregled zatvaranja izlaznih rauna,
kartica dobavljaa,
otvorene stavke dobavljaa,
saldo lista dobavljaa,
rekapitulacija ulaznih rauna,
pregled zatvaranja ulaznih rauna,
rekapitulacija uplata i isplata ...
Knjiga ulaznih rauna (U-RA) omoguuje evidenciju ulaznih rauna, njihovo kontiranje te kreiranje
naloga za plaanje. Unose se podaci potrebni za obraun PDV-a, kao i podaci vezani za evidenciju
podataka s ulaznog rauna.
192
Knjiga izlaznih rauna (I-RA) slui za evidenciju izlaznih rauna, njihovo kontiranje te kreiranje naloga
za plaanje. Unose se podaci potrebni za obraun PDV-a, kao i podaci vezani za evidenciju podataka s
izlaznog rauna.
Rauni (ulazni izlazni) dokument kojim dokazujete da je odreena usluga nabavljena / pruena ili
proizvod nabavljen / isporuen. Nekoliko zakona propisuje obvezan sadraj rauna (podaci kupca,
dobavljaa, opis usluge, koliina, vrijednost bez poreza, porez, vrijednost s porezom, oznaka operatera,
odbrojavanje rauna i sl.).
Pitanja
1. Kako bi definirali materijalne dokumente?
2. Najee koriteni materijalni dokumenti su?
3. Kako bi definirali financijske dokumente?
4. Koje financijske dokumente poznajete?
Korisni linkovi
Link:www.epirh.com
Link:www.komunikologija.komuniciranje.rs/id.php?id=74
Kljuni pojmovi
materijalni dokumenti
financijski dokumenti
Vrste karoserija
Karoserija je nosea konstrukcija na koju se privruju svi ostali dijelovi (motor, ovjes, transmisija).
Karoserija osigurava prostor za smjetaj vozaa i putnika. Nekad su karoserija i okvir vozila bila dva
sastavna dijela automobila. Danas kod veine automobila susreemo razliite izvedbe samonosivih
karoserija.. Prednost samonosive karoserije je ta, to su vozila s njom mnogo laka.
Karoserije dijelimo u tri skupine:
osnovna podjela
prema nainu izrade
prema materijalu izrade
Karoserije automobila
limovi karoserije
194
elik
Kao materija, do prije nekoliko godina, upotrebljavao se samo elik. Limovi ovih elika dobiveni su
vruim valjanjem, a pogodni su za plastinu obradu u hladnom stanju (valjanje, savijanje, preanje,
duboko izvlaenje ). Debljina elinih limova u autolimariji kree se od 0,7 do 1,5 mm, ovisno o njegovoj
namjeni. Dijelovi karoserije od elinih limova i profila koji su prethodno plastino oblikovani, uglavnom
se spajaju zavarivanjem. Navedeni elici su normalne vrstoe, imaju dobro svojstvo zavarljivosti i lako
se mogu zavarivati klasinim postupcima zavarivanja.
Kao materijal, elik ima nekoliko prednosti:
ima ga u dovoljnim koliinama
jeftin je
lako obradiv
vrst
omoguava lako izvoenje popravaka na karoseriji
elik ima i svojih nedostataka:
velika teina
podlonost koroziji
Problem korozije je rijeen postupkom pocinavanja limova, a za spajanje istih, koristi se odgovarajua
ica (odgovara svojstvima materijala lima). Zbog velike teine poveana je i potronja goriva. Zbog
zahtjeva na konstrukciji karoserije (sigurnost i lagana konstrukcija), sve vie se primjenjuju elini limovi
vie i visoke vrstoe.
Aluminij
Aluminijeve legure koriste se npr. za izradu blokova motora. Legure aluminija koriste se za izradu
dijelova karoserija ili kompletnih karoserija. Osnovna prednost aluminija, u odnosu na elik, je njegova
manja teina, antikorozivnost i bolje upijanje buke . Velika prednost aluminija je i laka reciklaa dijelova
od aluminija. Aluminij je jedan od materijala koji je najraireniji na Zemlji, a raspoloiv je na tritu.
Nove tehnologije proizvodnje aluminija i njegovih legura, dovele su do zadovoljavanja svih kriterija
obradivosti, vrstoe te znatne utede na teini. Uporaba aluminija i njegovih legura za proizvodnju
vozila ima i nedostatke. Najee se prigovara tehnologiji proizvodnje primarnog aluminija da zahtijeva
velike koliine elektrine energije, daleko vee nego pri proizvodnji elika. Meutim, vea koliina
energije potrebna za dobivanje aluminija kompenzira se u ivotnom vijeku motornog vozila smanjenom
potronjom goriva, zbog manje teine .
Polimerni materijali
To su materijali koji se dobivaju od razliitih sirovina, uglavnom nafte, zemnog plina, ugljena itd. U
usporedbi s metalima, polimerni materijali imaju sljedee prednosti:
manju specifinu teinu
dijelove od ovih materijala najee nije potrebno doraivati
otporni su na koroziju i kemikalije
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 195
dobri su izolatori
u optikom pogledu mogu biti prozirni i neprozirni
nia nabavna cijena
Vrste ovjesa
Na samonosivu karoseriju, vijcima se privruje donji postroj vozila. Pod tim izrazom podrazumijevamo
ovjes koji povezuje kota s karoserijom i omoguuje kretanje i zaustavljanje vozila.
Najvaniji zadaci ovjesa su:
osigurati sigurnost i udobnost vozila
lagano voditi kotae
smanjiti buku i vibracije
Ovjes vozila
196
Rame
Kugla
Krajnik
Selen blok
Vilica
Osnovni dijelovi ovjesa su:
Spona
S obzirom na broj titraja karoserije, razlikujemo meki i tvrdi ovjes. Jedan puni titraj je hod karoserije
prema gore i dolje.
Meki ovjes je do 60 titraja u minuti ( i manje ). Mogu dovesti do munine (nalik morskoj bolesti).
Tvrdi ovjes je vie od 60 titraja u minuti ( 90 i vie titraja u minuti oteuje kraljenicu).
Ovjes moe biti razliitih izvedbi. Konstrukcija ovjesa ovisi o funkciji koju treba obaviti. Razlikujemo
ovjes za:
putnika cestovna vozila (moraju osigurati udobnost, ekonominost guma i goriva te
dugotrajnost)
vozila za utrku (mogunost prilagoavanja razliitim vrstama podloga, stazama, pneumaticima i
vremenskim uvjetima)
terenska vozila (moraju biti vrsti s neovisnim ovjesom i moraju moi prenositi velike terete)
Opruge
Zadaa opruga u ovjesu je ublaivanje udaraca koji se prenose s kotaa na karoseriju. Opruge
omoguavaju sigurnost i udobnost vonje za vozaa i putnike.
Vrste opruga :
eline (lisnate i torzijske opruge)
gumene
pneumatske
hidropneumatske
Najvei broj vozila posjeduje eline opruge. Opruno djelovanje temelji se na elastinoj deformaciji
elika pri optereenju unutar granica rastezljivosti.
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 197
Torzijske opruge
Gumene opruge ( zbog vrlo velike elastinosti i jakog vlastitog priguenja ) koriste se za priguivanje
vibracija visokih frekvencija (trenje) i buke. Svi su elementi ovjesa privreni gumenim oprugama na
karoseriju. Takve gumene opruge preuzimaju na sebe ublaavanje bonih udarnih sila. Gumene opruge,
razliitih izvedbi, nikada se ne koriste kao glavne opruge (osim za manje prikolice osobnih vozila).
Pneumatske opruge imaju veliku prednost da se promjenom tlaka zraka moe prilagoditi hod opruivanja
trenutanom optereenju. Kako bi se smanjili gubici stlaenog zraka, brtvljenje je izvedeno gumenim
mijehom.
Hidropneumatska opruga
198
Danas je najzastupljeniji mehanizam poznat pod nazivom zupasta letva volana. Meutim, prije
zupaste letve, u vozila su ugraivani sklopovi od dva zupanika, poznati pod nazivom glava volana.
Ovakve mehanizme rjee sreemo na automobilima, iako su jo uvijek prisutni na teretnim vozilima.
Glava volana
Zupasta letva, za razliku od glave volana, ima samo etiri kuglasta zgloba. Prva dva zgloba nalaze se na
samom kraju zupaste letve i poznata su pod nazivom aksijalne kugle spone volana. Nazubljena letva,
zupanik i aksijalne kugle zatiene su gumenim manetama koje tite cijeli sklop od ulaska neistoe i
izlaska masti koja podmazuje upravljaki mehanizam.
Na drugom kraju spone zavrnuti su krajnici (kuglasti zglobovi) kojima se spaja letva volana s nosaem
glavine kotaa.
Velika potekoa kod upravljakog sustava bila je prijenos okretnog momenta s upravljaa do kotaa.
Taj problem je rijeen uvoenjem dodatnog sustava koji pojaava silu okretanja, a poznat je pod nazivom
servo-volan.
Danas se koriste dvije izvedbe servo-volana:
hidrauliko upravljanje
elektroniko upravljanje
Hidrauliko upravljanje
Elektroniko upravljanje
200
Korisni linkovi
http://www.oktani.com/
Kljuni pojmovi
upravljaki mehanizam
zubna letva volana
spona
krajnik
Leajevi na kotaima
Leaj je strojni dio koji slui za voenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratila). Leajevi na
kotaima su naizgled vrlo jednostavni, no ipak nije tako. Iz generacije u generaciju leajevi postaju sve
sofisticiraniji, iako po izgledu to ne bismo pretpostavili. Sve ee se isporuuju leajevi u kompletu s
glavinom kotaa jer bez specijalnih alata takve leajeve ne bi bilo mogue zamijeniti. Novije generacije
leajeva imaju integrirane senzore za ABS i kontrolu proklizavanja.
Leaj na kotau
Presjek glavine
202
Oznaka M+S
Na gumama se mogu pronai oznake M+S (Mud + Snow, odnosno blato i snijeg). Iako mnogi misle kako
ova dva slova oznaavaju cjelogodinju gumu, tj. gumu koja se moe koristiti i ljeti i zimi, M+S moe
znaiti kako je rije i o zimskoj, ali i o cjelogodinjoj gumi. Potrebno je obratiti pozornost na oznaku
pahuljice, koja se nalazi pored ova dva slova. Znai, zimska guma mora imati pahuljicu pored slova
M+S.
Oznake na gumama
Svaka guma na svom bonom zidu sadri osnovnu oznaku ( kao na slici ispod ). Ova oznaka je najvaniji
parametar prilikom izbora odgovarajue gume za automobil.
Pitanja
1. emu slui osovina?
2. Koja je uloga leaja na kotau?
3. Kako se oznaava guma?
Kljuni pojmovi
osovina
leajevi na kotaima
Analogni brzinomjer
Digitalni brzinomjer
Registrator vonje ili tahograf je ureaj koji biljei odreene podatke tijekom vonje ( brzina i prijeeni
put vozila). Postoje dvije vrste registratora vonje, a to su:
analogni
digitalni
Analogni registrator biljei podatke o radnim aktivnostima, brzini i prijeenim kilometrima na tzv.
taholistie - obrasce krunog oblika koje vozai umei u tahograf.
Digitalni registrator podatke sprema na digitalnu pametnu karticu. Svaki voza, u za to ovlatenoj
instituciji, moe kupiti svoju identifikacijsku digitalnu karticu i koristiti je prilikom vonje.
204 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
204
Taholisti
Digitalni tahograf
Zakljuavanje vozila
Zakljuavanje vozila je glavni oblik zatite protiv neovlatenog ulaska i krae vozila. Danas se uglavnom
koristi centralno zakljuavanje. Centralno zakljuavanje omoguuje zakljuavanje i otkljuavanje svih
vrata, stranjeg poklopca i poklopca goriva vozila.Zakljuavanje i otkljuavanje vozila se moe izvesti:
s kljuem (mehaniki sustav)
infracrveno (IC) daljinsko upravljanje do 6 m
radio daljinsko upravljanje pomou radio valova (sloenije kodiranje signala zakljuavanja)
Protuprovalni sustav
Ovaj sustav se obino ugrauje u vozilo zajedno s centralnim zakljuavanjem. Zadaci protuprovalnog
sustava su zatita protiv:
krae vozila
krae dijelova vozila (radio, brisa, zrani jastuk )
oteivanja
Dijelovi protuprovalnog sustava mogu biti:
blokada odvoenja vozila
alarmni ureaji
nadzor unutarnjeg prostora
zatita kotaa
zatita protiv odvlaenja vozila
Aktiviranje protuprovalnog sustava moe se izvesti na isti nain, kao i kod centralnog zakljuavanja.
Navigacijski sustav
Navigacijski sustav je elektroniki ureaj koji slui za zemljopisno odreivanje poloaja i ( po potrebi)
navodi vozilo prema eljenom odreditu. GPS ureaj radi pomou antena preko kojih prima signale sa
satelita i tako precizno odreuje poloaj automobila na putu. Uz pomo brojnih algoritama i prorauna,
ureaj pronalazi najkrai mogui put do eljenog odredita te strelicama na ekranu i glasovnim
naredbama navodi vozaa prema eljenom odreditu. Navigacija moe biti:
tvorniki ugraena u vozilo
prijenosna
navigacija na pametnom telefonu
Prijenosna navigacija
Zrani jastuk
Zrani jastuk je jastuk koji ublaava udar tijela putnika o vozilo te raspodjeljuje silu udara na to veu
povrinu. Sustav zranih jastuka se sastoji od senzora udarca, sustava okidanja i samog zranog jastuka.
Senzor udarca reagira na udarac odreene jaine (ekvivalent udaru vozila u zid pri minimalnoj brzini 20
km/h), odnosno odreene deformacije na karoseriji vozila. Zadatak zranih jastuka je da se otvore do
kraja u roku od 40 milisekundi nakon detekcije udarca. Zrani jastuci se aktiviraju senzorom koji se
nalazi iza prednjeg odbojnika. Kada senzor registrira udarac, prosljeuje informaciju sustavu okidanja.
Sustav okidanja se sastoji od okidaa, tj. male koliine TNT eksploziva. Za napuhavanje jastuka se
koriste kemikalije natrij azid (NaN3), kalijev nitrat (KNO3) i silicijev dioksid (SiO2). U meusobnoj
reakciji natrijev azid se raspada na natrij i duik. Upravo duik u kombinaciji s kalijevim nitratom
napuhuje zrani jastuk. Iako se ovaj proces doima dug, sve nabrojano dogodi se u svega 1/25 sekundi.
Dovoljno brzo da se spase ivoti na cesti! U dananja vozila ugrauje se vie zranih jastuka.
Zateza pojasa
Sigurnosni pojas oznaava sklop remena sa sigurnosnom kopom, napravama za namjetanje i
nastavcima za prikapanje koji se moe privrstiti na motorno vozilo. Sigurnosni pojas je konstruiran da
bi se ograniavanjem pokretljivosti korisnikova tijela, u sluaju sudara ili naglog usporenja vozila,
smanjio rizik ozljeivanja njegova korisnika. Takav se ureaj naziva sklop pojasa, a taj naziv
obuhvaa svaku napravu za apsorpciju energije ili uvlaenje/zatezanje pojasa. Zateza pojasa je uvlanik
koji pri uobiajenoj vonji ne ograniava pokretljivost korisnika pojasa. Zateza ima napravu za
namjetanje duljine remena koja automatski prilagoava duljinu remena prema korisniku i blokirni
mehanizam koji se aktivira u opasnosti.
Zateza pojasa
206
Ureaj za klimatizaciju
Ureaj za klimatizaciju ili krae klima ureaj je ureaj koji slui za rashlaivanje i klimatizaciju kabine
vozila.
Pitanja
1. to je aktivna, a to pasivna zatita?
2. Koja je uloga centralnog zakljuavanja i protuprovalnog sustava vozila?
3. Koja je uloga zranog jastuka i zatezaa pojasa?
Kljuni pojmovi
aktivna sigurnost
pasivna sigurnost
brzinomjer
centralno zakljuavanje
protuprovalni sustav
navigacija
zrani jastuk
zateza pojasa
klima ureaj
208
parkirna konica
radna konica
sustav regulacije kone sile (npr. ABS)
konice kotaa (bubanj i disk)
Konice u vozilu su od ivotne vanosti. Stoga ih treba redovito kontrolirati. Na cesti je nemogue
potpuno provjeriti ispravnost konica. Stoga se primjenjuju ureaji za ispitivanje konica pomou kojih
se mogu odrediti mjerne vrijednosti. Najee se koriste ureaji s konikim valjcima.
Pitanja
1. Koja je uloga konice?
2. Navedite i objasnite vrste konica u vozilu?
3. Kakve konice mogu biti s obzirom na konstrukciju?
4. Navedite i objasnite vrste konih sustava?
Kljuni pojmovi
konica
radna konica
pomona konica
parkirna konica
hidraulika konica
pneumatska konica
elektrina konica
210
Radi velike sloenosti postavljanja dva kona sustava (kruga), s dva glavna cilindra na vozilo, ugrauje se
tandem koni cilindar. Tandem koni cilindara je dvostruki tlani cilindar koji ima dva klipa i dvije tlane
komore u zajednikom kuitu.
Bubanj konice primjenjuju se u osobnim vozilima na stranjoj osovini. Osnovni dijelovi bubanj konice
prikazani su na slici dolje.
Bubanj je vrsto spojen s glavinom kotaa te se okree zajedno s njom i kotaem. eljusti s konim
oblogama i ureaj za podeavanje eljusti nalazi se na nosau konice. Prilikom koenja, eljusti sa
svojim oblogama potiskuju se na bubanj i razvijaju potrebnu silu trenja. Tarna povrina kod bubnja je
samo s unutranje strane. S gornje strane postavljen je hidrauliki cilindar s dva klipa. Pod pritiskom ulja
iz glavnog cilindra, klipovi izlaze iz cilindra i potiskuju obloge na unutarnju tarnu plohu bubnja. Obloge
se osiguravaju u poziciji osiguraima. Osigurai su manjeg promjera nego provrti na oblogama, kako bi
se omoguilo nesmetano gibanje obloga prema bubnju. Povratne opruge postavljene s gornje i donje
strane povezuju obloge i osiguravaju povrat u odvojenu poziciju od bubanj, nakon prestanka koenja.
Ureaj za podeavanje slui za podeavanje razmaka izmeu koione povrine obloga i tarne povrine
bubnja. Prednosti bubanj konica su te, to su one zatiene od vanjskih neistoa, manje se troe tarne
obloge i jednostavna je izvedba parkirne konice u njih. Nedostaci ovakve konice su tee odravanje te
loije hlaenje jer su zatvorene i slabo se iste pa im je koni uinak promijenjiv.
Na automobilima srednje klase, najuestalija kombinacija konica sastoji se od disk konica na prednjim
kotaima i bubanj konica na stranjim . Skuplji modeli automobila imaju disk konicu na sva etiri
kotaa . Rad disk konica moe se usporediti s radom konica na biciklu. Gibljiva eljust obuhvaa kota,
a pri koenju gumenim oblogama tari o naplatak. Kod vozila konice ne djeluju izravno na kota, ve na
metalnu plou koja se okree zajedno s kotaem. U eljusti konice, koji obuhvaa samo dio diska, nalaze
se radni klipovi. Osnovni dijelovi disk konice prikazani su na slici dolje.
Metalnim cijevima i gibljivom cijevi dovodi se ulje do prednjih diskova. Pritisak ulja iz glavnog cilindra
potiskuje klip iz radnog cilindra koji potiskuje koione ploice uz tarne povrine diska. Na glavinu
kotaa postavljen je disk s dvije tarne povrine, unutarnjom i vanjskom. Na nosa glavine vijcima je
privrena koiona eljust.
Prednosti disk konica su jednostavno odravanje, dobro hlaenje jer su otvorenog tipa, a samim time i
dobro samoienje centifugalnom silom. Nedostaci ovakve konice su vee troenje obloga zbog veih
sila koenja i sloena i skupa ugradnja parkirne konice.
212
Tehnologija
Organizacija
Metode (koncepcija)
Sustavni pristup odravanju vozila
Organizacija odravanja
Organizacija odravanja definira odnose i veze koji postoje izmeu pojedinih elemenata odravanja kao
to su radna mjesta u servisnoj radioni, struktura ovlatenih servisa, opskrbljenost alatima i ureajima,
dokumentacija informacijskih sustava odravanja, praenje zaliha rezervnih dijelova, nabavka materijala
i rezervnih dijelova, praenje produktivnosti, ekonominosti i rentabilnosti u procesu rada servisne
radionice, ljudski potencijali i dr. U velikim sustavima koji raspolau s velikim brojem vozila,
organizacija odravanja ustrojava se na vie razina i na specifian nain.
214
ORGANIZACIJA
ODRAVANJA
VOZILA
Tehnologija odravanja
Tehnologija odravanja definira nain provedbe aktivnosti odravanja. Ona odreuje kako odreene
postupke treba obaviti, s kojim alatom i ureajem, kojim slijedom, u kojem vremenu te druge
specifinosti bitne za konkretnu aktivnosti i vozilo.
Posebni znaaj u okviru tehnologije odravanja zauzimaju postupci koji imaju za cilj utvrivanje stanja
motornog vozila. Rije je o dijagnostici, zasebnoj grani iz podruja tehnologije odravanja.
Pitanja
1. Koji je osnovni znaaj odravanja vozila?
2. Kako bi definirali sustav odravanja vozila?
3. to je koncepcija odravanja vozila?
4. to je organizacija odravanja vozila?
5. to je tehnologija odravanja vozila?
Kljuni pojmovi
odravanje vozila
koncepcija (metode)
odravanja
organizacija
odravanja
tehnologija
odravanja
216
ienje i pranje
218
a) Runi alat
U osnovni alat svake servisne radionice ubrajaju se razne vrste:
kljueva,
klijeta,
izvijaa,
ekia,
noeva specijalnog oblika,
te ostalog runog alata.
b) Univerzalni alat
Za obavljanje specifinih operacija postoje razliiti univerzalni alati koji se mogu koristiti na veem
broju ili na svim tipovima motornih vozila. To su razne vrste:
izvlakaa za leajeve,
izvlakaa za kouljice cilindara
jednostavnih alata za opruge,
pneumatskih alata za opruge, i dr.
c) Specijalni alat
Za izvoenje pojedinih specifinih operacija demontae, montae i podeavanja, mnogi proizvoai
motornih vozila predviaju primjenu specijalnog alata, koji se koristi samo za jednu radnu operaciju na
jednom ili nekoliko tipova vozila konkretnog proizvoaa. Te alate oblikuju i proizvode proizvoai
vozila.
Servisne radionice koje se specijaliziraju za odravanje i popravak vozila ili sklopova odreenog
proizvoaa, trebaju posjedovati i ovu vrstu alata.
220
d) Mjerni alati
Mjerni alati u automehatronikim radionicama koristi se kod izvoenja operacija dijagnosticiranja,
kontrole ili podeavanja gdje se mjeri neka od znaajki, a na osnovu izmjerenih vrijednosti, pokree se
neka operacija ili se donose zakljuci o funkcionalnom stanju vozila. Postoje razne vrste:
pominih mjerila,
mikrometara,
ureaja za mjerenje tlaka ubrizgavanja goriva
osciloskopi,
multimetri,
testeri za akumulatore,
e) Dijagnostika oprema
Danas su vozila opremljena sofisticiranim elektronskim sustavima koji zahtijevaju od servisera uporabu
raznovrsnih mjernih i dijagnostikih ureaja. Jednostavna uporaba dijagnostikih solucija omoguuje
automehatroniaru da u to kraem roku utvrdi neispravnost vozila i ukloni kvar.
Zbog toga specifini proizvoai nude iroki asortiman univerzalnih dijagnostikih ureaja za osobna
vozila, kombije, motocikle, kamione, prikolice i autobuse te program poljoprivrednih vozila i plovila.
Primjerice, novi software IDC3 program je na hrvatskom jeziku te omoguuje dijagnostiku raznovrsnih
elektronskih sustava; Motor management, AirBag, ABS, Body Computer, Ovjes, Klima sistem, Konfort
sustav
Osim softwera, za dijagnostiku je vaan i hardver, kao na primjer:
analizatori ispunih plinova,
ureaji za dijagnostiku klima ureaja na vozilima,
ureaji za provjeru tlaka goriva i tlaka turbokompresora,
ureaji za elektrino testiranje i analizu komunikacijske mree vozila,
f) Oprema radionice
Za kvalitetno, brzo i efikasno odravanje i popravak vozila automehatronike radionice, pored navedenih
alata, trebaju raspolagati i odgovarajuom opremom. Primjerice:
kanalske dizalice,
rune hidraulike dizalice,
podmetai,
specifine dizalice za motore, mjenjae, opruge i sl.
prea,
runi i specijalni strojevi,
ureaj za kontrolu konica,
razliite posude za prikupljanje rabljenog ulja,
mazalice,
pumpa za nalijevanje ulja,
ureaj za pranje dijelova vozila,
ureaj za odvoenje ispunih plinova iz radionice,
ureaj za neutralizaciju otrovnih komponenata ispunih plinova i dr.
Klijeta
Izvijai i ekii
Komplet
viljukastih
kljueva
Klijeta za
demontau
brtvi
Plosnati
izvija
Komplet
okastih
kljueva
Klijeta
GRIP
Izvija
krini
Komplet
viljukastookastih
kljueva
Klijeta za
stiskanje
obujmica
Izvija sa
kvadratnim
vrhom
Komplet
cjevastih
kljueva
Klijeta za
balansne
utege
Izvija
ispitiva
napona
Komplet
okasnit
zakrivljenih
kljueva
Specijalna
GRIP
klijeta
Bravarski
eki
Komplet
usadnih
kljueva i
odvrtki
Klijeta za
kabelske
spojnice
Stolarski
eki
Komplet
usadnih
kljueva
Klijeta za
stopice
eki s
rascjepom
Komplet
nasadnih
kljueva
Klijeta za
rezanje ice
eki
zaobljeni
Komplet
moment
kljueva
Klijeta za
skidanje
izolacije
Plastini
eki
Pitanja
1. Pokuajte definirat alata na slici dolje?
2. to se ubraja u opremu servisne radionice?
3. Zato slui mjerni alat u radionici?
4. to su to specijalni alati?
5. to su to standardni alati?
222
?
?
Kljuni pojmovi
alati i oprema za odravanje
motornih vozila
Dok se puni, akumulator je prikljuen na izvor istosmjernog napona. Nabijen akumulator izvor je
elektrine energije. Najvaniji su alkalijski i olovni akumulatori. Olovni akumulator sastoji se od dvije
olovne ploe (elektrode), uronjene u razrijeenu sulfatnu kiselinu (elektrolit). Alkalijski (elini)
akumulatori sadre katodu od kadmija (Jungerov akumulator) ili eljeza i elika (Edisonov akumulator) i
anodu od niklena hidroksida uronjene u vodenu otopinu kalijeva hidroksida. Upotrebljavaju se za
pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem, za napajanje elektrinih ureaja i dr.
Karakteristine veliine akumulatora su:
nazivni napon
nazivni kapacitet
struja hladnog ispitivanja
Nazivni napon odreen je naponom od 2 V po lanku. Nazivni napon akumulatora dobije se umnokom
napona po lanku i broja u seriju spojenih lanaka.
Nazivni kapacitet je koliina elektriciteta (struje) koju napunjen akumulator moe dati, a mjeri se u
ampersatima (Ah). Kapacitet olovnih akumulatora za automobile je od 10 do 100 Ah.
Struja hladnog ispitivanja je jakost struje pranjenja koju se moe dobiti iz punog akumulatora na niskim
temperaturama.
224 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
224
Odravanje akumulatora
Razlikujemo akumulatore s epovima i bez njih. Prema tome, njihovo odravanje je razliito. Kod
akumulatora s epovima stanje napunjenosti moe se provjeriti mjerenjem gustoe elektrolita pomou
areometra. Gustoa elektrolita punog akumulatora s temperaturom elektrolita 20 C do 27 C iznosi oko
1,28 g/cm3, dok je kod praznog 1,12 g/cm3. Razina elektrolita mora biti 10 do 15 mm iznad ploa.
Dolijevati samo destiliranu ili demineraliziranu vodu.
Aerometar
Akumulatore bez odravanja (nemaju vidljivih epova) mogue je podvri samo provjeri snage tijekom 5
s, sa strujom pranjenja gotovo jednakoj struji kratkog spoja. Prosjeni napon lanaka pritom ne smije
pasti ispod 1,1 V (12 V-akumulator 6,6 V).
Pitanja
1. to je akumulator?
2. Navedite karakteristine veliine akumulatora.
3. Kako se odrava akumulator?
Kljuni pojmovi
akumulator
aerometar
Alternator je elektrini ureaj koji proizvodi elektrinu energiju u automobilu. On predstavlja generator
izmjenine struje koji ima ugraen ispravljaki sklop, ija je funkcija da izmjeninu struju pretvori u
istosmjernu. Motor automobila pokree alternator preko remenskog prenosa. Uslijed razliitog reima
rada motora i induktivni napon je promjenljiv. Za stabilizaciju tog napona koristi se regulator napona
(regler). Kad motor ne radi, elektrinu energiju daje akumulator.
Alternator
226
Elektropokreta
Sklopovi elektropokretaa
Da bi se pokrenuo elektromotor, potrebno je na njega dovesti struju i zatvoriti strujni krug. Okretanjem
kontaktnog kljua u bravi zatvara se strujni krug izmeu akumulatora i elektropokretaa i motor se
pokrene. Meutim, struja s akumulatora prvo doe na selenid. Selenid je elektromagnet koji povlai
kotvu. Kotva s donjim krajem povlai polugu koja uzubi bendix zupanik sa zamanjakom motora, a s
gornjim krajem uspostavi strujni krug s elektromotorom. Nije mogue ukljuiti elektromotor prije nego su
uzupeni bendix zupanik i zupanik zamanjaka motora. Ovako ukljuen elektromotor okretati e se sve
do trenutka dok ga ne iskljuimo otputanjem kontakta kljua iz pozicije za pokretanje motora vozila.
Otputanjem kljua iz te pozicije prekinut e se strujni krug i deaktivirati elektromagnet. Deaktiviranjem
elektromagneta, kotva se uz pomo opruge vraa u svoj prvobitni poloaj. Kada se motor upali, broj
okretaj motora se naglo povea na 1500 i vie okretaja u minuti. Kada bi se s motorom okrenuo i
uzupeni elektropokreta, dolo bi do njegovog potpunog unitenja. S obzirom na omjer zupanika,
elektropokreta bi se tada okretao brzinom od oko 15 000 okretaja u minuti. Zbog toga, elektropokreta
ima kvailo s kuglicama. Onog trenutka kada motor upali i postigne veu brzinu od elektropokretaa,
kvailo prekida vezu bendix zupanika sa zamanjakom motora. Bendix zupanik pomou opruge i
navoja se vraa u svoj poetni poloaj.
Elektropokreta ne zahtijeva puno brige oko odravanja. Iako se rijetko kvari, ne kodi ako ga se
prekontrolira s vremena na vrijeme. S vremenom treba provjeriti je li je privrenje elektropokretaa
dobro osigurano, te provjeriti sve spojeve i prikljuke s akumulatorom. Elektropokreta je dosta dobro
zatien pa u njega teko moe prodrijeti vlaga, ali prikljuci mogu korodirati pa stvaraju veliki otpor
struji. Kad god se neto radi na instalaciji elektropokretaa ili na zamanjaku, treba iskljuiti akumulator
skidanjem s njega jednog prikljuka. Treba paziti da se vrhovi zubaca bendix zupanika elektropokretaa
ne nabijaju do dna meu zupce zamanjaka, ve da imaju prostora do 2 mm. Svakih dvije godina je
potrebno podmazati leajeve, ako nisu ugraeni leajevi s trajnim podmazivanjem, i provjeriti etkice.
Pitanja
1.Koja je uloga alternatora u vozilu?
2. Koja je uloga elektropokretaa u vozilu?
Kljuni pojmovi
alternator
elektropokreta
Senzor brzine
Pumpa
Ventili
kontroler
BAS sustav je sustav koji prepoznaje kritine situacije i preuzima kontrolu nad konim
sustavom. U kritinim situacijama, kad voza oklijeva, BAS koi maksimalnom silom.
Ispitivanjima je utvreno da mnogi vozai u kritinim situacijama pritisnu papuicu konice
brzo, ali nedovoljno jako. Koni put (a time i zaustavni put vozila) zbog toga je dui, a broj
nesrea vei. U tom sluaju, BAS proizvodi maksimalnu silu koenja, ime u znatnoj mjeri
skrauje put koenja.
228
BAS
TCS sustav, poznat i kao ASR,je sustav koji sprjeava proklizavanje kotaa pri kretanju. Ugrauje se u
osobna ili privredna vozila sa zadatkom da ogranii okretni moment motora na vrijednost koju je mogue
prenijeti na podlogu bez klizanja kotaa (EMS i/ili MSR sustavi).
Prednosti TCS-a su:
poveanje vue pri pokretanju i ubrzanju
vozila
poveanje sigurnosti pri velikim vunim
silama
automatska prilagodba okretnog momenta
motora stanju podloge i kotaa (dranje)
Sustavi TCS djeluju na rad motora i konica,
izmjena podataka obino je putem CAN sabirnice.
Blok shema djelovanja TCS sustava prikazana je na
slici desno.
Blok shema TCS (ASR) sustava
ESP sustav je sustav elektronike stabilnosti vozila. Pomae vozau u gotovo svim kritinim situacijama.
Ujedinjuje funkcije sustava protiv blokiranja kotaa (ABS) i sustava protiv proklizavanja kotaa prilikom
naglog kretanja (TCS), ali moe i znatno vie.
Prepoznaje proklizavanje vozila te ga aktivno nastoji sprijeiti, ime se znaajno poboljava sigurnost u
vonji. ABS i TCS uinkovito pomau kod promjene brzina uzduno na kretnje vozila. ABS pomae pri
koenju, a TCS pri ubrzanju vozila. Program elektronske stabilnosti takoer pomae vozau pri kretnjama
koje su dijagonalne na smjer vonje. Sustav, na osnovi kuta upravljanja, prepoznaje eljeni smjer vonje.
Senzori brzine na svakom kotau mjere brzinu. Istovremeno, senzori zakretanja mjere okretanje vozila
oko njegove okomite osi, kao i bono ubrzanje. Iz tih podataka upravljaka jedinica izraunava stvarno
kretanje vozila, usporeujui ga 25 puta u sekundi sa eljenim smjerom. Ako se vrijednosti ne
podudaraju, sustav reagira u sekundi, bez sudjelovanja vozaa. Sustav smanjuje snagu motora kako bi
povratio stabilnost vozila. U sluaju da to nije dovoljno, zaustavlja svaki kota pojedinano. Iz toga
proizlazi rotacijsko kretanje vozila koje spreava proklizavanje u granicama zakona fizike te automobil
ostaje sigurno na svom eljenom pravcu.
Pitanja
1. Koji je zadatak elektronikih regulacijskih sustava?
2. Navedite osnovne elektronike regulacijske sustave?
3. to je ABS, BAS, TCS i ESP?
Kljuni pojmovi
ABS
BAS
TCS
ESP
230
Kod pozitivnog nagiba gornji dio kotaa je nagnut prema van (od sredita vozila), a kod negativnog
nagiba gornji dio kotaa je nagnut prema unutra (sreditu vozila). Ako se kota nalazi tono u okomici,
nagib kotaa je nula. Kada je nagib kotaa nula, guma prianja punom gaznom povrinom na kolnik.
Nagib je potreban zato jer se osi oko kojih se okreu kotai kod automobila ne mogu postaviti u okomitu
ravninu kotaa kao kod bicikla ili zrakoplova. Najvei broj motornih vozila ima na upravljanim prednjim
kotaima u neutralnom poloaju pozitivan nagib od +0 20 do 1 30, a na stranjim kotaima ima
negativni nagib od -0 30 do -2 . Ako je nagib kotaa pogreno podeen, vozilom se tee upravlja i
gume se bre troe. Ako je nagib kotaa prevelik, gume se na rubovima vie izliu. Negativan nagib
kotaa, pogotovo na stranjoj osovini, poboljava poloaj vozila pri brzoj vonji kroz zavoje. Zato se
takav nagib esto vidi kod sportskih i trkaih automobila.
Nagib rukavca kotaa je kut izmeu osi voenja kotaa (os od vrha amortizera do donje kugle) i okomice.
Taj kut se oznaava s . Nagib rukavca kotaa omoguuje usmjeravanje kotaa tako da se kod zakretanja
kotaa odie vozilo. Teina vozila potom vraa kotae u neutralni poloaj. Uobiajene vrijednosti nagiba
rukavca su 5 - 10 .
Polumjer zakreta (inklinacija) je polumjer ro kojeg tvore kutovi nagiba kotaa i nagib rukavca kotaa .
Veliina polumjera odreena je razmakom sredita gazne povrine kotaa i presjecita osi voenja kotaa
s podlogom.
Pri okretanju upravljaa prednji se kota okree oko toke na kolniku, koja lei tamo gdje se zamiljeno
produenje osi kotaa dodiruje s kolnikom. To znai da kota, pri
okretanju oko te toke, opisuje mali kruni luk. Polumjer luka je
polumjer zaokretanja. Kada je sredite luka na unutranjoj strani
srednje ravnine kotaa, to je pozitivni polumjer zaokretanja, a ako je
os kotaa tako nagnuta da njezino zamiljeno produenje dodiruje
cestu na vanjskoj strani srednje ravnine kotaa, polumjer zaokretanja
je negativan. Svrha inklinacije je pribliiti donju kuglu to vie
kotau, kako bi optereenje dolo neposredno na povrinu gume i
smanjilo proklizavanje gume. Ovako pravilno usmjerenje optereenja
naroito je vano prilikom koenja jer najvei dio sile pada na tu
toku.
Zatur kotaa(castor) je kut predvien za samousmjeravanje kotaa pri vonji ravno. Zatur nastaje
nagibanjem osi voenja kotaa, odnosno rukavca kotaa, u smjeru uzdune osi vozila prema naprijed ili
nazad. Kotai koji bi bili okomito u odnosu na kolnik i os voenja kotaa, imali bi tendenciju
samoskretanja.
Zatur kotaa
Pozitivni zatur
Negativni zatur
Pitanja
1. to je geometrija kotaa?
2. to obuhvaa geometriju kotaa?
Kljuni pojmovi
geometrija kotaa
nagib kotaa
zatur kotaa
trag kotaa
232
POPIS POJMOVA
ABS ........................................................................................................................................................................ 230
aerometar ................................................................................................................................................................ 225
aktivna sigurnost .................................................................................................................................................... 207
aktuatori.................................................................................................................................................................. 112
akumulator.............................................................................................................................................................. 225
alat .......................................................................................................................................................................... 137
alati i oprema za odravanje motornih vozila ........................................................................................................ 223
alternator ................................................................................................................................................................ 227
amortizeri ............................................................................................................................................................... 198
BAS ........................................................................................................................................................................ 230
blanjanje ................................................................................................................................................................... 40
blok motora ............................................................................................................................................................ 166
bruenje .................................................................................................................................................................... 40
bruenje .................................................................................................................................................................... 44
brzinomjer .............................................................................................................................................................. 207
bubanj konica ....................................................................................................................................................... 213
buenje...................................................................................................................................................................... 37
buenje...................................................................................................................................................................... 40
centralno grijanje .................................................................................................................................................... 185
centralno zakljuavanje .......................................................................................................................................... 207
cetanski broj ........................................................................................................................................................... 123
cilindar.................................................................................................................................................................... 166
cilindarska kouljica ............................................................................................................................................... 166
elik .......................................................................................................................................................................... 22
elik .......................................................................................................................................................................... 29
eljust ..................................................................................................................................................................... 213
etverotaktni motor ................................................................................................................................................ 160
ienje i pranje ...................................................................................................................................................... 218
vrstoa .................................................................................................................................................................. 128
daljinsko grijanje .................................................................................................................................................... 185
decimalne mjerne jedinice........................................................................................................................................ 12
detalj ......................................................................................................................................................................... 65
detonacija u motoru ................................................................................................................................................ 123
Diesel motor ........................................................................................................................................................... 164
Diesel motor ........................................................................................................................................................... 173
diferencijal.............................................................................................................................................................. 155
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 233
234
lemljenje ................................................................................................................................................................... 75
lepanje ...................................................................................................................................................................... 44
leaj .......................................................................................................................................................................... 81
leajevi na kotaima ............................................................................................................................................... 203
lijepljenje .................................................................................................................................................................. 60
lijepljenje .................................................................................................................................................................. 75
lijev ........................................................................................................................................................................... 31
lijevanje .................................................................................................................................................................... 31
lista operacije ......................................................................................................................................................... 133
ljepilo........................................................................................................................................................................ 60
materijal.................................................................................................................................................................... 16
materijalni dokumenti ............................................................................................................................................ 193
mehanika svojstva materijala ................................................................................................................................. 20
mehanika ventilacija ............................................................................................................................................. 187
mehaniki prijenosnik snage .................................................................................................................................. 157
mehanizam ............................................................................................................................................................... 83
MIG/MAG................................................................................................................................................................ 56
mjenja ................................................................................................................................................................... 155
mjerenje .................................................................................................................................................................. 144
mjerilo ........................................................................................................................................................................ 6
mjerilo ........................................................................................................................................................................ 9
mjerna jedinica ......................................................................................................................................................... 12
montaa .................................................................................................................................................................... 94
nagib kotaa ........................................................................................................................................................... 232
naprava ................................................................................................................................................................... 137
navigacija ............................................................................................................................................................... 207
ne obavezni tehniki pregled .................................................................................................................................. 106
NEAR DRY machining i MQL................................................................................................................................ 42
nevidljive greke u zavarenim spojevima ................................................................................................................ 58
obavezni tehniki pregled ...................................................................................................................................... 106
obiljeavanje ............................................................................................................................................................ 33
obloga ..................................................................................................................................................................... 213
obrada materijala skidanjem estica......................................................................................................................... 33
obraena povrina .................................................................................................................................................... 67
ocrtavanje ................................................................................................................................................................. 33
odljevak .................................................................................................................................................................... 31
odravanje vozila ................................................................................................................................................... 216
oktanksa vrijednost goriva ..................................................................................................................................... 123
236
238
TIG ........................................................................................................................................................................... 56
tokarenje ................................................................................................................................................................... 40
tokarski no ............................................................................................................................................................ 140
tolerancija ................................................................................................................................................................. 70
tolerancije oblika ...................................................................................................................................................... 15
tolerancije poloaja .................................................................................................................................................. 15
tolerancijsko polje .................................................................................................................................................... 70
toplinska obrada ....................................................................................................................................................... 86
toplovodni kotao..................................................................................................................................................... 182
trag kotaa .............................................................................................................................................................. 232
transmisija .............................................................................................................................................................. 155
turpijanje .................................................................................................................................................................. 37
tvar............................................................................................................................................................................ 16
tvrdoa .................................................................................................................................................................... 128
udarni rad loma ...................................................................................................................................................... 128
ukovanj ................................................................................................................................................................... 140
ukupno vrijeme izrade, t ......................................................................................................................................... 135
umor materijala ...................................................................................................................................................... 128
upravljaki elementi pneumatskih sustava ............................................................................................................. 152
upravljaki mehanizam .......................................................................................................................................... 201
valjanje ..................................................................................................................................................................... 92
ventilacija ............................................................................................................................................................... 187
ventili...................................................................................................................................................................... 180
vidljive pogreke u zavarenim spojevima ................................................................................................................ 58
vijani mehanizam ................................................................................................................................................... 83
vijani spojevi .......................................................................................................................................................... 50
vijani spojevi .......................................................................................................................................................... 78
vozaka dozvola ....................................................................................................................................................... 96
vratila........................................................................................................................................................................ 81
Wankelov rotacijski motor ..................................................................................................................................... 160
zakivanje .................................................................................................................................................................. 52
zakivanje .................................................................................................................................................................. 75
zatita na radu ......................................................................................................................................................... 109
zatita od korozije .................................................................................................................................................... 88
zatita od poara ..................................................................................................................................................... 109
zatita okolia ......................................................................................................................................................... 109
zateza pojasa ......................................................................................................................................................... 207
zatik .......................................................................................................................................................................... 50
240
spojka ....................................................................................................................................................................... 50
spojka ....................................................................................................................................................................... 78
spojka ....................................................................................................................................................................... 81
spona ...................................................................................................................................................................... 201
srednja visina neravnina (Rz).................................................................................................................................... 67
srednje odstupanje profila (Ra) ................................................................................................................................. 67
sredstvo za hlaenje, ispiranje i podmazivanje (SHIP) ............................................................................................ 42
stanica za tehniki pregled ..................................................................................................................................... 106
stezni spoj ................................................................................................................................................................. 75
strojna obrada odvajanjem estica ........................................................................................................................... 33
strojni dio ................................................................................................................................................................. 72
stupanj kompresije motora ..................................................................................................................................... 123
superfini .................................................................................................................................................................. 44
sustav mjernih jedinica ............................................................................................................................................. 12
sustav za hlaenje ................................................................................................................................................... 121
sustav za podmazivanje .......................................................................................................................................... 121
sustav za ubrizgavanje............................................................................................................................................ 170
svornjak .................................................................................................................................................................... 50
svornjak .................................................................................................................................................................... 78
svrdlo ...................................................................................................................................................................... 140
iroka i uska crta......................................................................................................................................................... 3
iroka i uska crta......................................................................................................................................................... 9
rafiranje ................................................................................................................................................................... 63
rafura ....................................................................................................................................................................... 63
talina ......................................................................................................................................................................... 31
TCS ........................................................................................................................................................................ 230
tehnika dokumentacija u servisu .......................................................................................................................... 100
tehnika dokumentacija .............................................................................................................................................. 6
tehnika krivulja ......................................................................................................................................................... 5
tehniki materijal ...................................................................................................................................................... 16
tehniki materijali..................................................................................................................................................... 29
tehnologija odravanja ........................................................................................................................................... 216
tehnoloka dokumentacija ...................................................................................................................................... 133
tehnoloka svojstva materijala ................................................................................................................................. 20
tehnoloki postupak ................................................................................................................................................ 133
tehnoloki proces .................................................................................................................................................... 130
teki obojeni metali .................................................................................................................................................. 24
teki obojeni metali .................................................................................................................................................. 29
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 239
TIG ........................................................................................................................................................................... 56
tokarenje ................................................................................................................................................................... 40
tokarski no ............................................................................................................................................................ 140
tolerancija ................................................................................................................................................................. 70
tolerancije oblika ...................................................................................................................................................... 15
tolerancije poloaja .................................................................................................................................................. 15
tolerancijsko polje .................................................................................................................................................... 70
toplinska obrada ....................................................................................................................................................... 86
toplovodni kotao..................................................................................................................................................... 182
trag kotaa .............................................................................................................................................................. 232
transmisija .............................................................................................................................................................. 155
turpijanje .................................................................................................................................................................. 37
tvar............................................................................................................................................................................ 16
tvrdoa .................................................................................................................................................................... 128
udarni rad loma ...................................................................................................................................................... 128
ukovanj ................................................................................................................................................................... 140
ukupno vrijeme izrade, t ......................................................................................................................................... 135
umor materijala ...................................................................................................................................................... 128
upravljaki elementi pneumatskih sustava ............................................................................................................. 152
upravljaki mehanizam .......................................................................................................................................... 201
valjanje ..................................................................................................................................................................... 92
ventilacija ............................................................................................................................................................... 187
ventili...................................................................................................................................................................... 180
vidljive pogreke u zavarenim spojevima ................................................................................................................ 58
vijani mehanizam ................................................................................................................................................... 83
vijani spojevi .......................................................................................................................................................... 50
vijani spojevi .......................................................................................................................................................... 78
vozaka dozvola ....................................................................................................................................................... 96
vratila........................................................................................................................................................................ 81
Wankelov rotacijski motor ..................................................................................................................................... 160
zakivanje .................................................................................................................................................................. 52
zakivanje .................................................................................................................................................................. 75
zatita na radu ......................................................................................................................................................... 109
zatita od korozije .................................................................................................................................................... 88
zatita od poara ..................................................................................................................................................... 109
zatita okolia ......................................................................................................................................................... 109
zateza pojasa ......................................................................................................................................................... 207
zatik .......................................................................................................................................................................... 50
240
zatik .......................................................................................................................................................................... 78
zatur kotaa ............................................................................................................................................................ 232
zavarivanje ............................................................................................................................................................... 56
zavarivanje ............................................................................................................................................................... 75
zrani jastuk ........................................................................................................................................................... 207
zubna letva volana .................................................................................................................................................. 201
zupani prijenos ....................................................................................................................................................... 81
arenje ...................................................................................................................................................................... 86
LITERATURA
1.
Adamovi, ivoslav: Tehnika dijagnostika u mainstvu, Beograd, Nigro, 1986.
2. Askeland, Donald R.; Phule, Pradeep P: The Science and Engineerings of Materials, Toronto,
Thomson, 2009.
3.
4.
ASM Handbook: Volume 13A, Corrosion: Fundamentals, Testing and Protection, ASM
International, 2003.
5.
ASM Handbook: Volume 13B, Corrosion: Materials, ASM International, 2005.
6.
ASM Handbook: Volume 13C, Corrosion: Environments and Industries, ASM
International, 2006.
7.
ASM Handbook: Volume 6, Welding, Brazing, and Soldering, ASM International 1993.
8.
ASM Handbook: Volume 6A, Welding Fundamentals and Processes, ASM International,
2011.
9.
Babi, Antun: Osnove elemenata strojeva, Zagreb, kolska knjiga, 2007.
10. Babi, Ljubomir: Obrada materijala odvajanjem estica, Zagreb, Birotehnika, 1993.
11. Braanin, Frano: Obrada metala 1, Zagreb, kolska knjiga, 1996.
12. Cebalo, Roko; Ciglar, Damir; Stoi, Antun: Obradni sustavi fleksibilno obradni sustavi,
Zagreb, 2005.
13. evra, Antun: Motori i motorna vozila 2, Zagreb, kolska knjiga, 2003.
14. Decker, Karl-Heinz: Elementi strojeva, Zagreb, Golden marketing, 2006.
15. Esih, Ivan: Osnove povrinske zatite, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 2003.
16. Filetin, Tomislav: Materijali i tehnologijski razvoj, Zagreb, Akademija tehnikih znanosti
Hrvatske, 2002.
17. Filetin, Tomislav: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Zagreb, Hrvatsko
drutvo za materijale i tribologiju, 2000.
18. Filetin, Tomislav; Kovaiek, Franjo; Indof, Janez: Svojstva i primjena materijala, Zagreb,
Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2011.
19. Franz, Mladen: Mehanika svojstva materijala, Zagreb, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
1998.
20. Ganik, Vinko; Vodenik, Ferdo: Projektiranje tehnolokih procesa, Zagreb, Tehnika
knjiga Zagreb, 1967.
21. Goji. Mirko: Povrinska obradba materijala, Sisak, Udbenici Sveuilita u Zagrebu,
2010.
22. Grizelj, Branko: Alati i naprave, Slavonski Brod, Strojarski fakultet u slavonskom bBrodu,
2004.
23. Hercigonja, Edo: Elementi strojeva, Zagreb, kolska knjiga, 1980.
24. Hercigonja, Eduard: Strojni elementi 2, Zagreb, kolska knjiga, 1998.
25. Hercigonja, Eduard: Tehnika:, Zagreb, kolska knjiga, 1996.
26. Hiti, Ivan; Nikoli, Gojko: Rune obrade metala I. dio, akovec, Praktina nastava za
strukovne kole, 1997.
27. Hrgovi, Duan: Tehniki materijali 2, Zagreb, kolska knjiga, 1996.
28. Inenjerski prirunik IP-4, Proizvodno strojarstvo, 1.sv., Materijali, , Zagreb, kolska
knjiga,
29. Inenjerski prirunik IP-4, Proizvodno strojarstvo, 3.sv., Organizacija proizvodnje, Zagreb,
kolska knjiga,
30. Ivui, Vinko: Dijagrami stanja metala i legura, Zagreb, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, 2003.
31. Ivui, Vinko; Franz, Mladen; paniek, urica; urkovi, Lidija: Materijali I, Zagreb,
Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2011.
32. Jelini, Jozo: Tehnologija autolimarije, akovec, Zrinski d.d., 2006.
33. Jelini, Jozo: Tehnologija odravanja vozila, akovec, Zrinski d.d., 2008.
34. Juraga, Ivan; Ljubi, Kruno; ivi, Milan: Pogreke u zavarenim spojevima, Zagreb,
Hrvatsko drutvo za tehniku zavarivanja, 1998.
242 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
242
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.