Edsipi Prirucnik Strojarstvo Strani Jezik

dr.sc.
ivko Kondi
i suradnici:
Jadranka Bakula, Darko Bobek, Tanja Frketi
What?
?
to
Was?
Engleski i njemaki u strojarstvu i prometu interaktivno - EDSIPI@
Projekt provodi: Strojarska i prometna kola Varadin
ulaganje u budunost
prof. dr. sc. ivko
Kondi
i suradnici
Darko Bobek, mag. ing. strojarstva
Tanja Frketi, dipl. ing. strojarstva
Jadranka Bakula, dipl. ing. strojarstva
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
PRIRUNIK
ZA IZRADU NASTAVNIH MATERIJALA ZA STRANI JEZIK U STRUCI U
OBRAZOVNOM SEKTORU STROJARSTVO
ENGLESKI I NJEMAKI JEZIK
U STROJARSTVU I PROMETU INTERAKTIVNO -EDSIPI@
Projekt provode:
Zagreb, rujan 2015.
Impresum
Autor: ivko Kondi, dipl. ing.
i suradnici:
Darko Bobek, mag. ing. strojarstva
Tanja Frketi, dipl. ing.
Jadranka Bakula, dipl. ing
Naslov: Strojarstvo za strani jezik
Prirunik za izradu nastavnih materijala za strani jezik u struci u obrazovnom
sektoru strojarstvo
Recenzenti: Damir Maeri, vii predava
eljko Mezga, dipl. ing. stroj.
Lektorica: Nevenka Mitrovi, prof.
Nakladnik: Strojarska i prometna kola Varadin
Varadin, Hallerova aleja 3/A
Naslovna stranica: eljko Prstec
Tisak: Kerschoffset
CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagreb
u
pod brojem 000917638.
ISBN 978-953-98871-5-3 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK, e-knjiga (pdf).
Ovaj prirunik izraen je kao dio projekta koji je sufinancirala Europska unija. Sad
raj ove
publikacije iskljuiva je odgovornost Strojarske i prometne kole i partnera.
II STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
Predgovor
Ovaj prirunik izraen je u sklopu projekta Engleski i njemaki u strojarstvu i prometu
interaktivno EDSIP@ s ciljem uvoenja nastavnog predmeta Strani jezik u struci kao
izbornog ili
fakultativnog predmeta za uenike koji se obrazuju za zanimanja: strojarski raunaln
i tehniar, tehniar
za vozila i vozna sredstva te automehaniar u podruju strojarstva. Napisan je na hr
vatskom jeziku s
ciljem da se koristi kao struni materijal tijekom konanog oblikovanja Prirunika na
stranom jeziku.
Za izradu Prirunika koritena je Metodologija i predmetni kurikul kojeg je izradila
skupina
strunjaka metodiara u suradnji s predstavnicima poslodavaca i nastavnicima strukov
nih predmeta.
Nastavne lekcije oblikovane su tako da tekst bude edukativan, razumljiv i zaniml
jiv te odgovarao
nastavnim cjelinama i temama navedenim u predmetnom kurikulu.
Nadamo se da e ovaj materijal napisan hrvatskim standardnim jezikom posluiti za kv
alitetniju
izradu i oblikovanje konanog Prirunika koji e se koristiti za izvoenje nastave Stran
i jezik u struci.
Trebao bi koristiti i nastavnicima koji obrazuju uenike za navedena zanimanja i n
a taj nain prihvaaju
izazove modernog pouavanja, kojim doprinose podizanju razina usvojenih znanja i v
jetina, ne samo
uenikih, nego i vlastitih.
Autor
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK III
Izvadci iz recenzija
Prirunik za izradu nastavnih materijala za Strani jezik u struci u obrazovnom sekt
oru
strojarstva pisan je u skladu sa zadanom opom koncepcijom i uz uvaavanje iskazanih
potreba
realnog sektora, uenika i nastavnika.
Svojim sadrajem u potpunosti odgovara predmetnom kurikulumu za nastavni predmet S
trani
jezik u struci za zanimanje strojarski raunalni tehniar, tehniar za vozila i vozna
sredstva i za
zanimanje automehatroniar.
Struktura i forma sadraja prilagoena je svrsi tako da se Prirunik moe koristiti kao
predloak
za izradu multimedijalnog nastavnog materijala potrebnog u izvoenju nastave stran
og jezika u
struci. Osim toga, Prirunik moe biti koristan izvor sadraja strojarske struke pri r
azliitim
nainima stjecanja znanja kako u formalnom tako i neformalnom, odnosno informalnom
razvoju
sposobnosti zainteresiranih osoba tijekom cjeloivotnog uenja.
Predloeni Prirunik ocjenjujem iznimno korisnim za primjenu zbog toga to e poveati
komunikacijske sposobnosti uenika na stranom jeziku u struci i time ih uiniti konk
urentnijim
na globaliziranom tritu rada.
eljko Mezga, dipl. ing. strojarstva
Sadraj rukopisa je iznesen vrlo pregledno, jasno i jezgrovito, i prilagoen je za na
stavne
potrebe. Upotrebom dijaloga i dodavanjem zanimljivosti, autor uspijeva razbiti m
onotoniju
tehnikog izriaja sadraja i zainteresirati itatelja za samostalno produbljivanje znan
ja iz
pojedinih oblasti strojarstva. Pravilnom i pravovremenom upotrebom ilustracija i
tablica autor
ini tekst potpuno razumljivim, kako itatelju koji ve ima neka predznanja iz podruja
strojarstva, tako i itatelju koji se prvi puta sree s opisanim pojmovima.
Interpretacija sadraja ini ovaj rukopis podesnim da slui kao podloga za izradu prir
unika:
Strani jezik u struci. Recenzent smatra da rukopis u potpunosti odgovara namijenje
noj svrsi te
da se bez ogranienja moe koristiti kao nastavni materijal za izradu prirunika
Damir Maeri, vii predava
IV STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
POPIS NASTAVNIH CJELINA, LEKCIJA I ZANIMANJA
NASTAVNA
CJELINA
TEHNIKI
CRTE
Br.
Lekcije
(Nastave
teme)
L1
L2
L3
L4
MJERENJE
L5
L6
L7
TEHNIKI
MATERIJALI
L8
L9
L10
L11
L12
L13
TEHNOLOKI
POSTUPCI
L14
L15
L16
L17
OBRADA
LIMA I
PROFILA
L18
L19
SPAJANJE
MATERIJALA
STANDARDI
U
TEHNIKOM
CRTANJU
L20
L21
L22
L23
L24
L25
L26
L27
L28
L29
ELEMENTI
STROJEVA
L30
L31
L32
TOPLINSKA
OBRADA
ZATITA
POVRINA
L33
L34
NAZIV LEKCIJE - NASTAVNE
TEME
Vrste crta i crtea
Tehnike krivulje i kotiranje
Mjerila i dokumentiranje
Openito o crtama, crteima,
krivuljama, kotama i mjerilima
Osnovne i izvedene mjerne jedinice
Mjerenje i oznaavanje oblika, poloaja
i kvalitete
Openito o tehnikim materijalima u
strojarstvu
Svojstva nekih tehnikih materijala
elik i oznaavanje elika
Obojeni metali, nemetali i sinterirani
materijali
Openito o tehnikim materijalima u
strojarstvu, svojstva, oznaavanje
elika, obojeni metali, nemetali i
sinterirani materijali
Lijevanje i vrste ljevova
Runa obrada odvajanjem estica;
podjela, ocrtavanje i obiljeavanje, rezni
alati
Runa obrada odvajanjem estica;
sjeenje, piljenje, turpijanje, buenje,
grecanje i izrada navoja
Vrste strojne obrade: tokarenje,
glodanje, blanjanje, buenje,
provlaenje i bruenje
Sredstva za hlaenje, ispiranje i
podmazivanje
Fine obrade metala
STROJARSKI RAUNALNI
TEHNIAR
1.
RAZ
2.
RAZ
3.
RAZ
4.
RAZ
TEHNIAR ZA VOZILA I
VOZNA SREDSTVA
1.
RAZ
X
X
X
X
X
X
2.
RAZ
4.
RAZ
1.
RAZ
2.
RAZ
3.
RAZ
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i
previjanje lima.
Spajanje materijala: vrste, spajanje
vijcima i maticama, spajanje zaticima,
klinovima i spojkama
Spajanje zakivanjem i lemljenjem
Spajanje zavarivanjem
Greke pri zavarivanju
Spajanje lijepljenjem
Pojam presjeka, vrste, oznaavanje i
rafiranje
Izrada i prikaz detalja na nacrtima
Kvaliteta obraene povrine, hrapavost
i oznaavanje
ISO sustav tolerancija
Elementi strojeva, namjena i podjela
Elemenati strojeva za nerastavljive
spojeve
Elemenati strojeva za rastavljive
spojeve
Elementi strojeva za kruno gibanje i
prijenos snage
Elementi strojeva za pretvaranje gibanja
Openito o toplinskoj obradi, podjela i
parametri
Korozija metala, pojam, podjela, opis
oblika korozije i osnovni postupci zatite
3.
RAZ
AUTOMEHATRONIAR
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK V
L45
Osnove obrade deformiranjem lima,
kovanje i preanje, valjanje, duboko
vuenje i istiskivanje
Postupci pripreme, operacije i proces
sastavljanja
Vozaka i prometna dozvola
Osnovna dokumentacija za servis i
popravak vozila
Ureaji za mjerenje i testiranje vozila
Tehniki pregled i servis vozila
Zatita na radu i zatita okoliapri
popravku vozila
Dijagnostika motora i uloga senzora i
aktuatora
Kontrola i popravak razvodnog
mehanizma i sustava za dovod goriva
Kontrola i popravak sustava za
podmazivanje,hlaenje i ispunog
sustava
Goriva za motorna vozila
OSNOVE
KONSTRUIRANJA
PROIZVODA
L46
Projektiranje i konstruiranje proizvoda
X
ISPITIVANJE
MATERIJALA
L47
Statika i dinamika ispitivanja
X
L48
L49
L50
L51
L52
L53
Proces razrade tehnolokog procesa
Tehnoloka dokumentacija
Vremena izrade u proizvodnji
Pojam alata i naprava, podjele
Opis osnovnih alata i nekih naprava
Mjerni alati
X
L54
Osnove pneumatike
Izvrni i upravljaki elementi
pneumatike
Prijenosnici snage na cestovnim
vozilima; spojka, mjenja i diferencijal
Prijenosnici snage na eljeznikim
vozilima; mehaniki, hidraulini i
elektrini
Otto motor, princip rada i karakteristike
Diesel motor, princip rada i
karakteristike
Klipni mehanizam i blok motora
Dijelovi i sustavi motora
Otto i diesel motor
Osnove hidraulike
Izvrni i upravljaki elementi hidraulike
Parni i toplovodni kotlovi; vrste, glavni
dijelovi i pomoni ureaji kotlovskih
postrojenja
X
X
X
X
OBRADA
DEFORMACIJOM
L35
SASTAVLJANJE
PROIZVODA
L36
L37
L38
ODRAVANJE
VOZILA
L39
L40
L41
L42
KONTROLA I
POPRAVAK
MEHANIKE
MOTORA
TEHNOLOKA
DOKUMENTACIJA
ALATI I
NAPRAVE
PNEUMATIKA
PRIJENOSNIC
I SNAGE
L43
L44
L55
L56
L57
L58
MOTORI S
UNUTARNJIM
IZGARANJEM
HIDRAULIKA
PARNI I
TOPLOVODN
I KOTLOVI
UREAJI I
INSTALACIJE
ZA GRIJANJE
UREAJI ZA
PROVJETRAVANJE I
KLIMATIZACIJU
POSLOVNA
KOMUNIKACIJA
KAROSERIJA
VOZILA
OVJES
VOZILA
L59
L60
L61
L62
L63
L64
L65
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
L66
Osnovne tehnike grijanja (pojedinana,
centralna i daljinska)
X
L67
Osnove klimatizacije i ventilacije
X
L68
Poslovni dopis
Osnovni dokumenti materijalnog i
financijskog poslovanja
X
L69
X
X
X
L70
Vrste i materijali za izradu karoserije
X
X
L71
Vrste ovjesa, opruge i priguivai
vibracija
X
X
SUSTAVI
UPRAVLJANJA
VOZILOM
L72
Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za
upravljanje
X
X
KOTAI I
PNEUMATICI
L73
Osovine i leajevi na kotaima, gume i
oznake na gumama
X
X
VI STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
OPREMA NA
MOTORNIM
VOZILIMA
KONICE NA
VOZILIMA
ODRAVANJE
VOZILA
KONTROLA I
POPRAVAK
SUSTAVA ZA
OPSKRBU
ENERGIJOM I
STARTNI
SUSTAV
KONTROLA I
POPRAVAK
SUSTAVA
VOZNE
NAPRAVE I
KOENJA
L78
Elektrina i sigurnosna oprema,
brzinomjer i broja, registrator vonje,
zakljuavanje vozila, protuprovalni
sustav, navigacijski sustav, zrani jastuk,
zateza pojasa i ureaj za klimatizaciju
Uloga i vrsta konica i vrste konih
sustava
Osnovni dijelovi konih sustava i
pomoni ureaji pri koenju
Sustav odravanja vozila: koncepcija,
organizacijai tehnologija
Osnovno odravanje vozila
L79
Alati i oprema za odravanje vozila
L80
Opis, funkcioniranje i odravanje
akumulatora
X
L81
Opis generatora i startera i njihovo
odravanje
X
L82
Elektroniki regulacijski sustav
X
L83
Geometrija voznog mehanizma
X
L74
L75
L76
L77
X
X
X
X
X
X
X
X
X
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK VII
SADRAJ
L1: Vrste crta i crtea ..........................................................
............................................... 2
L2: Tehnike krivulje i kotiranje ................................................
............................................. 3
L3: Mjerila i dokumentiranje ...................................................
.............................................. 5
L4: Openito o crtama, crteima, krivuljama, kotama i mjerilima ....................
.................................... 7
L5: Osnovne i izvedene mjerne jedinice .........................................
............................................ 9
L6: Mjerenje i oznaavanje oblika, poloaja i kvalitete ............................
...................................... 12
L7: Openito o tehnikim materijalima u strojarstvu ................................
..................................... 15
L8: Svojstva nekih tehnikih materijala ..........................................
......................................... 17
L9: elik i oznaavanje elika
................................................................................
............. 20
L10: Obojeni metali, nemetali, sinterirani materijali ..........................
........................................... 22
L11: Openito o tehnikim materijalima u strojarstvu, svojstva, oznaavanje elika, oboj
eni metali, nemetali i
sinterirani materijali .........................................................
................................................ 25
L12: Lijevanje i vrste ljevova
................................................................................
.............. 29
L13: Runa obrada odvajanjem estica: podjela, ocrtavanje i obiljeavanje, rezni alati
.............................. 31
L14: Runa obrada odvajanjem estica: sjeenje, piljenje, turpijanje, buenje, grecanje
i izrada navoja ............ 33
L15: Vrste strojne obrade: tokarenje, glodanje, blanjanje, buenje, provlaenje i br
uenje ........................... 37
L16: Sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje ..............................
....................................... 41
L17: Fine obrade metala ........................................................
............................................ 42
L18: Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i previjanje lima ................
.......................................... 44
L19: Spajanje materijala: vrste, spajanje vijcima i maticama, spajanje zaticima,
klinovima i spojkama ............ 47
L20: Spajanje zakivanjem i lemljenjem ..........................................
......................................... 50
L21: Spajanje zavarivanjem .....................................................
........................................... 53
L22: Greke pri zavarivanju ......................................................
.......................................... 56
L23: Spajanje lijepljenjem .....................................................
............................................. 58
L24: Pojam presjeka, vrste, oznaavanje i rafiranje ...............................
...................................... 60
L25: Izrada i prikaz detalja na nacrtima .......................................
............................................ 63
L26: Kvaliteta obraene povrine, hrapavost i oznaavanje ............................
................................. 65
L27: ISO sustav tolerancija ....................................................
............................................. 67
VIII STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
L28: Elementi strojeva, namjena i podjela ......................................
.......................................... 70
L29: Elementi strojeva za nerastavljive spojeve ................................
.......................................... 73
L30: Elementi strojeva za rastavljive spojeve ..................................
........................................... 75
L31: Elementi strojeva za kruno gibanje i prijenos snage
.............................................................. 78
L32: Elementi strojeva za pretvaranje gibanja ..................................
.......................................... 81
L33: Openito o toplinskoj obradi, podjela i parametri ...........................
....................................... 84
L34: Korozija metala, pojam, podjela, opis oblika korozije i osnovni postupci zat
ite................................ 86
L35: Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i preanje, valjanje, duboko vuenje
i istiskivanje .............. 89
L36: Postupci pripreme, operacije i proces sastavljanja ........................
.......................................... 92
L37: Vozaka i prometna dozvola
................................................................................
......... 94
L38: Osnovna dokumentacija za servis i popravak vozila .........................
...................................... 97
L39: Ureaji za mjerenje i ispitivanje vozila ....................................
........................................ 100
L40: Tehniki pregled i servis vozila ............................................
........................................ 104
L41: Zatita na radu i zatita okolia pri popravku vozila............................
.................................. 106
L42: Dijagnostika motora i uloga senzora i aktuatora ...........................
....................................... 109
L43: Kontrola i popravak razvodnog mehanizma i sustava za dovod goriva .........
................................ 112
L44: Kontrola i popravak sustava za podmazivanje, hlaenje i ispunog sustava
................................... 118
L45: Goriva za motorna vozila ..................................................
......................................... 121
L46: Projektiranje i konstruiranje proizvoda ...................................
......................................... 123
L47: Statika i dinamika ispitivanja ..............................................
...................................... 125
L48: Proces razrade tehnolokog procesa ..........................................
..................................... 128
L49: Tehnoloka dokumentacija ....................................................
..................................... 130
L51: Vremena izrade u proizvodnji ..............................................
........................................ 133
L51: Pojam alata i naprava, podjele ............................................
.......................................... 135
L52: Opis osnovnih alata i nekih naprava .......................................
........................................ 137
L53: Mjerni alati ..............................................................
............................................. 140
L54: Osnove pneumatike
................................................................................
................. 144
L55: Izvrni i upravljaki elementi pneumatike......................................
................................... 148
L56: Prijenosnici snage na cestovnim vozilima; spojka, mjenja i diferencijal ....
.................................. 153
L57: Prijenosnici snage na eljeznikim vozilima; mehaniki, hidraulini i elektrini ....
.......................... 155
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK IX
L58: Otto motor, princip rada i karakteristike..................................
......................................... 157
L59: Diesel motor, princip rada i karakteristike
........................................................................ 161
L60: Klipni mehanizam i blok motora ............................................
....................................... 164
L61: Dijelovi i sustavi motora .................................................
........................................... 167
L62: Otto i diesel motor .......................................................
............................................ 170
L63: Osnove hidraulike .........................................................
.......................................... 174
L64: Izvrni i upravljaki elementi hidraulike .....................................
..................................... 176
L65: Parni i toplovodni kotlovi; vrste, glavni dijelovi i pomoni ureaji kotlovskih
postrojenja................... 180
L66: Osnovne tehnike grijanja (pojedinana, centralna i daljinska)................
................................... 182
L67: Osnove klimatizacije i ventilacije ........................................
.......................................... 185
L68: Poslovni dopis ............................................................
........................................... 187
L69: Osnovni dokumenti materijalnog i financijskog poslovanja ..................
................................... 190
L70: Vrste i materijali za izradu karoserije ...................................
........................................... 193
L71: Vrste ovjesa, opruge i priguivai vibracija ..................................
..................................... 196
L72: Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za upravljanje ....................
........................................ 199
L73: Osovine i leajevi na kotaima, gume i oznake na gumama .......................
.............................. 201
L74: Elektrina i sigurnosna oprema; brzinomjer i broja, registrator vonje, zakljuava
nje vozila, protuprovalni
sustav, navigacijski sustav, zrani jastuk, zateza pojasa i ureaj za klimatizaciju .
................................. 204
L75: Uloga i vrsta konica, vrste konih sustava ...................................
.................................... 208
L76: Osnovni dijelovi konih sustava i pomoni ureaji pri koenju .....................
............................ 210
L77: Sustav odravanja vozila: koncepcija, organizacija, i tehnologija............
................................... 213
L78: Osnovno odravanje vozila ...................................................
...................................... 216
L79: Alati i oprema za odravanje vozila
...............................................................................
220
L80: Opis, funkcioniranje i odravanje akumulatora ...............................
.................................... 224
L81: Opis generatora i startera i njihovo odravanje .............................
...................................... 225
L82: Elektroniki regulacijski sustav ............................................
........................................ 228
L83: Geometrija voznog mehanizma ...............................................
..................................... 230
POPIS POJMOVA ..................................................................
...................................... 233
LITERATURA .....................................................................
....................................... 242
X STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
Strojarstvo
za
strani
jezik
STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 1
L1: Vrste crta i crtea
Nastavna cjelina:SRT-1-1/TVVS-1-1
Oznaka lekcije:ZNT-L1
Vrste crta
Sva pravila tehnikog crtanja propisana su ISO normama. Vrste crta propisane su no
rmom ISO 128.
Prema toj normi svaka crta, u strojarskom tehnikom crtanju, ima:
naziv i oznaku (vrsta crte)
oblik
irinu
primjenu
Najgrublja podjela crta je na iroke i uske crte. Na crteima se koristi dva stupnja
irine crta iji je odnos
2:1. Standardne irine crta su 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0.
U tablici dolje prikazane su mjere irokih crta izvuenih irinom 0,5 mm i uskih crta
izvuenih irinom
0,25 mm.One se najee koriste u izradi uenikih radova.
Prikaz irokih i uskih crta koje se koriste u izradi tehnikog crtea
iroka crta
Uska crta
oznaka
oblik
naziv
oznaka
oblik
A
iroka puna
B
E
iroka isprekidana
C
uska crta-tokacrta, a iroka na
D
krajevima i
H
mjestima promjene
F
smjera
G
J
iroka crta-tokacrta
K
naziv
uska puna
uska puna
prostoruna
uska puna ravna
cik-cak
uska isprekidana
uska crta-tokacrta
uska crta-dvije
toke-crta
Vrste crtea
Postoje razliite vrste crtea, a svaki od njih izrauje se s odreenim ciljem. Crte mora
prikazati na
jednostavan i razumljiv nain rjeenje odreenog tehnikog problema. Na jednom crteu nije
mogue
prikazati sve znaajke tehnikog predmeta na jednostavan i razumljiv nain pa se izrauj
e vie vrsta
crtea. Svakim od njih prikazuju se karakteristine znaajke predmeta vane za odreenu fa
zu stvaranja
predmeta, funkcioniranje predmeta, uporabnu dozvolu predmeta i slino.
Tehniki crtei dijele se: prema sadraju, namjeni, nainu prikazivanja, tehnici izrade
i nainu
proizvodnje.
Ipak, osnovna i najznaajnija podjela crtea je prema sadraju.Dijelimo ih na:
sastavni (montani, sklopni)
radioniki (detaljni)
Sastavni crte prikazuje meusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i nain njiho
vog zajednikog
funkcioniranja.
2 STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK
2
Sastavni crte ventila
Sastavni, sklopni ili montani
crte ventila:
1 tijelo
2 sjedite
3 tanjur
4 vreteno
5 kolo
6 ep (glava)
7 matica
8 brtvenica
9 brtva
10 brtva
Radioniki crte je crte jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. T
i podaci se
odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slino.
Pitanja
1. ime je definirana crta prema normi ISO 128?
2. Navedite vrste crta koje se koriste u tehnikom crtanju.
3. Navedite osnovnu podjelu tehnikih crtea.
Kljuni pojmovi u lekciji
iroka i uska crta
sastavni crte
radioniki crte
Crte koje se koriste u tehnikom crtanju.
Prikazuje meusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i nain
njihovog zajednikog funkcioniranja.
Crte jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti
podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade,
hrapavost i slino
L2: Tehnike krivulje i kotiranje
Tehnike krivulje
Strojni dijelovi, zbog svoje funkcionalnosti i estetike, moraju biti raznih obli
ka i dimenzija. Uvijek
moraju imati matematiki definirani oblik kako bi se to lake izradili i kontrolirali
. Stoga se oblik ili
kontura strojnih dijelova izvodi duinama i razliitim poznatim krivuljama. Najee korit
ne krivulje za
konstrukciju strojnih dijelova su krunica i kruni luk. Osim njih, koriste se jo: el
ipsa, hiperbola,
parabola, cikloida, evolventa, sinusoida i zavojnica.
Prikaz razliitih tehnikih krivulja:
krunica
elipsa
cikloida
hiperbola
Parabola
sinusoida
zavojnica
evolventa
Kotiranje
Oblik strojnog dijela, prikazan tehnikim crteom, nije dovoljan za njegovu izradu.
Na crteu moraju
biti jasno naznaene mjere koje taj dio mora imati. One se unose na tono propisan n
ain, postupkom
koji se zove kotiranje.
Kotiranje
Kotiranje je
unoenje mjera i znakova prema kojima e se prikazani dio izraditi. Stoga je kotiran
je
veoma vaan i odgovoran posao u procesu izrade tehnikog crtea. Pogreka u koti uzrokov
at e
Kotiranje
je unoenje
mjera
prema
kojima
e crteu.
se prikazani predmet izraditi. Stoga je kotiranje
pogreku izraenog
dijela
jer ionznakova
mora biti
izraen
prema
vaan
i
odgovoran
posao
u
procesu
izrade
tehnikog
Nastala pogreka u koti uzrokovat e
U tehnikom crteu elementi kota su standardizirani, a tocrtea.
su:
pogreku
izraenog
dijela.crte
pomone
mjerne
U tehnikom
crteu
mjernice sa elementi
strelicamakota su standardizirani, a to su:
pomone
mjerne
crte
kotni brojevi
mjernice
sa
strelicama
posebni znakovi
kotni
brojevi
pokazne
crte
posebni znakovi
posebni
kotni broj
pokazne crte
strelica
strelica
posebni
100
100
Predmet (strojni
Predmet (strojni
dio)
dio)
2 xo 45o
2 x 45
kotni broj
mjernica ili
kotna crta
mjernica
crta
ili kotna pomona
mjerna
pomona
crta
mjerna
crta
pokazna crta
pokazna crta
Mjerilo
Omjer izmeu predmeta prikazanog na crteu i predmeta u prirodnoj veliini zove se mje
rilo.
4
Crtati u mjerilu znai stvarne dimenzije predmeta umanjiti ili uveati ovisno o mjer
ilu crtanja. Kao
primjer, protumaimo oznaku mjerila 1:5.
Pitanja
1. Koje se sve tehnike krivulje koriste za konstrukciju strojnih dijelova?
2. to je kotiranje?
3. Navedite elemente kota.
Korisni linkovi
http://www.neodidacta.com/
tehnika krivulja
kotiranje
elementi kote
Neprekinuta linija koja se koristi za konstrukciju strojnih dijelova,
predmeta, tehnikih artefakata i sl.
Unoenje mjera i znakova prema kojima e se prikazani dio izraditi.
Elementi od kojih se sastoji kota.
L3: Mjerila i dokumentiranje
Mjerila
Za predmete koji su nacrtani u jednakoj veliini kao to su u prirodi kaemo da su nac
rtani u naravnoj ili
prirodnoj veliini. Ima predmeta koji su takve veliine da se ne mogu nacrtati na cr
taem papiru, npr.
vozilo, stoga se moraju crtati umanjeno. Postoje takoer predmeti koji su presitni
da bi se mogli jasno
prikazati, npr. dijelovi runog sata pa se moraju crtati uveano.
Ako se predmet ne moe nacrtati u prirodnoj veliini, crta se prema potrebi - umanje
no ili uveano.
rilo.
ilu crtanja. Kao
Mjerilo 1 : 5
crtai papir
priroda
1 mm na papiru odgovara 5 mm u prirodi, to znai da je predmet umanjen pet puta.
U oznaci mjerila prvi broj se odnosi na crtai papir, a drugi na predmet u prirodi
.
Predmet prikazan u razliitim mjerilima (umanjenom, prirodnom i uveanom
Mjere predmeta ispisane na crteu, bez obzira na mjerilo crtea, uvijek se odnose na
mjere u prirodi.
Dokumentiranje
Da bi se sloeni predmeti mogli prikazati na razumljiv i prihvatljiv nain, treba ih
organizirati na temelju
meusobne povezanosti u logike i sadrajne cjeline.
Osnovna informacijska cjelina koja sadri meusobno logiki povezan skup informacija o
tehnikom
predmetu naziva se dokumentom. Dokument moe sadravati informacije predstavljene u
slikovnom ili
tekstovnom obliku.
Skup svih vanih dokumenta o nekom predmetu naziva se tehnika dokumentacija.
Tekstualni dio tehnike dokumentacije predstavljaju:
tehniki opis
tehniko-ekonomsko obrazloenje
obvezni prorauni
naputci za rukovanje
naputci za ispitivanje i odravanje
popis opreme
trokovnici
Slikovni dio tehnike dokumentacije predstavljaju razliite vrste tehnikih crtea.
Prema tome, dokumentiranje je proces koji se koristi za slubenu pohranu konanog rj
eenja proizvoda.
Pitanja
1. to je mjerilo?
2. Zato se pri tehnikom crtanju moraju primjenjivati razliita mjerila?
3. to je dokument, tehnika dokumentacija i dokumentiranje?
mjerilo
dokument
tehnika dokumentacija
dokumentiranje
Omjer izmeu predmeta prikazanog na crteu i predmeta u prirodnoj
veliini.
Osnovna informacijska cjelina koja sadri meusobno logiki povezan
skup informacija o tehnikom predmetu.
Skup svih vanih dokumenta o nekom predmetu.
Proces koji se koristi za slubenu pohranu konanog rjeenja
proizvoda.
6
L4: Openito o crtama, crteima, krivuljama, kotama i mjerilima
Nastavna cjelina:A-1-1
Oznaka lekcije:L4
Openito o crtama
Najgrublja podjela crta je na iroke i uske. Na crteima se koristi dva stupnja irine
crta iji je odnos 2:1.
Standardne irine crta su 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4 i 2,0.
U tablici dolje prikazane su mjere irokih crta izvuenih irinom 0,5 mm i uskih crta
izvuenih irinom
0,25 mm. Te se irine najee koriste u izradi uenikih radova.
Prikaz irokih i uskih crta koje se koriste u izradi tehnikog crtea
iroka crta
Uska crta
oznaka
oblik
naziv
oznaka
oblik
A
iroka puna
B
E
iroka isprekidana
C
uska crta-tokacrta, a iroka na
D
krajevima i
H
mjestima promjene
F
smjera
G
iroka crta-tokacrta
J
K
naziv
uska puna
uska puna
prostoruna
uska puna ravna
cik-cak
uska isprekidana
uska crta-tokacrta
uska crta-dvije
toke-crta
Openito o crteima
Osnovna i najznaajnija podjela crtea je prema sadraju :
sastavni (montani, sklopni)
radioniki (detaljni)
Sastavni crte prikazuje meusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i nain njiho
vog zajednikog
funkcioniranja.
Radioniki crte je crte jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. T
i podaci se
odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade, hrapavost i slino.
Openito o krivuljama
Oblik svakog predmeta se izvodi duinama i razliitim krivuljama koje imaju matematik
i definirani
oblik kako bi se predmet to lake izradio i kontrolirao. Najee koritene krivulje za ko
strukciju
predmeta su krunica i kruni luk.
Prikaz krunice i krunog luka:
Krunica
Kruni luk
Kotiranje
Kotiranje je unoenje mjera i znakova prema kojima e se prikazani predmet izraditi.
Stoga je kotiranje
vaan i odgovoran posao u procesu izrade tehnikog crtea. Nastala pogreka u koti uzrok
ovat e
pogreku izraenog dijela.
U tehnikom crteu elementi kota su standardizirani, a to su:
pomone mjerne crte
mjernice sa strelicama
kotni brojevi
posebni znakovi
pokazne crte
posebni
kotni broj
strelica
100
pomona
mjerna
crta
Predmet (strojni
2 x 45o
mjernica
ili
pokazna crta
Mjerilo
rilo.
ilu crtanja. Kao
Mjerilo 1 : 5
crtai papir
priroda
1 mm na papiru odgovara 5 mm u prirodi, to znai da je predmet umanjen pet puta.
U oznaci mjerila prvi broj se odnosi na crtai papir, a drugi na predmet u prirodi
.
Predmet prikazan u razliitim mjerilima (umanjenom, prirodnom i uveanom)
8
Mjere predmeta ispisane na crteu, bez obzira na mjerilo crtea, uvijek se odnose na
mjere u
prirodi.
Pitanja
1. Navedite vrste crta koje se koriste u tehnikom crtanju.
2. Navedite osnovnu podjelu tehnikih crtea.
3. to je kotiranje?
4. to je mjerilo?
iroka i uska crta
sastavni crte
radioniki crte
kotiranje
elementi kote
mjerilo
Crte koje se koriste u tehnikom crtanju.
Prikazuje meusobni odnos dijelova u sklopu ili proizvodu i nain
njihovog zajednikog funkcioniranja.
Crte jednog predmeta sa svim potrebnim podacima za proizvodnju. Ti
podaci se odnose na oblik, dimenzije, materijal, vrstu obrade,
hrapavost i slino
To je unoenje mjera i znakova prema kojima e se prikazani dio
izraditi.
Elementi od kojih se sastoji kota.
Omjer izmeu predmeta prikazanog na crteu i predmeta u prirodnoj
veliini.
L5: Osnovne i izvedene mjerne jedinice
Nastavna cjelina:SRT-1-2/TVVS-3-1/A-1-1
Osnovne i izvedene mjerne jedinice
Jedan od vrlo vanih dogaaja u povijesti ovjeanstva poetak je brojanja i mjerenja. Bro
janje i
mjerenje sluilo je ljudima za to bolje meusobno razumijevanje i izmjenu podataka o
materijalnom
svijetu. To se moglo ostvariti samo ako su takve podatke iskazivali na nain da ih
svi razumiju
mjernim jedinicama. Kao mjerne jedinice prvobitno su koriteni dijelovi ljudskog t
ijela (deset prstiju,
palac, lakat, pedalj, vlas), no ubrzo je uoeno da veliki broj mjernih jedinica nij
e prikladan za primjenu.
Zbog toga su se tijekom povijesti razvijali i unaprjeivali razliiti sustavi mjerni
h jedinica.
Primjeri etalona iz povijesti
Meunarodni sustav jedinica, kakvog danas poznajemo, poeo se razvijati prije nekoli
ko stoljea u
Francuskoj definiranjem jedinice duljine i jedinice mase (tada teine). Obje jedin
ice definirane su na
temelju prirodnih injenica te je za njih izraen etalon. Etalon je mjera koja je pal
jivo izraena s
najveom mogunom tonou od materijala koji ne podlijee promjenama tijekom vremena. ezd
tih
godina prolog stoljea definiran je dananji Meunarodni SI sustav mjernih jedinica koj
eg su
prihvatile gotovo sve zemlje svijeta, a sastoji se od sedam osnovnih jedinica.
Meunarodni SI sustav jedinica
Rd. br.:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv
Fizikalne veliine
Naziv
duljina
masa
vrijeme
jakost elektrine struje
termodinamika temperatura
mnoina (koliina) tvari
svjetlosna jakost
metar
kilogram
sekunda
amper
kelvin
mol
kandela
Osnovna jedinica SI
Znak
m
kg
s
A
K
mol
cd
Sve ostale mjerne jedinice koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi, pa tako i u
tehnici, sastoje se od
osnovnih mjernih jedinica. Takve jedinice nazivamo izvedenim jedinicama. One se
dobivaju mnoenjem
i/ili dijeljenjem osnovnih jedinica. Npr., jedinica za brzinu je m/s jer je brzi
na put prijeen u jedinici
vremena. Neke od izvedenih jedinica imaju i svoja imena. Zanimljivo, jedna takva
jedinica za magnetsku
indukciju dobila je ime po hrvatskom znanstveniku i inovatoru Nikoli Tesli (Tesl
a, znak - T). Ipak, neke
jedinice koje nisu dio Meunarodnog SI sustava jedinica pokazale su se kao praktine
pa se i dalje
koriste. One spadaju u kategoriju iznimno doputenih jedinica izvan Meunarodnog SI
sustava jedinica,
npr.: sat. minuta, milja, litra, hektar itd.
Decimalne mjerne jedinice
U praksi, osobito inenjerskoj, esto se raspolae s vrlo velikim ili malim veliinama.
Tada se, zbog
praktinosti, osnovnim jedinicama dodaju prefiksi. Ovakve jedinice nazivamo decima
lnim mjernim
jedinicama.
Prefiksi za tvorbu decimalnih mjernih jedinica
Naziv
tera
mega
kilo
hekto
deka
deci
centi
mili
mikro
nano
Znak
T
M
k
h
da
d
c
m
n
Faktor
109
106
103
102
101
10-1
10-2
10-3
10-6
10-9
Brojevna vrijednost
1 000 000 000
1 000 000
1000
100
10
0,01
0,01
0,001
0,000 001
0,000 000 001
Pitanja
1. to je mjerenje?
2. to je mjerna jedinica?
3. Kako nazivamo sustav mjernih jedinica koji je prihvaen u gotovo svim zemljama
svijeta?
4. Koliko ima osnovnim mjernih jedinica u SI sustavu mjernih jedinica?
5. Kakve su to izvedene mjerne jedinice?
6. emu slue prefiksi za tvorbu decimalnih jedinica?
10
Mjerenje
mjerni instrument
objekt mjerenja
=23,15 mm
rezultat mjerenja
Prikaz mjernih rezultata
23,15 mm =0,02315 m
1a= 100 m2
1 l = 1 dm3
brojana veliina
prefiks decimalne mjerne jedinice
osnovna mjerna jedinica
iznimno doputena mjerna jedinica
izvan SI
izvedena mjerna jedinica
Zanimljivost
U zemljama engleskog govornog podruja, osim Meunarodnog SI sustava jedinica, na sn
azi su jo dva
sustava:
1. US Customary System
2. British Imperial System.
Neke od mjernih jedinica iz navedenih sustava esto se upotrebljavaju u strojarsko
j struci. Npr., jedinica
duljine inch (25,4 mm) esto se koristi kod oznaka cijevi i cijevnih navoja. Zanim
ljivo, ova se mjerna
jedinica mijenjala kroz povijest, a prema dostupnim podacima prvi ju je definira
o engleski kralj Edward
II kao tri zrna jema postavljena u niz.
Korisni linkovi
http://www.dzm.hr/
http://http://www.bipm.org/
Kljuni pojmovi
mjerna jedinica
sustav mjernih jedinica
etalon
SI sustav mjernih jedinica
izvedena jedinica
decimalne mjerne jedinice
Mjerna jedinica je veliina definirana i prihvaena dogovorom s
kojom usporeujemo druge istovrsne fizikalne veliine.
Sustav mjernih jedinica ine vie dogovorenih mjernih jedinica
kojima se prikazuju traene fizikalne veliine.
Etalon je mjera koja je paljivo izraena s najveom mogunom
tonou od materijala koji ne podlijee promjenama tijekom
vremena.
Meunarodni SI sustav mjernih jedinica je sustav ija je uporaba
zakonom propisana u gotovo svim dravama svijeta.
Mjerne jedinice koje se sastoje od osnovnih mjernih jedinica.
Decimalne mjerne jedinice su viekratnici ili niekratnici osnovnih
mjernih jedinica.
L6: Mjerenje i oznaavanje oblika, poloaja i kvalitete
Nastavna cjelina: SRT-1-2/A-1-1
Oznaka lekcije: ZNT-L06
Oznaavanje oblika i poloaja
Za ispravnu funkciju strojnog elementa ponekad je potrebno odrediti i prostorne
tolerancije. One su
vezane za odstupanje dijela strojnog elementa od teorijskog geometrijskog oblika
. Tolerancije oblika i
poloaja nekog predmeta ili strojnog elementa odreuju podruje unutar kojeg se taj el
ement mora
nalaziti. Svrha ovih tolerancija je funkcionalnost i izmjenjivost strojnih dijel
ova, tj. ekonominija
proizvodnja.
Tolerancije oblika
Tolerancije oblika odnose se na odstupanje strojnog elementa od tonog geometrijsk
og oblika ili
njegovog referentnog elementa, tj. osnovice (brid, krunica, profil, ploha). Spome
nuti referentni element
predstavlja geometrijski oblik koji slui kao polazna osnovica tolerancije.
Vrsta
Tolerancije oblika
Simbol
PRAVOCRTNOST
RAVNOST
12
KRUNOST
CILINDRINOST
OBRIS
PLOHA
Tolerancije poloaja
Tolerancije poloaja odnose se na odstupanja u meusobnom odnosu dvaju ili vie elemen
ata
(npr. sredinjica, ploha i sl.). Takva su odstupanja mogua u svim smjerovima i navo
de se
apsolutnim vrijednostima.
Vrsta
Tolerancije poloaja
Simbol
USPOREDNOST
OKOMITOST
NAGIB
SMJETAJ
KONCENTRINOST
SIMETRINOST
UDAR
Kvaliteta obraene povrine
Povrine strojnih dijelova prikazane su na crteima potpuno glatkim i geometrijski i
dealnim. Pri izradi
strojnih elemenata na tim povrinama zbog vibracija, nesavrenosti alata, svojstva m
aterijala i drugih
utjecaja- nastaju nepravilnosti. Skup tih neravnina, tj. izboina i udubljenja koj
e ine reljef povrine
nazivamo hrapavost. Kako pojedini strojni elementi ili dijelovi elemenata zahtij
evaju odreenu kvalitetu
povrine da bi bili funkcionalni, tj. upotrebljivi, na tehnikim nacrtima, oznaavaju
se i kvalitete povrina
cijelog ili dijela strojnog elementa. Ovisno o zahtjevima, kvaliteta obraene povri
ne oznaava se
razliitim parametrima i dopunskim oznakama.
Primjer oznaavanja kvalitete obraene povrine
doputeni svi postupci obrade
obrada skidanjem strugotine
obrada bez skidanja strugotine
a parametar hrapavosti Ra/razred hrapavosti N
b postupak obrade
c referentna duina
d smjer prostiranja neravnina
e dodatak za strojnu obradu
f simbol i vrijednost nekog drugog koritenog
parametra hrapavosti
Mjerenje oblika, poloaja i kvalitete obraene povrine
Kako se dimenzije predmeta izraenog prema odreenim tolerancijama mjere prikladnim
mjerilima, tako
se kontroliraju i tolerancije oblika, poloaja i kvaliteta obraene povrine, uvijek k
ada su oznaene na
tehnikoj dokumentaciji. Ova mjerenje puno su sloenija od klasinih operacija mjerenj
a duljina, mase
itd. Izvode se na specijalnim mjernim ureajima ili u kombinaciji vie mjernih ureaja
i pomonih
elemenata.
Danas se veina mjerenja na strojnim elementima, ukljuujui i mjerenja oblika i poloaj
a, izvodi na
suvremenim koordinatnim ureajima. To su mjerni ureaji koji slue za prostorno mjeren
je u x, y, i z osi,
a primjenjuju se kod mjerenja sloenih geometrija strojnog elementa te omoguuju mje
renje duljine,
kutova, oblika, poloaja itd. Ovakvi mjerni ureaji podrani su raunalom, a preko optiki
h, mehanikih
ili laserskih ticala vre mjerenja na strojnim elementima.
Suvremeni koordinatni ureaj za mjerenje mjerenje bloka motor, mjerenje kvalitete
povrine
Pitanja
1. emu slue tolerancije oblika i poloaja?
2. to predstavlja tolerancija oblika?
3. to predstavlja tolerancija poloaja?
4. Zato je vana kvaliteta obraene povrine?
5. Kako se kontroliraju mjere oblika, poloaja i hrapavosti povrine?
14
Kljuni pojmovi
tolerancije oblika
tolerancije poloaja
referentni element
hrapavost
Tolerancije oblika odnose se na odstupanje strojnog elementa od
tonog geometrijskog oblika ili njegovog referentnog elementa.
Tolerancije poloaja odnose se na odstupanja u meusobnom
odnosu dvaju ili vie elemenata (npr. sredinjica, ploha i sl.).
Referentni element predstavlja geometrijski oblik koji slui kao
polazna osnovica tolerancije.
Hrapavost ini reljef povrine, tj. sve neravnine (izboenja i
udubljena) koje se nalaze na povrini.
L7: Openito o tehnikim materijalima u strojarstvu
Nastavna cjelina: SRT-1-3/TVVS-1-2
O materijalima
Razvoj materijala povezan je s razvojem ovjeanstva i civilizacije. Kamen, drvo, ko
sti i sline
materijale ovjekolika bia, a kasnije i ovjek, koristili su kao pomagala dok su skup
ljali i spremali
hranu, u igri ili meusobnoj borbi. Razvojem civilizacije ovjek je sve vie obraivao i
usavravao
prirodne materijale iz svog okruenja, pravio od njih alate, s ciljem da si olaka s
vakodnevne poslove.
Otkrivanju novih materijala, njihovoj primjeni i obradi , a ponajvie znaaju svjedoe
i nazivi pojedinih
povijesnih razdoblja: kameno doba, bakreno doba, eljezno doba itd.
Primjeri materijala i alata iz kamenog i bronanog doba
Tehniki materijali
Materijalima nazivamo vrste tvari od kojih se neto izrauje ili od kojih je neto sast
avljeno te im daje
odreena kemijska i fizikalna svojstva. Tvari ( supstance ), su svaki sreeni oblik
materije. Koja je
razlika meu pojmovima?
Materijalima smatramo samo one tvari koje se pogodnim postupcima mogu oblikovati
u eljene
geometrijske oblike.
Dakle, tehniki materijali su materijali od kojih se izrauju tehniki proizvodi i pos
jeduju odreene
kombinacije svojstava koja jo nazivamo tehnikim svojstvima. Mogu se preraivati neki
m od dostupnih
tehnologija obrade, a pristupani su i cijenom.
Kako je navedeno, materijali se razvijaju tisuama godina. Pojedini dogaaji kroz po
vijest potaknuli su
intenzivniji razvoj materijala (npr. ratovi, svemirska istraivanja i sl..), ali z
naajan rast istraivanja na
podruju tehnikih materijala biljei se od 40-tih godina 20. stoljea. Danas se smatra
da postoji vie od
100 000 razliitih vrsta materijala. Ipak, svi ti materijali mogu se razvrstati u e
tiri glavne skupine:
1.
2.
3.
4.
Metali i legure
Polimerni materijali
Keramika i staklo
Kompoziti.
Metali i legure, odnosno kovine i slitine, su materijali s pravilnom kristalnom
strukturom. Takva
struktura im osigurava duktilnost, kovkost i vrstou. Uglavnom su i dobri vodii temp
erature i
elektriciteta. Polimerni materijali su materijali dobiveni mijeanjem istog polimer
a (polimerizata) s
dodacima koji mu osiguravaju odreena svojstva. Ova skupina tehnikih materijala odl
ikuje se malom
gustoom, izolacijskim svojstvima i obradom pri niskim temperaturama. U skupinu ke
ramike i stakla
spadaju materijali anorganskog podrijetla, a osnovna svojstva su im visoka tvrdoa
i krhkost, niska
ilavost te dobra eksploatacijska svojstva na povienim temperaturama. Kao posebna s
kupina tehnikih
materijala navodi se skupina kompozita. Kompoziti su sastavljeni od najmanje dvi
je vrste materijala iz
prethodno navedenih skupina.
Metali i legure
Tehnika keramika
Kompoziti
Primjeri proizvoda iz pojedinih skupina materijala
Pitanja
1. ime je potaknut razvoj materijala?
2. to je materijal?
3. to je tvar?
4. Koje materijale smatramo tehnikim materijalima?
5. Koja je osnovna podjela tehnikih materijala?
Kljuni pojmovi
materijal
tvar
tehniki materijal
Materijali su vrste tvari od kojih se neto izrauje ili od kojih je
neto sastavljeno te im daje odreena kemijska i fizikalna svojstva.
Tvar je svaki sreeni oblik materije.
tehniki materijal je onaj materijal od kojih se izrauju tehniki
proizvod i posjeduju kombinaciju povoljnih fizikalnih i kemijskih
svojstava koje nazivamo tehnikim svojstvima. Takvi se materijali
mogu dati obraivati odreenim tehnologijama obrade te su
pristupani cijenom.
16
L8: Svojstva nekih tehnikih materijala
Openito o svojstvima materijala
Pri konstruiranju svakog proizvoda vaan korak je izbor materijala. Na taj izbor u
tjeu mnogi imbenici:
geometrija i sloenost proizvoda, uporabna svojstva, tehnoloka svojstva, gospodarsk
a svojstva itd.Neko
svojstvo materijala se moe definirati kao osobitost, tj. oznaka za razlikovanje k
oje pripada nekoj tvari
(materijalu).
Pored fizikih i kemijskih svojstava, koje smatramo osnovnim svojstvima svih tvari
, u strojarstvu su
iznimno vane jo dvije skupine svojstava materijala: mehanika svojstva i tehnoloka sv
ojstva.
Fizikalna i kemijska svojstva materijala
Fizikalnim i kemijskim svojstvima materijala smatra se skup karakteristika mater
ije kojima se opisuju i
prouavaju stanja i promjene stanja - sa i bez promjene tvari. Fizikalnim svojstvi
ma pripadaju npr.
gustoa, talite i skrutite, vrelite i kapljite, toplinska i elektrina vodljivost, boja
magnetinost itd.
Kemijska svojstva odnose se na vanjske utjecaje koji nastoje tvar pretvoriti u n
eki drugi oblik, npr. utjecaj
kiselina, luina, agresivnih medija itd.
Mehanika svojstva materijala
Mehanika svojstva materijala mogu se definirati kao skup karakteristika materijal
nih tijela
koje definiraju njihovo ponaanje kod mehanikog optereenja. Kada govorimo o strojnim
elementima, mehanika svojstva ne ovise iskljuivo o materijalu, nego i o geometriji
strojnog
elementa. Mehanika svojstva utvruju se razliitim metodama ispitivanja, a u ovu skup
inu
spadaju svojstva materijala kao to su vrstoa, statika i dinamika izdrljivost, ilavos
tvrdoa itd. Rezultati ispitivanja mehanikih svojstava najee su temelj za odabir mater
ijala i
konstrukciju geometrije strojnih elemenata.
Tehnoloka svojstva materijala
Tehnoloka svojstva materijala daju opis ponaanja materijala prilikom njegove obrad
e te iz toga
proizlazi njihova vanost. Svi se materijali ne obrauju dovoljno dobro svim tehnolo
gijama obrade pa
nam ovi opisi (bilo kvalitativni ili kvantitativni) pomai pri odabiru materijala
ili tehnologije obrade. U
ovu kategoriju svojstava materijala spadaju svojstva kao to su livljivost, zavarl
jivost, oblikovljivost,
rezljivost, lemljivost, toplinska obradljivost i dr.
Svojstva tehnikih materijala
Smatra se da je danas u izboru materijala i konstrukciji proizvoda dostupno prek
o 100 000 razliitih
materijala. Meu tolikim brojem postoji veliki broj materijala sa slinim ili istim
svojstvima. Upravo
zbog toga su podijeljeni u osnovne skupine, prema nekim zajednikim svojstvima. Ta
su zajednika
svojstva materijala najee rezultat kemijskog sastava materijala, mikrostrukturnog s
tanja i naina
dobivanja.Materijale uglavnom dijelimo na metalne materijale, nemetalne i kompoz
ite.
Osnovne skupine metalnih materijala
Osnovne skupine nemetalnih materijala
Metalni materijali
Zajednika karakteristika svih metalnih materijala je njihova kristalna struktura.
Struktura ovih materijala
sastoji se od kristala koji su graeni od velikog broja istih graevnih jedinica elij
a. Takva unutranja
pravilna graa daje im itav niz karakteristika i svojstva po kojima se ovi materija
li bitno razliku od
ostalih tehnikih materijala. Uglavnom pokazuju dobru oblikovljivost ili sposobnos
t deformacije, vrlo
dobra mehanika svojstva, dobro provode elektricitet i toplinu, neprozirni su, a o
braena povrina daje
karakteristian metalni sjaj.
18
Polimerima se nazivaju sve prirodne i sintetske tvari i materijali kod kojih je
osnovni sastojak sustav
makromolekula (polimerne molekule). Kako se isti polimeri (polimerizati) vrlo rij
etko nalaze u tehnikoj
primjeni, tehniki upotrebljivim polimernim materijalima smatramo tvari koje su gr
aene od polimera.
One uz polimer sadre brojne dodatke, druge polimere ili materijale za poboljavanje
svojstava.
Zajednika svojstva ovoj skupini tehnikih materijala je niska gustoa, dobra kemijska
otpornost, vrlo
mala elektrina vodljivost, fizioloka inertnost, lako se obrauju, priguuju vibracije
itd.
Konstrukcijska keramika
Keramiki materijali su anorganski materijali sastavljeni od metalnih i nemetalnih
elemenata koji su
meusobno spojeni odreenim kemijskim vezama. Kao i metalni materijali, i ovi materi
jali najee
imaju pravilnu kristalnu grau, a osnovna sirovina za izradu ovakvim materijala je
prah visoke istoe
koji se dalje prerauje posebnim postupcima. Kemijski sastav keramikih materijala m
oe biti vrlo
jednostavan, ali i iznimno kompleksan pa se i svojstva ovih materijala mogu znaaj
no razlikovati. Ipak,
zajedniko je svim keramikim materijalima da su vrlo tvrdi, ali i krhki, vrlo su do
bri toplinski i elektrini
izolatori.Imaju visoko talite, kemijski su iznimno postojani te zadravaju neka vana
mehanika
svojstva i pri vrlo visokim temperaturama
Kompozitni materijali
Kompozitni materijali su materijali koji su dobiveni umjetnim spajanjem dvaju il
i vie razliitih
materijala s ciljem dobivanja materijala koji ima posebna svojstva. Ovim nainom d
obivamo materijale
koji imaju neobinu kombinaciju svojstava, ali e nai svoju primjenu jer takvi prirod
ni materijali ne
postoje. Kako se kompoziti sastoje od vie razliitih materijala, razlikujemo polime
rne, keramike i
metalne kompozite.
Isti strojni element napravljen od razliitih materijala: metalni, keramiki i polim
erni kuglini leaj
Pitanja
1. Nabroji najvanije skupine svojstava materijala u inenjerstvu.
2. Zato su vana mehanika i tehnoloka svojstva materijala?
3. Na koje vane skupine materijala dijelimo metalne i nemetalne materijale?
4. Usporedite metalne materijale sa polimernim materijalima i tehnikom keramikom?
Kljuni pojmovi
mehanika svojstva
materijala
tehnoloka svojstva materijala
Mehanika svojstva materijala mogu se definirati kao skup
karakteristika materijalnih tijela koje definiraju njihovo ponaanje
kod mehanikog optereenja.
Tehnoloka svojstva materijala daju opis ponaanja materijala
prilikom njegove obrade odabranim tehnologijama.
L9: elik i oznaavanje elika
O eliku
elik je legura eljeza i ugljika iji udio ne prelazi 2%. Uz ugljik, u eliku se najee
aze i manji
postoci elemenata silicija i mangana koje smatramo pratiocima, neistoe u obliku su
mpora i fosfora i
eventualni dodatak jednog ili vie legirnih elemenata. elik se dobiva iz eljezne rud
e procesima koji se
odvijaju kroz nekoliko faza, a nakon toga se lijeva u kokile koje se postupcima
oblikovanja
deformiranjem -oblikuju u poluproizvode: limove, cijevi, profile trake, ipke itd.
Primjeri elinih poluproizvoda
elici su danas vrlo vaan tehniki materijal i ine vie od 50% ukupne proizvodnje svih t
ehnikih
materijala ( vie od 800 000 000 tona godinje! )Imaju odlinu kombinaciju vanih mehanik
ih i
tehnolokih svojstava: vrstou, tvrdou, ilavost, rezljivost, oblikovljivost, spojivost,
mogunost
legiranja i promjene svojstava, i ne manje vano, relativno nisku cijenu.
Sistematizacija elika
S obzirom na znaajan broj vrsta elika, sistematizaciji elika moe se pristupiti s gle
dita kemijskog
sastava, mikrostrukture, proizvodnje, svojstva itd. Ipak, elike najee dijelimo prema
njihovoj namjeni.
20
Podjela elika prema namjeni
Konstrukcijski elici
opi konstrukcijski elik
elik poviene vrstoe
ultravrsti elici
elici za cementiranje
elici za poboljavanje
elici za opruge
elici poboljane rezljivosti
korozijski postojani elici
elici za rad pri povienim temperaturama
elici za rad pri snienim temperaturama
vatrootporni elici
Alatni elici
elici za hladni rad
elici za topli rad
brzorezni elici
Oznaavanje elika
Sve vrste elika, ovisno o vrsti norme, oznaene su slovima i brojkama. Danas se najee
koriste oznake
prema EN normama. EN propisuje oznaavanje elika prema tri kategorije:
1. Oznaavanje elika prema njihovoj namjeni i fizikalnim i mehanikim svojstvima
2. Oznaavanje elika prema kemijskom sastavu
3. Brojano oznaavanje elika.
Brojano oznaavanje elika poklapa se sa oznaavanjem elika prema DIN standardima koji s
e vrlo
esto koriste u naim krajevima.
I Hrvatska ima svoj nain oznaavanja elika. Te se oznake sastoji od 4 osnovne znamen
ke te po potrebi
dvije dopunske. Oznake se dijele u dvije skupine: elici garantirane i elici negara
ntirane istoe.
Obzirom u koju skupinu elik spada, iz njegove oznake moe se oitati namjena, kemijsk
i sastav ili
mehanika svojstva.
Osim navedenih standarda, esto su u upotrebi oznake elika, a i ostalih vrsta mater
ijala, prema
standardima drugih zemalja. Zbog toga su esto u primjeni i usporedne tablice ozna
ka elika prema
raznim standardima.
0361
1530
4580
HRN
Usporedne oznake elika
EN
W. Nr.
S235JRG2
1.0038
C45
C45
X6 CrNi 18-10
X5 CrNi 18 9
RSt 37-2
1.0503
1.4301
DIN
Primjeri usporednih oznaka esto upotrebljavanih elika razliitih skupina
Pitanja
1. to je to elik?
2. Kako dijelimo elik prema namjeni?
3. Koji se strandardi za oznaavanje elika najee koriste?
Korisni linkovi
https://www.cen.eu
http://www.din.de/
http://www.hzn.hr
elik
oznaavanje elika
elik je legura eljeza i ugljika iji udio ne prelazi preko 2%. Uz
ugljik, u eliku se najee nalaze i manji postoci elemenata silicija i
mangana koje smatramo pratiocima, neistoe u obliku sumpora i
fosfora i eventualni dodatak jednog ili vie legirnih elemenata.
oznaavanje prema EN, HRN i DIN normama
L10: Obojeni metali, nemetali, sinterirani materijali
Obojeni metali
Metali se dijele na legure na bazi eljeza i obojene metale. U prvu skupinu spadaj
u elik i ljevovi na bazi
eljeza, a sve ostale metale smatramo obojenim metalima. Obojene metale najee dijelim
o u tri
skupine:
1. Teki obojeni metali
2. Laki obojeni metali
3. Plemeniti obojeni metali.
Metalni materijali
bakar
olovo
elini lijev
aluminij
mjed
cink
Obojeni metali i legure na bazi obojenih metala redovito su skuplji i od legura
na bazi eljeza. Zbog toga
se upotrebljavaju za posebne namjene, tj. kada njihova svojstva mogu doprinijeti
funkcionalnosti
predmeta.
Teki obojeni metali
U skupinu tekih obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo, kositar, krom,
vanadij, wolfram itd.
Neki od navedenih materijala koriste se kao isti, neki u legurama, a neki samo ka
o legirni elementi.
Svima je zajedniko da imaju gustou veu od 5000 kg/m3, dok su istovremeno talita ovih
materijala
znatno razliita.
Najei teki obojeni metal koji se primjenjuje u tehnici je - bakar. Bakar se koristi
kao isti metal
tehniki bakar, ali vrlo ozbiljnu primjenu imaju i legure na bazi bakra bronce i m
jedi. Nadalje, veliki
znaaj ima i nikal. Nikal se koristi vrlo esto kao legirni element, ali u tehnici o
zbiljnu primjenu imaju i
legure na bazi nikla, s vrlo dobrim eksploatacijskim svojstvima na visokim tempe
raturama.
22
Kovanica od 1 - izraena od legure na bazi bakra i nikla
Laki obojeni metali
U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij, litij i sl.
Primjenu u tehnici nalaze
zbog male gustoe to rezultira manjom konstrukcijskom masom.
Najee primjenjiv laki obojeni metal je aluminij. Ba kao i bakar, nalazi primjenu kao
isti tehniki
metal, ali jo vie kao legura u kombinaciji s drugim elementima. Za razliku od alum
inija, titan je element
ija je ozbiljnija industrijska proizvodnja zapoela tek nakon II svjetskog rata. To
je metal s vrlo dobrim
omjerom gustoe i vrstoe, visokim talitem i dobrim mehanikim svojstvima.
SR 71B Blackbird zrakoplov izraen uglavnom iz titanijevih legura
Nemetali
Najpoznatija skupina nemetalnih materijala su polimerni materijali. Polimerni ma
terijali su materijali
iji su bitni sastojci makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski). Danas je n
a tritu prisutan veliki
broj polimernih materijala, ali ih moemo razvrstati u tri osnovne skupine:
1. Plastomeri
2. Duromeri
3. Elastomeri.
Plastomeri
Plastomeri su polimerni materijali koji s povienjem temperature mekaju, postaju pl
astini i u tom se
stanju mogu lako oblikovati i obraivati. Hlaenjem plastomeri otvrdnjavaju te popri
maju oblik definiran
u plastinom stanju. Ovaj proces je mogue ponavljati, a omoguen je kroz fizikalne i
kemijske veze u
strukturi samog materijala.
Duromeri
Duromeri su polimerni materijali koji pri zagrijavanju ne mogu mekati. Geometrija
predmeta izraenog
od duromera mora se definirati pri samoj preradi materijala. Ova pojava je poslj
edica gusto prostorno
umreene strukture kakvu imaju ovi materijali
Elastomeri
Elastomeri su polimerni materijali koji zagrijavanjem mekaju te imaju rahlo umreen
u strukturu.
Pokazuju izrazito gumielestino ponaanje, sve do temperature kada poinje raspad stru
kture.
Osim tri osnovne skupine polimernih materijala ponekad se govori i o elastoplast
omerima. Ova skupina
materijala ima oblike prerade kao kod plastomera, uz izraeno svojstvo elastinosti
kao kod elastomera.
Osim polimera u skupinu nemetalnih tehnikih materijala svrstavaju se drvo, staklo
, abrazivni materijali
itd. Drvo je prirodni konstrukcijski materijal koji se koristi u obraenom ili neo
braenom stanju. Njegova
primjena ovisi o vrsti, nainu obrade, zatiti i sl. Staklom se smatra nekristalizir
ana tvar u amorfnom
stanju. Dakle, tehniki gledano, staklo je pothlaena tekuina! Uz svojstva, kao to su
odlina
propustljivost svijetla, vrlo mala toplinska i elektrina vodljivost, kemijska otp
ornost te niz dostupnih
tehnologija prerade i obrade, staklo ini vanu skupinu tehnikih materijala.
Sinterirani materijali
Sinteriranje je postupak spajanja estica praha reakcijama u vrstom stanju. Sinteri
ranjem se proizvode
materijali od sastojaka koji se drugim tehnolokim postupcima ne daju spajati ili
se spajaju vrlo teko.
Mjeavina sastojaka u obliku praha (veliina zrna 0,001 do 0,5 mm) najprije se stlai
visokim tlakom u
konani oblik, a zatim se pri visokim temperaturama sinterira (difuzijski stopi).
Kompletan postupak
proizvodnje dijelova naziva se i metalurgija praha. Ovaj postupak najee se povezuje
s proizvodnjom
oksidne i neoksidne keramike. Ovom tehnologijom mogue je obraivati iroki spektar ma
terijala.
Pitanja
1. U koje tru osnovne skupine dijelimo obojene metale?
2. Nabrojite osnovne nemetalne materijale.
3. Kako dijelimo polimerne materijale?
4. to je to sinteriranje?
Korisni linkovi
http://www.onlinemetals.com/
http://dpg.fsb.hr
Kljuni pojmovi
teki obojeni metali
laki obojeni metali
polimerni materijali
sinteriranje
U skupinu tekih obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo,
kositar, krom, vanadij, wolfram itd.
U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij,
litij i sl.
Polimerni materijali su materijali iji su bitni sastojci
makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski).
Sinteriranje je postupak spajanja estica praha reakcijama u vrstom
stanju.
24
L11: Openito o tehnikim materijalima u strojarstvu, svojstva,
oznaavanje elika, obojeni metali, nemetali i sinterirani materijali
Oznaka lekcije:L11
Tehniki materijali
Tehniki materijali su materijali od kojih se izrauju tehniki proizvodi i posjeduju
odreene
kombinacije svojstava koja jo nazivamo i tehnikim svojstvima. Mogu se preraivati ne
kim od
dostupnih tehnologija obrade te su pristupani cijenom.
Svojstva materijala
Pri konstruiranju svakog proizvoda vaan korak je izbor materijala. Na izbor mater
ijala utjeu mnogi
imbenici: geometrija i sloenost proizvoda te svojstva materijala. Neko svojstvo ma
terijala se moe
definirati kao osobitost, tj. oznaka za razlikovanje koje pripada nekoj tvari (m
aterijalu). Pored fizikih i
kemijskih svojstava materijala koje smatramo osnovnim svojstvima svih tvari, u s
trojarstvu su iznimno
vane jo dvije skupine svojstava materijala:
mehanika svojstva
tehnoloka svojstva.
Mehanika svojstva materijala mogu se definirati kao skup karakteristika materijal
nih tijela koje
definiraju njihovo ponaanje kod mehanikog optereenja. Kada govorimo o strojnim elem
entima,
mehanika svojstva ne ovise iskljuivo o materijalu, nego i o geometriji strojnog el
ementa. Mehanika
svojstva utvruju se razliitim metodama ispitivanja, a u ovu skupinu spadaju svojst
va materijala, kao to
su: vrstoa, statika i dinamika izdrljivost, ilavost, tvrdoa itd. Rezultati ispitivan
mehanikih
svojstava najee su temelj za odabir materijala i konstrukciju geometrije strojnih e
lemenata.
Tehnoloka svojstva materijala daju opis ponaanja materijala prilikom njegove obrad
e te iz njega
proizlazi njihova vanost. Svi se materijali ne obrauju dovoljno dobro svim tehnolo
gijama obrade pa
nam ovi opisi (bilo kvalitativni ili kvantitativni) pomai pri odabiru materijala
ili tehnologije obrade. U
ovu kategoriju svojstava materijala spadaju: livljivost, zavarljivost, oblikovlj
ivost, rezljivost, lemljivost,
toplinska obradljivost i dr.
elik
elik je legura eljeza i ugljika iji udio ne prelazi 2%. Uz ugljik, u eliku se najee
aze i manji
postoci elemenata silicija i mangana koje smatramo pratiocima, neistoe u obliku su
mpora i fosfora i
eventualni dodatak jednog ili vie legirnih elemenata. elik se dobiva iz eljezne rud
e procesima koji se
odvijaju kroz nekoliko faza, a nakon toga se lijeva u kokile koje se postupcima
oblikovanja
deformiranjem oblikuju u poluproizvode: limove, cijevi, profile trake, ipke itd. e
lici su danas vrlo
vaan tehniki materijal i ine vie od 50% ukupne proizvodnje svih tehnikih materijala
ie od 800
000 000 tona godinje! Zato? elici imaju odlinu kombinaciju vanih mehanikih i tehnolo
svojstava: vrstou, tvrdou, ilavost, rezljivost, oblikovljivost, spojivost, mogunost l
egiranja i promjene
svojstava i ne manje vano, relativno nisku cijenu.
elini poluproizvodi
Podjela elika prema namjeni
Konstrukcijski elici
Alatni elici
opi konstrukcijski elik
elik poviene vrstoe
ultravrsti elici
elici za cementiranje
elici za poboljavanje
elici za hladni rad
elici za opruge
elici za topli rad
elici poboljane rezljivosti
brzorezni elici
korozijski postojani elici
elici za rad pri povienim temperaturama
elici za rad pri snienim temperaturama
vatrootporni elici
Oznaavanje elika
Sve vrste elika, ovisno o vrsti norme, oznaene su slovima i brojkama. Danas se najee
koriste oznake
prema EN normama. EN propisuje oznaavanje elika prema tri kategorije:
1. Oznaavanje elika prema njihovoj namjeni i fizikalnim i mehanikim svojstvima
2. Oznaavanje elika prema kemijskom sastavu
3. Brojano oznaavanje elika.
Brojano oznaavanje elika poklapa se s oznaavanjem elika prema DIN standardima koji se
vrlo esto
koriste u naim krajevima.
Hrvatska ima svoj nain oznaavanja elika. Te se oznake sastoje od etiri osnovne zname
nke te, po
potrebi, dvije dopunske. Oznake se dijele u dvije skupine: elici garantirane i eli
ci negarantirane istoe.
Obzirom u koju skupinu elik spada, iz njegove oznake moe se direktno oitati namjena
, kemijski sastav
ili mehanika svojstva.
0361
1530
4580
HRN
Usporedne oznake elika
EN
W. Nr.
S235JRG2
1.0038
C45
C45
X6 CrNi 18-10
X5 CrNi 18 9
RSt 37-2
1.0503
1.4301
DIN
Primjeri usporednih oznaka esto upotrebljavanih elika razliitih grupa
26
Obojeni metali
Metali se dijele na legure na bazi eljeza i obojene metale. U prvu skupinu spadaj
u elik i ljevovi na bazi
eljeza, a sve ostale metale smatramo obojenim metalima. Obojene metale najee dijelim
o u tri
skupine:
1. Teki obojeni metali
2. Laki obojeni metali
3. Plemeniti obojeni metali.
Metalni materijali
bakar
olovo
elini lijev
aluminij
mjed
cink
Obojeni metali i legure na bazi obojenih metala redovito su skuplji od legura na
bazi eljeza. Zbog toga
se upotrebljavaju za posebne namjene, tj. kada njihova svojstva mogu doprinijeti
funkcionalnosti
predmeta.
Teki obojeni metali
U skupinu tekih obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo, kositar, krom,
vanadij, wolfram itd.
Neki od navedenih materijala koriste se kao isti, neki u legurama, a neki samo ka
o legirni elementi.
Svima je zajedniko da imaju gustou veu od 5000 kg/m3, dok su im talita znatno razliit
a.
Najei teki obojeni metal koji se primjenjuje u tehnici je bakar. Koristi se kao isti
metal tehniki
bakar, ali vrlo ozbiljnu primjenu imaju i legure na bazi bakra bronce i mjedi.Ve
liki znaaj ima i nikal.
On se koristi vrlo esto kao legirni element, ali u tehnici ozbiljnu primjenu imaj
u i legure na bazi nikla s
vrlo dobrim eksploatacijskim svojstvima na visokim temperaturama.
Kovanica od 1 - izraena od legure na bazi bakra i nikla
Laki obojeni metali
U lake obojene metale svrstavamo aluminij, magnezij, titan, berilij, litij i sl.
Primjenu u tehnici nalaze
zbog male gustoe to rezultira manjom masom konstrukcije.
Najee primjenjiv laki obojeni metal je aluminij. Ba kao i bakar, primjenjuje se kao i
sti tehniki
metal, ali jo vie kao legura u kombinaciji s drugim elementima. Za razliku od alum
inija, titan je element
ija je ozbiljnija industrijska proizvodnja zapoela tek nakon II. svjetskog rata. T
o je metal s vrlo dobrim
omjerom gustoe i vrstoe, visokim talitem i dobrim mehanikim svojstvima.
SR 71B Blackbird zrakoplov izraen uglavnom iz titanijevih legura
Nemetali
Najpoznatija skupina nemetalnih materijala su polimerni materijali. To su materi
jali iji su bitni sastojci
makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski). Na tritu je danas prisutan veliki
broj polimernih
materijala, ali generalno ih moemo svrstati u tri osnovne skupine:
1. Plastomeri
2. Duromeri
3. Elastomeri.
Platomeri
Plastomeri su polimerni materijali koji s povienjem temperature mekaju, postaju pl
astini i u tom se
stanju mogu lako oblikovati i obraivati. Hlaenjem plastomeri otvrdnjavaju te popri
maju oblik definiran
u plastinom stanju. Ovaj proces je mogue ponavljati, a omoguen je zbog fizikalnih i
kemijskih veza u
strukturi ovog materijala
Duromeri
Duromeri su polimerni materijali koji pri zagrijavanju ne mogu mekati. Geometrija
predmeta izraenog
od duromera mora se definirati pri samoj preradi materijala. Ova pojava je poslj
edica gusto prostorno
umreene strukture kakvu imaju ovi materijali.
Elastomeri
Elastomeri su polimeri materijali koji zagrijavanjem mekaju te imaju rahlo umreenu
strukturu.
Pokazuju izrazito gumielestino ponaanje, sve do temperature kod koje poinje raspad
strukture.
Osim navedene tri osnovne skupine polimernih materijala ponekad se govori i o el
astoplastomerima. Ova
skupina materijala ima oblike prerade kao kod plastomera, uz izraeno svojstvo ela
stinosti kao kod
elastomera.
Osim polimera u skupinu nemetalnih tehnikih materijala svrstavaju se drvo, staklo
, abrazivni materijali
itd. Drvo je prirodni konstrukcijski materijal koji se koristi u obraenom ili neo
braenom stanju. Njegova
primjena ovisi o vrsti, nainu obrade, zatiti i sl. Staklom se smatra nekristalizir
ana tvar u amorfnom
stanju. Dakle, tehniki gledano, staklo je pothlaena tekuina! Uz svojstva, kao to su:
odlina
propustljivost svijetla, vrlo mala toplinska i elektrina vodljivost, kemijska otp
ornost te niz dostupnih
tehnologija prerade i obrade, staklo ini vanu skupinu tehnikih materijala.
Sinterirani materijali
Sinteriranje je postupak spajanja estica praha reakcijama u vrstom stanju. Sinteri
ranjem se proizvode
materijali od sastojaka koji se drugim tehnolokim postupcima ne daju spajati ili
se spajaju vrlo teko.
Mjeavina sastojaka u obliku praha (veliina zrna 0,001 do 0,5 mm) najprije se stlai
visokim tlakom u
28
konani oblik, a zatim se, pri visokim temperaturama, sinterira (difuzijski stopi)
. Kompletan postupak
proizvodnje dijelova naziva se i metalurgija praha. Ovaj postupak najee se povezuje
s proizvodnjom
oksidne i neoksidne keramike, ali ovom tehnologijom mogue je obraivati iroki spekta
r materijala.
Pitanja
1. to su to tehniki materijali?
2. Pored fizikalnih i kemijskih, koja su osnovna svojstva tehnikih materijala?
3. to je elik?
4. Nabrojite neke obojene metale?
5. Koja je najpoznatija skupina nemetalnih materijala?
6. Kakvi su to sinterirani materijali?
Kljuni pojmovi
Tehniki materijali su oni materijali od kojih se izrauju tehniki
proizvodi i posjeduju odreene kombinacije svojstava koja jo
nazivamo i tehnikim svojstvima, a mogu se preraivati nekim od
dostupnih tehnologija obrade te su pristupani cijenom.
elik je legura eljeza i ugljika iji udio ne prelazi preko 2%.
U skupinu tekih obojenih metala spadaju bakar, nikal, cink, olovo,
kositar, krom, vanadij, wolfram itd.
litij i sl.
Polimerni materijali su materijali iji su bitni sastojci
makromolekularni spojevi (prirodni i sintetski).
Sinteriranje je postupak spajanja estica praha reakcijama u vrstom
stanju.
tehniki materijali
elik
teki obojeni metali
laki obojeni metali
polimerni materijali
sinteriranje
L12: Lijevanje i vrste ljevova
Lijevanje i vrste ljevova
Lijevanje je tehnologija oblikovanja predmeta od metala. Postupak se sastoji od
taljenja metala,
ulijevanja u kalup pod utjecajem gravitacijske ili neke druge sile te skruivanja.
Kalupna upljina
oblikuje odljevak (proizvod lijevanja).
Postupak lijevanja
Ljevaonica je pogon opremljen za:
proizvodnju kalupa
taljenje i obradu taline
provoenje postupka lijevanja
ienje i obradu odljevka
antikorozivnu zatitu
Radnik koji radi u ljevaonici naziva se ljeva.
S obzirom na sloenost konstrukcije odljevka, kalupi mogu biti otvoreni (za jednos
tavne odljevke) i
zatvoreni (za sloene odljevke). Neki kalupi se upotrebljavaju samo jednom pa se n
azivaju jednokratni, a
neki se upotrebljavaju vie puta pa se nazivaju stalni kalupi.
Zatvoreni kalup
Otvoreni kalup
Klasifikacija procesa lijevanja metala
Lijevanje u jednokratne kalupe
Lijevanje u stalne kalupe
lijevanje u pjeani kalup

lijevanje u koljkasti kalup
lijevanje u puni kalup
toni (precizni) lijev
lijevanje u kalupe od gipsa
lijevanje u keramike kalupe
vakuumsko kalupljenje pijeska
kokilni ili gravitacijski lijev

tlani lijev
centrifugalni lijev
Osnovna obiljeja kalupa
UE
RAZVODNIK
kalup (gornjak + donjak)
kalupnik posuda, okvir
razdjelna linija linija
koja razdvaja gornjak i
donjak
model kalupna upljina
jezgra oblikuje
unutranjost odljevka
uljevni sustav aka,
spust, razvodnik, ue
pojilo izvor taline kako
bi se nadoknadio materijal
jer tijekom skruivanja
dolazi do smanjena
volumena
Metali od kojih se lijevaju predmeti (odljevci) se nazivaju ljevovi.
30
Vrste (eljeznih) ljevova su:
sivi lijev
ilavi (nodularni) lijev
tvrdi lijev
kovkasti (temper) lijev
elini lijev
Pitanja
1. to je lijevanje?
2. Kakvi mogu biti kalupi za lijevanje?
3. Nabrojite vrste ljevova.
Kljuni pojmovi
lijevanje
talina
lijev
odljevak
kalup
Tehnologija oblikovanja predmeta od metala.
Rastaljeni metal.
Metal od kojeg se lijevaju predmeti (odljevci).
Proizvod lijevanja.
Model prema kojem odljevak dobiva oblik.
L13: Runa obrada odvajanjem estica: podjela, ocrtavanje i
obiljeavanje, rezni alati
Runa obrada odvajanjem estica
Obrada materijala skidanjem esticaje proces obrade materijala kada se sa sirovca
odvaja viak
materijala lomljenjem sitnih dijelova (estica) za dobivanje eljenog oblika, dimenz
ija i kvalitete
povrine strojnog dijela prema zadanoj tehnikoj dokumentaciji.
Obrada materijala odvajanjem estica dijeli se na:
runu obradu odvajanjem estica
strojnu obradu odvajanjem estica.
Za runu obradu skidanjem estica upotrebljavaju se razni alati kao to su sjekai, pile
, turpije i sl., no bez
obzira radi li se o runim ili strojnim reznim alatima, zajedniki su im sljedei zaht
jevi:
malo djelovanje otpora materijala na alat
dugi vijek trajanja alata
zadovoljavajua kvaliteta obraene povrine
kratko vrijeme obrade
Ocrtavanje i obiljeavanje
Ocrtavanje je proces kojim se stvarna mjera s crtea prenosi na predmet obrade. Ov
aj proces prethodi
procesima rune, ali ponekad i strojne obrade. Proces slian ocrtavanju je i obiljeav
anje. Obiljeavanje
najee slui za oznaavanje mjesta provrta, linija obrade ili kontrolnih toaka.
Primjeri alata za ocrtavanje i obiljeavanje:
estar
visino
mjer/d
ra
crtae
igle
kutomj
er
crtaa
igla
ravnal
o
kutnik
kutnik
za
odrei
vanje
sredit
a/osi
tokalo
iljci
za
stezanj
e
32
Rezni alati
Rezni alat je alat (sredstvo) kojim runo ili strojno obraujemo materijal. Ovi alat
i razvijali su se kroz
cijelu povijest ovjeanstva, od kamenih otrica do suvremenih reznih alata za obradu
na CNC strojevima
i obradnim centrima.
U strojarskoj struci danas ih dijelimo u tri osnovne skupine:
1. alati za sjeenje (noevi na karama, igovi i matrice na tancama)
2. alati za odvajanje estica (tokarski noevi, glodala, svrdla)
3. alati za odnoenje (elektrode za elektroerozionu obradu)
Naelno, svaki se rezni alat sastoji od reznog dijela i draa. Svaka runa ili strojna
obrada zahtijeva
karakteristine rezne alate, no kod svih alata zajedniko je to da njegove karakteri
stike ponajvie zavise o
geometriji alata i materijalu izrade.
Pitanja
1. Koja je osnovna podjela obrade materijala skidanjem estica?
2. to je to ocrtavanje, a to obiljeavanje?
3. Nabrojite neke alate za ocrtavanje i obiljeavanje.
4. O emu ovise karakteristike reznog alata?
Kljuni pojmovi
obrada materijala skidanjem
estica
runa obrada odvajanjem
estica
strojna obrada odvajanjem
estica
ocrtavanje
obiljeavanje
rezni alat
Obrada materijala skidanjem estica je proces u kojem se
odvajanjem estica materijala povrinskog sloja obradka dobiva
oblik, dimenzije i kvaliteta traena tehnikom dokumentacijom.
Proces obrade u kojem do odvajanja estica, dolazi uz primjenu
ljudske sile i runih alata.
Proces obrade u kojem se odvajanje estica, izvodi se na alatnom
stroju s unaprijed definiranim alatima.
Ocrtavanje je proces kojim se stvarna mjera sa crtea prenosi na
predmet obrade.
Obiljeavanje je proces koji slui za oznaavanje mjesta provrta,
linija obrade ili kontrolnih toaka.
Rezni alat je alat (sredstvo) kojim runo ili strojno obraujemo
materijal skidanjem estica.
L14: Runa obrada odvajanjem estica: sjeenje, piljenje,
turpijanje, buenje, grecanje i izrada navoja
Sjeenje
Sjeenje je runa obrada koju izvodimo alatom kojeg nazivamo sjekaem. Ba kao i svi ala
ti za obradu
odvajanjem estica, tako i ovaj , ima otricu u obliku klina. Geometrija te otrice, k
ao i geometrija cijelog
alata, ovisi o materijalu koji se obrauje. Sjeenje spada u grubu obradu, a izvodi
se samo kada druge
vrste obrade nisu prikladne ili izvedive.
Primjeri sjekaa razliitih geometrija otrice
Piljenje
Piljenje je obrada materijala odvajanjem estica koji se obavlja alatom kojemu je
osnovni dio list pile ili
kruna pila, a slui za odsijecanje ili dijeljenje materijala. Piljenje se izvodi run
o ili strojno. Alat za
izvoenje runog piljena naziva se runa luna pila. Za vrijeme procesa piljenja zupci p
rodiru u materijal
i odnose estice materijala. Odvajanje estica i proces rada potpomognut je geometri
jom zuba lista pile i
poloajem zuba.
Runa luna pila
rukohvat
okvir
vrsti dra lista
list pile
natezni dra lista
Turpijanje
Runi alati za izvoenje obrade turpijanja turpije, jedan su od najstarijih poznatih
runih alata. Iako se
pouzdano zna da su ih koristili i Rimljani prije vie od 2000 godina i bez obzira
na znaajan razvoj
tehnologije obrade odvajanjem estica, ovi alati su i danas prisutni i nezamjenjiv
i u svim
metalopreraivakim radionicama. Obrada turpijanjem slui za izradu razliitih oblika na
metalnim,
plastinim drvenim i ostalim materijalima. Turpije se izrauju kao grube, polugrube
i fine, razliitih
nazubljenja i razliitih oblika poprenih presjeka. Posebna vrsta turpija koje se ko
riste pri obradi mekih
materijala nazivaju se rape. Njihova je specifinost netipian nasjek , tj. geometrij
a otrice. Turpijanje,
kao i prethodne obrade odvajanjem estica, osim u runom, moe se izvoditi i u strojno
m obliku.
34
Turpije razliitih oblika i geometrije rezne otrice
Geometrije otrice kod rae i turpije
Buenje
Buenje je obrada odvajanjem estica u svrhu izrada provrta koji kasnije slue za spaj
anje, voenje,
montau i ostale namjene. To je obrada koja se najee koristi kao strojna obrada, a mo
gue ju je izvesti
na razliitim strojevima. Kod rune obrade izvodi se runim builicama, pri emu alat vri
lavno
gibanje, a obradak miruje.
Osnovni alat kod izvoenja buenja je spiralno svrdlo i slui za izradu rupa. Prema za
htjevima rupe se
kasnije jo mogu obraivati razvrtavanjem i uputanjem.
Najea konstrukcija runih builica preko zupanikog prijenosa
Spiralno svrdlo osnovni dijelovi alata
dra
rub
utor lijeb
Grecanje
Grecanje je oblik obrade odvajanjem estica alatom kojeg nazivamo grecalo. Cilja o
brade je postizanje
to ravnije povrine, a vri se nakon grubljih obrada kao to su turpijanje, blanjanje i
sline obrade koje
ostave hrapave povrine. Grecanje se vri na povrinama strojnih elemenata sa zahtjevo
m brtvljenja,
klizanja i voenja. Danas se ovaj postupak vrlo rijetko izvodi, samo u iznimnim sl
uajevima jer je
uspjeno zamijenjem obradom bruenja.
Grecanje kliznih vodilica alatnog stroja
Izrada navoja
U strojogradnji i tehnici navoj slui za izvoenje nerastavljivih spojeva. Neke vrst
e navoja iznimno se
koriste i za pretvorbu rotacijskog gibanja u translacijsko . S obzirom na konstr
ukciju i primjenu strojnog
elementa navoji se izrauju runo ili strojno na builicama, tokarilicama, glodalicama
, valjanjem,
preanjem i slinim postupcima. Za runu izradu navoja koriste se ureznici (urezna svr
dla) za izradu
unutarnjih navoja te nareznice za izradu vanjskih navoja. Za oba alata potrebno
je jo imati i pomoni
alat kojeg ine drai i okretai, kutnici, ablonska mjerila (kontrolnici) i sl.
Navoj moemo opisati kao krivulju koja se dobije obavijanjem kosog pravca oko valj
ka. Stoga, za
pravilno razumijevanje izrade i konstrukcije navoja treba ovladati terminima nav
ojne linije, koraka
(uspona), profila navoja, smjera i vojnosti navoja.
Alat i pomoni pribor za runu izradu navoja
Runa narezna svrdla (ureznici) u
slogu
Nareznica
Drai runih nareznih svrdla
(ureznika) i nareznica
Pitanja
1. Koji su osnovni dijelovi rune lune pile?
2. Koja je razlika izmeu turpije i rape?
3. Kada i zato koristimo postupak obrade grecanjem?
36
Kljuni pojmovi
sjeenje
piljenje
turpijanje
buenje
grecanje
Sjeenje je runa obrada koju izvodimo alatom kojeg nazivamo
sjekaem kojemu je vrh alata u obliku klina, a uglavnom slui za
odvajanje materijala.
Piljenje je obrada materijala odvajanjem estica koji se obavlja
alatom kojemu je osnovni dio list pile ili kruna pila, a slui za
odsjecanje ili dijeljenje materijala.
Turpijanje je obrada skidanjem strugotine , slui za izradu razliitih
oblika na metalnim, plastinim drvenim i ostalim materijalima, a
izvodi se turpijama.
Buenje je obrada odvajanjem estica u svrhu izrada provrta koji
kasnije slue za spajanje, voenje, montau i ostale namjene.
Grecanje je oblik obrade odvajanjem estica alatom kojeg nazivamo
grecalo. Cilja obrade je postizanje to ravnije povrine, a vri se
nakon grubljih obrada kao to su turpijanje, blanjanje i sline obrade
koje ostave hrapave povrine.
L15: Vrste strojne obrade: tokarenje, glodanje, blanjanje, buenje,
provlaenje i bruenje
Nastavna cjelina: SRT-2-1/TVVS-1-3/A-1-7
Tokarenje
Tokarenje je strojna obrada odvajanjem estica koja se izvodi na strojevima koje n
azivamo tokarilice.
Ovo je jednostavan postupak obrade koji se vrlo esto primjenjuje, a slui uglavnom
za izradu rotacijskih
elemenata. Glavno kretanje pri tokarenju uvijek je kruno i izvodi ga obradak, a p
osmino kretanje je
pravocrtno te ga izvodi alat. Najee se kao alat koristi tokarski no, no primjenjuje
se i alati za izradu i
obradu provrta.
Tokarenje se moe izvoditi na univerzalnim tokarskim strojevima tokarilicama, toka
rilicama posebnih
konstrukcija (kopirne, planske, karusel, revolverske), CNC tokarilicama te tokar
skim obradnim centrima.
Tokarski obradni centri su numeriki upravljani strojevi koji se koriste kod obrad
e kompliciranih
obradaka gdje nije zastupljeno samo tokarenje, ve glodanje, buenje i bruenje, a eli
se postii visoka
tonost obraenih povrina, uz to manje stezanja.
Glodanje
Tokarenje
Glodanje je visokoproduktivna metoda obrade materijala odvajanjem estica, najee uz k
oritenje
alata s vie reznih otrica. Proces glodanja postie se kao rezultat sloenog gibanja ko
jeg izvode alat i
predmet obrade. Glavno gibanje je kruno, a izvodi ga alat, pomono i dostavno giban
je je najee
pravocrtno te ga izvodi predmet obrade. Osnovni alat za izvoenje obrade glodanjem
je alat s vie reznih
otrica glodalo, ali se na glodalicama takoer mogu primjenjivati neki drugi alati z
a obradu skidanjem
strugotine.
Konvencionalni stroj za obradu glodanjem je univerzalna glodalica s alatima za i
zvoenje obrade te
pomonim priborom. Prema konstrukciji graena je kao horizontalna ili vertikalna glo
dalica, kopirna ili
specijalna te numeriki upravljana. Uz glodalice kao alatni stroj, veu se i glodai o
bradni centri. Glodai
obradni centri su samostojei visokoautomatizirani numeriki upravljani alatni stroj
evi kojima je dodana
automatska izmjena alata i spremite reznog alata. Svrstavaju se u vieoperacijske a
latne strojeve jer ih
karakterizira koncentracija razliitih operacija u jednom stezanju sirovca. Osim g
lavnog rotacijskog
gibanja reznog alata, u poetku razvoja su imali samo tri pravocrtna posmina gibanj
a u osima X, Y, Z,
odnosno imali su troosno simultano upravljanje. Dodavanjem dodatnih rotacijskih
osi, nastali su vieosni
glodai obradni centri. Njihova pojava dovela je do vee fleksibilnosti proizvodnih
sustava, preciznije i
bre obrade te naglog razvoja CAD/CAM softvera.
Glodanje
Blanjanje
Blanjanje je postupak obrade odvajanjem estica koji se koristi pri obradi vodorav
nih, okomitih i kosih
povrina, utora, ploa i slinih obradaka pomou noa za blanjanje. Blanjanje se izvodi ka
o kombinacija
gibanja alata i obratka.
Kod kratkohodnog blanjanja glavno gibanje izvodi alat i ono je pravocrtno, a sas
toji se od radnog hoda i
povratnog hoda. pomono gibanje (posmak) izvodi predmet, dok dostavno gibanje (dub
ina rezanja) je
omoguena kroz pomicanje alata ili obratka. Kod dugohodnog blanjanja, glavno giban
je izvodi predmet
obrade zajedno s radnim stolom, kao i posmak, dok se dubina rezanja (dostavno gi
banje) odreuje
pomicanjem alata. Kod okomitog blanjanja, kojeg jo nazivamo i dubljenje, alat izv
odi glavno pravocrtno
gibanje u okomitoj ravnini, a pomona gibanja izvodi predmet obrade.
38
Blanjanje
Buenje
Buenje je postupak obrade odvajanjem estica kojim se u predmetima izrauju provrti r
azliitih
dimenzija i kvalitete obraene povrine. Pri tome, kod buenja, ali i buenju srodnih ob
rada (proirivanje,
uputanje, razvrtavanje) i glavno i pomono gibanje izvodi alat. Osnovni alat za izv
oenje postupka
buenja je svrdlo. Svrdla se, s obzirom na namjenu, razlikuju prema geometriji i k
onstrukciji otrice,
materijalu izrade, vrsti prihvata itd. Slino je i kod alata za izvoenje uputanja (u
putai) te razvrtanja
(razvrtai).
Buenje se najee izvodi na alatnim strojevima builicama. Builice su dostupne u razli
konstrukcijskim oblicima rune, stolne, stupne, radijalne, koordinatne, redne, viev
retene, horizontalne
itd.Proces buenja moe se izvoditi i na nekim drugim alatnim strojevima, npr. tokar
ilicama i
glodalicama.
Buenje
Provlaenje
Provlaenje je postupak obrade kojim se izrauju pravilni i nepravilni oblici, najee u
jednom radnom
zahvatu. Glavno gibanje je pravocrtno i izvodi ga alat provlaka/probija, a predmet
obrade miruje.
Provlaenje je jedan od novijih postupaka u strojnoj obradi odvajanjem estica. Uspj
eh ovog postupka
obrade metala je u visokoj kvaliteti obrade i dobroj produktivnosti. Kod obrade
dubokih rupa te ravnih i
spiralnih utora u njima, ovaj je postupak gotovo nezamjenjiv.
Provlaenje se izvodi na alatnim strojevima koji se nazivaju provlailice. konstrukc
ijski se dijele na
vertikalne i horizontalne te s obzirom na vrstu prigona i pogona.
Izrada unutarnjeg nazubljenog dosjeda postupkom provlaenja
Bruenje
Bruenje je postupak obrade pomou kojeg se dobiva kvalitetno obraena povrina s visoko
m tonou.
Bruenje se izvodi na alatnim strojevima brusilicama. Glavno gibanje u ovom proces
u je kruno, izvodi
ga alat, dok su pomona gibanja esto sloena gibanja te ga izvodi ili alat ili predme
t obrade. Bruenje se
izvodi alatima za bruenje brusnim ploama. Brusne ploe se sastoje od abrazivnih zrna
ca koja su
povezana vezivom. Materijal abrazivnog sredstva odabire se prema namjeni, ba kao
i veliina zrna tog
sredstva. Sama zrna abrazivnog sredstva nemaju pravilnu geometriju, ali zajedno
s geometrijom ine
kompaktnu cjelinu odreene geometrije.
Bruenjem se izvode radnje zavrnih obrada okruglih, vanjskih i unutarnjih povrina, r
avnih povrina,
profiliranih povrina, utora, navoja itd. Mogunost izvedbe pojedinih bruenja ogranien
e su
konstrukcijom alatnog stroja brusilice.
Bruenje
Pitanja
1. Objasnite glavna i pomona gibanja kod obrade tokarenjem.
2. to je glodanje?
3. Koja je razlika izmeu kratkohodnog i dugohodnog blanjanja?
4. to se izrauje provlaenjem?
5. Objasnite svrhu bruenja kao strojne obrade.
Kljuni pojmovi
tokarenje
glodanje
blanjanje
buenje
provlaenje
bruenje
Tokarenje je strojna obrada odvajanjem estica koja se izvodi na
strojevima koje nazivamo tokarilice.
Glodanje je visokoproduktivna metoda obrade materijala
odvajanjem estica najee uz koritenje alata s vie reznih otrica.
Blanjanje je postupak obrade odvajanjem estica koji se koristi pri
obradi vodoravnih, okomitih i kosih povrina, utora, ploa i slinih
obradaka pomou noa za blanjanje.
Buenje je postupak obrade odvajanjem estica kojim se u
predmetima izrauju provrti razliitih dimenzija i kvalitete obraene
povrine.
Provlaenje je postupak obrade kojim se izrauju pravilni i
nepravilni oblici, najee u jednom radnom zahvatu.
Bruenje je postupak obrade pomou kojeg se dobiva kvalitetno
obraena povrina s visokom tonou.
40
L16:Sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje
Prilikom obrade materijala, zbog poveanja temperature, materijal alata postaje me
ki pa se poveava
troenje alata. Kako bi se smanjila temperatura otrice, dio se osloboene topline odv
odi pomou
specijalne tekuine. Pored hlaenja, tekuina ima ulogu ispiranja mjesta koje se obrauj
e, kao i
podmazivanje dodirnih povrina obradka i alata. Iz tih se razloga ova tekuina i zov
e sredstvom za
hlaenje, ispiranje i podmazivanje (u daljem tekstu SHIP). Osim hlaenja, ispiranja
i podmazivanja
primjena SHIP-a indirektno moe:
poveati postojanost alata,
smanjiti hrapavost obraene povrine,
smanjiti savijanje i irenje obratka,
poboljati odvod strugotine te
smanjiti sile rezanja i potroak snage.
Kod izbora i nabavke SHIP-a potrebno je uzeti u obzir: materijal obradka, materi
jal alata, vrste i uvjete
obrade, parametre rezanja (vea brzinavee hlaenje) te njegovu cijenu. Pored toga SHIP
-ovi trebaju
ispuniti sljedee uvjete: dobro odvoenje topline, dobro podmazivanje odgovarajue pov
rine, da ne
djeluje tetno na zaposlenike, da ne nagriza obradak i alat, da osigura kemijsku z
atitu obraene povrine
i alata od tetnog utjecaja atmosfere te olaka odvoenje strugotine iz zone rezanja.
Kod koritenja SHIP-ova vaan je i nain njegovog dovoenja na mjesto kontakta alata i o
bratka, a on
moe biti izveden na jedan od sljedeih naina:
slobodnim mlazom,
pod niskim tlakom,
pod visokim tlakom (zatita radnog prostora),
u struji zraka (sve ee).
Jedan od naina dovoenja SHIP-a
U modernim tehnologijama strojne obrade razvijaju se suhe obrade (DRY machining) i
obrade s
minimalnom upotrebom SHIP-a (NEAR DRY machining i MQL). Sve vie pozornosti posveuj
e se
SHIP-u u smislu zatite okolia. Bez obzira na povoljno djelovanje na postojanost al
ata, SHIP-ovi s
dodacima Cl se vie ne upotrebljavaju zbog dokazanog kancerogenog djelovanja na ovj
eka. U sredinama
koje su, u smislu zatite okolia, primjereno organizirane, SHIP-ovi se skladite i oz
naavaju na primjeren
naina, kao i prilikom njihovog zbrinjavanja.
Pitanja
1. Zato se koriste sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje?
2. Kod nabavke SIP-a o emu treba voditi rauna?
3. Kakav moe biti nain dovoenja SHIP-a?
4. Zato se izbjegavaju SHIP-ovi u modernim strojevima?
Korisni linkovi
Link: http://www.fuchslubrificanti.it/
Link: http://www.lytron.com/
Kljuni pojmovi
sredstvo za hlaenje,
ispiranje i podmazivanje
(SHIP)
DRY machining
NEAR DRY machining i
MQL
Kemijska tekuina koja se koristi prilikom strojne obrade materijala, a
prvenstveno ima zadatak hlaenja mjesta obrade, ispiranja te
podmazivanja dodirnih povrina.
Moderni strojevi za obradu metala bez koritenja SHIP-a.
Moderni strojevi s minimalnom uporabom SHIP-a pri strojnoj obradi.
L17: Fine obrade metala
Oznaka lekcije:L17
Fine obrade metala
Fine obrade metala su obrade metala kojima se postie izuzetno visoka kvaliteta ob
raene povrine.
esto se zovu i zavrne obrade jer se nakon njih obradak vie ne obrauje osim to se prem
azuje raznim
premazima koji imaju zatitnu i estetsku ulogu.
Postupcima fine obrade metala skidaju se vrlo tanki slojevi materijala (zaglaivan
je povrine).
U postupke fine obrade metala odvajanjem estica spadaju:
bruenje
honanje
superfini
lepanje
Bruenje
Bruenje je najzastupljeniji postupak zavrne obrade odvajanjem estica. Postupak se p
rimjenjuje za
zavrnu obradu tvrdih povrina ravnog, cilindrinog ili profilnog oblika.
42
Bruenje
Honanje
Honanje je zavrna obrada unutranjih cilindrinih povrina (npr. cilindri motora).
Superfini
Honanje
Superfini je zavrna obrada vanjskih cilindrinih povrina (npr. klip motora).
Superfini
Lepanje
Lepanje je zavrna obrada koja se izvodi smjesom za lepanje (pasta i abrazivna zrn
ca).
Lepanje
Pitanja
1.to su fine obrade metala?
2. Nabrojite postupke fine obrade metala
Kljuni pojmovi
fine obrade metala
bruenje
honanje
superfini
lepanje
Obrade metala kojima se postie izuzetno visoka kvaliteta
obraene povrine
Zavrna obrada tvrdih povrina ravnog, cilindrinog ili profilnog
oblika.
Zavrna obrada unutranjih cilindrinih povrina.
Zavrna obrada vanjskih cilindrinih povrina.
Zavrna obrada koja se izvodi smjesom za lepanje.
L18: Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje i previjanje lima
Nastavna cjelina: A-1-5
Oznaka lekcije: L18
Rezanje limova
Rezanje lima je operacija kojom se razdvajaju limovi primjenom dviju otrica posta
vljenih tako, da se
jedna moe pokretati u odnosu na drugu. Najjednostavniji postupak rezanja lima je
rezanje runim
karama. Ovaj postupak primjenjuje se za tanje limove, debljina do 2 mm. Runo rezan
je se takoer moe
izvoditi na stolnim runim karama ili karama s protuutegom. Ploe limova veih dimenzija
i debljina
reu se na strojnim karama. Strojne kare pogonjene su mehaniki ili hidrauliki, a koris
te se za rezanje
limova debljina i do 25 mm. Kod limova veih debljina koriste se uglavnom neki dru
gi postupci rezanja:
plinsko rezanje, plazma postupak, rezanje laserom i vodenim mlazom i sl. Konstru
kcijski gledano,
strojne kare su jednostavni strojevi, a uz odreeni stupanj automatizacije, osigura
vaju najjednostavniji i
najbri nain rezanja limenih pozicija.
44
Rune i stolne kare za lim
Ravnanje limova
Hidrauline kare za rezanje limova
Ravnanje je operacija kojom se otklanjaju odstupanja oblika nastala deformacijom
prilikom izrade,
transporta ili skladitenja. Ravnanje se, s obzirom na stupanj oteenja, izvodi runo i
li strojno. Runa
ravnanja se izvode jednostavnim runim alatima, a strojna na ureajima za savijanje
limova uz
prilagoene alate. Oba postupka mogu se izvoditi na toplo i na hladno.
Savijanje limova
Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se
u poprenom presjeku
unutranji dio skrauje i optereen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opteree
n je na vlak.
Savijanje limova se dijeli na: kruno savijanje, savijanje pod kutom (otrokutno sav
ijanje) i profilno
savijanje.
Kruno savijanje limova izvodi se na savijaicama s tri ili etiri valjka. Geometrija
poloaja valjaka,
mogunost pomicanja te kombinacija pogonskih i oslanjajuih valjaka omoguuje izradu c
ilindrinih ili
stoastih ploha. S obzirom na konstrukciju i veliinu stroja, pogon je runi ili mehan
izirani, esto kod
ozbiljnijih strojeva i raunalom podrani.
Savijanje limova na savijaici s tri valjka
Kutno savijanje limova izvodi se na jednostavnim ureajima s runim pogonom ili pak
na mehanikim ili
hidraulikim preama. Kod svih strojeva konstrukcija alata je slina, a sastoji se od i
ga (gornjeg dijela
alata koji potiskuje lim) i matrice (donjeg dijela alata s utorom). Pravilnim od
abirom alata (noevi i
prizme) i tehnologijom izrade (redoslijed operacija) ovakvim se postupcima mogu
na jednostavan nain
izraditi profili sloene geometrije. Dananji pree za savijanje limova dolaze uz rauna
lnu podrku, koja
dodatno pojednostavljuje proces savijanja limova, posebno kod serijske proizvodn
je elemenata.
Kutno savijanje limova: CNC hidraulina prea, prikaz alata za savijanje limova na p
reama
Probijanje i previjanje limova
Probijanje limova je operacija koja slui za izradu krunog ili drugog zatvorenog ob
lika. Probijanje se
moe izvesti runim alatima koje nazivamo probijai. Ovaj postupka primjenjuje se kod
grubih radova te
limova manjih debljina. Strojno probijanje je vrlo est postupak obrade limova. Iz
vodi se na alatnim
strojevima- preama ili probijaicama koje su esto i numeriki upravljane.
Suvremeni CNC stroj za probijanje limova
Previjanje limova je postupak koji se sastoji od niza operacija savijanja i obli
kovanja bridova limova s
ciljem njihovog meusobnog spajanja. Primjenjuje se kod limova malih debljina, a z
a izradu lakih
limenih konstrukcija.
Pitanja
1. Navedite neke od naina rezanja limova?
2. Kako dijelimo osnovne postupke zavijanja limova?
3. Koji su osnovni dijelovi alata za kutno savijanje limova?
4. emu slui postupak probijanja limova?
5. Definirajte postupak previjanja limova.
46
Kljuni pojmovi
rezanje
ravnanje
savijanje
probijanje
previjanje
Rezanje lima je operacija kojom se razdvajaju limovi primjenom
dviju otrica postavljenih tako, da se jedna moe pokretati u odnosu
na drugu.
Ravnanje je operacija kojom se otklanjaju odstupanja oblika nastala
deformacijom prilikom izrade, transporta ili skladitenja.
Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine,
kod kojeg se u poprenom presjeku unutranji dio skrauje i
optereen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i optereen je na
vlak.
Probijanje limova je operacija koja slui za izradu krunog ili
drugog zatvorenog oblika.
Previjanje limova je postupak koji se sastoji od niza operacija
savijanja i oblikovanja bridova limova u cilju njihovog meusobnog
spajanja.
L19: Spajanje materijala: vrste, spajanje vijcima i maticama,
spajanje zaticima, klinovima i spojkama
Spajanje
Oznaka lekcije: L19
U strojarskoj struci spajanje materijala i strojnih dijelova izvodi se na dva nai
na: rastavljivim i
nerastavljivimm spojevima. Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim ele
mentima koji omoguuju
rastavljanje bez razaranja ili oteenja, a nakon toga - njegovo ponovno sastavljanj
e. U ovu skupinu
ubrajaju se vijani spojevi, spojevi zaticima, svornjacima, klinovima, perima te s
pojkama. Nerastavljivi
spojevi se ne mogu rastaviti bez oteenja dijelova, a izvode se kao zavareni spojev
i, lemljeni i lijepljeni
spojevi te stezni spojevi.
Vijani spojevi
Vijani spojevi se izvode strojnim elementima, vijcima ili vijcima i maticama. Vij
ak ima navoj, iji se
profil ovija usponom navoja oko cilindrine jezgre zadanog promjera. Vijani spojevi
su najee
upotrebljavani rastavljivi spojevi, a glavna karakteristika im je jednostavno sp
ajanje i sastavljanje te
mogunost podeavanja sile pritezanja. Spoj se ostvaruje pritezanjem vijka/matice to
izaziva
kombinaciju naprezanja unutar spoja, ali i pojavu sile trenja. Navoje dijelimo p
rema profilu (metriki,
cijevni, kvadratni, pilasti, trapezni, obli), smjeru profila (lijevi i desni) te
prema dubini navoja koraka
na grube i fine.
Glavni elementi vijanog spoja su:
vijak
matica/cilindrini provrt s navojem
podloka ili podlona ploica
osigura (po potrebi)
Najee vrste privrsnih vijaka su:
vijak sa estostranom glavom
vijak za tono nalijeganje
vijak s valjkastom glavom
vijak s valjkastom glavom (imbus)
vijak s uputenom glavom
vijak s uputenom leastom glavom
vijak s narovaenom glavom za runo pritezanje
vijak sa samoureznim navojem
vijak za lim
vijak s uicom
vijak s prstenastom glavom
svorni vijak
zatik s navojem
ep s navojem
Vijani spoj
glava vijka
tijelo vijka
elementi spajanja
podlona ploica
matica
Zatici i svornjaci
Zatici slue za spajanje, uvrenje, dranje, centriranje, osiguranje te sline namjene ko
strojnih
dijelova. U osnovi ih dijelimo na cilindrine, konusne i zasjeene zatike. Spoj zati
cima temelji se na
njihovom prednaprezanju koje je posljedica njihovog upreavanja u provrte dijelova
koji se spajaju.
Takoer je esta primjena i oprunih zatika. Ovi se strojni elementi ponekad koriste u
kombinaciji sa
steznim spojevima.
Svornjaci su strojni elementi koji slue za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni
dosjed). Pri tome, ovi
strojni dijelovi miruju u svojim uleitenjima, a gibaju se strojni elementi oko nji
h. Po konstrukciji se
izrauju kao cilindrini ili s glavom te se dodatno osiguravaju rascjepkama, uskonici
ma, signurnosnim
ploicama i sl.
Primjer primjene zatika
Primjer primjene svornjaka
48
Spojevi klinovima
Klinovi su strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remeni
cama, zupanicima,
polugama, spojkama itd. Spoj se uglavnom ostvaruje oblikom i silom, a najee se kori
ste uzduni
klinovi s nagibom te uzduni klinovi bez nagiba (pera prijenos veze samo oblikom).
Postoje i popreni
klinovi koji slue za podeavanje poloaja dijelova i njihovo pritezanje ili za sastav
ljanje dijelova radi
prenoenja sila. U ovu skupinu spojeva mogu se svrstati i spojevi ostvareni klinas
tim i zupastim
vratilima te poligonalnim profilnim vratilima.
Razliite vrste klinova i pera
Spajanje spojkama
Spojke slue za spajanje dva uzduna vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta. Kon
strukcijski se
izvode kao vrste spojke, pokretne spojke te ukljuno-iskljune spojke. vrste spojke sl
ue iskljuivo za
spajanje vratila koja lee u istoj osi, a iskljuivanje i ukljuivanje omogueno je samo
u stanju mirovanja.
Pokretne spojke slue za spajanja vratila ije se osi ne podudaraju ili se njihov po
loaj mijenja tijekom
rada. Ukljuno-iskljune spojke omoguavaju prekid i uspostavu veza izmeu vratila tijek
om rada.
Primjer spojke (elastina spojka)
Pitanja
1. Koja je specifinost rastavljivih spojeva?
2. Koji su elemnti vijanog spoja?
3. emu slue zatici, a emu svornjaci?
4. Koja je razlika izmeu klinova i pera?
5. Za to se koriste spojke?
Kljuni pojmovi
rastavljivi spojevi
vijani spojevi
zatik
svornjak
klin
pero
spojka
Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji
omoguuju rastavljanje bez razaranja ili oteenja, a nakon toga
njegovo ponovno sastavljanje.
Vijani spojevi se izvode strojnim elementima: vijcima ili vijcima i
maticama. Vijak ima navoj, iji se profil ovija usponom navoja oko
cilindrine jezgre zadanog promjera.
Zatik slui za spajanje, uvrenje, dranje, centriranje, osiguranje
te sline namjene kod strojnih dijelova.
Svornjak je strojni elementi koji slue za osiguravanje zglobnih
spojeva (klizni dosjed).
Klin je strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s
remenicama, zupanicima, polugama, spojkama itd.
Pero je uzduni klin bez nagiba.
Spojka slui za spajanje dva uzduna vratila u svrhu prijenosa
okretnog momenta.
L20: Spajanje zakivanjem i lemljenjem
Oznaka lekcije: L20
Zakivanje
Zakivanje je nerastavljivo spajanje dvaju ili vie elemenata pomou zakovice. Zakovi
ce su strojni
elementi koji se u sirovom obliku (prije zakivanja) sastoje od struka i glave. G
lava zakovice najee je
poluokruglog oblika, dok se ostali oblici glave (uputene glave, leaste glave, trap
ezne glave i sl.) koriste
samo u specijalnim sluajevima. Zakovice i dijelovi koji se zakivaju izrauju se od
istog materijala kako
ne bi tijekom eksploatacije dolo do labavljenja spoja ili korozijskog efekta.
Standardne zakovice s poluokruglom glavom i zakovice s uputenom glavom izraene od
razliitih materijala
S obzirom na materijal zakovice i njezine dimenzije (promjer ), proces zakivanja
moe se vriti na toplo i
na hladno. Proces zakivanja sastoji se od pritezanja elemenata koji se spajaju (
najee limovi), buenja
provrta, umetanaj zakovice i zavrnog oblikovanja glave. Sve ove operacije iziskuj
u veliki utroak
vremena, stoga je ova metoda nerastavljivog spajanja uvelike istisnuta postupcim
a zavarivanja. Ipak, jo i
danas znaajan broj spojeva u avio industriji izvodi se zakivanjem jer zavarivanje
moe nepovoljno
utjecati na neka svosjtva lakih metala, a brzo i efikasno spajanje omoguuju i raz
ni oblici zakovica
namijenjenih za spajanje tankih limova u strojogradnji i graevinarstvu poluautoma
tskim alatima.
50
Titanic i Eiffelov toranj izgraenisu zakovinim spojevima
Lemljenje
Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomou rasta
ljenog dodatnog
materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu. Pri lemljenju se osnovni materijal ne t
ali, jer ima vie talite od
dodatnog materijala. Bolji rezultati mogu se postii primjenom topitelja (praak, pa
sta, otopine) i/ili
zatitne atmosfere (plin ili vakuum) u kojoj se vri lemljenje.Uz kovako i ljevako zav
arivanje, lemljenje
je jedan od najstarijih postupaka spajanja metala (staro koliko i dobivanje i pr
erada materijala, oko 5000
godina i vie). U poetku je lemljenje koriteno za spajanje dijelova nakita od zlata
i platine, a kasnije i
srebra. Danas se lemljenje koristi u masovnoj proizvodnji za spajanje elika, alum
inija i raznih drugih
materijala (automobilska i avionska industrija). Razvijeno je i lemljenje Zr, Ti
, Be, metala s visokim
talitem, kompozitnih materijala, kao i meusobno spajanje keramike i metala.
Lemljenje cijevnog spoja
Osnovne prednosti spajanja lemljenjem su:
ekonominost procesa pri spajanju sloenih sklopova
povoljna razdioba naprezanja u spoju
mogunost spajanja raznorodnih materijala
mogunost spajanja pozicija razliitih debljina
nema znaajnog utjecaja na strukturu osnovnog materijala
male zaostale napetosti i deformacije
S obzirom na radnu temperaturu, lemljenje dijelimo u tri kategorije:
1. Meko lemljenje (do 450 C)
2. Tvrdo lemljenje (iznad 450 C)
3. Visokotemperaturno lemljenje (iznad 900C),
Prilikom lemljenja radnu temperaturu smatramo najniom temperaturom na osnovnom ma
terijalu.
Uspjeno lemljenje osigurava se kvalitetnom pripremom spoja, odgovarajuim lemom (do
datni materijal)
i primjenom topitelja (nemetalni materijal koji nakon ienja povrine skida povrinske s
lojeve koji
onemoguuju kvalitetno izvoenje spoja). Lemljenja se poenkad izvode i u plinskim zat
itnim
atmosferama.
Oprema za lemljenje je jednostavna. Koriste se najee plinski plamenici, a njihov iz
bor ovisi o radnoj
temperaturi lemljenja. Nedostaci postupka su skup dodatni materijal (lem) te nia
statika i dinamika
vrstoa spoja u odnosu na postupke zavarivanja.
Tvrdo lemljenje aluminijskih cijevi
Pitanja
1. to je zakivanje?
2. Koje su osnovne prednosti i nedostaci spajanja materijala postupkom lemljenja
?
Kljuni pojmovi
zakivanje
lemljenje
Zakivanje je nerastavljivo spajanje dvaju ili vie elemenata pomou
zakovice.
Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju
pomou rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu
cjelinu.
52
L21: Spajanje zavarivanjem
Zavarivanje
Zavarivanje je nerastavljivo spajanje dvaju istorodnih ili raznorodnih materijal
a, taljenjem ili pritiskom,
s dodatnim materijalom ili bez njega radi dobivanja homogenog zavarenog spoja. U
svakoj od
spomenutih skupina nalazi se po nekoliko stotina postupaka zavarivanja prilagoeni
h odreenim tipovima
proizvodnje i odreenim tipovima proizvoda.Razvoj dananjih postupaka zavarivanja po
vezuje se s
poetkom 19. stoljea, a vrlo intenzivan razvoj zapoinje tijekom II. svjetskog rata.
Zavarivanje je interdisciplinarna tehnologija. Za njezino potpuno razumijevanje
potrebna su znanja iz
termodinamike, materijala, metalurgije, elektrotehnike, kemije. Zavarivanje je d
anas jedna od najee
upotrijebljenih tehnika nerastavljivog spajanja. U podruju zavarivanja izuavaju se
jo neke srodne
tehnologije, kao to su navarivanje te toplinski postupci rezanja (plinsko rezanje
, plazma rezanje, rezanje
laserom itd.)
Osnovni postupci zavarivanja
Plinsko zavarivanje
Plinsko zavarivanje je postupak nerastavljivog spajanja poznat od kraja 19. stol
jea. Ostvaruje se
toplinom koja se dobiva izgaranjem plina u za to konstruiranom plameniku. Kao iz
vor topline najee se
upotrebljava acetilen, koji izgaranjem s kisikom daje temperaturu plamena i do 3
200 C. Osim acetilena,
kao gorivog plina, mogu se upotrebljavati i neki drugi plinovi koji e dati dovolj
no visoku temperaturu:
vodik, zemni plin itd. Osnovna oprema za izvoenje plinskog zavarivanja sastoji se
od boca s gorivim
plinom i plinom koji podrava gorenje, regulatora tlaka, crijeva za dovod plinova
s osiguraima te
gorionikom za zavarivanje. Istom ovom opremom, uz male promjene, mogue je izvodit
i i lemljenje i
plinsko rezanje.
Oprema za plinsko zavarivanje, izvoenje procesa
REL postupak zavarivanja
REL (runo elektroluno) zavarivanje je elektroluni postupak zavarivanja kod kojeg se
elektrini luk
uspostavlja izmeu taljive obloene elektrode i radnog komada. Obloga na elektrodi t
opi se zajedno s
dodatnim materijalom te u obliku troske formira zatitni sloj na metalu zavara, tit
ei ga od vanjskih
utjecaja.. Osim toga obloga ima elektrinu i metalurgijsku funkciju, tj. osigurava
dobro paljenje i
stabilnost elektrinog luka i dolegiravanje metala zavara. REL postupak ima iroke m
ogunosti primjene:
kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja veine metalni
h materijala. Zbog
male brzine zavarivanja koristi se kod posebnih namjena i kraih duina zavara.
Zavarivanje cjevovoda REL postupkom
MIG/MAG postupak zavarivanja
Kod MIG/MAG zavarivanja (Metal Inert Gas/Metal Active Gas) elektrini luk se uspos
tavlja kratkim
spojem kresanjem izmeu ice za zavarivanje i radnog komada u atmosferi inertnog/akt
ivnog plina.
Principi MIG i MAG postupka zavarivanja su jednaki, a razlikuju se samo u vrsti
zatitnog plina. Ovaj
postupak ima vrlo iroke mogunosti primjene. Prua mogunost zavarivanja gotovo svih vr
sta
materijala, iroki raspon debljina, a sam postupak je ekonomian. Izvodi se kao polu
automatski postupak,
a njegova potpuna automatizacija je jednostavna. Zbog niza prednosti koje prua, o
vaj postupak
54
zavarivanja, ali i sama fizika procesa, u stalnom su razvoju te su danas na tritu
prisutne mnoge
modificirane izvedbe MIG/MAG procesa.
Robotima automatiziran postupak MAG zavarivanja
TIG zavarivanje
TIG postupak zavarivanja (Tungsten Inert Gas) je elektroluni postupak zavarivanja
netaljivom
wolframovom elektrodom u zatitnoj atmosferi inertnih plinova. Toplinu potrebnu za
izvoene
procesa zavarivanja osigurava elektrini luk koji se uspostavlja izmeu netaljive el
ektrode i
osnovnog materijala. Proces zavarivanja moe se izvoditi sa ili bez dodatnog mater
ijala. Ovaj
postupak zavarivanja je spor, najee se izvodi runo, ali daje iznimnu kvalitetu zavar
enog
spoja. Moe se izvoditi u svim poloajima te je primjenjiv na irokom spektru materija
la.
TIG zavarivanje elektrini luk
Elektrootporno zavarivanje
Elektrootporno zavarivanje koristi toplinu osloboenu elektrinom strujom koja prola
zi kroz otpor
(materijal koji zavarujemo), a zavarivanje se izvodi pritiskom. Pri tome se zava
rivanje vri u strujnom
krugu niskog napona, a velikih jakosti struje. Pored MIG/MAG postupka, elektroot
porno zavarivanje je
najvie robotiziran postupak zavarivanja, a vrlo esto zastupljen je u automobilskoj
industriji.
Elektrootporno zavarivanje se izvodi kao sueono, avno, bradaviasto i tokasto.
Princip tokastog zavarivanja, linija za robotizirano zavarivanje karoserija autom
obila
Pitanja
1. to je zavarivanje?
2. Navedite osnovnu opremu za izvoenje plinskog zavarivanja.
3. Koja je funkcija obloge elektrode kod REL postupka zavarivanja?
4. Koje su osnovne prednosti TIG postupka zavarivanja?
5. U koju skupinu postupaka zavarivanja spada elektrootporno zavarivanje?
Korisni linkovi
http://www.iiwelding.org/
http://www.theweldinginstitute.com
Kljuni pojmovi
zavarivanje
plinsko zavarivanje
REL
MIG/MAG
TIG
elektrootporno zavarivanje
Zavarivanje je nerastavljivo spajanje dvaju istorodnih ili
raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s dodatnim
materijalom ili bez njega, u svrhu dobivanja homogenog zavarenog
spoja.
Plinsko zavarivanje je postupak nerastavljivog spajanja, ostvaruje se
toplinom koja se dobiva izgaranjem plina u za to konstruiranom
plameniku.
Runo elektroluno zavarivanje
Metal Inert Gas/Metal Acticve Gas
Tungsten Inert Gas
Elektrootporno zavarivanje koristi toplinu osloboenu elektrinom
strujom koja prolazi kroz otpor (materijal koji zavarujemo), a
zavarivanje se izvodi pritiskom.
L22: Greke pri zavarivanju
Greke u zavarenim spojevima
Zavarivanje je jedan od najbrih, najekonominijih i najsigurnijih tehnika nerastavl
jivog spajanja. Ipak, u
procesu zavarivanja postoji mnogo imbenika koji utjeu na kvalitetu zavarenog spoja
. Zadatak svakog
inenjera je otklanjanje svih imbenika koji nepovoljno utjeu na kvalitetu spojeva, k
ako bi izraena
konstrukcija bila sigurna. To nije uvijek mogue pa se u zavarenim spojevima esto p
ojavljuju pogreke.
Pogreke bismo mogli podijeliti na vidljive i nevidljive.
Vidljive pogreke se otkrivaju, raspoznaju, definiraju i ocjenjuju vizualnom kontr
olom (pregledom) ili
nekom od metoda razorne defektoskopije. Nevidljive pogreke u zavarenim spojevima
mogu imati
znatan utjecaj na kvalitetu zavarenog spoja te zavarenu konstrukciju openito. Tak
ve se pogreke
detektiraju sloenim metodama ispitivanja koje su dugotrajnije i skuplje od vizual
ne kontrole.
56
Svaki proizvod, pa tako i zavareni spoj kao dio zavarene konstrukcije, mora ispu
njavati tri bitna uvjeta:
trajnost, pouzdanost i sigurnost. imbenice koji na to utjeu klasificiramo u tri sk
upine i to: metalurke;
koji se odnose na stanja osnovnog i dodatnog materijala, tehnoloke; koji se odnos
e na tehnologiju
zavarivanja te na imbenike ekspoatacije, tj. sve radnje koje se dogaaju u vijeku t
rajanja konstrukcije.
imbenici utjecaja na svojstva zavarenog spoja
Metalurki imbenici
Tehnoloki imbenici
imbenici eksploatacije
svojstva osnovnog materijala
stanje osnovnog materijala
svojstva dodatnog materijala
svojstva zone pretaljivanja
svojstva zone utjecaja topline
izbor vrste zavarenog spoja
oblik pripreme lijeba
parametri zavarivanja
unos topline
brzina hlaenja
naknadna toplinska obrada
nesavrenosti u zavarenom spoju
preoptereenje
okovi
korozija
erozija
utjecaj radnog medija
opasnost od okolia
Klasifikacija pogreaka u zavarenim spojevima
Poreke u zavarenim spojevima obraene su, sistematizirane i opisane u meunarodno pri
hvaenim
normama to uvelike olakava posao kontrole ovakvih konstrukcija. Radi lakeg razumije
vanja,pogreke
se dijele u sljedee skupine:
a) pukotine
b) upljine (poroznost)
c) ukljuci vrstih tijela
d) nedovoljno vezivanje i penetracija
e) pogreke oblika
f) ostale pogreke.
Primjeri pogreaka u zavarenim spojevima
Pukotine
upljine (poroznost)
Ukljuci
Nedovoljna penetracija
Pogreke oblika
Ostalo
Pitanja
1. Kako se detektiraju vidljive pogreke u zavarenim spojevima?
2. Kako se detektiraju nevidljive pogreke u zavarenim spojevima?
3. Koja je osnovna klasifikacija pogreaka u zavarenim spojevima?
Kljuni pojmovi
vidljive greke u zavarenim
spojevima
nevidljive greke u zavarenim
spojevima
osnovna klasifikacija greaka
u zavarenim spojevima
Vidljive pogreke u zavarenim spojevima su one pogreke koje se
mogu detektirati vizualnom kontrolom.
Poreke koje se detektiraju sloenim metodama ispitivanja
Pukotine, upljine (poroznosti), ukljuci,pogreke penetracije,pogreke oblika, ostale p
ogreke.
L23: Spajanje lijepljenjem
Oznaka lekcije:L23
O lijepljenju
Lijepljenje je nerastavljivo spajanje elementa istih ili razliitih skupina materi
jala, najee nemetalnim
materijalom kojeg nazivamo ljepilom. Rije je o staroj tehnici spajanja, a poznato
je da su ljepila koristili
jo i egipatski faraoni u zatiti svojeg blaga. Druga polovica 20. stoljea donosi znaa
jan napredak ljepila
te svrstava lijepljenje u moderne tehnike spajanja koje sve ee zamjenjuju neke drug
e vrste spajanja.
Postupak nerastavljivog spajanja lijepljenjem
Prednosti
mogunost spajanja razliitih vrsta
materijala
ujednaena razdioba naprezanja u spoju
istovremeno brtvljenje spojeva
nema potrebe za zavrnim obradama
postojanost na zamor, priguenje vibracija
nema unosa topline i deformacija
mogunost spajanja velikih povrina
spajanje pozicija znatno razliitih debljina
jednostavnost i brzina procesa spajanja
mogua automatizacija, ekonominost
Nedostaci
potrebna priprema povrine
niska udarna ilavost i vrstoa ljutenja
mogunost puzanja spoja
mogunost poputanja spoja kod
toplinskog djelovanja
ogranienost obzirom na temperaturu
kratkotrajno rukovanje spojevima
ogranienja u pogledu demontae spojeva
sloena kontrola postupka lijepljenja
mogue negativno djelovanje na okoli i
zdravlje
Proces lijepljenja temelji se na mehanizmima kohezije i adhezije. Mehanizam adhe
zije osigurava dobro
prianjanje ljepila na povrine materijala koje se lijepe, dok mehanizam kohezije o
sigurava postizanje
dovoljne vrstoe ljepila u ovrsnutom stanju.
58
Adhezijske i kohezijske sile
Adhezijske sile, tj. stvaranje potrebne sile prianjanja, omoguene su kroz dobro p
ripremljenu povrinu
koja se lijepi, dok je za stvaranje kohezijskih sila odgovoran proces polireakci
je i/ili umreavanja i/ili
hlaenja ljepila. Iz navedenog slijedi da uspjean lijepljeni spoj ovisi o vie imbenik
a:
svojstva ljepila
svojstva materijala i dijelova koji se lijepe
postupak i tijek lijepljenja
oblikovanje lijepljenog spoja
uvjeti optereenja itd.
Posebna pozornost kod procesa lijepljenja pridaje se pripremi povrine lijepljenja
i konstrukcijskom
oblikovanju lijepljenog spoja. Oba spomenuta imbenika osiguravaju kvalitetnu i do
voljnu povrinu
lijepljenog spoja i njegovu zadovoljavajuu vrstou.
Ljepila
Ljepilo je uglavnom nemetalna tvar ija je zadaa osiguravanje spoja izmeu dva materi
jala ija se
struktura bitno ne mijenja. Danas je na tritu prisutan znaaj broj konstrukcijskih l
jepila, a dijelimo ih :
prema kemijskom sastavu (organska i anorganska), fizikom stanju, temperaturi upot
rebe, namjeni,
mehanizmu ovrsnua (kemijsko i fizikalno) itd.
Primjeri primjene lijepljenih spojeva
Osiguravanje vijanih spojeva
Lijepljenje cilindrinih dijelova
Brtvljenje
Konstrukcijsko lijepljenje
Trenutno lijepljenje
Premazi i mase protiv troenja
Pitanja
1. to je lijepljenje?
2. Koja dva osnovna mehanizma omoguuju uspjeno lijepljenje?
3. Navedite neke primjere primjene lijepljenih spojeva u tehnici.
Korisni linkovi
http://www.loctite.com
http://www.3m.com
Kljuni pojmovi
Lijepljenje je nerastavljivo spajanje elementa istih ili razliitih
skupina materijala najee nemetalnim materijalom kojeg
nazivamo ljepilom.
Ljepilo je uglavnom nemetalna tvar koja iste ili razliite materijale
povezuje mehanizmima adhezije i kohezije, pritom
neznatno ne
mijenjajui strukturu osnovnom materijalu.
lijepljenje
ljepilo
L24: Pojam presjeka, vrste, oznaavanje i rafiranje
Pojam i vrste presjeka
Presjek je prikaz predmeta koji se dobije tako da se zamisli presijecanje predme
ta s jednom ili vie
presjenih ravnina. Pri tom se dio predmeta u mislima uklanja (koji se nalazi izmeu
promatraa i
presjene ravnine), a prikazuje se onaj dio koji se nalazi na presjenoj ravnini.
Nastajanje zamiljenog uzduno okomitog presjeka
Ovisno o tome koliki je dio predmeta u mislima odstranjen, presjek moe biti:
puni
polovini
djelomini
Presjeci prema veliini presjene povrine predmeta: a) puni, b) polovini i c) djelomini
60
Puni presjek se dobije ako se zamisli presijecanje predmeta na dvije polovine.
Polovini presjek se dobije ako se zamisli isjeena jedna etvrtina predmeta.
Djelomini presjek se dobije ako se zamisli presijecanje manjeg dijela predmeta.
Ovisno o broju presjenih ravnina, presjek moe biti:
jednostavan jedna presjena ravnina
sloen dvije i vie presjenih ravnina
Ovisno o poloaju presjenih ravnina u odnosu na horizontalu (vodoravnu) ravninu pro
jiciranja, presjek
moe biti:
horizontalan (vodoravan)
vertikalan (okomit)
kos
Horizontalan (vodoravan) presjek se dobije presijecanjem predmeta presjenom ravni
nom koja je
paralelna s horizontalnom ravninom projiciranja. Vertikalan (okomit) presjek se
dobije presijecanjem
predmeta presjenom ravninom koja je okomita na horizontalnu ravninu projiciranja.
Kosi presjek se
dobije presijecanjem predmeta presjenom ravninom koja s horizontalnom ravninom pr
ojiciranja zatvara
kut koji je razliit od pravog kuta.
Ovisno o poloaju presjene ravnine u odnosu na duljinu ili visinu predmeta, presjek
moe biti:
uzduni
popreni
Uzduni presjek se dobije presijecanjem predmeta presjenom ravninom koja je poloena
uzdu duljine
ili visine predmeta.
Popreni presjek se dobije presijecanjem predmeta presjenom ravninom koja je poloena
okomito na
duljinu ili visinu predmeta.
Primjer poprenog vodoravnog presjeka
mjer poprenog okomitog presjeka
Pri
Primjer kosog presjeka
Spomenuti presjeci spadaju u jednostavne presjeke s obzirom da su nastali presij
ecanjem samo jednom
presjenom ravninom. Presjeci koju nastaju presijecanjem dviju ili vie presjenih rav
nina nazivaju se
sloeni presjeci.
Sloeni presjek moe biti:
stepenast
izlomljen
Stepenasti presjek se dobije ako se predmet presijeca s dvije ili vie paralelnih
presjenih ravnina.
Izlomljeni presjek se dobije ako se predmet presijeca s dvije ili vie presjenih ra
vnina koje nisu
paralelne, ali se sijeku.
Primjer stepenastog presjeka
Primjer izlomljenog presjeka
Oznaavanje i rafiranje presjeka
Presjenica izmeu presjene ravnine i ravnine crtanja je pravac koji se naziva trag.
Poloaj zamiljene
presjene ravnine oznaava se izvlaenjem tragova crtom istaknutom na krajevima i na m
jestima
prijeloma ravnine.
Na krajevima tragova crtaju se strelice koje naznauju pravac i smjer gledanja, a
pored njih upisuju se
velika slova s poetka abecede. Velika slova naznauju zamiljeni presjek predmeta. Sl
ova na krajevima
tragova presjene ravnine ispisuju se iznad odreenog presjeka (npr. A-A, B-B, C-C i
td., odnosno A-F
vidi primjer stepenastog presjeka).
Primjer oznaavanja presjeka
Ploha koja je nastala zamiljenim presijecanjem, odnosno onaj dio predmeta koji se
nalazi na presjenoj
ravnini, oznaava se rafiranjem. Ovisno o vrsti materijala koji je presjeen, koriste
se razliite rafure.
U veini sluajeva u strojarstvu se radi o metalnim predmetima. rafura metalnog predm
eta crta se
62
paralelnim uskim punim crtama
razmakom crta.
pod kutom od 45 prema osnovnom bridu, s istim meusobnim
Primjer rafiranja presjeka metalnih predmeta
Pitanja
1. to je presjek?
2. Nabrojite vrste presjeka.
3. Kako se oznaava i rafira presjek?
Kljuni pojmovi
presjek
rafiranje
rafura
Prikaz predmeta koji se dobije tako da se zamisli presijecanje predmeta
s jednom ili vie presjenih ravnina.
Postupak oznaavanja mjesta presjeka na predmetu.
Crta pod odreenim kutom i razmakom, a oznaava presjek.
L25: Izrada i prikaz detalja na nacrtima
Izrada i prikaz detalja na nacrtima
Ponekad se neki dijelovi predmeta moraju nacrtati izdvojeno i uveano kako bi post
ali jasni ili da bi se
mogli kotirati. Najee u sluaju kada crte cijelog predmeta zahtijeva mjerilo koje omog
uava
razumijevanje i najsitnijih pojedinosti, a ne stane na crtai papir. Detaljisu tak
oer jedna vrsta djelomine
projekcije kojima se u mjerilu za uveanje pojanjavaju nejasni dijelovi projekcije.
Izdvojeno se najee
prikazuju komplicirani dijelovi predmeta. U takvom se sluaju na crteu predmeta, po
mou krunice,
oznaava zona koja e se posebno prikazati. Takvu zonu zovemo detalj. Oznaeni krug moe
se shvatiti
kao dio predmeta na koji je stavljeno povealo.
Detalj je zona predmeta koja se prikazuje izdvojeno- izvan crtea, a na predmetu j
e oznaena krunicom
uskom punom crtom.
Oznaena zona ima svoje ime ,a to je najee veliko slovo abecede. Na crtaem papiru unut
ar okvira
crtea, gdje ima dovoljno mjesta, crta se uveano prikazana zona. U nju se ispisuje
naziv zone i mjerilo u
kojem je nacrtana. Na slici dolje prikazan je predmet ije je razumijevanje zahtij
evalo crtanje dvaju
detalja.
Prikaz zavarene konstrukcije s dva detalja (A i B)
Pomou detalja uveano se prikazuju karakteristini dijelovi predmeta. Detalj mora ima
ti ime i mjerilo u
kojem je nacrtan.
U detalju se predmet moe nacrtati i u presjeku.( slika dolje ).
Predoavanje detalja u presjeku
Na slici a) je pojanjen zarez osovine potreban da se rukavac (lijeva strana) kval
itetno obradi, a na slici b)
pojanjen je zavretak unutarnjeg navoja. U osnovnoj projekciji ti dijelovi nisu mog
li biti jasno predoeni
zbog malih dimenzija, a i kotiranje bi bilo gotovo nemogue. Dio predmeta koji se e
li pojasniti oznaen
je krunicom i velikim slovom s kraja abecede, a iznad poveane slike dijela predmet
a stavlja se slovo
kojim je isti oznaen (npr. X) i mjerilo u kojemu je slika nacrtana.
Prikaz vratila pomou detalja crtanih u presjeku prikazan je na slici dolje, iako
oznaene zone na crteu
nisu u presjeku. Sredinje gnijezdo izrauje se prema standardu, a slui za uvrivanje ob
atka na alatni
stroj pomou iljka.
Prikaz vratila pomou detalja crtanih u presjeku
Detalji izraeni u presjeku prikazuju karakteristini dio predmeta iznutra.
64
Pitanja
1. to je detalj?
2. Zato se neki dijelovi predmeta prikazuju zasebno, kao detalji?
3. Kako se prikazuju detalji na nacrtima?
Kljuni pojmovi
detalj
Detalj je zona predmeta koja se prikazuje izdvojeno izvan crtea, a na
predmetu je oznaena krunicom uskom punom crtom.
L26: Kvaliteta obraene povrine, hrapavost i oznaavanje
Nastavna cjelina:SRT-2-2
Oznaka lekcije:L26
Kvaliteta obraene povrine
Obraena povrina je povrina dobivena nekom od obrada odvajanjem estica ili nekom od o
brada bez
odvajanja estica. Obraena povrina, geometrijski gledano, nikada nije potpuno glatka
i ravna ploha.
Mikroskopski gledano, obraena povrina je hrapava ploha karakterizirana nizom nerav
nina raznih
veliina, oblika i rasporeda. Razlog tome je oblik otrice alata, nain gibanja alata
u odnosu na obradak,
elastinost alata i obratka, to dovodi do vibracija tijekom obrade. Pod pojmom kval
itete povrine
podrazumijeva se veliina hrapavosti povrine, odnosno veliina njezinih mikrogeometri
jskih
nepravilnosti. Veliina nepravilnosti povrine moe utjecati na funkciju strojnih dije
lova (brtvljenje,
troenje, mogunost ozljede). Zbog toga se kvaliteta povrine strojnog dijela na tehnik
om crteu
oznaava pomou posebnog znaka za hrapavost povrine.
Hrapavost povrine
Hrapavost povrine je skup svih mikrogeometrijskih nepravilnosti na povrini predmet
a. Te
nepravilnosti su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta. Nepravilnosti su n
ajee
prouzrokovane postupkom obrade, ali mogu biti prouzrokovane i nekim drugim utjec
ajima.
Profil povrine
Profil povrine predstavlja presjek realne povrine s odreenom ravninom.
Primarni profil (P) stvarni profil povrine
Profil valovitosti (W) profil koji proizlazi iz
primarnog profila (P)
Profil hrapavosti (R) profil koji se izvodi iz
primarnog profila, zanemarujui valovitost
P, W i R karakteristike profila povrine
Osnovni parametri hrapavosti na temelju kojih se odreuje hrapavost povrine su:
Ra srednje aritmetiko odstupanje profila
Rz srednja visina neravnina
Rmax najvea visina neravnina
Parametri hrapavosti povrine
Prikaz srednje linije profila i referentne duljine
Hrapavost povrine odreuje se pomou srednjeg odstupanja profila hrapavosti (Ra), sre
dnje visine
neravnine (Rz) i najvee visine neravnina (Rmax) na referentnoj duljini profila (l
). Veliine Ra, Rz i Rmax
izraavaju se u milimetrima. Ra, Rz i Rmax meusobno su zavisne veliine. Na temelju i
skustvenih
podataka dobiveni su izrazi koji ih povezuju:
;
Polazite za odreivanje prvih dviju veliina (Ra i Rz) je srednja linija profila m. S
rednja linija profila m
prolazi kroz profil tako da je sredina svih izboina i udubina na referentnoj dulj
ini.
Srednje odstupanje profila (Ra) je srednja aritmetika udaljenost profila od sredn
je linije profila bez
obzira na predznak.
Srednja visina neravnina (Rz) je razlika izmeu srednje aritmetike vrijednosti pet
najviih i pet najniih
toaka unutar referentne duljine profila l.
Najvea visina neravnina (Rmax) je visinska razlika izmeu najvie i najnie toke profila
.
Oznaavanje hrapavosti povrine
Oznakom ili simbolom na tehnikim crteima se oznauju odreene povrine kako bi se propis
ala njihova
hrapavost i nain obrade za njezino postizanje.
Oznake hrapavosti povrine na crteima:
svi postupci doputeni
obrada odvajanjem estica
obrada bez odvajanja estica
66
Primjer oznaavanja hrapavosti povrine na konturi koja predstavlja povrinu predmeta
Zahtjeve za stanjem povrine treba postaviti samo jednom za odreenu povrinu, na jedn
oj projekciji.
Ako je mogue, na istu projekciju, gdje su kotirane i tolerirane veliina ili poloaj
i to to blie da se to
bolje uoe.
Grafiki simbol za sve povrine izratka (Zahtjev za hrapavost est povrina predstavljen
ih konturom izratka.
Kontura na crteu (lijevo) predstavlja est povrina prikazanih na 3D prikazu (desno)
izratka - ne predstavlja
prednju i stranju povrinu!)
Pitanja
1. to je obraena povrina?
2. to je hrapavost povrine?
3. Kako se odreuje hrapavost povrine?
Kljuni pojmovi
obraena povrina
hrapavost povrine
srednje odstupanje profila
(Ra)
srednja visina neravnina
(Rz)
Povrina koja je dobivena nekom od obrada odvajanjem estica ili
nekom od obrada bez odvajanja estica.
Skup svih mikrogeometrijskih nepravilnosti na povrini predmeta.
Srednja aritmetika udaljenost profila od srednje linije profila.
Razlika izmeu srednje aritmetike vrijednosti pet najviih i pet
najniih toaka unutar referentne duljine profila.
L27: ISO sustav tolerancija
Oznaka lekcije:L27
Potreba za uvoenjem tolerancija
Kod serijske ili masovne proizvodnje nedopustivo je da se dijelovi koji trebaju
raditi skupa, moraju
doraivati ili podeavati prilikom montae. Svaki strojni dio treba biti proizveden ta
ko, da pristaje uz svoj
pripadajui dio - bez ikakve dorade. Meutim, nemogue je izraditi dva strojna dijela
potpuno jednakih
izmjera koje bi se poklapale na dijelove tisuitog dijela milimetra. Ako se to ipa
k dogodi, radi se o
sluajnosti, a ne o zahtjevu proizvodnje. Osim toga, visoka tonost nije ekonomina je
r znatno
poskupljuje proizvodnju. To uvjetuje uvoenje nekog sustava u smislu tonosti izmjer
a i eljenog
dosjeda. Ovaj zahtjev je osobito naglaen kod proizvodnje u kojoj se esto sklapaju
u strojnu cjelinu
proizvodi razliitih tvornica. Zbog toga industrijska proizvodnja doputa da se dije
lovi koji rade skupa,
izrauju unutar dviju graninih izmjera, tj. s doputenim odstupanjima, tzv. toleranci
jama. Tolerancijama
je propisano koliko se i u kojem smjeru moe odstupati od nazivne izmjere navedene
kotom na tehnikom
crteu, a da se ipak odri funkcionalnost i izmjenjivost strojnih dijelova.
ISO sustav tolerancija
Tolerancija je doputeno odstupanje od nazivne izmjere. U Republici Hrvatskoj kori
sti se ISO sustav
tolerancija. Taj sustav razlikuje vanjsku i unutranju izmjeru.
Vanjska izmjera je izmjera ije mjerenje zahtjeva da se predmet ili strojni dio ob
uhvati mjernim alatom.
U oznaci tolerancija vanjskih izmjera koriste se mala slova.
Unutarnja izmjera je izmjera ije mjerenje zahtjeva da mjerni alat ue u predmet ili
strojni dio. U oznaci
tolerancija unutranjih izmjera koriste se velika slova.
Prikaz vanjskih i unutarnjih izmjera na predmetu
Osnovni pojmovi o toleranciji su:
nazivna izmjera
stvarna izmjera
granina izmjera
odstupanje izmjere
nul-crta
tolerancija
tolerancijsko polje
Nazivna izmjera D je izmjera koju unosimo na tehniki crte. U odnosu na nju, daju s
e doputena
odstupanja. Stvarna izmjera Ds je izmjera koju smo utvrdili mjerenjem na izraenom
predmetu. Granina
izmjera je granina doputena izmjera predmeta, a moe biti gornja ili donja. Gornja g
ranina izmjera
Dmax, dmax (ili najvea izmjera) je najvea doputena izmjera predmeta. Donja granina i
zmjera Dmin, dmin
(ili najmanja izmjera) je najmanja doputena izmjera predmeta. Odstupanje izmjere
je razlika izmeu
stvarne i nazivne izmjere, a moe biti gornje ili donje odstupanje. Gornje odstupa
nje izmjere (Es, es) je
razlika izmeu najvee izmjere i pripadne joj nazivne izmjere.
za unutarnje izmjere Es = Dmax - D
za vanjske izmjere
es = dmax - D
Donje odstupanje izmjere (Ei, ei) je razlika izmeu najmanje izmjere i pripadne jo
j nazivne izmjere.
za unutarnje izmjere E1 = Dmin - D
za vanjske izmjere
e1 = dmin - D
Nul-crta je pri grafikom prikazu crta koja odgovara nazivnoj izmjeri na koju se n
anose odstupanja
izmjera (gornje i donje odstupanje). Tolerancija je razlika izmeu najvee i najmanj
e doputene izmjere,
ali takoer i razlika izmeu gornjeg i donjeg odstupanja izmjere. Tolerancija je aps
olutna vrijednost i zato
68
je bez predznaka. Tolerancijsko polje je u grafikom prikazu podruje izmeu najvee i n
ajmanje
doputene izmjere.
Grafiki prikaz pojmova tolerancije
Primjeri ispisa tolerancija pomou brojanih iznosa odstupanja uz nazivnu izmjeru:
30+0,020
-0,015
D, d = 30 - nazivna
nazivnamjera
mjera
Es, es = +0,020
Ei, ei = -0,015
Dmax, dmax = 30 + 0,020 = 30,020
Dmin, dmin = 30 - 0,015 = 29,985
Znak
predstavlja kruni presjek, a broj 30 je nazivni promjer.
Broj +0,020 znai da je najvea doputena izmjera za 0,020 mm vea od 30 mm i naziva se
gornje
odstupanje od nazivne izmjere.
Broj -0,015 znai da je najmanja doputena izmjera za 0,015 mm manja od 30 mm i nazi
va se donje
odstupanje od nazivne izmjere. Iz primjera se vidi da je najmanja doputena izmjer
a 29,985 mm, a
najvea doputena izmjera 30,020 mm. Svaka izmjera izmeu 29,985 mm i 30,020 mm ukljuuj
ui i te
dvije izmjere je dobra izmjera.
Oba odstupanja (gornje i donje) ispisuju se istim brojem decimala osim u sluaju k
ada je jedno odstupanje nula.
Pitanja
1. to je tolerancija?
2. Navedite osnovne pojmove (elemente) tolerancije?
3. to je vanjska i unutarnja izmjera?
Kljuni pojmovi
tolerancija
tolerancijsko polje
Doputeno odstupanje od nazivne izmjere.
Podruje izmeu najvee i najmanje doputene izmjere.
L28: Elementi strojeva, namjena i podjela
Oznaka lekcije:L28
Elementi strojeva
Svaki stroj je sastavljen od odreenog broja dijelova, koji su skladno povezani u
cjelinu. Svaki dio
obavlja tonu odreenu funkciju. Koliko god, na prvi pogled, izgledali razliito ( po
obliku, veliini,
funkciji i namjeni) ima veliki broj jednakih ili slinih dijelova, sklopova ili po
dsklopova, s istom
funkcijom, koji se u radu podvrgavaju jednakim zakonima. Takvi dijelovi, sklopov
i, podsklopovi,
skupine i podskupine koji zbog funkcije stroja izvravaju razliite osnovne funkcije
nazivaju se elementi
strojeva. Svaki stroj moe se ralaniti na strojne dijelove, sklopove,skupine strojni
h dijelova i sklopova
i elemente.
70
Strojni dio je osnovni dio stroja, koji obavlja tonu odreenu funkciju skupa s drug
im osnovnim
dijelovima (vijak, matica, zakovica, cijev, vratilo, osovina, opruga, zupanik, it
d.). Strojni dio nije
mogue rastaviti na jednostavnije dijelove.
Sklop stroja je povezani skup vie strojnih dijelova, koji obavljaju odreenu funkci
ju u sastavu stroja
(ventil, zakovica, mehanizam za brisanje vjetrobranskog stakla kod automobila i
sl..).
Skupina je povezani skup vie strojnih dijelova i sklopova, koji obavljaju skupnu
funkciju (motor,
zupasti mjenja, naprava za dizanje tereta kod dizalica i sl.).
Element stroja je funkcionalna cjelina, koja kod razliitih strojeva obavlja odreen
u elementarnu
(jednostavnu) funkciju. Element stroja moe biti sam strojni dio (vijak, matica, o
pruga, osovina, vratilo
itd.), ali isto tako i sklop stroja (klipnjaa, kotrljajui leaj) ili skupina (spojka
, konica, mjenja itd.).
Opi (univerzalni) elementi stroja su strojni elementi, koji se upotrebljavaju kod
razliitih strojeva (vijci,
zakovice, pera, klinovi, vratila, osovine, opruge, zupanici, leita itd.).
Posebni elementi strojeva su elementi strojeva, koji se upotrebljavaju samo kod
posebnih vrsta strojeva
(elementi motornih vozila, elementi alatnih strojeva, elementi motora s unutranji
m izgaranjem, elementi
parnih ili plinskih turbina, elementi hidraulikih strojeva itd.).
strojni dio
sklop stroja
Skupina stroja
Namjena i podjela elemenata strojeva
Prema namjeni elementi strojeva se mogu podijeliti na:
elementi strojeva ope primjene
elementi strojeva specijalne primjene
Podjela elemenata strojeva
Elementi strojeva ope primjene
Elementi za spajanje
zavareni spojevi
lemljeni spojevi
vijani spojevi
zakovini spojevi
stezni spojevi
oblikovni spojevi
Elementi za prijenos
osovine i vratila
leajevi
spojke
tarni prijenosnici
remenski
prijenosnici
Ostali elementi ope
namjene
opruge
amortizeri
cijevi
spojni elementi
cijevi
mjerila
Elementi strojeva
specijalne primjene
elementi motornih
vozila
elementi stapnih
strojeva
elementi hidraulinih
pogona
elementi krunih
pogona
elementi dizalica i
spojevi klinovima
zupani
prijenosnici
lanani
prijenosnici
senzori
aktuatori
transportnih ureaja
elementi alatnih
strojeva
Pitanja
1. Od kojih funkcionalnih cjelina se sastoji stroj?
2. to su elementi strojeva?
3. Kako se dijele elementi strojeva ?
Kljuni pojmovi
element stroja
strojni dio
sklop stroja
skupina stroja
Funkcionalna cjelina koja kod razliitih strojeva obavlja odreenu
elementarnu funkciju.
Osnovni dio stroja koji obavlja tonu odreenu funkciju skupa s
drugim osnovnim dijelovima.
Povezani skup vie strojnih dijelova koji obavljaju odreenu funkciju u
sastavu stroja.
Povezani skup vie strojnih dijelova i sklopova, koji obavljaju skupnu
funkciju.
72
L29: Elementi strojeva za nerastavljive spojeve
Nerastavljivi spojevi
Spojeve u strojarstvu dijelimo u : nerastavljive spojeve i rastavljive spojeve.N
erastavljivi spoj je spoj
gdje se sastavljeni dijelovi ne mogu rastaviti bez razaranja ili oteenja. U ovu sk
upinu spojeva spadaju:
1. Zavareni spojevi
2. Lemljeni spojevi
3. Lijepljeni spojevi
4. Zakovini spoj
5. Stezni spojevi
Zavarivanje
Zavarivanje je danas jedna od najvanijih tehnika spajanja. To je nerastavljivo sp
ajanje istorodnih ili
raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s dodatnim materijalom ili bez
njega. U odnosu na neke
druge tehnike spajanja (npr. spajanje zakovicama) spajanje zavarivanjem osigurav
a manju masu
konstrukcija uz jednaka doputena optereenja, a smanjuje se i broj radnih operacija
kod izvoenja
procesa. Prednost manjeg utroka materijala pokazuje i kod primjene zavarivanja ka
o zamjene za neke
druge tehnologije pri izradi raznih strojnih dijelova (npr. kod lijevanja).
Zavarivanje se moe primijeniti na irokom spektru konstrukcijskih materijala, od ko
jih veina otpada na
metalne materijale. To je omogueno u nekoliko stotina vrsta postupaka zavarivanja
, a njihov razvoj je i
dalje vrlo intenzivan. Postupci zavarivanja dijele se u dvije velike skupine: po
stupci zavarivanja pritiskom
i taljenjem. Iz skupine postupaka taljenjem najee se upotrebljavaju elektroluni post
upci, dok iz
skupine postupaka pritiskom su to postupci elektrootpornog zavarivanja.
Zavareni spoj izveden elektrolunim postupkom, podvodno zavarivanje
Lemljeni spojevi
Lemljenje je nerastavljiva tehnika spajanja srodna zavarivanju, ali se odvija po
mou dodatnog
rastaljenog materijala (lema) ija je toka taljenja nia od toke taljenja materijala k
oji se spaja. Ne
taljenje osnovnog materijala je ujedno i velika prednost ovog postupka jer je ut
jecaj na strukturu (a time i
svojstva) osnovnog materijala puno manji, nego je to u postupku zavarivanja. Ova
j se postupak dijeli u
dvije osnovne skupine; meko i tvrdo lemljenje, a rjee se spominje i tzv. visokote
mperaturno lemljenje.
Osnovni kriterij pri tome je radna temperatura, tj. minimalna temperatura u proc
esu spajanja na
osnovnom materijalu. Proces lemljenja se izvodi s dodatnim materijalom lemom, a
uz to se koriste i
topitelji, ponekad i zatitni plinovi koji osiguravaju kvalitetnu pripremu i zatitu
spoja. Postupci lemljena
se uglavnom izvode kao:
plameno lemljenje
lemljenje pomou lemila
lemljenje uranjanjem
lemljenje u pei
otporno lemljenje.
izvor topline plamen
osnovni materijal
dodatni materijal
Princip tvrdog lemljenja
Lijepljenje
Lijepljenje je est i suvremeni nain spajanja dijelova, a ubraja se u skupinu neras
tavljivih postupaka
spajanja i provodi se najee bez zagrijavanja. Lijepljenje se izvodi na istorodnim,
ali i raznorodnim
materijalima, a vrlo esto u uvjetima kada bi neki drugi postupci spajanja nepovol
jno utjecali na svojstva
konstrukcije (mehanika, eksploatacijska i sl.). Lijepljenje se izvodi ljepilima k
oja se razlikuju po svom
kemijskom sastavu, fizikom stanju, temperaturi upotrebe, namjeni, mehanizmu ovrivanj
a itd. Proces
ostvarivanja spoja temelji se na fizikalno-kemijskim reakcijama osnovnog materij
ala (dijelova koji se
lijepe) i dodatnog materijala (ljepila). Iako se lijepljenje kao nain spajanja ko
ristio i prije 6000 godina,
ono spada u suvremene postupke spajanja zbog vrlo intenzivnog razvoja u drugoj p
olovici 20. stoljea te
sve veim podrujima primjene u kojima sve ee zamjenjuje konvencionalne metode spajanja
.
Primjer primjene konstrukcijskih ljepila u strojogradnji
Zakovini spojevi
Zakovini spojevi sve vie su zamijenjeni nekom od drugih metoda spajanja. Zakivanje
trai dodatne
radnje u procesu spajanja (npr. buenje, samo oblikovanje spoja), veliki utroak rad
a pa se u veini
sluajeva zakivanje zamijenilo zavarivanjem. Do sredine prolog stoljea, zakivanje je
bila neizbjena
tehnika u izradi strojarskih konstrukcija pa se i danas mogu vidjeti mostovne i
sline konstrukcije
izvedene zakovinim spojevima. I poznate graevine ( npr. Eiffelov toranj) ili brodo
vi( npr. Titanic)
spajane su zakovicama.Danas ima vanu ulogu u zrakoplovnoj industriji zbog toga to
neke druge tehnike
spajanja znaajno utjeu na svojstva osnovnog materijala te konstrukcije openito. Jo u
vijek se esto
koristi u graevinarstvu, domainstvu i sl., iako je u posljednje navedenom podruju s
ve vie zastupljeno
lijepljenje.
Golden Gate most, San Francisco elina konstrukcija izvedena zakovinim spojevima
74
Stezni spojevi
Stezni spojevi su posebna vrsta nerastavljivih spojeva iji su spojevi izdrljivi, o
tporni na vibracije,
udarna i promjenjiva optereenja. Ovom tehnologijom spajanja uglavnom se spajaju r
otirajui dijelovi
(lopatice, leajevi, rotori, ventilatori i sl.) s osovinama i vratilima. Spoj se o
stvaruje dimenzijski, tj.
tolerancijama strojnih dijelova koji se spajaju.Spoj je osiguran kroz tzv. prekl
op, koji se pri montai
kompenzira zagrijavanje vanjskog ili pothlaivanjem unutarnjeg elementa. Ovo je nai
n spajanja koji je
vrlo est u strojogradnji, a u samo nekim sluajevima mogu ga zamijeniti suvremena l
jepila.
Pitanja
1. Nabrojite vrste nerastavljivih spojeva.
2. Usporedite postupke zavarivanja i lemljenja.
3. Kakvi su to stezni spojevi?
Kljuni pojmovi
zavarivanje
lemljenje
lijepljenje
zakivanje
stezni spoj
To je nerastavljivo spajanje istorodnih ili raznorodnih materijala,
taljenjem ili pritiskom, s dodatnim materijalom ili bez njega.
Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju
pomou rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu
cjelinu.
Lijepljenje je nerastavljivo spajanje elementa istih ili razliitih
skupina materijala, najee nemetalnim materijalom kojeg
nazivamo ljepilom.
Zakivanje je nerastavljivo spajanje dvaju ili vie elemenata pomou
zakovice.
Stezni spojevi su posebna vrsta nerastavljivih spojeva iji su spojevi
izdrljivi, otporni na vibracije, udarna i promjenjiva optereenja.
L30: Elementi strojeva za rastavljive spojeve
Rastavljivi spojevi
Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji omoguuju rastav
ljanje bez razaranja
ili oteenja, a nakon toga njegovo ponovno sastavljanje. Osnovne skupine elemenata
strojeva koji ine
ovakve spojeve su
1. Vijani spojevi
2. Spojevi zaticima i svornjacima
3. Spojevi klinovima
4. Spojevi spojkama
Vijani spojevi
Vijani spojevi se izvode strojnim elementima vijcima ili vijcima i maticama. Vija
k ima navoj, iji se
profil ovija usponom navoja oko cilindrine jezgre zadanog promjera. Vijani spojevi
su najee
upotrebljavani rastavljivi spojevi, a glavna karakteristika im je jednostavno sp
ajanje i sastavljanje te
mogunost podeavanja sile pritezanja. Spoj se ostvaruje pritezanjem vijka/matice to
izaziva
kombinaciju naprezanja unutar spoja, ali i pojavu sile trenja. Navoje dijelimo p
rema profilu (metriki,
cijevni, kvadratni, pilasti, trapezni, obli), smjeru profila (lijevi i desni) te
prema dubini navoja koraka
na grube i fine.
Glavni elementi vijanog spoja su:
vijak
matica/cilindrini provrt s navojem
podloka ili podlona ploica
osigura (po potrebi)
Najee vrste privrsnih vijaka su:
vijak sa estostranom glavom
vijak za tono nalijeganje
vijak s valjkastom glavom
vijak s valjkastom glavom (imbus)
vijak s uputenom glavom
vijak s uputenom leastom glavom
vijak s narovaenom glavom za runo pritezanje
vijak sa samoureznim navojem
vijak za lim
vijak s uicom
vijak s prstenastom glavom
svorni vijak
zatik s navojem
ep s navojem
Vijani spoj
glava vijka
tijelo vijka
elementi spajanja
podlona ploica
matica
Zatici i svornjaci
Zatici slue za spajanje, uvrenje, dranje, centriranje, osiguranje te sline namjene ko
strojnih
dijelova. U osnovi ih dijelimo na cilindrine, konusne i zasjeene zatike. Spoj zati
cima temelji se na
njihovom prednaprezanju koje je posljedica njihovog upreavanja u provrte dijelova
koji se spajaju.
esta je primjena i oprunih zatika. Ovi se strojni elementi ponekad koriste u kombi
naciji sa steznim
spojevima.
76
Svornjaci su strojni elementi koji slue za osiguravanje zglobnih spojeva (klizni
dosjed). Pri tome, ovi
strojni dijelovi miruju u svojim uleitenjima, a strojni elementi se gibaju oko nji
h. Po konstrukciji se
izrauju kao cilindrini ili s glavom te se dodatno osiguravaju rascjepkama, uskonici
ma, signurnosnim
ploicama i sl.
Primjer primjene zatika
Primjer primjene svornjaka
Spojevi klinovima
Klinovi su strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s remeni
cama,
zupanicima, polugama, spojkama itd. Spoj se uglavnom ostvaruje oblikom i silom, a
najee se
koriste uzduni klinovi s nagibom te uzduni klinovi bez nagiba (pera prijenos veze
samo
oblikom). Takoer, postoje i popreni klinovi koji slue za podeavanje poloaja dijelova
i
njihovo pritezanje ili za sastavljanje dijelova radi prenoenja sila. U ovu skupin
u spojeva mogu
se svrstati i spojevi ostvareni klinastim i zupastim vratilima te poligonalnim pr
ofilnim
vratilima.
Razliite vrste klinova i pera
Spajanje spojkama
Spojke slue za spajanje dva uzduna vratila s ciljem prijenosa okretnog momenta.
Konstrukcijski se izvode kao vrste spojke, pokretne spojke te ukljuno-iskljune spoj
ke. vrste
spojke slue iskljuivo za spajanje vratila koja lee u istoj osi, a iskljuivanje i ukl
juivanje
omogueno je samo u stanju mirovanja. Pokretne spojke slue za spajanja vratila ije s
e osi ne
podudaraju ili se njihov poloaj mijenja tijekom rada. Ukljuno-iskljune spojke omogua
vaju
prekid i uspostavu veza izmeu vratila tijekom rada.
Primjer spojke (elastina spojka)
Pitanja
1. Koja je specifinost rastavljivih spojeva?
2. Koji su elemnti vijanog spoja?
3. emu slue zatici, a emu svornjaci?
4. Koja je razlika izmeu klinova i pera?
5. Za to se koriste spojke?
Kljuni pojmovi
rastavljivi spojevi
vijani spojevi
zatik
svornjak
klin
pero
spojka
Rastavljivi spojevi su spojevi ostvareni strojnim elementima koji
omoguuju rastavljanje bez razaranja ili oteenja, a nakon toga
njegovo ponovno sastavljanje.
Vijani spojevi izvode se strojnim elementima vijcima ili vijcima i
maticama. Vijak ima navoj, iji se profil ovija usponom navoja oko
cilindrine jezgre zadanog promjera.
Zatik slui za spajanje, uvrenje, dranje, centriranje, osiguranje
te sline namjene kod strojnih dijelova.
Svornjak je strojni elementi koji slue za osiguravanje zglobnih
spojeva (klizni dosjed).
Klin je strojni elementi za spajanje te torziono povezivanje vratila s
remenicama, zupanicima, polugama, spojkama itd.
Pero je uzduni klin bez nagiba.
Spojka slui za spajanje dva uzduna vratila s ciljem prijenosa
okretnog momenta.
L31: Elementi strojeva za kruno gibanje i prijenos snage
Osovine i vratila
Osovine su strojni elementi koji nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelo
ve (remenice, zupanici
i sl.) Osovine mogu mirovati, tako da se smjeteni dijelovi na njima ne okreu ili d
a rotiraju zajedno sa
privrenim strojnim dijelovima. Osovine mogu biti optereene samo na savijanje i ne pr
enose strojni
element.
Vratila, kao i osovine, na sebi nose strojne dijelove, ali se ti dijelovi stalno
okreu te prenose okretni
moment. Optereena su na savijanje i uvijanje.
Koljenasto vratilo motora s unutarnjim izgaranjem
78
Leajevi
Leaj je strojni element koji slui za voenje pokretnih strojnih dijelova (osovine, v
ratila). Prenosi
vanjska optereenja ili sile izmeu tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom
gibanju prema njima.
Prema vrsti trenja, leajevi se dijele na:
klizne leajeve (funkcija je omoguena kroz trenja klizanja)
valjne leajeve (funkcija je omoguena kroz trenja valjanja)
Klizni leaj omoguuje voenje pokretnih strojnih dijelova i prijenos optereenja s ruka
vca osovine ili
vratila na posteljicu leaja. Klizne povrine podmazane su uljem, a rjee mau ili krutim
sredstvima za
podmazivanje. Prema djelovanju optereenja razlikuju se radijalni i aksijalni kliz
ni leajevi. Radijalni
leajevi nazivaju se jo i noseim leajevima, dok se aksijalni nazivaju uporni ili potp
orni leajevi.
Postoje jo i klizni leajevi za voenje koji slue samo za voenje, a ne prenose nikakva
vanjska
optereenja
Valjni leaj, kao i klizni leaj, osigurava voenje pokretnih strojnih dijelova, umetn
utih u odgovarajue
kuite. Sastavljeni su od unutarnjeg i vanjskog prstena, izmeu kojih se, u odgovaraj
ue oblikovanom
kavezu, vrte valjna tijela. Meu valjnim tijelima prevladava trenje valjanja. Valj
ni leajevi mogu
istovremeno prenositi radijalno i aksijalno optereenje, samo radijalno ili samo a
ksijalno . S obzirom na
vrstu valjnih tijela, dobivaju i imena: kuglini, valjkasti, bavasti, igliasti itd.
Klizni leaj
Valjni leaj
Spojke
Spojka je strojni element koji slui za stalno ili povremeno spajanje dviju osovin
a ili vratila u svrhu
prenoenja okretnog momenta. Osim prenoenja momenta, spojke osiguravaju:
kompenzaciju odstupanja osi vratila ili osovina
priguenje vibracija, titranja, oscilacija
osiguranje od preoptereenja i sl.
Obzirom na konstrukciju i primjenu, spojke se dijele na:
neelastine spojke kruti prijenos okretnog momenta
o vrste spojke
o pomine (kompenzacijske)
elastine doputaju uvijanje i elastino prenose moment
tarne okretni moment prenose trenjem
hidromehanike spojke okretni moment prenosi se mlazom fluida
specijalne spojke.
Tarna jednolamelna spojka
Elastina spojka
Remenski prijenos
Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja izmeu vratila, a naroito su prikl
adni za vee razmake
osi vratila. Zbog elastinosti remena, remenski prijenosi rade gipkije, nego lanani
i zupani prijenosi.
Ovakav prijenos snage osigurava miran rad, bez buke, a strojni elementi koji se
koriste pri remenskom
prijenosu (remenice i remenje) spadaju u jedne od najjeftinijih prijenosnika sna
ge. Vrsta i materijali
izrade remenica i remenja odabiru se iskljuivo prema namjeni prijenosnika snage,
tj. uvjetima
eksploatacije, uz uvjet da kombinacija materijala remena i remenice osigurava do
voljan koeficijent trenja
kako bi se sile i okretna gibanja uope mogla prenijeti s jednog vratila na drugo
(osim kod zupastog
remena). Remeni i remenice, osim po vrsti materijala, razlikuju se i prema samoj
konstrukciji, pa tako
razlikujemo valjkasto, plosnato, klinasto i zupasto remenje i remenice.
Prijenos klinastim remenom
Prijenos zupastim remenom
Lanani prijenos
Kod lananog prijenosa, prijenos se vri pomou veze oblikom. Ovaj prijenos upotreblja
va se u uvjetima
gdje je remenski prijenos onnemoguen zbog loih prostornih i prijenosnih prilika il
i razmaka osi. Ovi
prijenosnici s manjim obuhvatnim kutovima prenose znatno vee sile u usporedbi s r
emenskim
prijenosnicima. Ipak, lanani prijenosi su esto skupi, imaju malu elastinost te zaht
ijevaju sloenije
odravanje. Lanani prijenos sastoji se od lanca i lananika. Lanci se dijele u dvije
skupine: zglobni i
lankasti. Zglobni lanci (sa svornjacima, rastavljivi, Gallov, valjkasti, s tuljko
m, zupasti itd.)
upotrebljavaju se kao pogonski lanci, dok se lankasti lanci koriste samo pri podi
zanja tereta.
Zupani prijenos
Lanani prijenos
Zupanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomou veze oblikom, tj.
zahvata zubi.
Zupanom prijenosu nije potreban dodatni elemnt kao to je to kod remenskog prijenos
a bio remen, tj.
lanac kod lananog prijenosa. O zupanom prijenosu govorimo kada se u sprezi nau najm
anje dva
zupanika. Kod zupanog prijenosa razlikuju se:
prijenosnici sa stalnim prijenosnim omjerom
mjenjai brzina
razdjelni prijenosi.
Prema meusobnom poloaju osi vratila, zupanici mogu imati sljedee oblike:
elnici (paralelna vratila)
ozubnice (promjena krunog gibanja u pravocrtno)
stonici (vratila koja se sijeku)
vijani zupanici (mimosmjerna vratila)
puevi i puna kola (mimosmjerna vratila, najee 90 )
80
Zupani prijenos
Pitanja
1. Koja je razlika izmeu osovina i vratila?
2. U koje dvije osnovne skupine dijelimo leajeve obzirom na njihovu konstrukciju?
3. emu slue spojke?
4. Usporedite remenske, lanane i zupane prijenosnike.
Kljuni pojmovi
osovine
vratila
leaj
spojka
remenski prijenos
lanani prijenos
zupani prijenos
Osovine su strojni elementi koji nose na sebi mirujue ili rotirajue
strojne dijelove.
Vratila, kao i osovine, na sebi nose strojne dijelove, ali se ti dijelovi
stalno okreu te prenose okretni moment.
Leaj je strojni element koji slui za voenje pokretnih strojnih
dijelova (osovine, vratila) te prenosi vanjska optereenja ili sile
izmeu tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema
njima.
Spojka je strojni element koji slui za stalno ili povremeno spajanje
dviju osovina ili vratila u svrhu prenoenja okretnog momenta.
Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja izmeu vratila, a
naroito su prikladni za vee razmake osi vratila.
Kod lananog prijenosa, prijenos se vri pomou veze oblikom.
Ovaj prijenos upotrebljava se u uvjetima gdje je remenski prijenos
nemogu zbog loih prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi.
Zupanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomou
veze oblikom, tj. zahvata zubi.
L32: Elementi strojeva za pretvaranje gibanja
Nastavna cjelina:TVVS-2-5
Oznaka lekcije:L32
Elementi strojeva za pretvaranje gibanja
Mehanizam (engl. mechanism, prema gr. : stroj), me ika naprava ili njezin dio koj
sastoji
od pokretnih elemenata, meusobno povezanih da se pokretanjem jednoga - uzrokuje g
ibanje ostalih.
Slui za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu . lanovi su meusobno povez
ani vezama
kojima se ujedno omoguuje odreeno relativno gibanje jednoga lana u odnosu na drugi.
Dva
meusobno povezana lana nazivaju se kinematikim parom. Kinematiki parovi razlikuju se
prema vrsti
veze, odnosno prema tomu, koliko im stupnjeva slobode gibanja veza doputa. Neveza
no, tj. slobodno
tijelo u prostoru ima ukupno est stupnjeva slobode gibanja: tri komponente transl
acije i tri rotacije.
Najmanji broj stupnjeva slobode imaju rotacijski, translacijski i vijani kinematik
i parovi (jedan), a
najvei ih ima kinematiki par ( pet ) a ine ga dva lana u slobodnom dodiru u prostoru
.
Mehanizmi se prema funkcionalnoj namjeni i konstrukcijskim karakteristikama dije
le na:
polune mehanizme
krivuljne mehanizme
vijane mehanizme
Poluni mehanizmi imaju za lanove poluge, meusobno povezane zglobovima. Poluga je vrs
to tijelo,
najee u obliku ravna ili zakrivljena tapa, koje se pod utjecajem sila moe zakretati o
ko jedne osi.
Jedan je od najjednostavnijih takvih mehanizama - zglobni etverokut, sastoji se o
d etiriju lanova
meusobno povezanih rotacijskim zglobovima. Promjenom duljina pojedinih lanova i za
mjenom
nepominoga lana (inverzijom) mogu se kod toga jednostavnog mehanizma ostvariti raz
liita gibanja
pogonskog i radnog lana. Kod polunog mehanizma, poluge se translacijski i/ili rota
cijski pomiu oko
nepominog lana, odnosno u zglobu i na taj nain pretvaraju translacijsko gibanje u r
otacijsko i obrnuto.
Poluni zglobni trokut
Poluni zglobni etverokut
Poluni mehanizam kod radnog stroja
Poluni mehanizam kod bicikla
Poluni upravljaki mehanizam vozila
Krivuljni mehanizmi nalaze vrlo iroku primjenu kod razliitih tehnolokih procesa. Pr
ijenos gibanja
ostvaruje se dodirom pogonskog i radnoga lana, a odabirom oblika pogonskoga lana (
grebena) mogu se
ostvariti gotovo sve vrste gibanja koje se pojavljuju u tehnikoj primjeni. Uz pom
o krivuljnih elemenata,
koristei njihove mehaniki izvedene krivulje, prenosi se gibanje s pogonske na pogo
njenu stranu.
82
Bregasti mehanizam
Krivuljni mehanizam
Bregasta osovina pokree se koljenastim vratilom preko remenskog prijenosa. Okreta
njem bregaste
osovine, brjegovi osovine potiskuju ventile prema dolje, a opruge na ventilima v
raaju ventil u poetni
poloaj. Bregastim mehanizmom se rotacija, okretanje bregaste osovine, pretvara u
translaciju ventila.
Vijani mehanizmi koriste se za prijenos i pretvorbu krunog gibanja u pravocrtno i
obrnuto. Uz
njihovu pomo postiu se velike aksijalne sile pri malim momentima vrtnje, npr. u vi
janim vretenima i
napravama za posmak u strojevima za obradu, vijanim preama, vijanim dizalima, venti
lima, kripcima
i sl. Pokretni navojni spoj ine: navojno vreteno, koje je obino vee duine i odgovara
jua pomina
matica.
Prigon zupanika zubna letva pretvara
rotaciju u translaciju
Navojno vreteno i matica translacijski prigon
Pitanja
1. to je mehanizam?
2. Navedite neke mehanizme.
3. Objasnite razliku izmeu polunih, krivuljnih i vijanih mehanizama.
Kljuni pojmovi
mehanizam
poluni mehanizam
krivuljni mehanizam
vijani mehanizam
Mehanizam je naprava koja se sastoji od elemenata koji su meusobno
povezani tako da se pokretanjem jednoga - uzrokuje gibanje ostalih.
Slui za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu .
Mehanizam iji su lanovi poluge, meusobno povezane zglobovima.
Mehanizam iji su lanovi krivuljni elementi kako bi uzrokovali
gibanje prema krivulji.
Mehanizam iji su lanovi navojno vreteno i matica.
L33: Openito o toplinskoj obradi, podjela i parametri
to je to toplinska obrada?
Toplinski obradu ini niz postupaka kojima se nekoj leguri mijenjaju svojstva tako
da se ona u krutom
stanju podvrgne kontroliranom slijedu ugrijavanja i hlaenja da bi se njezina stru
ktura, u odnosu na
poetnu - promijenila. Dakle, osnovni parametri svake toplinske obrade su temperat
ura i vrijeme, a cilj
ovakvih procesa je promjena strukture koja rezultira promjenom nekih vanih svojst
ava materijala, kao
to su tvrdoa, ilavost, otpornost na troenje itd.
Podjela toplinskih obrada
Danas je u podruju materijala prisutan veliki broj dostupnih toplinskih obrada. O
sim klasinih
toplinskih postupaka ( kaljenje i arenje ) u postupke toplinske obrade uvrtavaju s
e i razni postupci
modificiranja povrina strojnih elemenata, neki postupci prevlaenja te proces preci
pitacijskog ovrsnua.
Kaljenje
Kaljenje je postupak toplinske obrade elika koji se sastoji od zagrijavanja elika
na odreenu
temperaturu kaljenja, zadravanja na toj temperaturi i naglog hlaenja pri emu se stv
ara posebno tvrda
struktura u materijalu koju nazivamo martenzitnom strukturom. Ovo je jedna od na
jeih toplinskih
obrada elika, a elik nakon kaljenja postaje tvrd, krhak i otporan na troenje.
arenje
Zagrijavanje elemenata u peima prije toplinske obrade
arenje je postupak kojim materijal zagrijavamo na odreenu temperaturu, a nakon tog
a se najee
kontrolirano sporo hladi. Razliitim postupcima arenja postie se homogenizacija stru
kture, mijenja se
raspored i veliina kristalnih zrna, smanjuju se unutarnje napetosti, a raste ilavo
st materijala. Postupci
arenja su tipini primjeri toplinskih obrada koje se primjenjuju nakon nekih drugih
tehnologija obrade
koje su za posljedicu imale nepovoljnu promjenu strukture materijala.
84
Toplinsko-kemijske obrade i modifikacija povrina
Kaljenje, arenje i slini postupci provode se na strojnim elementima na nain da se m
ijenja struktura tih
predmeta po njihovom cijelom presjeku. Ponekad to nije potrebno, ni poeljno pa po
stoji niz toplinskih i
slinih obrada koje se primjenjuju samo na povrinama tih elemenata kako bi one popr
imile potrebna
svojstva. Na primjer, zupanici i slini strojni elementi moraju biti otporni na troe
nje kako bi njihov
vijek trajanja bio to dulji. Istovremeno, takvi elementi moraju imati i odreenu ila
vost da podnesu
udarna optereenja. Zbog toga se na takvim strojnim dijelovima provodi toplinska o
brada samo
povrinskih slojeva postupcima modifikacije povrina kao to su cementiranje, nitriran
je, boriranje,
karbonitriranje, nitrokarburiranje i sl. U ovu skupinu modifikacija povrinskih sl
ojeva spadaju i
suvremeni postupci prevlaenja strojnih elemenata tankim slojevima raznih karbida
i slinih spojeva koji
elementima, u ovom sluaju reznim alatima, daju izvrsnu otpornost na troenje i osta
la svojstva potrebna
za dugotrajan i kvalitetan rad.
Primjer povrinske toplinske obrade zupanika i reznih alata modificiranih toplinski
m postupcima prevlaenja
Zanimljivo
U posebnu skupinu toplinskih obrada spadaju i obrade precipitacijskim ovrsnuem. Pr
ecipitacijsko
ovrsnue je jo jedan od mehanizama koji inenjeri imaju na raspolaganju za promjenu st
rukture
materijala i poboljavanje mehanikih svojstava. Ova je pojava otkrivena sasvim sluaj
no 1906. godine
na legurama na bazi aluminija. Naime, utvreno je da se nekim aluminijskim leguram
a zagrijanim na
500 C te potom hlaenim u vodi, struktura dodatno mijnja - tek nakon nekoliko dana!
Prva znaajna
upotreba ovakvim materijala koji su uz malu gustou davali i zavidnu vrstou bila je
izrada konstrukcija
za zrane brodove cepeline.
Osnovna konstrukcija cepelina izraena iz precipitacijski ovrsnute aluminijske legu
re
Pitanja
1. Objasnite pojam toplinske obrade.
2. Koje su osnovne skupine toplinskih obrada?
3. to je kaljenje?
4. to je arenje?
5. emu slue postupci modifikacija povrinskih slojeva strojnih elemenata?
Kljuni pojmovi
toplinska obrada
kaljenje
arenje
Toplinski obradu ini niz postupaka kojima se nekoj leguri mijenjaju
svojstva tako da se ona u krutom stanju podvrgne kontroliranom
slijedu ugrijavanja i hlaenja da bi se struktura u odnosu na poetnu
promijenila.
Kaljenje je postupak toplinske obrade elika koji se sastoji od
zagrijavanja elika na odreenu temperaturu kaljenja, zadravanja na
toj temperaturi i naglog hlaenja, pri emu se stvara posebno tvrda
struktura u materijalu koju nazivamo i martenzitnom strukturom.
arenje je postupak kojim materijal zagrijavamo na odreenu
temperaturu, a nakon toga se najee kontrolirano sporo hladi.
provodi se radi homogenizacije strukture, promjene oblika i
rasporeda kristalnih zrna te poputanja napetosti i smanjenja tvrdoe
materijala.
L34: Korozija metala, pojam, podjela, opis oblika korozije i
osnovni postupci zatite
Pojam korozije metala
Pod korozijom se podrazumijeva proces razaranja konstrukcijskih metala podvrgnut
ih djelovanju
odreenih fizikalno-kemijskih procesa. Prema HRN EN ISO 8044:2001 Korozija i zatita
metala i legura
- Osnovni nazivi i definicije korozija je fizikalno kemijska interakcija izmeu ma
terijala i okolia, iji
rezultat su promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi k slabljenju nosiv
osti i funkcionalnosti
konstrukcije.
Konstrukcijski metali se dobivaju iz rudae uz upotrebu energije. Iz prirodnih i s
tabilnih spojeva s malo
energije (taljenjem) proizvedu se isti metali koji su u nestabilnom stanju. Prema
zakonima
termodinamike, tako proizvedeni metali tee vratiti se u stabilno - prirodno prvot
no stanje. Takvo stanje
se postie korozijskim procesima, prilikom kojih se energija oslobaa, a korozijski
produkt je slian
poetnoj rudai.
Korozija izaziva nenamjerno razaranje konstrukcijskih materijala koje nanosi ogr
omne tete
gospodarstvu. Korozija je danas jedan od vanih imbenika svjetske krize materijala
i energije i uzrok je
znatnih gubitaka u gospodarstvu svake zemlje.
imbenici koji uvjetuju koroziju mogu se podijeliti na: kemijske, fizikalne, biolok
e i elektrine.
Metali , prema korozijskom ponaanju mogu biti:
Imuni - ako ne korodiraju jer ne postoji afinitet za proces korozije
Aktivni - ako korodiraju
Pasivni - ako vrlo sporo korodiraju zbog snanog koenja procesa korozije
Sklonost metala prema koroziji ovisi o njegovom potencijalu. to mu je potencijal
vii, odnosno to je
metal plemenitiji, to je manje sklon koroziji.
86
Podjela korozije
Prema mehanizmu djelovanja korozija se dijeli na:
a) kemijsku
b) elektrokemijsku
a) Kemijska korozija
Do kemijske korozije dolazi uslijed izravnog spajanja atoma metala s atomima sre
dine koja ga okruuje.
Proces tee tako, da se molekule kisika adsorbiraju na povrinu bakra, raspadaju se
u atome (O2 = O +
O), pa atom kisika oduzima elektron dvama atomima bakra (2Cu - 2e = 0-- ) i grad
i molekulu bakarnog
oksida (Cu2O). Simboliki izraen proces glasi ovako:
4Cu + O2 = 2Cu2O
Na ovaj nain stvoren molekularni sloj bakrenog oksida proputa kisik pa se korozija
nastavlja u dubini.
Korozija vijanog spoja
b) Elektrokemijska korozija
Kod elektrokemijske korozije odigravaju se slini procesi kao kod galvanskog eleme
nta.Galvanski
element sastoji se od jedne Cu i Zn ploe i elektroprovodne tekuine, elektrolita (s
lika). Ovakav spoj ili
galvanski element stvara elektrini napon. Kada je strujno kolo zatvoreno, onda el
ektrina struja izvan
elementa tee od pozitivnog pola (Cu) prema negativnom polu (Zn), a u samom elektr
olitu od negativnog
prema pozitivnom polu. Cink se kao metal negativnog pola razjeda (troi), a metal
pozitivnog pola ostaje
nepromijenjen.
Galvanske elemente mogu stvoriti svi metali, pod uvjetom da se meusobno razlikuju
.Dva ista metala ne
stvaraju nikakav napon. Koliki e se napon uspostaviti, ovisi od vrste metala koji
obrazuju galvanski
element. Primjerice, element sastavljen od bakra i cinka daje napon od 1,13 Volt
i (koritenjem elektrolita
odreenog sastava).
Postupci zatite od korozije
Strojarske konstrukcije mogu se zatititi od procesa korozije razliitim metodama.Na
jei naini zatite
su:
elektrokemijske metode zatite,
zatita od korozije obradom korozivne sredine,
oblikovanjem i konstrukcijskim mjerama,
zatita odabirom korozijski postojanih materijala,
zatita prevlakama.
Pitanja:
1. to je korozija i zato se javlja?
2. Kako bi definirali kemijsku i elektrokemijsku koroziju?
3. Moe li se proces korozije usporiti i kako?
Primjeri korozije na motoru i vozilima :
Korozija na sklopu vijka, podloke i matice uz
prisutnost vlage
Primjer pitting korozija na vozilu
Kemijska korozija karoserije vozila izloene
atmosferskom utjecaju
Primjer privremene zatite alata i rezervnih dijelova od
korozije metodom konzervacije
Korisni linkovi
Link: http://corrosionjournal.org
Link: http://corrosion.org/
Kljuni pojmovi
korozija
kemijska korozija
elektrokemijska
korozija
zatita od korozije
To je fizikalno kemijska interakcija izmeu materijala i okolia, iji rezultat
su promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi slabljenju nosivosti i
funkcionalnosti konstrukcije.
Proces do kojega dolazi uslijed neposrednog spajanja atoma metala s
atomima sredine koja ga okruuje.
Proces do kojega dolazi kad su u spoju dva metala razliitog naponskog
potencija u prisutnosti elektrolita.
Postupak koji se poduzima u razliitim prilikama kako bi se proces korozije
usporio.
88
L35: Osnove obrade deformiranjem lima, kovanje i preanje,
valjanje, duboko vuenje i istiskivanje
Oznaka lekcije:L35
Postupak obrade deformiranjem
Tehniki postupci oblikovanja proizvoda obradom bez odvajanja estica su utemeljeni
na svojstvu
plastinosti materijala. Plastine deformacije uzrokuju promjenu izgleda obradka. Ma
terijal pod
djelovanjem velike sile poinje tei i dolazi do promjene oblika. Promjene oblika i
dimenzija povezane su
u mikrostrukturi materijala s promjenom kristala i kristalnih reetaka te zbog tog
a i promjena mehanikofizikalnih svojstava materijala
Obrada deformiranjem limova
Limovi su vrlo esti poluproizvod koji se koristi pri izradi strojarskih konstrukc
ija raznih namjena.
Izrauju se postupcima oblikovanja deformiranjem u irokom spektru vrsta materijala,
dimenzija,
kvaliteta obrade itd. Njihova daljnja prerada je jednostavna, a izvodi se obrada
ma sa i bez odvajanja
estica te raznim tehnikama spajanja. Pri tome, najzastupljenije su obrade rezanja
, ravnanja, savijanja,
probijanja i previjanja.
Najee se primjenjuje obrada savijanjem. Savijanje limova osigurava izradu elemenata
sloene
geometrije jednostavnim alatima i ureajima. Savijanje limova se dijeli na: kruno s
avijanje, savijanje
pod kutom (otrokutno savijanje) i profilno savijanje.
Kutno savijanje limova na preama
Kovanje
Kruno savijanje limova
Kovanje je obrada materijala bez odvajanja estica kod koje se promjena oblika i d
imenzija vri
udarcima bata po otkivku koji je poloen na nakovanj. Obrada je ee u toplom stanju, a
li moe biti i u
hladnom . Prema nainu na koji se obavlja preoblikovanje, postoji:
runo kovanje
strojno kovanje
Runo kovanje je postupak preoblikovanja materijala udarcima kovakog ekia po otkivku.
Otkivak se
zagrije u kovakoj vatri do bijelog sjaja. Kovakim kljetima se vadi iz vatre i polae
na nakovanj.
Otkivak postupno mijenja oblik i dimenzije pod udarcima ekia. Tonost dimenzija, obl
ika, kvaliteta
proizvoda i koliina ovise iskljuivo o preciznosti i iskustvu kovaa.
Strojno kovanje je moderniji nain kovanja. Omoguava kovanje od najmanjih otkivaka
do otkivaka vrlo
velikih dimenzija. Dimenzije otkivka ovise samo o veliini stroja. Postupak moe bit
i u toplom i
hladnom stanju. Za kovanje u toplom stanju u procesu proizvodnje potrebne su i k
ovake pei.
Runo i strojno kovanje moe se izvoditi kao slobodno kovanje i kovanje u ukovnjima
(kalupima).
Kovanje u ukovnjima
Valjanje
Valjanje je postupak oblikovanja deformiranjem kod kojega se lijevani blok mater
ijala (ingot) proputa
izmeu okretajuih valjaka smanjujui mu presjek. Blok poprima eljeni oblik, a istovrem
eno se
materijalu poboljavaju mehanika svojstava. Postupak zapoinje valjanjem ingota u pol
uproizvode.
Valjati se moe u toplom i hladnom stanju. Materijali veeg presjeka valjaju se pret
eno u toplom stanju,
zbog vee plastinosti i mogunosti puno veih redukcija presjeka te manjih sila i manje
g utroka rada.
Materijali manjeg presjeka valjaju se preteno u hladnom stanju, jer se postie kval
itetnija povrina
proizvoda, uske tolerancije mjera te vea tvrdoa.
Valjanjem se proizvode limovi, trake, folije, ipke, profili, cijevi. Najee se izvodi
na strojevima koje
nazivamo valjaonikim stanovima, ali s obzirom na zadanu geometriju traenog proizvo
da ili
poluproizvoda, moe se izvoditi i na strojevima specijalnih konstrukcija.
Valjanje ingota na valjaonikim stanovima
90
Duboko vuenje i istiskivanje
Duboko vuenje je postupak obrade metala deformiranjem koji u serijskoj proizvodnj
i zauzima vrlo
vano mjesto. Prvenstveno se odnosi na obradu u hladnom stanju, a u specifinim sluaj
evima i u toplom.
Cilj ovog postupka je, iz ravne metalne ploe, dobiti posude raznih oblika poprenog
presjeka pomou
posebno konstruiranih alata. Razvoj dubokog vuenja odvijao se paralelno s razvoje
m automobilske i
avionske industrije, premda i u svakodnevnom ivotu nailazimo na iroki asortiman pr
oizvoda dobivenih
dubokim vuenjem (npr.: dijelovi karoserija automobila, rezervoari, hladnjaci, dij
elovi za hladnjake u
domainstvu i tednjake, posue, metalna ambalaa, itd.) Budui da se ovom tehnologijom u
hladnom
stanju poboljavaju mehanike karakteristike materijala, ona se koristi pri proizvod
nji najvanijih
dijelova aviona, u svemirskoj tehnici i sl..
Proizvodi dobiveni dubokim vuenjem
Istiskivanje je postupak obrade deformiranjem koji se provodi u hladnom, toplom
ili polutoplom stanju.
Prvenstveno slui za proizvodnju okruglih, etvrtastih i profiliranih ipki i cijevi i
to uglavnom iz
obojenih metala (zbog velikih sila uglavnom se ne primjenjuje za eline poluproizvo
de). Postupak
zahtijeva sirovac visoke kvalitete, a osigurava izradu poluproizvoda sloene geome
trije i uskih tolerancija
mjera.
Profili izraeni postupkom istiskivanja
Pitanja
1. Na emu se temelje postupci obrade deformiranjem?
2. Nabrojite neke obrade deformiranjem primjenjive na limovima.
3. to je kovanje?
4. Objasnite proces valjanja.
5. Koja je svrha postupka dubokog vuenja?
6. to se proizvodi postupcima istiskivanja?
Kljuni pojmovi
savijanje
kovanje
valjanje
duboko vuenje
istiskivanje
Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine,
kod kojeg se u poprenom presjeku unutranji dio skrauje i
optereen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i optereen je na
vlak.
Kovanje je obrada materijala bez odvajanja estica kada se
promjena oblika i dimenzija vri udarcima bata po otkivku koji je
poloen na nakovanj.
Valjanje je postupak oblikovanja deformiranjem kod kojega
se lijevani blok materijala (ingot) proputa izmeu okretajuih
valjaka smanjujui mu presjek.
Duboko vuenje metala je postupak strojne obrade metala u kojem
se obradak (platina ili rondela), najee u hladnom stanju, provlai
kroz jednu ili vie matrica u novi eljeni oblik, koritenjem
posebnih alata.
Istiskivanje je postupak obrade deformiranjem koji se provodi u
hladnom, toplom ili polutoplom stanju. Prvenstveno slui za
proizvodnju okruglih, etvrtastih i profiliranih ipki i cijevi i to
uglavnom iz obojenih metala (zbog velikih sila uglavnom se ne
primjenjuje za eline poluproizvode).
L36: Postupci pripreme, operacije i proces sastavljanja
Uvod
Industrijski nainjeni tehniki proizvodi esto se sastoje od vie ugradbenih elemenata
koji se izrauju u
razliitim vremenima i na razliitim mjestima. Zadatak montae je, da se sustav ugradb
enih elemenata
nekog proizvoda sklopi u sustav vee kompleksnosti odreene namjene, u odreenom broju
komada, u
jedinici vremena.
Sustav ugradbenih elemenata nekog proizvoda moe se sastojati od dijelova, sklopov
a i bezoblinih tvari.
Dijelovi su geometrijski odreene tvorevine nastale obradom nekog materijala, iz j
ednoga komada.
Sklopovi su geometrijski odreene tvorevine sastavljene od najmanje dva ugradbena
elementa.
Bezobline tvari su plinovi, tekuine, prakovi i granulat.
92
Montane linije na sklapanju motora s unutarnjim izgaranje
Sastavljanje (montaa) proizvoda
Proces montae jest odvijanje radnji potrebnih za sklapanje proizvoda, prema odreen
im zakonitostima
(tehnikim, tehnolokim, ekonomskim, sociolokim itd.) Proces montae sastoji se od niza
aktivnosti
(uzastopnih ili usporednih) tj. radnji operacija. Ove radnje (operacije), ovisno
o obliku montae, izvode
ovjek ili stroj, a s ciljem ostvarenja unaprijed definirane tvorevine (proizvoda)
.
S obzirom na temeljne initelje (geometrijska i fizikalna svojstva elemenata koji
se ugrauju, strukturu
proizvoda, redoslijed sklapanja) definira se montani proces, a sastoji se od tri
osnovna dijela:
1. strukture
2. tijeka
3. montanih operacija.
Struktura procesa odreena je strukturom proizvoda, a iskazuje se mogunou podjele pro
cesa, tako da
se dijelovi procesa mogu izvoditi nezavisno jedan od drugoga i vremenski uspored
no. Stoga se neki
cjelokupni montani proces dade ralaniti na predmontae i zavrnu montau. Tijek definira
slijed
izvoenja montanih operacija. Najvaniji dio montanog procesa su montane operacije. Mon
tane
operacije dijele se prema DIN 8593 u pet skupina.
Rukovanje
Spremanje
sreeno
spremanje
djelomino
sreeno
Promjena koliine
odjeljivanje
dodjeljivanje
odvajanje
udruivanje
sortiranje
Gibanje
zakretanje
orijentiranje
pozicioniranje
sreivanje
voenje
dodavanje
Osiguranje
stezanje
otputanje
Kontrola
mjerenje
ispitivanje
brojenje
Montane operacije (DIN 8593)
Podeavanje
namjetanje
prilagoavanje
Pomone funkcije
ienje
skidanje srha
oznaavanje
utiskivanje
hlaenje
zagrijavanje
Spajanje
sastavljanje
punjenje
pritiskivanje
natiskivanje
praoblikovanje
preoblikovanje
zavarivanje
lemljenje
lijepljenje
tekstilom
Proces pripreme, razrada operacija i procesa sastavljanja obuhvaa projektiranje s
astavljanja, tj. montae.
Ovaj postupak zapoinje razradom tehnike dokumentacije proizvoda, modela ili protot
ipa. Temeljem
ovih podataka definira se redoslijed sklapanja, elementi rada (alati i naprave),
odreuju se vremena
potrebna za pojedine radnje, izrauje se graf prethodnosti, pojedinim radnim mjest
ima dodjeljuju zadani
elementi te izvode potrebne korekcije. Sve ove radnje ine plan procesa montae koji
ini temeljni
dokument svakog procesa sastavljanja.
Pitanja
1. Definirajte pojam procesa montae.
2. Od ega se sastoji montani proces?
3. Kako dijelimo montane operacije?
Kljuni pojmovi
montaa
dijelovi
sklopovi
Proces montae jest odvijanje radnji potrebnih za sklapanje
proizvoda,
prema
odreenim
zakonitostima
(tehnikim,
tehnolokim, ekonomskim, sociolokim itd.)
Dijelovi su geometrijski odreene tvorevine nastale obradom nekog
materijala, iz jednoga komada.
Sklopovi su geometrijski odreene tvorevine sastavljene od
najmanje dva ugradbena elementa.
L37: Vozaka i prometna dozvola
Oznaka lekcije:L37
Vozaka dozvola
Vozaka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadleno dravno tijelo (MUP) i kojom
se dokazuje
pravo upravljanja odreenim kategorijama ili vrstama vozila. Vozaka dozvola se izda
je u policijskoj
upravi, odnosno policijskoj postaji. Osoba moe stei pravo na samostalno upravljanj
e vozilom odreene
kategorije, odnosno dobiva vozaku dozvolu odreene kategorije ako je:
duevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom odreene kategorije,
navrila minimalnu starosnu dob,
poloila vozaki ispit za upravljanje vozilom odreene kategorije,
ukoliko je nastanjena u Republici Hrvatskoj te ima prebivalite, prijavljeno borav
ite na razdoblje
od najmanje 185 dana, uobiajeno prebivalite, koluje se ili ima odobren privremeni i
li stalni
boravak.
Postupak izdavanja vozake dozvole
Slubenik na alteru ispisuje Obrazac zahtjeva za izdavanje vozake dozvole, a podnosi
telj zahtjeva
svojim potpisom na obrascu potvruje tonost ispisanih podataka. Podnositelj zahtjev
a za izdavanje
vozake dozvole mora obavezno priloiti:
uvjerenje o poloenom vozakom ispitu
lijeniko uvjerenje koje ne smije biti starije od est mjeseci
jednu fotografiju
naknadu u dravnim biljezima
dokaz o uplati:
naknada za redovni postupak
ili naknada za urni postupak
94
Prednja strana vozake dozvole
Zadnja strana vozake dozvole
Kategorije vozila
Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u AM, A1, A2, A
, B, B E, C1, C1 E,
C, CE, D1, D1E, D, D E, F, G i H kategorije vozila. Detaljnija kategorizacija se
nalazi u tablici na kraju
ove lekcije.
Prometna dozvola
Prometna dozvola je javna
isprava koju je izdalo
nadleno dravno tijelo.
Njom se dokazuje pravo
oznaivanja
odreenog
vozila
odreenim
registarskim ploicama i
vlasnitvo
tih
ploica.
Prometna dozvola slui kao
dokaz da je vozilo tehniki
ispravno
za
sigurno
sudjelovanje u prometu.
Pitanja
1. to je i gdje se izdaje vozaka dozvola?
2. Koji su uvjeti za izdavanje vozake dozvole?
3. Objasnite postupak izdavanja vozake dozvole?
4. to je prometna dozvola?
Korisni linkovi
Link: http://www.mup.hr
Link: http://www.hak.hr
Kljuni pojmovi
vozaka dozvola
prometna dozvola
To je javna isprava koju je izdalo nadleno dravno tijelo - MUP i kojom se
dokazuje pravo upravljanja odreenim kategorijama ili vrstama vozila.
Dokazuje pravo oznaivanja odreenog vozila odreenim registarskim
ploicama i slui kao dokaz da je vozilo tehniki ispravno za sigurno
sudjelovanje u prometu.
Kategorije vozila
Kategorija
Vozila koja pripadaju kategoriji
AM
- mopedi i motokultivatori
- motocikli sa ili bez bone prikolice,radnog obujma motora do 125 cm3 i snage
motora od najvie 11 kW i odnosom snage i mase koji ne prelazi 0,1 kW/kg.
-motorna vozila na tri kotaa ija snaga nije vea od 15 kW
- motocikli sa ili bez bone prikolice ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer
snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potjeu od vozila ija je snaga dvostruko vea
i vie
- motocikli sa ili bez bone prikolice
- motorna vozila na tri kotaa ija je snaga vea od 15kw
-minimalna starosna dob za kategoriju A je 24 god.,odnosno 20 godina ukoliko voz
a
ima vozaku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine
- minimalna starosna dob za vozilo na tri kotaa A kategorije je 21 godinu
- motorna vozila, osim vozila AM, A1, A2, A, F i G kategorije ija najvea
doputena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana i konstruirana za prijevo
z ne
vie od 8 putnika, ne raunajui sjedalo za vozaa; motorna vozila ove kategorije
mogu biti u kombinaciji s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa ne
prelazi 750 kg.
- motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se kombinirati s prikljunim vozilom ija je
najvea doputena masa vea od 750 kg,pod uvjetom da najvea doputena masa ove
kombinacije vozila nije vea od 4250 kg. U sluaju da je najvea doputena masa
takve kombinacije vozila vea od 3500 kg, takvom kombinacijom voza moe
upravljati samo nakon to je poloio ispit za tu kombinaciju vozila iz nastavnog
predmeta Upravljanje vozilom.
- ne dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila, spada
kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila kategorije B i prikljunog vozil
a,
pri emu najvea doputena masa prikljunog vozila nije vea od 3500 kg.
- motorna vozila osim onih iz kategorije D1, D ili F, ija je najvea doputena masa
vea od 3500 kg, ali nije vea od 7500 kg i koja su projektirana i izraena za prijevo
z
najvie osam putnika uz vozaa; motorna vozila u ovoj kategoriji mogu se
kombinirati s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg.
kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila kategorije C1 i njegova
prikljunog vozila koje ima najveu doputenu masu veu od 750 kg,pod uvjetom da
najvea doputena masa kombinacije vozila nije vea od 12000 kg ne dovodei u
pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila, spada:
- kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila kategorije B i njegova
prikljunog vozila koje ima najveu doputenu masu veu od 3500 kg, pod uvjetom
da najvea doputena masa kombinacije vozila nije vea od 12000 kg.
- motorna vozila, osim onih iz kategorije D1, D ili F, ija je najvea doputena masa
vea od 7500 kg.
- kombinacija vozila koja se sastoji od vunoga vozila kategorije C kategorije i
prikljunog vozila ija najvea doputena masa iznosi vie od 750 kg.
- motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz najvie 16 putnika uz vozaa i
ija maksimalna duljina nije vea od 8 m; motorna vozila ove kategorije mogu se
kombinirati s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg
- ne dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila spada
kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila D1 i njegova prikljunog vozila
koje ima najveu doputenu masu veu od 750 kg.
- spadaju-motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz vie od osam putnika uz
A1
A2
A
B
BE
C1
C1 E
C
CE
D1
D1 E
D
Min. dob
(god.)
15
16
18
24/20
18
18
18
18
21/18
21/18
21
21
24/23/21
96
DE
F
G
H
vozaa; motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s prikljunim vozilom
ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg
- ne dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za dotina vozila, spada
kombinacija vozila koja se sastoji od vunog vozila kategorije D i njegova
prikljunog vozila koje ima najveu doputenu masu veu od 750 kg
- traktori sa ili bez prikolice
- radni strojevi
- tramvaji
24/23/21
16
16
21
L38: Osnovna dokumentacija za servis i popravak vozila
Oznaka lekcije:L38
Dananji moderni saloni za prodaju i servis vozila opremljeni su informacijskim su
stavom (softwerom) i
raunalima (hardverom) pomou kojih:
Otvaraju, prate i ispisuju radne naloge,
Evidentiraju dijelove i potroni materijal ugraen u vozilo,
Evidentiraju zahtijevane i izvrene radove na vozilu,
Evidentiraju vremena prijema i isporuke vozila,
Evidentiraju cijene izvedenih radova i utroenih materijala i dijelova,
Auriraju popis svih klijenata i njihovih vozila,
Ostvaraju brz uvid u trenutno stanje servisu angairanosti i zauzea servisa,
Prate radni uinak po radnicima,
Generiraju i ispisuju veliki broja statistikih izvjetaja za razliite potrebe,
Prate sve vrste i tipove radova unutar servisa,
Prate sve servise na odreenom vozilu i dr.
Dokumentaciju u postupcima servisa i popravke vozila mogue je svrstati na:
1. dokumentaciju vozila,
2. tehniku dokumentaciju i
3. operativnu dokumentaciju.
Dokumentacija vozila
To je dokumentacija koja se nalazi uz vozila s ciljem da pomogne vozaima i servis
erima tijekom
eksploatacije i koritenja te osnovnog i tehnikog odravanja vozila. Primjerice to je
:
servisna knjiica vozila,
uputstvo za rukovanje i osnovno odravanje,
popis prodajnih mjesta i servisa
druga dokumentacija prema odluci proizvoaa vozila.
Tehnika dokumentacija
Tehnika dokumentacija je nuna za obavljanje redovnog odravanja i izvanrednih poprav
aka na
vozilu. Namijenjena je radnicima u radionicama, servisima kao i svima drugima ko
ji odravaju vozila.
Uglavnom se u servisnim radionicama nalazi u pisanom i digitalnom obliku. U njim
a se navode sve
pojedinosti o tome to treba napraviti, opisujui i donosei podrobne ilustracije o po
jedinim aktivnostima
sa shematskim prikazima, jednostavnim objanjenjima i slikama, tehnikim prikazima i
analizama.
Kompletna tehnika dokumentacija omoguuje da rad automehatroniara na vozilu bude pre
cizan i dobro
usmjeren, smanjujui zadravanje vozila u servisu na minimumu i obnavljajui performan
se i pouzdanost
vozila.
Tehniku dokumentaciju servisa ine :
postupci i naela jamstva,
prirunici za popravak i servis vozila,
normativ vremena za servis i popravke,
cjenik usluga i dijelova,
katalog rezervnih dijelova,
tehnike informacije,
katalog specijalnog alata i dr.
Operativna dokumentacija
Operativna dokumentacija obuhvaa sve dokumente i zapise koji prate odreenu aktivno
sti prilikom
servisa ili popravaka vozila.To su:
a) Radni nalog
b) Servisna izdatnica
c) Raun za obavljene usluge
d) Jamstveni list
e) Etikete s potrebnim podacima i sl.
a) Radni nalog
Proces servisa i popravka vozila poinje otvaranjem radnog naloga gdje se upisuju
podaci o vozilu (marka
vozila, tip, motor, prijeeni km i dr.), o vlasniku vozila te zahtijevanim radovim
a. Tijekom servisa, u
radni nalog se dopisuju podaci o ugraenim dijelovima i izvrenom radu. Radni nalog
definira,je li rije
o redovnom servisu, servisu u jamstvenom roku, reklamaciji ili o internom servis
u ili popravci vozila.
Izraen i odobren radni nalog se uglavnom tiska i daje serviserima kako bi znali n
a kojem vozilu rade i
to treba napraviti.
Primjer digitalnog radnog naloga u servisnoj radionici
b) Servisna izdatnica
Dokument koji se otvara u sluaju potrebe za ugradnjom rezervnih dijelova u vozilo
i potronog
materijala, a povezuje se s konkretnim radnim nalogom (uglavnom preko broja radn
og naloga).
98
c) Raun za obavljenu uslugu
Primjer servisne izdatnice materijala
Dokument koje nastaje nakon obavljenog posla u servisnoj radionici, a u njemu se
istiu svi trokovi
rezervnih dijelova sa izdatnice te utroena vremena ispitivanja, popravka i sl. s
radnog naloga.
Primjer rauna za obavljene usluge popravka vozila
Pitanja
1. Je li mogue obaviti servis na vozilu (u jamstvenom roku) u neovlatenom servisu
nakon
prijeenih 15.000 km?
2. to je jamstveni rok za vozila?
3. U koji dokument se upisuje obavljeni servis na vozilu?
4. to je dokumentacija vozila, tko je koristi i zato?
5. Ukratko opiite radni naloga za popravak vozila?
Kljuni pojmovi
dokumentacija
vozila
tehnika
dokumentacija u
servisu
operativna
dokumentacija u
servisu
Dokumentacija koja se nalazi uz vozila s ciljem da pomogne vozaima i
serviserima tijekom eksploatacije i koritenja te osnovnog i tehnikog odravanja
vozila.
Dokumentacija nuna za obavljanje redovnog odravanja i izvanrednih popravaka
na vozilu. Namijenjena je radnicima u radionicama, servisima, kao i svima
drugima koji odravaju vozila.
Obuhvaa sve dokumente i zapise koji prate odreenu aktivnosti prilikom servisa
ili popravaka vozila.
L39: Ureaji za mjerenje i ispitivanje vozila
Oznaka lekcije:L39
Uvodni dio
Sloenija mjerenja ili istodobno mjerenje vie razliitih veliina, ini odreeno ispitivan
e. Na temelju
rezultata ispitivanja,donosi se zakljuak o konstrukcijskim i eksploatacijskim svo
jstvima ispitivanog
motornog vozila. Postoji mnogo kriterija po kojima se moe napraviti klasifikacija
ispitivanja automobila,
a najei su vrsta ispitivanog objekta, namjena ispitivanja, njihov opseg, nain realiz
acije ispitivanja i sl.
Klasifikacija ispitivanja automobila prema opsegu
S obzirom na opseg ispitivanja razlikuju se:
ispitivanje kompletnog sustava motornog vozila,
ispitivanje pojedinog ureaja, agregata ili sklopa
ispitivanje pojedinog dijela ili detalja
ispitivanje primijenjenih eksploatacijskih materijala u vozilu (gorivo, ulje, ma
sti i dr.)
ispitivanje odreenih eksploatacijskih karakteristika vozila (prohodnost, vune, kone
, dinamike
karakteristike, ubrzanja).
U nastavku se opisuje:
Ispitivanje oneienja okolia
Ispitivanje koionih sustava na vozilima
100
Ispitivanje oneienja okolia
Pri radu motora SUI u atmosferu se emitira niz tetnih tvari. Najvea koliina tetnih t
vari u okoli
dospijeva od ispunih plinova iz automobila nakon procesa izgaranja pogonskog gori
va u motoru.
Ispuni plinovi motora sadre vie od stotinu razliitih spojeva. Gotovo svi su otrovni
ili tetni. Pri
ispitivanju uglavnom se kontrolira koliina:
ugljinog monoksida CO,
ugljikovodika HC,
duikovih oksida NOx,
estica PM (engl. Particulate Matter),
nemetanskih ugljikovodika NMHC,
a kod motora na prirodni plin i koliina metana CH4.
Euro 1 do Euro 6 nazivi su propisa razliitih stupnjeva strogoe doputenih emisija na
vedenih tetnih
tvari. Treba napomenuti da se zahtjevi za propisanim emisijama ne bi mogli ostva
riti bez odgovarajuih
goriva pa se prateim propisima istovremeno nadzire i kvaliteta goriva.
Emisije tetnih tvari putnikih (kategorija M1) i lakih teretnih vozila (N1) ispituj
u se tako da se na
posebnom ispitnom ureaju (slika 53.) simulira vonja prema novom europskom voznom c
iklusu NEDC
(engl. New European Driving Cycle), slika 1. Ispuni plinovi se pritom hvataju u p
osebne spremnike
(vree), te se analizira njihov sastav i izraunava se emisija svakog, propisima ogr
anienog tetnog
sastojka [g/km].
Shema ureaja za mjerenje tetnih emisija putnikih vozila
Tablica dolje pokazuje sve propise Euro 1 do Euro 6, ne samo od kad je koji na s
nazi, nego i
kako su se te granice, u odnosu na poetne limite, mijenjale tijekom kraja prolog i
poetkom
ovog stoljea.
Granine vrijednosti emisija tetnih tvari automobila kategorije M1
Za provedbu ispitivanja ispunih plinova svaka stanica za redoviti tehniki pregled
vozila mora imati
propisanu opremu:
Analizator ispunih plinova benzinskih i slinih motora odobrenog tipa. Ureaj mora im
ati
mogunost analize volumnih udjela plinova: ugljinog monoksida (CO), ugljinog dioksid
a
(CO2), ugljikovodika (HC) i kisika(O). Ureaj mora imati mogunost izraunav anja fakt
ora
zraka ( fktor) i mogunost mjerenja temperature motora (ulja u kuitu motora ili rash
ladne
tekuine), te mogunost mjerenja brzine vrtnje (broja okretaja) motora. Svi rezultat
i mjerenja i
izraunavanja moraju se moi ispisati.
Analizator za mjerenje zacrnjenosti ispuih plinova dizelskih motora odobrenog tip
a. Ureaj
mora imati mogunost mjerenja najmanje tri najvea zacrnjenja ispunog plina pri uzast
opnim
ubrzanjima neoptereenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najvee brzine v
rtnje i
izraunavanja srednjeg zacrnjenja ispunog plina.
Radni prostor stanice za tehnike preglede u kojima se obavlja ispitivanje ispunih
plinova
moraju biti opremljeni ureajem za odsis ispunih plinova.
Ureaj za automatsku obradu podataka s pripadajuim pisaem za ispis zapisnika o ispit
ivanju
ispunih plinova i voenje evidencije o obavljenim EKO testovima. Sustav za automats
ku obradu
podataka mora biti opremljen ureajem za sigurnosnu pohranu podataka.
SW program za automatsku obradu podataka koji omoguuje unos svih mjerenih i izraun
anih
parametara rada motora i ispunih plinova, ispis slubenih zapisnika za ispitivanje
ispunih
plinova te pohranjivanje svih unesenih vrijednosti.
Kataloge podataka za ispitivanja ispunih plinova u tiskanom i elektronskom obliku
Ispitivanje konih svojstava vozila
Na koni proces, odnosno na proces zaustavljanja motornog vozila, utjee cjelokupan
sustav koji se
sastoji od;
vozaa,
automobila
okolia kojim se vozilo kree (cesta-teren, gustoa zraka, vjetar, i sl.).
Svaka od tih sastavnica konog sustava ostvaruje posebne utjecaje. U ispitivanju k
onih svojstava vozila
najee se ispituje ureaj za koenje. Ureaj za koenje ( konice vozila ) slue za uspor
i
zaustavljanje vozila na siguran nai, te zadravanje vozila u mirovanju.Konice izravn
o utjeu na aktivnu
sigurnost kretanja vozila. Djelotvorne i pouzdane konice omoguuju sigurno zaustavl
janje vozila.
Mogunost promjena intenziteta usporenja i ubrzanja vozila utjee na prosjenu brzinu
kretanja vozila.
102
Zbog toga je kona karakteristika vozila dio ukupnih dinamikih svojstava vozila.Urea
j za koenje na
svakom motornom vozilu ima:
radnu konicu,
pomonu konicu
parkirnu konicu
Valjci za ispitivanje konica
Valjke za ispitivanje konica posjeduje, ne samo svaka stanica za tehnike preglede,
nego i svako vee
poduzee za obavljanje prijevoznike djelatnosti, koje u svom voznom parku ima vei br
oj transportnih
jedinica motornih vozila. Ispitivanjem konica na valjcima mjeri se kona sila na sv
akom koenom
kotau. Tako se moe odrediti ukupna kona sila, kao zbroj parcijalnih konih sila svako
g kotaa.
Poznatim iznosom tako dobivene ukupne kone sile moe se odrediti usporenje koje je
njome mogue
realizirati. Naravno, pritom se mora voditi raune da to vrijedi samo za koenje po
podlozi koja je istih
tarnih svojstava kao i materijal od kojeg su nainjeni valjci za ispitivanje konica
.
Ureaj za kontrolu konica na valjcima sastoji se od dva para valjaka. Svaki par ima
svoj pogon i mjerni
lanac. Postavljeni su tako da istodobno mjere sile koenja obaju kotaa na jednoj os
ovini. Valjci za
ispitivanje konica proizvode se specijalizirano za mjerenje kone sile odreene kateg
orije vozila, ali i
kao univerzalni ureaji za mjerenje kone sile vie kategorija. Kontrola konica motorno
g vozila na
valjcima prilagoena je potrebama slubenog tehnikog pregleda. Valjci za ispitivanje
konica u
stanicama tehnikog pregleda moraju imati tipno odobrenje i moraju biti umjereni s
ukladno Zakonu o
mjeriteljstvu.
Valjci su (zbog tehnolokog postupka tehnikog pregleda) smjeteni na kanalu za pregle
d postroja vozila.
Konstrukcijski su izvedeni tako, da pruaju mogunost ispitivanja:
kone sile na svakom kotau,
nejednolikosti sile koenja na svakom kotau
otpor kotrljanja kotaa.
Slika dolje prikazuje specijalizirane valjke za ispitivanje konica raznih kategor
ija vozila.
Valjci za ispitivanje konica raznih kategorija vozila
Pitanja
1. Objasnite klasifikaciju ispitivanja automobila prema opsegu.
2. to se kontrolira kod ispitivanja oneienja okolia?
3. to ima ureaj za koenje na svakom motornom vozilu?
4. Za to slue valjci za ispitivanje konica?
Korisni linkovi
Link: http://www.cvh.hr/propisi-i-upute/pravilnici/zakon-o-sigurnosti-prometa-na
-cestama/pravilnik-otehnickim-pregledima-vozila/
Kljuni pojmovi
ispitivanje
oneienja okolia
ispitivanje konih
svojstava vozila
Pri ispitivanju oneienja okolia kontrolira se koliina ugljinog monoksida
CO, ugljikovodika HC, duikovih oksida NOx, estica PM nemetanskih
ugljikovodika NMHC, a kod motora na prirodni plin i koliina metana CH4.
Na koni proces utjee cjelokupan sustav koji se sastoji od vozaa,
automobila i okolia kojim se vozilo kree.
L40: Tehniki pregled i servis vozila
Oznaka lekcije:L40
Tehniki pregled vozila
Tehniki pregled na motornim vozilima moe biti:
obvezni
neobvezni
Glavni cilj obaveznog tehnikog pregleda vozila je smanjiti udio neispravnih vozil
a na cestama. Na
tehnikom pregledu utvruje se, posjeduje li vozilo sve potrebne ureaje i opremu te j
esu li oni u
ispravnom stanju kako bi vozilo bilo ispravno i sigurno sudjelovalo u prometu. T
ehniki pregled mora se
redovito obavljati svakih 12 mjeseci. Nova vozila, nakon prvog pregleda, sljedei
trebaju obaviti za 24
mjeseca, a zatim svakih 12 mjeseci.
Neobvezni tehniki pregledi izvode se u ovlatenim servisnim radionicama, ali iskljui
vo po zahtjevu i
eljama vlasnika. Primjerice, neobvezni tehniki pregled moe se obaviti priliko proda
je ili kupovine
auta, prilikom sumnje u ispravnost i sl.
104
Obvezni tehniki pregled vozila
U stanicama za tehniki pregled obavljaju se tehniki pregledi, kao i druge usluge :
registracija novih vozila,
produenje registracije,
dijagnostika i ispitivanje razliitih ureaja,
popravak i ostale usluge.
Servis vozila
Pod nazivom servis vozila podrazumijevaju se sve aktivnosti koje se poduzimaju p
lanski (preventivne)
na vozilima i to nakon isteka nekog od eksploatacijskih resursa (vrijeme, prijeen
i kilometri i sl.) kao i
aktivnosti koje se izvode nakon pojave kvara (korektivne) u cilju povratka u nje
govo ispravno i
funkcionalno stanje.
Za sva vozila preporua se obavljanje servisa u redovitim razmacima. Moe se obaviti
u ovlatenim
servisnim radionicama u kojem struni djelatnici pregledaju vozilo, predlau potrebn
e popravke i prema
dogovoru s vlasnikom vozila izvode potrebne popravke. Na taj se nain izbjegavaju
neugodne situacije i
skuplji kvarovi,ali i istodobno doprinosi svojoj i tuoj sigurnosti u prometu.Redo
vno servisiranje je uvjet
za trajanje garancije na novim vozilima.
Interval redovnog servisiranja varira od vozila do vozila, kao i dijelovi koje t
reba zamijeniti ili provjeriti.
Najbolje je da se u servisnoj knjiici za vozilo utvrdi precizno, to i kada treba r
aditi.Ili da se vlasnik
vozila posavjetujete sa serviserima o potrebnim radovima.
Sve usluge servisa i popravka vozila su uglavnom normirane licenciranim programi
ma i alatima, za svaki
model vozila. Svi dijelovi koji se ugrauju u vozilo, trebaju biti iste kvalitete
kao i dijelovi prve
ugradnje, osim kad to vlasnici vozila ne zahtijevaju.
Servisni pregled vozila
Pitanja
1. Vrste tehnikih pregleda vozila?
2. to je obvezni tehniki pregled na vozilima?
3. Kad se provodi obvezni tehniki pregled na vozilima?
4. Kad se provodi neobvezni tehniki pregled na vozilima?
5. tose podrazumijeva pod pojmom servis vozila?
Korisni linkovi
Link: http://www.cvh.hr/tehnicki-pregled/
Link: http://www.hak.hr/
Kljuni pojmovi
obavezni tehniki
pregled
ne obavezni tehniki
pregled
stanica za tehniki
pregled
servis vozila
Na obaveznom tehnikom pregledu utvruje se, posjeduje li vozilo sve
potrebne ureaje i opremu te jesu li oni u ispravnom stanju, kako bi vozilo
bilo ispravno i sigurno sudjelovalo u prometu.
Neobvezni tehniki pregledi izvode se u ovlatenim servisnim radionicama,
ali iskljuivo na zahtjev vlasnika.
U stanicama za tehniki pregled obavljaju se tehniki pregledi kao i
registracija novih vozila, produenje registracije, dijagnostika i ispitivanje
razliitih ureaja, popravak i ostale usluge.
Podrazumijeva sve aktivnosti koje se poduzimaju planski na vozilima i to
nakon isteka nekog od eksploatacijskih resursa kao i aktivnosti koje se izvode
nakon pojave kvara u cilju povratka u njegovo ispravno i funkcionalno stanje.
L41:Zatita na radu i zatita okolia pri popravku vozila
Oznaka lekcije:L41
Zatita na radu, zatita od poara i zatita okolia bitne su aktivnosti koje se trebaju p
oduzimati u svim
poslovnim procesima. Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na siguran nain
i dati mu
informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:
prije poetka rada,
kod promjene u procesu rada,
kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene,
kod uvoenja nove tehnologije,
kod upuivanja radnika na novi posao.
Tri kategorije zatite
106
Zatita na radu
Zatita na radu je skup djelatnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnos
ti to ugroavaju
ivot i zdravlje osoba na radu.
Poslodavci moraju osigurati sve uvjete za siguran rad svojih zaposlenika, odnosn
o moraju uspostaviti
pouzdan tehnoloki proces u radionicama za popravak vozila. U protivnom se javlja
rizik da radnik u
radionici postupi neispravno te svojim postupkom prouzroi nezgodu, koja moe rezult
irati ozljedom,
tetom ili nekim drugim gubitkom.
Nezgodama se nazivaju svi neeljeni i nepredvidljivi dogaaj koji mogu imati za posl
jedicu ozljedu,
profesionalnu bolest, bolest u svezi s radom, materijalnu tetu ili neki drugi gub
itak.
Tijekom popravka vozila na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi imbeni
ci. Kao posljedica
djelovanja tetnih imbenika moe se javiti profesionalna bolest. Ona se moe javiti nag
lo, nakon
kratkotrajnog djelovanja neke tetnosti ili kao posljedica uzastopnog i dugotrajno
g djelovanja
nefiziolokih uvjeta rada, tetnih fizikalnih imbenika (buke,vibracija, zraenja i sl.)
kao i nepovoljnih
higijenskih uvjeta na radu.
Nesree i ozljede na radu nastaju najee zbog toga to radnik:
ne zna raditi sigurno,
ne moe raditi sigurno ,
ne eli raditi sigurno
Sigurnost radnika nema alternativu
Za sprjeavanje i smanjivanje broja nesrea na radnom mjestu vano je potivanje i primj
ena opih
naela zatite na radu:
1. tetne ili opasne postupke treba zamijeniti neopasnim (kada je to mogue)
2. Tamo gdje opasnost ili tetnost ostaje kao nunost u radnom postupku, treba radni
ka udaljiti iz
dometa opasnosti ili tetnosti( mehanizacijom i automatizacijom proizvodnog proces
a);
3. Tek tamo gdje se i to pravilo ne moe primijeniti, primjenjuje se pravilo "svla
davanje /
ograivanje" opasnosti ili tetnosti (ventilacijom, hermetizacijom, izolacijom, upor
abom zatitnih
naprava);
4. Ako ne moemo primijeniti nijedno od spomenutih naela, treba primijeniti osobna
zatitna
sredstva i opremu te odabrati radnika u skladu s traenim posebnim uvjetima ( zdra
vstvene i
fizike osobine, dob i dr.) te propisivanje postupaka za rad na siguran nain.
Pored navedenih naela i njihove primjene u zatiti na radu vana je primjena Zakona o
radu i Zakona o
zatiti na radu. Najvaniji zahtjevi ovih zakona su:
Zatita na radu je obveza poslodavca (organizacija, trokovi, nadzor i dr.),
Radnik mora potivati propise zatite na radu, ponaati se u skladu s njima, ima pravo
zahtijevati
da se zatita osigura, a ako nije osigurana- ima pravo odbiti rad,
Za zatitu je odgovoran poslodavac ili njegov ovlatenik,
O zatiti na radu na strunom polju brine strunjak zatite na radu
Radnici izmeu sebe biraju predstavnika povjerenika radnika za zatitu na radu,
Problematika zatite kod poslodavca razmatra se u sklopu Odbora za zatitu na radu.
Zatita od poara
Zatita od poara podrazumijeva planiranje zatite od poara, propisivanje mjera zatite o
d poara
graevina te provoenje mjera zatite od poara.
Preventivni pristup zatiti od poara
Zatita okolia
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje onei
ja i
zagaenja okolia.
U svim procesima rada zatita okolia svodi se na:
zatitu zraka,
zatitu voda,
zatitu tla,
kontrolu uporabe sirovina i prirodnih resursa,
odrivo koritenje energenata,
kontrolu emitiranja energije, npr. topline, radijacije, vibracija i dr.,
odrivo gospodarenje otpadom i
sprjeavanje naruavana estetike okolia.
U svim se procesima rada trebaju identificirati zakonski zahtjevi koji se odnose
na njegove aspekte
okolia kako bi se ukljuili u procese realizacije posla kojim se obavlja. Suvremeni
pristupi zatiti okolia
u procesima rada danas se temelje na meunarodnim normama ISO 14000. Pristup osigu
rava
prepoznavanje aspekata okolia i njihov utjecaj na okoli te definiranje politike i
ciljeva zatite okolia.
Izrada i realizacija programa u okoliu od zahtjeva od organizacija njihovo usmjer
avanja na znaajne
aspekte okolia. Pored toga od organizacija se zahtjeva uvjebavanje radnike za odzi
ve u moguim
izvanrednim situacijama koje mogu imati posljedice po okoli. Proces realizacije p
oslova nadzire se kroz
interne i eksterne nadzore na osnovu kojih se poduzimaju mjere preventivnog i ko
rektivnog karaktera.
Zatita okolia jedan je od najveih problema dananjice
Pitanja
1. Osnovni znaaj zatite na radu prilikom popravke i servisa vozila?
2. Koje su mjere preventivnog djelovanja u smislu zatite od poara prilikom popravk
e vozila?
3. Najvanije mjere zatite okolia prilikom popravke vozila?
4. to je to suvremeni pristup zatiti okolia?
108
Korisni linkovi
Link: http://www.hzzzsr.hr/
Link: http://www.mup.hr/
Link: http://www.mzoip.hr/
Link: http://www.iso.org/
Kljuni pojmovi
zatita na radu
zatita od poara
zatita okolia
Skup djelatnosti pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to
ugroavaju ivot i zdravlje osoba na radu.
Podrazumijeva planiranje zatite od poara, propisivanje mjera zatite od
poara te provoenje mjera zatite od poara.
Skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje
oneienja i zagaenja okolia.
L42: Dijagnostika motora i uloga senzora i aktuatora
Oznaka lekcije:L42
Osnove dijagnostike
Termin dijagnostika, odnosno dijagnoza,pojavio se najprije u medicinskim znanost
ima, gdje ima iroko
znaenje. Potjee od grke rijei diagnosis, koja znai prepoznavanje (zakljuivanje) i ocj
njivanje.
Dijagnostika u odravanju treba ustvrditi stanje sustava ili dijela sustava bez nj
egovog demontiranja, a
poeljno je i bez zaustavljanja.
Okosnica dijagnostike je mjerenje stanja sustava, odnosno mjerenje odabranog par
ametra. S usporedbom
dijagnostikih parametara (mjerni rezultati), unaprijed definiranim graninim vrijed
nostima, donosi se
odluka o stanju sustava te je li potrebna zamjena ili popravak nekih komponenti.
Ako nije, pokuava se
predvidjeti koliko e dugo sustavispravno raditi.
Provjera stanja moe biti kontinuirana ili periodika. Kontinuirana provjera se vri s
talno i obavlja ju neki
ureaj. Periodika provjera obavlja se u pravilnim vremenskim razmacima, a moe ju oba
vljati ureaj ili
ovjek.
Primjena dijagnostike na automobilskom sustavu
Osnovni princip auto dijagnostike zasniva se na tome, da svaki modul u automobil
u (motor, abs,
climatronic itd..) ima memoriju u koju se zapisuju (memoriraju) sve pogreke ili k
varovi koji su nastali
tijekom vonje. Uz pomo dijagnostikog programa mogue je oitati podatke iz memorije i k
var je
vrlo lako pronai, a da se ne ide u detaljniju demontau ili rastavljanje motora.
Princip rada ovakvih sustava moe se usporediti s ovjekom. Svaki sustav ima ulazne
ili osjetilne
podatke (to bi kod ovjeka bila njegova osjetila .) Oni se oienjem u obliku analogni
h elektrinih signala
vode do raunala (kod ovjeka je to mozak) koji obrauje te podatke te donosi zakljuak
koji se opet
preko oienja alje u obliku reguliranih elektrinih impulsa do izvrnih organa (kod ovje
a su to npr.
radnje nainjene rukom, nogom, govor i dr.). Oni obavljaju djelatnost za koju su v
e namijenjeni.
Za auto dijagnostiku na nekom sustavu potrebno je prijenosno raunalo koje se pove
zuje na sustav na
kojem je primijeen kvar. Kodove pogreaka raunalo nekog sustava zapisuje u svoju mem
oriju kada
primijeti neku neloginost u radu . Kod se sastoji od slovne oznake i broja te vrl
o kratkog i saetog opisa .
On upuuje korisnika (primjerice - automehaniara) na pogreku u tono odreenom dijelu su
stava, ali to
ne znai da pokazuje koji rezervni dio treba zamijeni ili gdje je pogreka u oienju.
Korisnik zapoinje s dijagnozom i trai pogreku na onom dijelu sustava, za koji mu je
kod oitao pogreku, Koristei tehnike informacije ( koje se odnose na tono odreeni sus
av i model automobila ),
korisnik poinje s nizom mjerenja (obino su to mjerenja napona i otpora na pojedino
m strujnom krugu) i
usporeivanjem s podacima iz tehnikih informacija, dolazi do rjeenja i utvrivanja mje
sta kvara na
sustavu.
Postupak dijagnoze moe se usporediti s izgledom drveta. Poetna mjesto dijagnoze je
"deblo" drveta,
nakon prvog mjerenja i usporedbe podataka sa tehnikim informacijama kree dijagnoza
jednom od vie
moguih "grana" stabla. Sljedeim mjerenjem i usporeivanjem podataka s tehnikim inform
acijama
dijagnoza kvara se suava na jednu od manjih "granica" te konanim mjerenjem dolazi s
e do "lista" tj..
konanog rjeenja koje ukazuje, gdje je kvar u sustavu.
Dijagnoza kvara na sustavu automobila koritenjem prijenosnog raunala nije tako brz
i lagan posao kao
to vlasnici vozila obino smatraju. To moe ponekad bit dugotrajan i kompliciran posa
o. Ako je serviser
ve imao iskustva sa slinim kvarom tada e ga jednostavnije pronai i otkloniti, preskau
kompletan
postupak dijagnoze (primjerice, im vidi odreeni kod pogreke u sustavu, na tono odreen
om modelu
automobila , na temelju ranijeg iskustva, moi e lake izvriti popravak).
Osim oitavanja memorije greaka, dijagnostiki programi mogu prikazivati sve fizike ve
liine tijekom
rada motora ili vonje kao to su broj okretaja, temperatura motora, pritisak ulja,
volumen usisnog zraka,
tlak turbine, trenutna potronja goriva, fazni pomak itd.. Osim praenja stanja, dij
agnostiki programi
mogu raditi i razne adaptacije kao to su namjetanje ler gasa, resetiranje servisnih
intervala,
ukljuivanje i iskljuivanje odreenih komponenti, fleiranje instrument ploe ili motorn
kompjutera,
kodiranje novih kljueva itd.
Osim na motoru i ABS-u, kod dananjih automobila, dijagnostikom je mogue pristupiti
automatskom
mjenjau, klimi, zranim jastucima, centralnoj bravi, navigacijskom sustavu, sustavu
za nadzor
unutranjosti vozila, sustavu protiv proklizavanja, sustav protiv krae, xenon susta
vu, instrument ploi,
elektrinim ureajima ... Postupak autodijagnostike prikazan je na slici dolje.
Bez dijagnostikih ureaja i programa gotovo je nemogue baviti se odravanjima i poprav
cima
automobila.
SENZORI
Memorija
GLAVNO
RAUNALO
AUTOMOBILA
Dijagnostiki
Softver
Tester
RAUNALO
IZVRITELJA
Informacije
Postupak autodijagnostike
110
Neki noviji automobili imaju u sebi i desetak kompjutera koji reguliraju i prate
rad pojedinih ureaja i
sustava. Kada doe do kvara, neophodno je proitati i pronai kvar i zatim ponititi grek
e koje su ostale
spremljene u memoriji elektronskog ureaja automobila, a to se ne moe bez adekvatno
g auto
dijagnostikog instrumenta.
Da bi sustav funkcionirao, uz dijagnostiki softver potrebno je i raunalo. Najprakt
inije je za ovu svrhu
koristiti prijenosno raunalo, ali nije nuno, moe se koristiti i stolno raunalo na ud
aljenost od deset
metara.
Na raunala treba instalirati program za dijagnostiku kompatibilnost s dijagnostikim
softverom.
Dijagnostiki softver je modul koji omoguava spajanje raunala i automobila koji posj
eduje OBD II
(SAE J1962) dijagnostiki konektor i komunicira po odreenom protokolu. Uz instalira
n dijagnostiki
program (Multi-Diag, VAG-COM ili slino) raunalo postaje sofisticirani ureaj za dija
gnostiku koji ima
sve funkcije kao namjenski napravljen ureaj.
Senzori u automobilskom sustavu
Senzor ili osjetnik (pretvornik) je ureaj koji mjeri fizikalnu veliinu (npr. tempe
ratura, vlanost zraka,
tlak, broj okretaja motora) i pretvara ju u signal pogodan za daljnju obradu (na
jee u elektrini signal).
Neki od najvanijih senzora u motorima su:
senzor radilice motora TDC senzor (Top dead center sensor)
senzor bregaste osovine CMP senzor
senzor protoka zraka MAF senzor
senzor tlaka zraka MAP senzor
senzor temperature zraka IAT senzor
senzor vibracija unutar motora KNOCK senzor
senzor kisika Lambda sonda
senzor temperature rashladne tekuine - CTS senzor
senzor pozicije leptira gasa TPS senzor (Throttle Position Sensor)
Aktuatori u automobilskom sustavu
Pored senzora, na motoru postoje i tzv. aktuatori. Za razliku od senzora motora,
koji alju informaciju u
ECU, aktuatori dobivaju naredbe iz ECU-a. To su izvrni ureaji koji izravno djeluju
na proces rada, a
javljaju se najee u obliku ventila, razvodnika, motora i sl. Pretvaraju elektrine il
i fluidne ulaze u
mehanike izlaze, kao to su pozicija, sila, kut ili moment.
Programski alati za dijagnostiku
Actia Multi-Diag jedan je od softvera za provedbu dijagnostike na suvremenim aut
omobilima. Nakon
spajanja automobila s testerom i raunalom, moe se pokrenuti program. Pomou njega se
moe vriti
dijagnostika na vie od 45 marki vozila.
Nakon odabira proizvoaa automobila, dijagnostika se moe napraviti za razliite module
automobila
(ovisno o modelu), kao to su: odravanje, klima ureaj, katalizator i sustav ispuha,
kotai i ovjes,
karoserija i prednje staklo, motor, konice, oprema, ekspert mod.
Pitanja
1. Objasnite pojam dijagnostike u odravanju.
2. Koji je osnovni princip autodijagnostike?
3. to su senzori?
4. Koji su najvaniji senzori u motorima?
5. to su aktuatori?
Kljuni pojmovi
dijagnostika
senzor
aktuatori
Treba ustvrditi stanje sustava ili dijela sustava bez njegovog demontiranja, a
poeljno je i bez zaustavljanja.
Senzor ili osjetnik je ureaj koji mjeri fizikalnu veliinu i pretvara ju u signal
pogodan za daljnju obradu.
Aktuatori dobivaju naredbe iz izvrnih ureaja koji izravno djeluju na proces
rada.
L43: Kontrola i popravak razvodnog mehanizma i sustava za
dovod goriva
Oznaka lekcije:L43
Razvodni mehanizam
Razvodni mehanizam treba omoguiti izmjenu radne tvari u cilindru motora na kraju
svakog radnog
procesa. Ta se izmjena, odnosno razvod radne tvari, kod 4T-motora vri iskljuivo po
mou ventila,
bregastog vratila i elemenata za prijenos pomaka s brijega na ventil. Usisni ven
til treba za vrijeme usisa
propustiti to veu koliinu svjee radne tvari ucilindar, dok ispuni ventil treba tijeko
m ispuha omoguiti
to potpunije istjecanje ispunih plinova iz cilindra.
Zahtjevi na razvodni mehanizam su vei kod Ottovih motora, jer oni postiu znatno vee
brzine vrtnje,
nego Dieselovi motori.Kod Ottovih motora konstrukcija razvodnog mehanizma usko j
e povezana s
oblikom prostora izgaranja, o kojem ovise najmanji potreban oktanski broj goriva
i emisija tetnih tvari u
ispunim plinovima.
Glavne konstrukcijske prepoznatljivosti razvodnog mehanizma su smjetaj ventila i
njihov broj po
cilindru te smjetaj bregastoga vratila. Slika dolje prikazuje osnovne elemente ra
zvodnog mehanizma.
1 - bregasto vratilo,
2 - osnovni krug,
3 - brijeg,
4 - podiza,
5 - ipka podizaa,
6 - klackalica,
7 - dra opruge,
8 - osigura,
9 - vanjska opruga,
10 - unutarnja opruga,
11 - vodilica ventila,
12 - tijelo ventila,
13 - glava ventila,
14 - sjedite ventila,
15 - uloak sjedita ventila - osnovni krug,
3 - brijeg,
Osnovni elementi razvodnog mehanizma
112
Razvodni mehanizam ima sljedee glavne elemente:
zupanik ili lananika s lancem za pogon bregastog vratila,
bregasto vratilo,
podizae i ipke podizaa ventila,
klackalica
ventili s oprugama
Neki od aspekata odravanja razvodnog mehanizma
a) Sinkronizacija zupanika
Pogon bregastog vratila se realizira zupanicima, kad se ono nalazi blizu koljenas
tog vratila. U tom je
sluaju pogonski zupanik uvren na koljenastom vratilu, a gonjeni na bregastom. Kako se
kod
etverotaktnih motora ventil za svaka etiri takta po jednom otvaraju, tj. za svaka
dva obrtaja koljenastog
vratila, bregasto se vratilo obre dva puta manjim brojem obrtaja. Zbog toga zupani
k na bregastom
vratilu ima dva puta vei broj zubaca od zupanika na koljenastom vratilu. Da bi se
ventili otvarali tono
kad treba, mora se uskladiti (sinkronizacija) obrtanje bregastog, s obrtanjem ko
ljenastog vratila. Za to
slue oznake na zupanicima (slika dolje).
Oznake na zupanicima razvoda
b) Sinkronizacija lananika
U sluaju da je bregasto udaljeno od koljenastog vratila, za pogon se koriste lanan
ici i lanac ili
nazubljeni remen s remenicama. Lananik na bregastom vratilu ima dva puta vei broj
zubaca od onog na
koljenastom . Kada koljenasto vratilo nije suvie udaljeno , onda se sinkronizacij
a njihovih obrtaja
obavlja na taj nain, to se podesi da oznake na lananicima budu jedna prema drugoj,
odnosno na pravcu
koji prolazi kroz ose vratila 8 slika dolje).
Oznake na lananicima razvoda
c) Sinkronizacija kad se lanac koristi i za pogon drugih elemenata
Ponekad se na motorima auta isti lanac koristi za pogon razvodnika paljenja i pu
mpe za ulje, pa se za tu
svrhu umee jo jedan lananik ( slika dolje ). Osim toga, kod veih rastojanja vratila,
tj. vee duine
lanca, postavlja se zateza i usporiva lanca. Sinkronizacija obrtaja se najee izvodi n
a taj nain, to se
oznake na lananicima postave prema oznakama na bloku motora, odnosno glavi motora
.
Razvod lancem i lananicima
d) Kontrola zategnutosti zatezaa lanca
Tijekom rada motora, zbog trenja dolazi do troenja lananika i lanaca tj. do njegov
og produenja. Zbog
toga je veoma vano da zateza lanca uvijek korektno obavlja svoju funkciju. Kod nek
ih vozila
proizvoai propisuju povremenu kontrolu i korekciju zategnutosti. Tijekom vremena,
produenja lanca
su tolika, da ih zateza ne moe kompezirati pa je potrebno zamijeniti lanac.
e) Podeavanje zazora u sustavu razvoda
Podeavanje zazora u sustavu koji prenosi gibanje od bregova bregastog vratila do
ventila (kako se to
popularno, ali pogreno kae podeavanje zazora ventila) provodi se, povremeno, prema up
utama
proizvoaa.
Nain podeavanja zazora zavisi od konstrukcije razvodnog mehanizma. Ako je bregasto
vratilo u bloku
motora, onda se kontrola zazora obavlja (pomou lisnatog mjerila) na mjestu ( slik
a dolje ).
Podeavanje zazora ventila u sluaju bregastog vratila u bloku.
114
SUSTAV ZA DOVOD GORIVA
Da bi benzinski motor uope radio i davao energiju, u njegov se radni prostor dovo
di radna tvar
(mjeavina goriva i zraka). Pripremu radne tvari osigurava poseban ureaj ili tzv. s
ustav za napajanje. Od
devedesetih godina, vie se ne sreu automobili s ugraenim rasplinjaem, ve samo sa dire
ktnim
ubrizgavanjem, poznatijim kao Fuel-injection. Na slici dolje prikazan je Multi-p
ort Fuel injection sistem,
koji je najzastupljeniji na dananjim automobilima. Multi-port znai da je za svaki
cilindar ugraen po
jedan injektor. Kod sportskih automobila moe se naii i na dva injektora po svakom
cilindru.
Multi-port Fuel injection sistem
Princip rada direktnog ubrizgavanja goriva vrlo je jednostavan. Iz spremnika voz
ila pumpa tlai gorivo
preko distribucijske cijevi do injektora. Injektori, koji rade na principu solen
oida (elektromagneta),
otvaraju se na odreeno vrijeme, kada se zatvori strujni krug. Elektromagnet otvar
a dizu (sapnicu)
injektora i dolazi do ubrizgavanja goriva. Vrijeme i trajanje ubrizgavanja odreuj
e ECU na temelju
podataka prikupljenih od senzora motora. Na kraju distribucijske cijevi ugraen je
ventil za kontrolu
pritiska goriva u sustavu. U sluaju vieg pritiska, ventil proputa viak goriva natrag
u spremnik vozila.
Razmjetaj komponenata direktnog ubrizgavanja
Na slici gore vidi se tipian razmjetaj komponenata direktnog ubrizgavanja. U ovom
sluaju, pumpa
goriva smjetena je u spremniku goriva. No, to nije pravilo. Pumpa moe biti smjetan
uz spremnik, ispod
vozila. Distribucijska cijev i injektori obino su jedna cjelina i smjeteni su na u
sisnoj grani motora.
Odravanje sustava za dovod goriva
a) Aktivnosti odravanja na spremniku goriva
Najei kvarovi na spremniku su:
curenje goriva,
zaepljenje oduke,
kvar na otporniku pokazivaa koliine goriva,
nakupljanje neistoe i vode u spremniku.
Ako spremniku vlai s vanjske strane, znai da je probuen (mehaniki ili korozija) i po
trebno ga je
zakrpati. U takvim situacijama spremnik se skida s vozila, ostatak goriva se izl
ijeva i jedno vrijeme se
spremnik ostavlja otvorenim, kako bi gorivo iscurilo,ali njegove pare. Tek posli
je se pristupa krpanju
(lemljenje) spremnika.
Zaepljenjem oduke dolazi do smetnji u dopremanju goriva. U sluaju zaepljenja treba p
ristupiti
odepljenju, vodei rauna da se ne oteti (najee se koristi zrak pod tlakom).
U sluaju da otkae pokaziva koliine goriva, prvo se provjerava, da li na kabelu koji
dolazi do
spremnika ima napona ? (pri tom kontakt klju mora biti ukljuen). Ukoliko ga ima, o
nda se vadi dava iz
spremnika i provjerava, je li klizni otpornik u prekidu? Ukoliko je to u pitanju
- kompletan dava
potrebno je zamijeniti novim.
Ukoliko se u spremniku nakupi vea koliina vode, u zimskim uvjetima moe doi do njenog
smrzavanja
u spremniku i cijevima, to e ometati ili u cijelosti onemoguiti rad motora. Preporu
ka je vozilo parkirati
u zatvoren i topli prostor i pristupiti isputanju kompletne koliine goriva s vodom
, a nakon togo natoiti
gorivo u spremnik.
b) Aktivnosti odravanja na pumpi za gorivo
Odravanje pumpe za gorivo je jednostavno. Aktivnosti odravanja svode se na:
ienje sita proistaa
zamjenu membrane pumpe
provjeru ispravnosti pumpe
Po potrebi se iste sita mehanikog proistaa koji se nalazi izmeu poklopca i gornjeg di
jela kuita
pumpe.
Do smetnji u radu pumpe moe doi zbog slabog brtvljenja membrane (destrukcija). U t
akvom sluaju
treba zamijeniti membranu i pritegnuti vijke izmeu gornjeg i donjeg dijela pumpe.
Kod provjere ispravnosti pumpe dovoljno je odvojiti crijevo za dovod goriva od p
umpe do rasplinjaa.
Nakon toga se pokrene motor. Ukoliko gorivo potee, pumpa funkcionira. Meutim, to n
e znai da ona
funkcionira ispravno, odnosno da daje dovoljan protok goriva s potrebnim pritisk
om.
Za provjeru potpune ispravnosti pumpe treba je skinuti s motora. Na njenu usisnu
granu postavlja se
vertikalna cijev duine oko 800 mm, iji se donji kraj uroni u posudu s gorivom. Runo
se aktivira
dvokraka poluga, pa ako gorivo ne potee i poslije 12 do 13 punih hodova (gore-dol
je), to znai da pumpa
ne funkcionira ispravno. U tom sluaju potrebno je provesti demontau i pronalazak u
zroka.
116
c) Aktivnosti odravanja na proistau zraka
Zrak koji motor usisava sadri i dio praine koja, ako dospije u motor, pomijeana s u
ljem, predstavlja
abrazivno mazivo koje poveava habanje pokretnih elemenata motora. Zbog toga se zr
ak, prije ulaska u
motor, mora proistiti. Tu funkciju obavlja proista zraka, koji pored toga priguuje i
buku koja se javlja
zbog strujanja zraka kroz usisnu granu.
Aktivnosti odravanja proistaa zraka svode se na:
ienje filtra
zamjenu filtra proistaa
d) Aktivnosti odravanja na injektoru i distribucijskoj cijevi
Kontrola i ienje benzinskih injektora provodi se u ovlatenim servisnim radionicama p
rema
tehnolokim postupcima, alatima i napravama koje propisuje proizvoa.ienje i kontrola s
vrlo vani
kako bi smjesa goriva bila kvalitetno ubrizgana u cilindar. Samim time i kvalite
ta sagorijevanja i
apsolutno smanjenje potronje goriva. Ureaj za servis benzinskih injektora svih vrs
ta benzinskih motora
prikazan je na slici dolje.
Ureaj za ienje i ispitivanje injektora
Kvar na injektorima motora oituje se detonacijama, trenjom motora u praznom hodu,
smanjenom
snagom motora, guenjem kod dodavanja gasa, crni dim i sl.. Injektori se iste u ult
razvunoj kadi u svim
reimima rada koristei specijalne tekuine namijenjene za tu svrhu. Nakon ienja, injekt
ri se testiraju
u menzurama gdje se mjeri koliina ubrizgavanja goriva.
Pitanja
1. to treba omoguiti razvodni mehanizam?
2. Koji su glavni elementi razvodnog mehanizma?
3. Objasnite princip rada direktnog ubrizgavanja?
4. Koji su najei kvarovi na spremniku goriva?
5. Nabrojite aktivnosti vezane za odravanje pumpe za gorivo.
Korisni linkovi
Link: www.youtube.com/watch?v=o0dkCRG_lnw
Kljuni pojmovi u
razvodni
mehanizam
Treba omoguitiizmjenu radne tvari u cilindrumotora na kraju svakog radnog
procesa.
L44: Kontrola i popravak sustava za podmazivanje,hlaenje i
kontrola ispunog sustava
Oznaka lekcije:L44
Sustav za podmazivanje
Sustav za podmazivanje osigurava prisutnost maziva izmeu tarnih povrina na motoru.
Namjena je
smanjiti trenja i troenja na motoru,a za podmazivenje se uglavnom koriste motorna
ulja. Postoji nekoliko
vrsta sustava za podmazivanje.Kod svih , ulje se do mjesta koja treba podmazivat
i dovodi pod tlakom i
zapljuskivanjem (ili samo pod tlakom).
Kao u svakom cirkulacijskom sustavu, tako i u sustavu za podmazivanje, postoji p
umpa koja usisava ulje
iz korita ili kartera motora te ga tlai u sustav. Prije ulaska u sustav podmaziva
nja, ulje se filtrira. Sito
slui za spjreavanje ulaska veih neistoa u samu pumpu. Filtar ima zadatak sprjeavanja
najsitnijih
estica u sustavu, postavlja se u liniju cjevovoda, poslije uljne pumpe. Kroz kana
le u bloku motora ulje
dolazi do svakog glavnog leaja radilice, bregaste osovine, lanca motora i glave t
e se slijeva natrag u
korito.
S aspekta kontrole i odravanja, vano je spomenuti mjera razine ulja u koritu motora
koji ulazi u korito
direktno ili kroz blok motora. Na njemu se nalaze oznake za minimalnu (min) i ma
ksimalnu (max) razinu
ulja. Pored mjeraa, vanu ulogu ima vijak s magnetom na donjoj strani korita ije je
zadatak skupljanje
metalnih opiljka i isputanje ulja iz sustava za podmazivanje.
Vane napomene kod kontrole i odravanja sustava za podmazivanje:
koristiti ulje prema preporukama proizvoaa automobila.
razina ulja u koritu treba biti u granicama izmeu min i max na mjerau. (Preporuka
je da se
provjera obavlja prije pokretanja motora ili 10 do 15 minuta nakon zaustavljanja
rada motora.)
kontrolu razine ulja treba provoditi periodino. Ako se utvrdi poveanje , onda je t
o znak da se
gorivo slijeva iz cilindara i da se mijea s uljem.(Preporuka je provjeriti isprav
nost rada
rasplinjaa, kao i istroenost klipnih prstena cilindara.)
ako se pri kontroli utvrdi manja koliina ulja, odnosno da se ulje troi, potrebno j
e provesti
dodatne provjere.(Uzroci poveane potronje ulja su curenje ili sagorijevanje s gori
vom.)
zamjena ulja mora se obavljati u predvienim eksploatacijskim resursima prema prep
orukama
proizvoaa jer ulje vremenom gubi svoja svojstva. (Preporuka je da se ulje mijenja
kad je motor
zagrijan.)
prema uputama proizvoaa potrebno je periodino mijenjati i filtar za ulje. (Preporuk
a je da se
zamjena filtara vri pri svakoj promjeni ulja i to uz pomou specijalnog alata.)
Sustav za podmazivanje motora automobila
118
Sustav za hlaenje
Vjerojatno nije velika mudrost rei da je bilo koji stroj potrebno dovesti na radn
u temperaturu te ga na
njoj i odravat,da bi pravilno radio.. Uostalom, i ljudi funkcioniriraju najbolje
na 36,6C radne
temperature,a za njezino odravanje pobrine se sam organizam.. Jednako tako i moto
r automobila
zahtjeva odreene uvjete kako bi mogao dobro raditi.
Naime, pogonski stroj automobila (bilo da se radi o benzinskom ili dieselskom mo
toru) ustvari je termiki
motor, dakle onaj koji toplinsku energiju pretvara u mehaniki rad. No, ak niti naj
napredniji motori s
unutarnjim izgaranjem koje danas poznajemo, nisu odve uinkoviti kada je u pitanju
njihova
iskoristivost to je temeljni razlog potrebe za sustavom hlaenja. Konkretno, benzin
ski motori danas
imaju iskoristivost od tek 25 do 30%. To znai da se ak 70 do 75% energije pohranje
ne u gorivu
(benzinu) pretvara u (suvinu) toplinu, a ne koristan rad. Nadalje, oko polovine t
ako nastale topline
naputa motor kroz sustav ispuha, a polovinu preuzima sustav za hlaenja motora. Spo
menimo i to da
dieselski motori imaju veu iskoristivost od benzinskih te tako moderni Common Rai
l pogonski strojevi
imaju iskoristivost od oko 40%.
Sustavi za hlaenje mogu biti izvedeni pomou tekuine ili zraka. U oba sluaja, toplina
iz motora
predaje se okolnom zraku. U sluaju hlaenja tekuinom, toplina se od motora najprije
predaje tekuini
kao posredniku, a zatim se iz tekuine predaje okolnom zraku. U sluaju zranog hlaenja
, toplina se od
motora predaje neposredno okolnom zraku.
Vani elementi sustava za hlaenje tekuinom su: pumpa za tekuinu, ventilator, termosta
t i hladnjak.
Vane napomene kod kontrole i odravanja sustava za hlaenje tekuinom:
tekuina za hlaenje, koja se koristi u rashladnim sustavima, mora imati svojstva pr
otiv
zamrzavanja do odreenih temperatura.
razinu tekuine za hlaenje potrebno je kontrolirati preko ekspanzivne posude.
za pogon pumpe koristi se klinasti remen pa je nuna povremena kontrola njegove za
tegnutosti.
kontrola crijeva za tekuinu i spojeva nuna je ukoliko se utvrdi gubitak tekuine za
hlaenje.
esto nastaje kvar na termostatu. U sluaju pregrijavanja motora potrebno ga je prov
jeriti i,
prema potrebi, zamijeniti.
vrlo est uzrok pregrijavanja motora je zaprljanost hladnjaka zbog taloenje kamenca
u
unutranjosti.Tada se pristupa ienju hladnjaka. Pri manjim oteenjima (udarci, proboji,
pucanje i sl.) hladnjak se moe popraviti tvrdim lemljenjem.
Sustav za hlaenje motora automobila
Ispuni sustav
Ispuni sustav odvodi ispune plinove iz glave motora do kolektora, a zatim, preko j
edne cijevi odlaze u
zrak. Ispuni sustav automobila sloeniji je nego to bi se reklo na prvi pogled. Uvri
jeeno je miljenje,
kako se ovdje radi o cijevima i malo savijenog lima napunjenog staklenom vunom.
Veoma je vano
stvoriti kvalitetan ispuh jer to omoguava maksimalni protok plinova, a istovremen
o priguuje buku
motora.
Osnovni elementi ispunog sustava su (slika dolje):
kolektor
prikljuak na kolektor motora
katalizator
srednji protoni lonac
zadnji priguni lonac
Ispuni sustav automobila
Kod klasinog automobila, etiri izlazne cijevi etverocilindrinog motora spojene su na
jednu cijev. Pri
tom dolazi do sudaranja ispunih plinova i oteanog izlaza. Zato se kod jaih motora p
rakticiraju izvodi
iz ispunih kanala koji se prvo spajaju u jednu cijev s dva cilindra, a tek onda d
vije cijevi u jednu to su
cijevi dalje od motora , to je bolji protok plinova.
Noviji automobili koriste katalizator koji je pozicioniran odmah nakon kolektora
.Uloga katalizatora je da
reducira emisiju tetnih plinova iz benzinskih i dizel-motora. Kao produkt izgaran
ja smjese, stvaraju se
opasni i tetni plinovi: ugljini monoksid, HC ugljikovodik i NO i NO2 duikov monoksi
d i dioksid,
zajedno nazvani NOx. Ovo su tri najopasnija i najtetnija plina koji podlijeu zakon
skim regulativama o
emisiji tetnih plinova iz automobila, a katalizator se ugrauje radi njihove redukc
ije.
Vane napomene kod kontrole i odravanja ispunog sustava
Priguni lonci i cijevi u ispunom sustavu izloeni su izrazito tekim uvjetima eksploat
acije i termikim
optereenjima. Povremeno zapljuskivanje toplih cijevi i lonaca hladnom vodom s ces
te izaziva tzv.
termike okove. S druge strane, zbog kondenzacije vode iz ispunih plinova unutar sus
tava, njegovi
elementi su izloeni intenzivnoj koroziji. Zbog toga na elementima ispunih sustava
dolazi do veih
oteenja koja se jednostavno detektiraju - jaa buka.
Najefikasniji nain popravka je zamjena dotrajalih elemenata- novim.
120
Pitanja
1. Koja je uloga sustava za podmazivanje?
2. Koje se ulje koristi za podmazivanje motora i kada se mijenja?
3. Koja je uloga pumpe za ulje?
4. Koji je zadatak sustava za hlaenje motora?
5. Navedite vrste sustava za hlaenje?
6. Koja se tekuina koristi za hlaenje motora?
7. Koja je uloga termostata u sustavu za hlaenje?
8. Koji je zadatak ispunog sustava?
9. Zato se u ispuni sustav ugrauje katalizator i ispuni lonci?
Korisni linkovi
Link: https://www.pfst.hr/uploads/SUSTAVI%20ODRAVANJA.pdf
Kljuni pojmovi
sustav za
podmazivanje
sustav za hlaenje
ispuni sustav
Osigurava prisutnost maziva izmeu tarnih povrina na motoru.
Moe biti izveden pomou tekuine ili zraka. U oba sluaja toplina iz motora
predaje se okolnom zraku.
Odvodi ispune plinove iz glave motora gdje plinovi prvo dolaze do
kolektora, a zatim , najee preko jedne cijevi- odlaze u zrak.
L45: Goriva za motorna vozila
Oznaka lekcije:L45
Goriva
Za pogon motornih vozila najvie se koriste tekua i plinovita goriva.
Izgaranjem goriva u motoru, kemijska energija koju gorivo posjeduje pretvara se
u mehaniku,koja slui
za pogon vozila.Oktanska vrijednost goriva najvanija je za njegov pravilan rad i
najbolje performanse .
Vano je naglasiti da oktanksa vrijednost goriva nema veze sa snagom goriva, ve je
vezana uz
otpornost goriva na samozapaljenje prilikom komprimiranja.Ta pojava poznatija je
kao detonacija u
cilindru motora.
Po oktanskoj vrijednosti goriva mogue je odrediti stupanj kompresije motora. Drug
im rijeima,
znajui oktansku vrijednost goriva, mogue je znati , koliko ga se moe komprimirati,
prije nego doe do
samozapaljenja. Vano je istaknuti da se stupanj kompresije motora u zadnjih 50 go
dina mijenjao s
poveanjem oktanske vrijednosti goriva. U poetku je bio, primjerice, obini benzin 91
(regular). Zatim
se pojavio benzin 95 (Super 95) pa Super 98. Porastom oktanske vrijednosti goriv
a, na motorima se
poveavao stupanj kompresije sa 8:1 do 9,5:1 pa ak gotovo i do 12:1 .
Tekua goriva za motore
Za rad motora koriste se tekua:
goriva za otto
goriva za diesel motore.
Goriva za otto motore s unutarnjim izgaranjem (motorni benzin) koriste se u komb
inaciji sa zrakom i to u
odreenom omjeru. Zbog toga benzin treba brzo i lako isparavati te se i lako zapal
iti pri startanju motora.
Smjesa benzina i zraka treba to bre i to potpunije sagorjeti u motoru, kako bi se i
zgaranje odvijalo bez
detonacija te da u produktima izgaranje bude to manje tetnih plinova.
Za ocjenu otpornosti benzina prema detonacijama, koristi se, tzv. oktanski broj.
Ugljikovodik (kao
sastavni dio benzina), koji se naziva izooktan, ima veoma veliku otpornost na de
tonaciju, pa je njegov
oktanski broj 100, a ugljikovodik heptan ima veoma malu otpornost na detonaciju,
pa mu je oktanski
broj nula. Mijeanjem ova dva ugljika mogu se dobiti oktanski brojevi od 0 do 100.
Postotni sadraj
izooktana u smjesi predstavlja oktanski broj smjese. Primjerice, ako benzin izga
ra bez detonacija kao i
smjesa od 98% izooktana i 2% heptana, onda je oktanski broj tog benzina - 98.
Kod diesel motora gorivo se obvezno ubrizgava u cilindre u kojima se ve nalazi sa
bijen i zagrijan zrak, a
paljenje se vri samozapaljenjem.
Diesel goriva imaju nekoliko vanih karakteristika: isparljivost, viskoznost i zap
aljivost. Kao i kod
benzina, i ovim gorivima se dodaju razliiti aditivi, kako bi poboljali njihove kar
akteristike.
Aditivi se dodaju radi poboljanja kvalitete goriva
Kvaliteta diesel goriva tj. njegova zapaljivost , prikazuje se pomou cetanskog br
oja. On se odreuje na
specijalnom diesel motoru usporedbom ispitivanog goriva (kojem treba odrediti ce
tanski broj) i smjese
dva ugljikovodika: cetana i alfa-metilnaftalina. Cetanski broj goriva je brojano
jednak postotnom ueu
cetana u smjesi s alfa-metilnaftalinom koja ima istu zapaljivost, u istim uvjeti
ma ispitivanja. Cetanski broj
poeljno je da bude to vei.
Vano je uoiti oznaku prilikom toenja goriva u vozilo
Plinska goriva za motore
Danas se sve vie koriste plinska goriva, jer ona imaju niz prednosti u odnosu na
tekua . Dodatkom
posebnih ureaja na vozilo, mogu se koristiti u kombinaciji s tekuim gorivom.Ta se
goriva prodaju pod
nazivom Butan. Sastavni dijelovi ovakvih goriva su butan, izobutan, propan i propi
len. Izuzetno su
otporni na detonacije motora (oktanski broj im je od 96 do 112) pa su veoma pogo
dni kao goriva za otto
motore.
122
Pitanja
1. to je oktanska vrijednost goriva?
2. Objasnite pojam stupanj kompresije motora?
3. Objasnite oktanski broj?
4. Objasnite cetanski broj?
Kljuni pojmovi
oktanksa vrijednost goriva
stupanj kompresije motora
detonacija u motoru
oktanski broj
cetanski broj
plinska goriva za motore
Vezana je uz otpornost goriva na samozapaljenje prilikom
komprimiranja.
Daje informaciju,moe li se gorivo komprimirati, prije nego to
doe do samozapaljenja.
Otpornost goriva na samozapaljenje prilikom komprimiranja.
Koristi se za ocjenu otpornosti benzina prema detonacijama.
Cetanski broj goriva je brojano jednak postotnom ueu cetana u
smjesi s alfa-metilnaftalinom koja ima istu zapaljivost u istim
uvjetima ispitivanja.
Izuzetno su otporni na detonacije motora (oktanski broj im je od 96
do 112), pa su veoma pogodni kao goriva za otto motore
L46: Projektiranje i konstruiranje proizvoda
Oznaka lekcije:L46
Pojam i definicije
Projektiranje i konstruiranje proizvoda podrazumijeva
stvaralaki rad strunjaka s namjenom
odreivanja oblika i dimenzija proizvoda.
Projektiranje ima za cilj izradu idejnog projekta proizvoda kao cjeline. Sadri od
reivanje glavnih
karakteristika proizvoda, izbor glavnih sastavnih dijelova, njihove osnovne kara
kteristike i funkcije te
raspored i meusobne ovisnosti. Projektiranje se odnosi na odreivanje i utvrivanje p
oetnih zahtjeva,
potrebnih za konstrukcijsku razradu budueg proizvoda.
Konstruiranje ima za cilj odreivanje i utvrivanje oblika i dimenzija pojedinih dij
elova proizvoda na
osnovi zahtjeva, odreenih u fazi projektiranja.
Suvremen nain konstruiranja proizvoda
Odreivanje oblika i dimenzija
Oblici i dimenzije proizvoda i proizvodnih dijelova moraju zadovoljiti brojne za
htjeve. Najvaniji su:
zahtjevi funkcionalnosti i namjene
zahtjevi radne sposobnosti
zahtjevi proizvodnosti
zahtjevi ekonominosti.
Pored njih,treba zadovoljiti i sljedee zahtjeve :
zahtjevi okolia
zahtjevi energetske uinkovitosti
zahtjevi za odravanje
Svi navedeni zahtjevi meusobno su ovisni, esto u suprotnosti, tako da ih veoma teko
uskladiti i
ispuniti. Zadaa konstruktora je,u skladu sa mogunostima,pronai najbolje rjeenje.
Zahtjev funkcionalnosti - kao osnovni zahtjev, odreuju oblike i dimenzije mnogih
dijelova proizvoda i
specifian je za svaki proizvod i za svaki njegov dio. Dijelovi proizvoda moraju i
mati takove dimenzije,
da su sposobni obavljati svoju funkciju- pravilno i sigurno.
Zahtjevi ekonominosti su iznimno vani, jer konkurencija nalae to jeftiniju izradu i
eksploataciju
svakog stroja. Sve to poveava trokove proizvodnje, mora biti opravdano poboljanim sv
ojstvima,
duim vijekom trajanja, veim stupnjem pouzdanosti, itd.
Izbor materijala
Izbor odgovarajuih materijala za izradu dijelova proizvoda vana je i odgovorna zad
aa konstruktora.
Usko je povezana s funkcionalnou i radnom sposobnou proizvoda. Izbor materijala je o
visan o
svojstvima materijala, otpornosti na habanje i koroziju, svojstvima trenja ... t
e u velikoj mjeri utjee na
postupak i ekonominost izrade.
Izbor odgovarajueg materijala ,sukladno konstrukcijskom obliku proizvoda, esto je
vezan za broj
proizvoda, koje je potrebno izraditi. Pri pojedinanoj proizvodnji, zahtjevi proiz
vodnje i ekonominost su
manje otri, pa se prednost daje pouzdanosti i funkcionalnosti samog proizvoda. Pr
i velikoserijskoj
proizvodnji, svi zahtjevi moraju biti struno razmatrani i optimalno rijeeni.
Pitanja
1. to se podrazumijeva pod pojmom projektiranje i konstruiranje proizvoda?
2. to je projektiranje?
3. to je konstruiranje ?
4. Koji su najvaniji zahtjevi za odreivanje oblika i dimenzija proizvoda i proizvo
dnih dijelova?
Kljuni pojmovi
projektiranje i
konstruiranje proizvoda
projektiranje
konstruiranje
Stvaralaki rad strunjaka s namjenom odreivanja oblika i dimenzija
proizvoda.
Odnosi se na odreivanje i utvrivanje osnovnih poetnih zahtjeva,
potrebnih za konstrukcijsku razradu budueg proizvoda.
Cilj konstruiranja je odreivanje i utvrivanje oblika i dimenzija
pojedinih dijelova proizvoda na osnovi zahtjeva, odreenih u fazi
projektiranja.
124
L47: Statika i dinamika ispitivanja
Oznaka lekcije:L47
Openito o ispitivanjima
iroka primjena materijala u strojogradnji uvjetuje potrebu za poznavanjem njihovi
h svojstava koja se
ispitivanjima mogu numeriki izraziti ili standardizirati. Ovisno o tome, to se eli
ispitivati, odabiru se i
postupci ispitivanja. Openito, postupci ispitivanja dijele se na ispitivanja meto
dom razaranja i bez
razaranja. U skupinu ispitivanja razaranjem ubrajamo postupke za utvrivanje mehan
ikih svojstava
materijala te postupke za utvrivanje njihovih tehnolokih svojstava..
Mehanika svojstva materijala zauzimaju posebno mjesto meu ostalim fizikalnim i kem
ijskim
svojstvima. Na osnovu njih se dimenzioniraju dijelovi strojeva i ureaja.Pomou meha
nikih svojstava
materijala moe se objektivno ocijeniti kvaliteta materijala u prijemnoj i zavrnoj
kontroli proizvoda.
Ovakva mehanika ispitivanja materijala provode se na posebno pripremljenim uzorci
ma (epruvetama) ili
na gotovim proizvodima. U skladu s moguom vrstom optereenja tijekom eksploatacije,
uzorci ili strojni
dijelovi optereuju se na vlak, tlak, savijanje, uvijanje ili smik. Ova optereenja
mogu biti statika i
dinamika. Kod statikih optereenja (ispitivanja), optereenje se tijekom vremena ne mi
jenja ili je
njegov prirast vrlo malen, dok se kod dinamikih ispitivanja intenzitet optereenja
znaajno mijenja
(veliina, smjer).
Nain djelovanja optereenja
Trajanje djelovanja optereenja
Kratkotrajno
Dugotrajno
Vlano ispitivanje
Tlano ispitivanje
Statiki
Savojno ispitivanje
Ispitivanje puzanjem
Uvojno ispitivanje
Smino ispitivanje
Dinamiki
Ispitivanje udarnog rada loma
Ispitivanje umaranjem
Statiko vlano ispitivanje
Ovo ispitivanje izvodi se na epruvetama standardiziranog oblika i dimenzija, ( n
ajee cilindrinog ), sa
zadebljanjima za prihvat. Ispitivanje se vri na univerzalnim ispitivakim ureajima k
idalicama, tako da
se epruveta uvrena u eljusti stroja optereuje vlano. Pri tome je prirast sile malen (
ropisan normom)
pa ispitivanje spada u statiko ispitivanje. Ispitivanje se izvodi do loma epruvet
e, a biljee se generirane
sile te produljenje epruvete. Ova promjena biljei se u dijagramu, a proraunom se d
obiva konani -
dijagram iz kojg oitavaju ili proraunavaju neke od najznaajnijih mehanikih svojs
tava materijala:
granica teenja, vlana vrstoa, konvencionalna granica razvlaenja, modul elastinosti it
.
Ova ispitivanja provode se za sve vrste materijala prema preporuenim standardima,
a obzirom na uvjete
eksploatacije, mogu se vriti i pri razliitim uvjetima (npr. kod razliitih temperatu
ra).
Univerzalni ispitni ureaj kidalica, izvoenje statikog vlanog pokusa
Ispitivanje tvrdoe
Prema definiciji, tvrdoa predstavlja otpornost materijala prema prodiranju nekog
drugog stranog tijela.
Prva metoda za mjerenje tvrdoe razvijena je jo poetkom 20. stoljea (Mohsova skala tv
rdoe), no za
mjerenje tvrdoe danas, razvijen je itav niz metoda ispitivanja. Unato tome to tvrdoa
ne predstavlja
fizikalno definirano mehaniko svojstvo, zbog ega i nije u SI sustavu, mjerenje tvr
doe je jedan od
najrairenijih postupaka na podruju ispitivanja tehnikih materijala. S jedne strane,
tvrdoa je u
korelaciji s nekim drugim mehanikim svojstvima (npr. vlana vrstoa), a s druge , mjer
enje tvrdoe je
jednostavna metoda ispitivanja te najee nisu potrebni posebno pripremljeni uzorci (
ispitivanje se
uglavnom vri na poluproizvodima ili gotovim proizvodima). U strojarskoj praksi na
jee su metode
ispitivanja prema Brinellu, Vickeru i Rockwelu. Metode ispitivanja nose imena au
tora koji su ih prvi
primijenili, a temelje se na prodiranju ispitnog penetratora u osnovni materijal
te mjerenja geometrije
otiska (povrina kalote ili dubina prodiranja).
Ureaj za ispitivanje tvrdoe Vickers metodom
Ispitivanje udarnog rada loma
Ispitivanje udarnog rada loma provodi se s ciljem utvrivanja ponaanja materijala u
uvjetima udarnog
optereenja. Iznos udarnog rada loma je pokazatelj ilavosti ili krhkosti materijala
. Ispitivanje se izvodi
na ureaju koji se naziva Charpyev bat. Bat je odreene teine i sputa se sa zadane vis
ine te lomi
standardiziranu epruvetu. Razlika potencijalnih energija na poetku ispitivanja te
nakon loma epruvete
pokazuje koliinu energije utroenu za lom. to je udarni rad loma vei, to je i materij
al ilaviji.Kod
nekih je materijala signifikantna ovisnost udarne radnje loma o temperaturi ispi
tivanja. Ovo se
prvenstveno odnosi na veinu konstrukcijskih elika, stoga se ispitivanje provodi i
pri razliitim
temperaturama radi procjene ponaanja pojedinih materijala u razliitim eksploatacij
skim uvjetima, tj.
definiranja prijelazne temperature - kada materijali prelaze iz ilavog u krhko st
anje.
126
Razliiti materijali, razliite ilavosti ispitne epruvete nakon ispitivanja udarne ra
dnje loma
Puzanje materijala
Razliiti strojni elementi ili konstrukcije ponekad su podvrgnute djelovanju dugot
rajnog i konstantnog
(vlanog) optereenja. Ukoliko takvo dugotrajno optereenje djeluje u uvjetima poviene
temperature,
mogua je pojava puzanja materijala. Ovaj toplinski aktivirani proces ispituje se
uglavnom na slinim
epruvetama kao i statiki vlani pokus. Ispitivanje se vri pri konstantnom optereenju
kod definiranih
temperatura i vremena ispitivanja, na ureajima koje nazivamo puzalicama. Mehanika
svojstva koja
karakteriziraju otpornost materijala prema puzanju su granica puzanja i statika i
zdrljivost.
Ispitivanje puzanja materijala
Umor materijala
August Whler uoio je pojavu loma razliitih dinamikih optereenih dijelova, unato tome
je
nametnuto naprezanje bilo manje od statike granice razvlaenja. Pojava loma takvih
dijelova naziva se
umorom materijala, tj. postupno razaranje materijala uslijed djelovanja dugotraj
nog dinamikog
(promjenjivog) optereenja. Da bi se sprijeila pojava umora materijala, na podruju i
spitivanja
mehanikih svojstava razvijena su mnoga ispitivanja kojima se materijal optereuje d
inamiki i na taj
nain imitiraju eksploatacijski uvjeti. Ovakva ispitivanja provode se na umaralica
ma (pulzatorima), tj.
ureajima koji omoguavaju promjenjivo ili dinamiko optereenje ispitnih uzoraka ili st
rojnih dijelova.
Lom vratila kao posljedica umora materijala
Pitanja
1. Koja je svrha ispitivanja materijala?
2. Objasnite vanost mehanikih svojstava materijala.
3. Objasnite statiko vlano ispitivanje.
4. Kako nazivamo ureaj na kojem ispitujemo udarni rad loma?
5. Kada dolazi do puzanja materijala?
6. to je to umor materijala?
Kljuni pojmovi
vrstoa
tvrdoa
udarni rad loma
puzanje materijala
umor materijala
vrstoa je mehaniko svojstvo materijala da prua otpor djelovanju
sile.
Tvrdoa predstavlja otpornost materijala prema prodiranju nekog
drugog stranog tijela
Iznos udarnog rada loma je pokazatelj ilavosti ili krhkosti
materijala.
Puzanje je pojava kada se dugotrajno optereeni materijali, koji su
pod utjecajem neke konstantne (statike) sile, ovisno o temperaturi,
poinju postupno rastezati.
Umor materijala je pojava postupnog oteenja materijala uslijed
dugotrajnih periodinih promjenjivih optereenja (naprezanja).
L48: Proces razrade tehnolokog procesa
Oznaka lekcije:L48
Tehnoloki proces
Tehnoloki proces je tono odreeni postupak ( redoslijed ) po kojem se izrauje, pod od
reenim
uvjetima, dio (slop, proizvod) iz osnovnog materijala (dijelova, sklopova) s odr
eenim alatima
(napravama ) na odreenim strojevima (radnim mjestima) u odreenom vremenu. Iz zakon
a tehnologije
slijedi da e promjenom tehnolokog postupka doi do promjene konanog rezultata pa je z
ato nuno da
se u proizvodnji strogo provodi propisani tehnoloki proces.
Kao u svakoj znanosti, tako se stalno razvijaju i saznanja o tehnologiji. Jednom
postavljeni tehnoloki
proces nije nikakva dogma, ve se stalno mijenja i prilagoava mijenjati novim sazna
njima. Jedan od
osnovnih zadataka tehnologa je stalno unaprijeivati tehnoloki proces. Moe se rei da
tehnoloki proces
nikada nije tako dobro projektiran, da se ne moe projektirati jo bolje.
Svaki tehnoloki proces mora ispuniti tehnike i ekonomske zahtjeve. Tehniki uvjeti,
kao polazna toka,
proizlaze iz konstrukcijske dokumentacije, odnosno funkcije pojedinog dijela skl
opa ili stroja. To su
oblik, dimenzije, tolerancije, kvaliteta povrine materijala odreenog sastava i sta
nja.
Drugi uvjet je ekonomski, koji se ne smije zanemariti. Zahtjeva od tehnologa da
uzme u obzir ekonomski
uinak, odnosno iskoritenje. Potrebno je tehniki uvjet ostvariti,uz najmanje trokove.
Za projektiranje
128
optimalnog tehnolokog procesa - varijante, potrebne su este opsene ekonomske varija
ntne usporedbe,
jer je mogue proizvesti proizvod u vie alternativa.
Razrada tehnolokog procesa
Tehnoloki proces treba biti tako razraen, da na radnom mjestu nema nepoznanica, po
trebno je da sve
bude jasno odreeno i definirano. Na taj nain nee doi do nepotrebnih ekanja i gubitaka
kapaciteta.
Razine tehnolokih procesa
Osnovni polazni parametar za projektiranje tehnolokog procesa je konstrukcijska d
okumentacija. Da bi
mogli odrediti razinu tehnolokog procesa tj. detaljnost i opravdanost naruivanja s
pecijalnih naprava i
alata, potrebni su jo , uz konstrukcijsku dokumentaciju, i predvidiva veliina seri
je i ukupno predviena
koliina, koja e se izraivati u odreenom vremenu.
Sadraj tehnolokog procesa
Sadraj tehnolokog procesa zavisi o razini tehnolokog procesa. Za pojedinanu proizvod
nju e se
odrediti samo redoslijed operacije, s kratkim opisom izvoenja operacije i vremeno
m izrade. Za serijsku
proizvodnju potrebno je da tehnoloki proces sadri:
1) redni broj operacija s nazivom.
2) radno mjesto - stroj ili ureaj.
3) skicu operacija koja e radniku na radnom mjestu pomoi pri izvoenju pojedine oper
acije jer je
prikazan izgled predmeta nakon zavrene operacije. Na skici se tehnoloke faze pojed
inih
operacija - debelo izvuku, radi boljeg uoavanja.
4) redoslijed karakteristinih faza ili zahvata unutar same operacije.
5) kvaliteta povrine na pojedinim tehnolokim fazama.
6) stezne, rezne i mjerne alate za pojedine faze.
7) reime rada za tehnoloke faze.
8) pripremno-zavrna vremena i normu (komadna vremena) za svaku operaciju.
Polazni materijal
Polazni materijal treba odabrati tako, da sa to manjim otpadom prilikom obrade, d
obijemo dio sa svim
zahtjevima radionikog crtea. Tehnolog treba odabrati takav polazni materijal koji
ima najblii oblik. .
Razlikujemo sljedee vrste polaznog materijala:
Profilni poluproizvod materijala
Otkivci
Odljevci
Za izradu pojedinanog dijela potrebna je odreena koliina zadanog materijala. Takva
koliina se naziva
normativ materijala koji se moe izraziti u dvije veliine:
netto
bruto normativ materijala.
Netto normativ materijala je ona koliina materijala koju ima izraeni dio prema kon
strukcijskoj
dokumentaciji. Gubici materijala koji nastanu kod provoenja tehnolokog procesa nis
u ovdje uzeti u
obzir.
Bruto normativ materijala je netto normativ uvean za otpadni materijal kod provoen
ja tehnolokog
procesa
Pitanja
1. to je tehnoloki proces?
2. Kako mora biti razraen tehnoloki proces?
3. to mora sadravati tehnoloki proces za serijsku proizvodnju?
4. Koje vrste polaznog materijala razlikujemo?
Kljuni pojmovi
tehnoloki proces
razrada tehnolokog
procesa
Tono odreeni postupak, redoslijed, po kojem se izrauje pod odreenim
uvjetima dio iz osnovnog materijala sa odreenim alatima, napravama, na
odreenim strojevima, u odreenom vremenu.
Tehnoloki proces treba biti tako razraen da na radnom mjestu nema
nepoznanica, potrebno je da sve bude precizno odreeno i definirano.
L49: Tehnoloka dokumentacija
Oznaka lekcije:L49
Definiranje tehnoloke dokumentacije
Kod razrade tehnolokog procesa potrebno je tono definirati redoslijed po kojem se
izrauje, pod
odreenim uvjetima dio (sklop, proizvod) iz osnovnog materijala (dijelovi, sklopov
i), s odreenim
alatima, na odreenim strojevima (radnim mjestima), u odreenom vremenu i na osnovi
predviene
dokumentacije.
Tehnoloka dokumentacija je dokumentacija koja nosi sve potrebne informacije i pod
atke potrebne za
proces proizvodnje kako bi se realizirao odreeni dio (sklop, proizvod, pozicija).
Za izradu tehnoloke dokumentacije prilikom definiranja tehnolokog procesa potrebne
su odreene
informacije :
oblik, vrsta i dimenzije polaznog materijala,
redoslijed operacija,
osnovno sredstvo-stroj,
prikaz izvoenja operacije,
pomona sredstva (alat),
reimi rada,
vrijeme trajanja
Navedene informacije mogue je pronai u:
katalozima osnovnog materijala,
kartotekama osnovnih sredstava,
katalozima standardnih alata,
prirunicima, dijagramima, reimima rada
tehnolokim podlogama za normiranje
tipinim tehnolokim procesima
tehnoekonometrijskim podlogama (cijene materijala, radni sati), i sl.
130
U osnovne tehnoloke dokumente ubrajaju se:
Tehnoloki postupak (Plan izrade)
List operacije
Specifikacija alata
Specifikacija operacija
Naslovni list
Crtei specijaliziranih alata/naprava
Tlocrt razmjetaja radnih mjesta
Pored osnovnih dokumenata u tehnolokim procesima javljaju se i specijalni oblici
tehnoloke
dokumentacije a to su:
Udesni list za revolver tokarilice

Udesni list za automatske tokarilice
Crte krivulje za tokarske automate
Listovi operacija za montau
Specijalni listovi za posebne strojeve
Krojne slike pozicija
Liste isplativosti i kalkulacija i sl.
Tehnoloki postupak i lista operacije
U praksi se najee koriste dvije vrste tehnolokih dokumenata; jedan dokument za cjelo
kupan proces
izrade predmeta, koji se naziva Tehnoloki postupak ili Postupak izrade ( sadri popis
operacija s nunim
podacima za svaku operaciju - redni broj , naziv,radno mjesto i vrijeme ) i niz
dokumenata za svaku
pojedinanu operaciju, a nazivaju se Liste operacija ( sadri sve potrebne podatke za
izvoenje svake
pojedinane operacije iz tehnolokog postupka ). Primjer jedne tehnoloke karte prikaz
an je na slici.
Lista operacije dostavlja se izvriocu na radnom mjestu predvienom za izvoenje te op
eracije. U
sluaju da se operacija izvodi na numerikom stroju, lista se koristi kao podloga za
izradu NC ili CNC
programa.
Primjer Tehnolokog postupka
Primjer - List operacije za indukcijsko kaljenje
132
Pitanja
1. to je tehnoloka dokumentacija?
2. Koje informacije su potrebne za izradu tehnoloke dokumentacije?
3. to se sve ubraja u osnovne tehnoloke dokumente?
4. Koje se dvije vrste tehnolokih dokumenata najee koriste u praksu?
Kljuni pojmovi
tehnoloka
dokumentacija
tehnoloki postupak
lista operacije
To je dokumentacija koja nosi sve potrebne informacije i podatke potrebne
procesu proizvodnje, kako bi realizirao odreeni dio (sklop, proizvod,
poziciju).
Dokument koji sadri popis operacija sa nunim podacima za svaku
operaciju (redni broj operacije, naziv operacije,radno mjesto i vrijeme
operacije).
Dokument koji sadri sve potrebne podatke za izvoenje svake pojedinane
operacije iz tehnolokog postupka.
L51: Vremena izrade u proizvodnji
Oznaka lekcije:L50
Ukupno vrijeme izrade, t
Ukupno vrijeme izrade (t), potrebno za izvrenje radnog zadatka sastoji se od prip
remnozavrnog vremena (tpz), komadnog vremena (tk) i dopunskog vremena (td).
t
UKUPNO VRIJEME IZRADE
tpz
tk
td
tpz
tk
td
Pripremno-zavrno vrijeme, tpz
Pod pripremno-zavrnim vremenomtpz podrazumijeva se vrijeme odreeno za pripremu i i
zvravanje
odreenih radnji, nunih, da se cijelo radno mjesto, tj. stroj, ureaj, alat i radnik,
pripremi za izvrenje
zadatka po radnom nalogu. To znai, da u tom dijelu vremena radnik mora upoznati r
adni nalog, pripadne
tehnoloke podloge i nacrte, preuzeti materijal i alat te pripremiti stroj i na nj
ega, po potrebi, postaviti
radnu pripremu.
Po izvrenoj tehnolokoj promjeni radnog komada, ovim vremenom predviena je i predaja
izraevina,
ispunjavanje radne liste, a i dovoenje radnog mjesta u prijanje stanje. Za to je p
otrebno izvriti skidanje,
ienje i predaju eventualno primijenjene radne pripreme, alata i mjerila. Kako na ta
j nain ovaj element
vremena u stvari oznaava i pripremne i zavrne radnje pri osposobljavanju radnog mj
esta za izvrenje
zadatka, za njega se upotrebljava i potpuno odgovarajui naziv: pripremno-zavrno vr
ijeme.
tpz= tp + tz
gdje je:
tpz = pripremno-zavrno vrijeme
tp = pripremno vrijeme
tz = zavrno vrijeme
Komadno vrijeme, tk
Druga stavka ukupnog vremena izrade jest komadno vrijeme. Ono oznaava stvarno vri
jeme izrade
jednog radnog komada, a pomnoeno s brojem radnih komada (n) daje vrijeme izrade t
i.
ti= tk n
gdje je:
ti = ukupno vrijeme izrade
tk = komadno vrijeme
n = broj radnih komada
Dodatno vrijeme, td
Dodatno vrijeme daje se u postocima prema osnovici na koju se primjenjuje, a slui
za kompenzaciju
opravdanih gubitaka u radu. Izraava se pomou tri koeficijenta dodatnog vremena i t
o:
koeficijent naprezanja ili zamora
koeficijent djelovanja okoline
dopunski koeficijent
Pitanja
1. Od ega se sastoji ukupno vrijeme izrade (t), potrebno za izvrenje radnog zadatk
a?
2. Definirajte pripremno-zavrno vrijeme, tp.
3. to oznaava komadno vrijeme, tk?
4. Kako raunamo ukupno vrijeme izrade, ti?
5. Definirajte dodatno vrijeme, td.
134
Kljuni pojmovi
Ukupno vrijeme izrade (t), potrebno za izvrenje radnog zadatka sastoji se
ukupno vrijeme izrade,
od pripremno-zavrnog vremena (tpz), komadnog vremena (tk) i dopunskog
t
vremena (td).
Pod pripremno-zavrnim vremenom podrazumijeva se vrijeme odreeno za
pripremno-zavrno
pripremu i izvravanje odreenih radnji nunih, da se cijelo radno mjesto
vrijeme, tpz
pripremi za izvrenje zadatka po radnom nalogu.
komadno vrijeme, tk
Komadno vrijeme oznaava stvarno vrijeme izrade jednog radnog komada.
Dodatno vrijeme daje se u postocima prema osnovici na koju se
dodatno vrijeme, td
primjenjuje, a slui za kompenzaciju opravdanih gubitaka u radu.
L51: Pojam alata i naprava, podjele
Nastavna cjelina: SRT-3-5
Oznaka lekcije: L51
Alati i naprave
Cilj uporabe alata i naprava je olakavanje i ubrzavanje rada. U poetku su to bila
vrlo primitivna orua
koja su se razvijala paralelno s razvojem ljudskog drutva i civilizacije. Znaajan
pomak u razvoju alata i
naprava zabiljeen je nakon II. svjetskog rata, a tome je znaajno pridonijela masov
na proizvodnja
razliitih ureaja i opreme. U masovnoj proizvodnji, vano je minimizirati vrijeme pri
preme i proizvodnje
dijelova, a to je mogue kroz:
konstrukciju i izradu alata
standardizaciju
normizaciju.
Vanost alata i naprava oituje se upravo kroz podatak da na njihovu konstrukciju ot
pada ak do 80%
ukupnog vremena za pripremu proizvodnje novih dijelova.
Alatima nazivamo pomoni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kont
role obratka.
Dijelimo ih , prema industrijskim granama u kojima se koriste:
alati za obradu metala
alati za obradu plastinih masa
alati za obradu drva
graevinski alati
poljoprivredni alati.
Podjela alata se esto se definira i prema namjeni:
runi alati (turpije, ekii, kljuevi, odvijai)
mjerni i kontrolni alati (pona mjerila, mikrometri, rave, epovi)
rezni alati (svrdla, uputai, razvrtai)
stezni alati (stezne glave, ahure, trnovi, okretni stolovi)
alati za obradu lijevanjem, kovanjem, preanjem (kalupi, ukovnji, noevi za savijanj
e)
Prema konstrukciji, alate dijelimo na standardne i specijalne.
Standardni alati definirani su propisima (meunarodnim ili internim). Specijalni a
lati se koriste za
izvoenje tono odreene operacije, na odreenom proizvodu, stroju ili skupini strojeva.
Izrauju se za
obavljanje operacija koje se ne mogu izvesti uporabom standardnih alata.
Primjer standardnog alata glodalo za izradu standadnih lananika
Primjer specijalnog alata - ukovanj
Naprave su pomagala koja obino slue za prihvat, stezanje, odreivanje meusobnog poloaj
a te
voenje alata i obratka za vrijeme obrade. Osnovni zadatak naprava je:
brzo i sigurno stezanje obratka
visoka tonost mjera i oblika (zamjenjivost dijelova)
izbjegavanje radnji obiljeavanja i ocrtavanja
mogunost posluivanja vie strojeva
osloboenje posluitelja tekog fizikog rada
smanjenje moguih nezgoda pri radu
bolje iskoritenje strojeva
mogui rad osoba s niom strunom spremom
automatiziranje proizvodnje
Pitanja
1.Koji je cilj upotrebe alata i naprava?
2. to je alat?
3. Kako dijelimo alate prema namjeni?
4. to su naprave?
5. Koji su osnovni zadaci naprava?
136
Kljuni pojmovi
Alatima nazivamo pomoni pribor ili mehanizme koji se rabe
u procesu obrade i kontrole obratka
Naprave su pomagala koja obino slue za prihvat, stezanje,
odreivanje meusobnog poloaja te voenje alata i obratka za
vrijeme obrade.
alat
naprava
L52: Opis osnovnih alata i nekih naprava
Oznaka lekcije: L52
Alati i naprave
Alatima nazivamo pomoni pribor ili mehanizme koji se rabe u procesu obrade i kont
role obratka.
Najee ih dijelimo prema namjeni, vrsti tehnologije u kojoj sudjeluju, konstrukciji
itd. U strojarskoj
struci mogu se podijeliti, kako je prikazano u tablici :
rezanje
Obrada odvajanjem
estica:
noevi
glodala
svrdla
turpije
razvrtala pile
Obrada bez
odvajanja estice:
kare
sjekai
tance
hladni rad <180 C
deformiranje
Metala:
savijanje
duboko vuenje
tlano
ispreavanje
provlaenje
ALATI
mjerenje
kalibri
etaloni
kutnici
mjerke
miktometri
topli rad >180 C

kalupi
rezanje
ukovnji
kokile
tlani lijev
ekstruzija
preanje
noevi
glodala
svrdla
uputala
Polimera:
preanje
inj. preanje
ekspandiranje
vakuumiranje
ekstrudiranje
Tokarski noevi
Tokarki no je osnovni alat za izvoenje tokarenja. To je alat definirane geometrije
reznog dijela, s
jednom glavnom reznom otricom. Izrauju se iz brzoreznih elika, tvrdog metala, cerme
ta, CBN-a,
tehnike keramike, dijamnta u kompaktnoj ili modularnoj izvedbi. Dijelimo ih:
prema vrsti obrade
o gruba obrada
o polugruba obrada
o fina obrada
prema poloaju tokarenja
o vanjsko tokarenje
o unutarnje tokarenje
prema orijentaciji vrha alata
o lijevi
o neutralni
o desni
noevi za utore i odrezivanje
noevi za navije
profilni noevi.
Suvremeni tokarski noevi sa izmjenjivim otricama (elini nosa + sinterirani materijali
)
Glodala
Glodalo je osnovni alat za obradu odvajanjem estina na alatnim strojevima glodali
cama. Glodalima se
obrauju unutarnje i vanjske povrine, izrauju rubovi, epovi, depovi, slue za izrezivan
e,
prorezivanje, urezivanje, izradu utora, zupanika, lananika, navoja itd. Ba kao i to
karski noevi,
izrauju se od razliitih vrsta materijala, kao kompaktna ili modulna. Dijelimo ih:
prema nainu izrade
o s glodanim zubima
o tokarenim i bruenim zubima
o umetnutim zubima
prema obliku zubi
o ravni
o spiralni
o krini
prema obliku tijela glodala
o valjkasta
o ploasta
o pilasta
o profilna
o modulna
o konusna
o vretenasta
o specijalna.
Glodala sa izmjenjivim reznim otricama (elini nosa + sinterirani materijali)
138
Svrdla
Svrdla su alati za buenje. Konstrukcijski ih dijelimo na spiralna, s izmjenjivim
otricama, ravna,
zabuivae te svrdla specijalnih namjena. Najvaniji tip svrdla je spiralno svrdlo. Ka
o i svaki alat, svrdlo
ima radni dio i dra. Dra moe biti cilindrinog ili konusnog oblika. Osnovne osobine ra
nog dijela
spiralnog svrdla su konusni radni vrh i dva spiralna utora za odvod estica. Rezni
dio spiralnog svrdla
sastoji se od : prednje povrine, stranje povrine, glavne, utora za odvoenje estica i
za dovod rashladne
tekuine, poprene otrice i fazeta. Izraeni su kao uske zavojnice koje su izbruene na v
anjski promjer
svrdla i slue kao vodilice svrdla.
Svrdla razliitih oblika i primjene
Ukovnji
Ukovnji su alati (kalupi) za kovanje. Princip kovanja u ukovnjima sastoji se od
zagrijavanja sirovca na
potrebnu temperaturu te udaranja kovakog bata sve dok materijal ne poprimi oblik
kalupne upljine. S
obzirom na zadanu geometriju strojnog elementa, ukovnji se izrauju kao jednoprola
zni ili vie prolazni
alati.
Kokile
Primjer ukovnja za izradu klijeta
Kokile su metalni kalupi za viekratno gravitacijsko ili niskotlano lijevanje, ugla
vnom neeljeznih
metala. Proizvodi lijevani u kokilama odlikuju se dimenzionalnom tonou, kvalitetno
obraene
povrine te povoljnom mikrostrukturom Lijevanje je ekonomino za izradu sloenih dijel
ova motora,
vozila i alatnih strojeva u veim serijama. Kokile se sastoje od dvije kalupne ploe
i jezgre (prema potebi)
za oblikovanje otvora u odljevku. Jezgre su vie izloene toplinskom i mehanikom opte
reenju,
seizrauju od legiranog elika za topli rad, a kalupne ploe, obino od sivog lijeva. Iz
rauju se kao
jednostavne konstrukcije ili s mehanikim ili hidraulikim stezanjima i pokretnim di
jelovima.
Kokila
Naprave
Naprave su pomagala koja obino slue za prihvat, stezanje, odreivanje meusobnog poloaj
a te voenje
alata i obratka za vrijeme obrade. Obzirom na svoju funkciju, skoro sve naprave
se sastoje od sljedeih
konstrukcijskih cjelina: elementi za odreivanje poloaja obratka, elementi za steza
nje, elementi za
posluivanje i kuita (nosa naprave). U pravilu se konstruiraju i izrauju za izradu spe
cifinih
elemenata na konvencionalnim strojevima (builice, glodalice, tokarilice itd.) te
u serijskoj i masovnoj
proizvodnji u svrhu skraivanja vremena izrade proizvoda (uglavnom pripremno-zavrno
vrijeme:
stezanje, otputanje, centriranje itd.).
Pitanja
1. Nabrojite neke alata za topli i hladni rad?
2. Kada se koriste naprave?
Kljuni pojmovi
tokarski no
glodalo
svrdlo
ukovanj
kokila
To je alat definirane geometrije reznog dijela, s jednom glavnom
reznom otricom za izvoenje obrade tokarenjem.
Glodalo je osnovni alat za obradu odvajanjem estina na alatnim
strojevima glodalicama.
Svrdlo je alat s vie reznih otrica za izradu provrta svih vrsta.
Ukovanj je alat (kalup) za kovanje, tj. izradu elemenata definirane
geometrije.
Kokila je metalni kalupi za viekratno gravitacijsko ili niskotlano
lijevanje uglavnom neeljeznih metala.
L53: Mjerni alati
Oznaka lekcije: L53
Mjerenje i mjerni alati
Mjerenje je usporeivanje veliine s istovrsnom veliinom kao jedinicom mjere, pri emu
se dobije
stvarna vrijednost koju ima predmet obrade. Mjerenja dijelimo u dvije skupine: n
eposredna i posredna.
Metodom neposrednih mjerenja, predmet mjerenja neposredno (direktno) usporeujemo
s poznatom
mjerom, dok kod posrednog mjerenja, mjeru utvrujemo posredno, preko mjernog alata
ili ureaja. Uz
mjerenje esto veemo i pojam kontrole. Kontrola je usporeivanje veliina s kontrolnim
alatom, ali se
pri tome ne dobivaju kvantitativne, ve kvalitativne veliine.
140
Mjerenje duina
Mjerenje duina jedno je od najeih mjerenja u strojarskoj struci. Izvodi se razliitim
alatima, kao to
su ravnala, vrpasti metri, pomina mjerila, mikrometri i sl.
Pomino mjerilo je osnovni alat u strojarstvu. Slui za mjerenje vanjskih mjera, unu
tarnjih mjera te
dubinskih mjera. Tonost ovog mjernog alata ovisi o pominom dijelu mjerila (nonijus
u), a iznosi do
0,02mm. Pomino mjerila razlikuju se prema svojoj namjenu, ali sastoje se od:
nepominog dijela
pominog dijela sa nonijus skalom
krakova za unutarnje i vanjsko mjerenje
dubinomjera
oslonca, vijka (konice)
Pomino mjerilo
pomini dio + nonijus
nepomini dio
dubinomjer
oslonac + konica
krakovi za mjerenje
Osim pominog mjerila, u strojarskim mjerenjima esto se upotrebljava i mikrometar.
Mikrometar je
mjerilo pomou kojeg se mogu (ovisno o konstrukciji) mjeriti unutarnje i vanjske m
jere te dubinske mjere
s tonou i do 1/1000 milimetra. Mikrometar za vanjsko mjerenje sastoji se od:
okvira (luka)
nepominog trna
pominog trna
nepokretnog bubnja sa mjernom podjelom
pokretnog bubnja s mjernom podjelom
egrtaljke
konice
Pomino mjerilo
egrtaljka
pokretni bubanj + skala
nepokretni bubanj + skala
pokretni trn
nepokretni trn
okvir
Komparator
Komparatori su mjerila koja prilikom mjerenja pokazuju veliinu odstupanja od mjer
e. Takva mala
odstupanja pokazuju uveano (na mjernoj skali), gdje se oitavanje izvodi lako.Konst
rukcijski se dijele
na:
mehanike
optike
elektrine
pneumatske
hidrauline.
Najee se upotrebljava mehaniki komparator, uglavnom u kombinaciji s drugim pomonim
mjeriteljskim alatima,radi kontrole ili prednamjetanja alata, obratka i sl.
Pomino mjerilo
kuite
mjerna slaka velika
mjerna skala mala
nosa
mjerno ticalo
Jednostruka mjerila
Jednostruka mjerila etaloni, slue za mjerenje i provjeru mjernih instrumenata. To
su metalne ploice
koje se izrauju od specijalnog elika, tvrdog metal i sl.. Ploice su obraene vrlo fin
im obradama,
izrauju se u razliitim dimenzijama kako bi meusobnom kombinacijom dale traenu mjeru
ili kao
pomoni dio sloenog mjernog sustava. Obzirom na namjenu, izrauju se u razliitim klasa
ma tonosti.
Primjer garniture etalona
142
Tolerancijska mjerila
Tolerancijska mjerila slue za utvrivanje stvarnih mjera u podruju doputenih odstupan
ja. Koriste se
uglavnom kao kontrolni alati u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Dijele se na ka
libre i rave.
Kalibri su tolerancijska mjerila za unutarnje mjere cilindrine provrte, esterokutn
e ili kvadratne
provrte, konuse i unutarnje navoje. Izrauju se za tono odreenu tolerancijsku mjeru
kako bi se brzo,
jednostavno i jednoznano mogla odrediti tonost, prilikom brzog mjerenja.
Kalibar za navoje
Rave slue za kontrolu vanjskih mjera osovina, vratila, ravnih mjera i sl.Kao i kal
ibri, konstrukcijski
su oblikovane tako, da se jednim alatom mogu kontrolirati obje granibne mjere.
Rava za kontrolu mjere 40 h6
ablonska mjerila
ablonska mjerila su radionika mjerila za brzu kontrolu pri radu. U strojarskoj str
uci najee se
primjenju ablonski mjerni alati za radijuse (unutarnje i vanjske), mjerila za zran
ost, mjerila za navoje,
mjerila za kontrolu kutova reznih alata itd.
Mjerenje kutova
Mjerenje kutova jo je jedna mjerno-kontrolna operacija koja je vrlo esta pri izrad
i raznih strojarskih
konstrukcija i strojnih elemenata. Ova se mjerenja izvode sa vrstim mjerilima (ko
ntrola/mjerenje samo
jednog definiranog kuta) ili strojarskim kutomjerima za mjerenje kutova u podruju
0-360 .
Kutnik
Kutomjer
Pitanja
1. to je to mjerenje?
2. Koje mjerne metode poznajete?
3. Koji se alati za mjerenje duina u strojarstvu najee koriste?
4. Koji su osnovni dijeli pominog mjerila i mikrometra?
5. emu slue komparatori?
6. Koja je specifinost tolerancijskih mjerila?
7. ime najee mjerimo kutove?
Kljuni pojmovi
mjerenje
Mjerenje je usporeivanje veliine s istovrsnom veliinom kao
jedinicom mjere, pri emu se dobije stvarna vrijednost koju ima
predmet obrade.
L54: Osnove pneumatike
Osnove pneumatskog sustava
Zadaci pneumatskog sustava ukljuuju pretvorbu, prijenos i upravljanje energijom.
Pneumatika kao
radni medij koristi stlaivi fluid plin, najee zrak.Ima vanu ulogu u automatizaciji,
osebno kada su
u pitanju izvrni elementi. Pneumatski elementi prisutni su u velikom broju pogona
, a najvie se koriste
unutar tzv. male automatizacije. Pneumatika je jednostavnija, a rjeenja su univer
zalna i koriste
standardizirane elemente, dok su, kod hidraulike, rjeenja u veoj mjeri specifina te
zahtijevaju vie
iskustva i znanja.
Slika 1shematski prikazuje princip rada pneumatskog sustava. U gornjem bloku pri
kazana je pretvorba
mehanike energije u energiju stlaenog zraka koji se pohranjuje u spremnik zraka. K
roz pneumatsku
razvodnu mreu, taj zrak se dovodi u donji blok, u kojem se vri obrnuta pretvorba e
nergije. Nakon
jedinice za pripremu zraka (ienje, suenje, zauljivanje), u pneumatskom sustavu, ener
gija zraka
pretvara se u koristan mehaniki rad. Taj sustav obuhvaa komponente koje upravljaju
smjerom strujanja,
protokom i tlakom zraka, kao i komponente koje vre pretvorbu energije. Osim pretv
orbe u mehaniki
rad, pneumatski sustav esto obavlja i ulogu upravljanja tj. regulacije.
Princip rada pneumatskog sustava
144
Elementi
Elementi pneumatskog
pneumatskog sustava
sustava
Elementi
Elementi pneumatskog
pneumatskog sustava
sustava se,
se, prema
prema funkciji,
funkciji, razvrstavaju
razvrstavaju na:
na:
elementi
za
proizvodnju
i
razvod
zraka,
elementi za proizvodnju i razvod zraka,
elementi
elementi za
za pripremu
pripremu zraka,
zraka,
izvrni
elementi,
izvrni elementi,
upravljaki
upravljaki elementi,
elementi,
upravljako-signalni
upravljako-signalni elementi
elementi
pomoni
pomoni elementi.
elementi.
Elementi
Elementi za
za proizvodnju
proizvodnju ii razvod
razvod zraka
zraka imaju
imaju zadatak
zadatak potroaima
potroaima osigurati
osigurati potrebne
potrebne koliine
koliine stlaenog
stlaenog
zraka
odgovarajuih
parametara
(kompresor,
spremnik,
cjevovodne
mree
za
razvod).
zraka odgovarajuih parametara (kompresor, spremnik, cjevovodne mree za razvod). El
ementi
Elementi za
za
pripremu
pripremu zraka
zraka obavljaju
obavljaju pripremu
pripremu (kondicioniranje)
(kondicioniranje) zraka,
zraka, to
to ukljuuje
ukljuuje ienje,
ienje, podmazivanje
podmazivanje ii
regulaciju
regulaciju tlaka
tlaka (filtar,
(filtar, mazalica,
mazalica, regulator
regulator tlaka).
tlaka). Izvrni
Izvrni elementi
elementi su
su elementi
elementi koji
koji obavljaju
obavljaju eljene
eljene
radnje
tj.
mehaniki
rad
(cilindri,
motori).
Upravljaki
elementi
(ventili)
upravljaju
protocima
radnje tj. mehaniki rad (cilindri, motori). Upravljaki elementi (ventili) upravlja
ju protocima energije
energije ii
informacija
informacija (signala).
(signala). Upravljanje
Upravljanje moe
moe biti
biti uu potpunosti
potpunosti pneumatsko,
pneumatsko, aa najee
najee se
se izvodi
izvodi uu kombinaciji
kombinaciji
ss drugim
medijem
i
elementima
(elektriko).
Upravljako-signalni
elementi
imaju
zadatak
drugim medijem i elementima (elektriko). Upravljako-signalni elementi imaju zadata
k dobavljati
dobavljati
informacije
informacije oo stanju
stanju sustava
sustava (senzori,
(senzori, indikatori).
indikatori). Pomoni
Pomoni elementi
elementi ispunjavaju
ispunjavaju razliite
razliite dodatne
dodatne funkcije
funkcije
(npr.
(npr. prikljune
prikljune ploe,
ploe, priguivai
priguivai buke,
buke, brojai
brojai itd.)
itd.)
Osnovne
Osnovne karakteristike
karakteristike pneumatskih
pneumatskih sustava
sustava
Glavne
Glavne karakteristike
karakteristike pneumatskih
pneumatskih sustava
sustava su:
su:
tlak
zraka
za
napajanje
1-15
tlak zraka za napajanje 1-15 bar
bar (uobiajeno
(uobiajeno 77 bar),
bar),
0C (maks. oko 200 0C)
pogonske
temperature
zraka
-10
do
60
pogonske temperature zraka -10 do 60 0C (maks. oko 200 0C)
optimalna
optimalna brzina
brzina strujanja
strujanja zraka
zraka 40
40 m/s,
m/s,
gibanje
elemenata:
pravocrtno
i
rotacijsko,
gibanje elemenata: pravocrtno i rotacijsko,
brzina
brzina cilindara
cilindara 1-2
1-2 m/s
m/s (maksimalno
(maksimalno oko
oko 10
10 m/s),
m/s),
maks.
ostvariva
sila
oko
40
kN,
maks. ostvariva sila oko 40 kN,
maks.
maks. snaga
snaga oko
oko 30
30 kW,
kW,
U
U pneumatskim
pneumatskim sustavima
sustavima se
se kod
kod temperatura
temperatura stlaenog
stlaenog zraka
zraka manjim
manjim od
od -10
-10 00C
C pojavljuju
pojavljuju problemi
problemi sa
sa
0C pojavljuje problem brtvljenja.
zaleivanjem,
dok
se
kod
temperatura
iznad
60
zaleivanjem, dok se kod temperatura iznad 60 0C pojavljuje problem brtvljenja.
Simboli
Simboli ii sheme
sheme
Pneumatski
Pneumatski sklopovi
sklopovi ii sustavi
sustavi grafiki
grafiki se
se predouju
predouju pomou
pomou pneumatskih
pneumatskih shema.
shema. Nain
Nain crtanja
crtanja shema
shema ii
simboli
kojima
se
predouju
pojedini
pneumatski
elementi
propisani
su
normom
DIN/ISO
1219.
simboli kojima se predouju pojedini pneumatski elementi propisani su normom DIN/I
SO 1219. Nie
Nie su
su
dana
neka
opa
objanjenja
i
pravila
za
crtanje
simbola
i
shema.
Osnovne
simbole
prikazuje
tablica
dana neka opa objanjenja i pravila za crtanje simbola i shema. Osnovne simbole pri
kazuje tablica dolje.
dolje.
Simbol
Simbol
Znaenje
Znaenje simbola
simbola
vod
vod (cijev
(cijev za
za zrak)
zrak)
Simbol
Simbol
Znaenje
Znaenje simbola
simbola
vratilo,
vratilo, osovina
osovina dio
dio
mehanizma
mehanizma
mimoilaenje
mimoilaenje vodova
vodova
ventil,
ventil, izmjenjivaili
izmjenjivaili sl.
sl.
spoj
spoj vodova
vodova (rava)
(rava)
zglob
zglob na
na poluzi
poluzi ili
ili
kotaina
kotaina ticalu
ticalu
regulacijski
regulacijski (signalni)
(signalni) vod
vod
sklop
sklop od
od vie
vie elemenata
elemenata
rotacijski
rotacijski stroj
stroj (kompresor,
(kompresor,
pumpa,
motor)
pumpa, motor)
napajanje
napajanje (stlaeni
(stlaeni zrak)
zrak)
mogunost
mogunost podeavanja
podeavanja
odzraivanje
odzraivanje (atmosfera)
(atmosfera)
zatvoren
zatvoren prolaz
prolaz
otvoren
otvoren prolaz
prolaz ss
naznaenim
naznaenim smjerom
smjerom
strujanja
strujanja
145
Dobivanje i razvod zraka u pneumatskim sustavima
Na slici dolje prikazana je shemu napajanja i razvod pneumatskog sustava.Skupina
za pripremu zraka
sadri filtar, regulacijski ventil i mazalicu. Glavni vod postavlja se s padom od
1-2% u smjeru strujanja
zraka, kako bi se osiguralo otjecanje kondenzirane vode. Glavni vod treba osigur
ati ujednaeni tlak, bez
obzira na potronju zraka.
U kompresorima se vri pretvorba mehanike energije u energiju stlaenog zraka, dok se
u pneumatskim
motorima obavlja transformacija energije u suprotnom smjeru.
Shema napajanja i razvodne pneumatske mree
Kompresor za zrak
Spremnik zraka
Uloga spremnika je :
usklaivanje rada kompresora s potronjom
ublaavanje promjena tlaka kod potronje
smirivanje zranih udaraca pri radu klipnog kompresora
izdvajanje ulja i kondenzata iz stlaenog zraka
146
Spremnik zraka
Priprema zraka u pneumatskim sustavima
Prije ulaska u pneumatske ureaje, stlaeni zrak je potrebno pripremiti, tj. potrebn
o je izvriti:
njegovo proiavanje,
zauljivanje
regulaciju tlaka.
Priprema zraka se izvrava u jedinici za pripremu zraka (slika dolje).Sastoji se o
d filtra, regulatora tlaka i
mazalice (zauljiva, uljilo). Filtar i regulator tlaka esto se isporuuju kao jedinst
veni pneumatski
element.
Jedinica za pripremu zraka
Pitanja
1. Kako bi definirali pneumatski sustav?
2. to pneumatika koristi rao radni medij?
3. Koje su najvanije karakteristike pneumatskih sustava?
4. Navedite elemente pneumatskog sustava.
5.Koja je namjena kompresora za zrak?
6.Koja je uloga spremnika za zrak?
7.Koja je uloga jedinice za pripremu zraka?
Korisni linkovi
Link:www.boschrexroth.com
Kljuni pojmovi
pneumatski sustav
Sustav za prijenos snage s pomou energije stlaenoga plina.
L55: Izvrni i upravljaki elementi pneumatike
Izvrni elementi pneumatskih sustava
Izvrni elementi (pogonski elementi ili aktuatori) pretvaraju energiju stlaenog zra
ka u mehaniki rad.
Prema nainu kretanja mogu se podijeliti na:
1. elementi s ogranienim (njihajuim) kretanjem
a) translacijski cilindri
b) zakretni cilindri.
2. pneumatski motori (rotacijski, s kontinuiranim kretanjem)
Elementi s ogranienim kretanjem
a) Translacijski cilindri
U pneumatskim sustavima cilindar je najei izvrni element.Gibanje cilindra je transla
cijsko, jedino je
kod zakretnih cilindara rotacijsko.Cilindri mogu biti:
jednoradni
dvoradni.
Jednoradni cilindri (slika dolje) vre koristan rad samo u jednom smjeru.Prikljuak
zraka nalazi se samo
na prednjoj strani, povratno kretanje najee se ostvaruje oprugom ili teinom tereta.V
re koristan rad
samo u jednom smjeru.
Jednoradni cilindar
Slika gore predstavlja jednoradni cilindar koji sadri:
1) tijelo cilndra;
2) klip s brtvom;
3) klipnjaa;
4) povratna opruga;
5) stranji poklopac;
6) prikljuak za stlaeni zrak;
7) prednji poklopac
Dvoradni cilindri (slika dolje) vre koristan rad u oba smjera. Za pokretanje klip
a stlaeni zrak dovodi se
u komoru s jedne strane klipa, a istovremeno se komora na suprotnoj strani mora
ozraiti.
148
Dvoradni cilindar
Slika gore predstavlja dvoradni cilindar sa sljedeim elementima:
1) kouljica;
2) stranji poklopac;
3) prednji poklopac;
4) klipnjaa;
5) brtva;
6) onica;
7) odstruni prsten;
8) brtva klip;
9) klip;
10) stranji prikljuak;
11) prednji prikljuak;
12) podesivi ublaiva udara.
b) Zakretni cilindri
Zakretni cilindri (slika dolje) su cilindri iji je radni hod pretvoren u zaokret
izlaznog vratila za vei broj
krugova ili samo dio kruga.
Zakretni cilindar sa zubnom letvom
Pneumatski motori
Pneumatski motori pretvaraju potencijalnu energiju stlaenog zraka u energiju vrtn
je, odnosno
kontinuirano kruno gibanje vratila.
Dijele se na:
klipne motore
lamelaste motore
zupaste motore
turbinske motore
Lamelasti motori (slika dolje) najvie se upotrebljavaju u pneumatici. Komprimiran
i zrak ekspandira i pri
tome nastaje kruno gibanje rotora. Prostor u kojem zrak ekspandira se poveava pri
rotaciji vratila jer je
rotor u kuitu postavljen ekscentrino.
149
Skica lamelastog motora
Upravljaki elementi pneumatike
Pneumatski upravljaki elementi imaju zajedniki naziv ventili (slika 5). Ventili su
ureaji koji slue za
pokretanje, zaustavljanje, usmjeravanje protoka fluida (tlanog medija) te za regu
laciju protoka i tlaka.
Podjela i simboli upravljakih elemenata pneumatike
a) Razvodnici
Razvodnici (slika dolje) su ventili koji proputaju, zatvaraju i usmjeravaju tijek
radnog medija. Tip
razvodnika, odnosno njegova funkcija, odreeni su:
brojem prikljuaka,
brojem razvodnih poloaja,
nainom aktiviranja
veliinom prikljuaka.
Nain oznaavanja prikljuaka na razvodnicima prikazuje tablica dolje, a slika u nasta
vku prikazuje jedan
tip razvodnika.
Nain oznaavanja prikljuaka
150
Prikaz nekih od tipova pneumatskih razvodnika
b) Protoni ventili
Namjena protonih ventila je regulacija protoka fluida ime posredno djeluju i na dr
uge veliine koje
zavise od protoka, odnosno brzine stlaenog zraka. Protoni ventili (slika dolje) zo
vu se jo i priguni
ventili.Priguni ventili slue za kontrolu brzine klipa cilindra.
Protoni ventil
c) Zaporni ventili
Zaporni ventili (slika dolje) ne doputaju protok u jednom smjeru (zatvaraju), a p
roputaju u suprotnom..
Poveanje tlaka na izlaznoj strani potpomae zapornu funkciju (brtvljenje).
Zaporni ventili se mogu podijeliti na:
nepovratni ventili
uvjetno zaporni ventili (logiki I)
naizmjenino zaporni ventili (logiki ILI)
brzo-ispusni ventili
Zaporni ventil
d) Tlani ventili
Tlani ventil (slika dolje) utjee na tlak u sustavu ili dijelu pneumatskog sustava
te slui za upravljanje i
regulaciju tlaka, kao i za niz drugih funkcija, zasnovanih na tlaku.
Prema funkciji tlani ventili dijele se na:
ventile za ograniavanje tlaka,
redoslijedne ventile i
redukcijske ventile.
Tlani ventil
Specijalni pneumatski elementi
Spacijalni pneumatski elementi su skupina elemenata koje se po svojoj funkciji n
e mogu svrstati u
pneumatske upravljake elemente. U praksi postoji veliki broj tih elemenata, a naj
vaniji su:
vakumski ureaji za prihvat,
pneumatski bezkontaktni senzori,
pneumatski indikatori,
pneumatski pretvara signala,
pneumatski brojai,
pneumatski vibratori,
ispuhivai,
tlani kontaktni senzori,
tlani kontaktni senzori,
pomoni elementi itd.
Pitanja
1. Koja je glavna zadaa izvrnih elemenata pneumatskih sustava?
2. Prema nainu kretanja kako se mogu podijeliti izvrni elementi pneumatskih sustav
a?
3. to su pneumatski motori i kako se dijele?
4. Za to se koriste upravljaki elementi pneumatike?
5. to su razvodnici?
6. Objasnite funkciju protonih, zapornih i tlanih ventila?
Korisni linkovi
Link: http://hydraulicspneumatics.com/
Kljuni pojmovi
izvrni elementi
pneumatskih sustava
pneumatski motori
upravljaki elementi
pneumatskih sustava
Pretvaraju energiju stlaenog zraka u mehaniki rad.
Pneumatski motori pretvaraju potencijalnu energiju stlaenog zraka u
energiju vrtnje, odnosno kontinuirano kruno gibanje vratila.
Imaju zajedniki naziv ventili, a to su ureaji koji slue za pokretanje,
zaustavljanje, usmjeravanje protoka fluida (tlanog medija, te za regulaciju
protoka i tlaka.
152
L56: Prijenosnici snage na cestovnim vozilima; spojka, mjenja i
diferencijal
Nastavna cjelina:TVVS-3-2/A-3-2
Prijenosnici snage na cestovnim vozilima
Za pokretanje vozila potrebna je snaga motora ugraenog u vozilo. Ta se snaga pren
osi do pogonskih
kotaa tansmisijskim ureajima (transmisijom). Transmisija se sastoji od spojke, mje
njaa, kardanskog
vratila, diferencijala i poluosovina.
Prijenosnik snage transmisija vozila
Spojka
Spojka je naprava za meusobno spajanje vratila. Ona spaja motor s ostalim dijelov
ima transmisije
vozila. Spojka omoguuje:
prijenos okretnog momenta s motora na mjenja
prekid tijeka snage s motora na mjenja
lagano i meko pokretanje vozila
Izravnim spajanjem koljenastog vratila s transmisijom ne bi bilo mogue mijenjati
odnose prijenosa
okretaja motora i pogonskih osovina. Stoga, na spoju motora s transmisijom vozil
a potreban je spojniki
sklop koji se zove spojka. Spojniki set motora ili spojka sastoji se od:
kuita spojke (korpa)
tanjura spojke (disk ili lamele)
potisnog leaja
potisne ploe
Kuite spojke spojeno je sa zamanjakom vijcima, a unutar njega je smjetena potisna pl
oa i tanjurasta
opruga. Tanjur spojke prenosi okretni moment sa zamanjaka i potisne ploe na vratil
o spojke (ulazno
vratilo mjenjaa).
Potisni leaj odvaja nerotirajuu potisnu vilicu od rotirajue tanjuraste opruge. Tako
prenosi potisak
vilice na tanjurastu oprugu, uslijed ega dolazi do odvajanja potisne ploe i prekid
a tijeka snage. Potisna
ploa spojena je s kuitem spojke.
Tanjurasta spojka
Spojka: a) odvaja i b) ukapa
Mjenja
Mjenja je sklop osovina i zupanika meusobno povezanih i smjetenih u mjenjakoj kutiji.
Mjenja je
s jedne strane povezan na vratilo spojke (ulazno vratilo), a s druge strane s po
gonskom osovinom vozila,
odnosno kardanskim vratilom (izlazno vratilo).
Mjenja
Polugom se odabire prijenosni omjer (tzv. brzina) unutar mjenjaa. Ovisno o odabra
nom prijenosu,
odnosno uzubljenom paru zupanika, na izlaznom vratilu se dobije eljeni broj okreta
ja i snaga u odnosu
na motor. Prilikom odabira prijenosnog omjera, jedan snop zupanika unutar mjenjaa
mora mirovati,
odnosno cijela transmisija od kotaa do motora ne smije biti u spoju. To omoguuje s
pojka.
Diferencijal
Diferencijal omoguuje prijenos okretnog momenta i pri razliitim brzinama vrtnje po
gonskih kotaa.
Razlika u kutnim brzinama javlja se:
pri kretanju vozila u zavoju
na neravnoj podlozi
pri razliitim promjerima kotaa
Osnovni zadatak diferencijala je:
uskladiti razliite brzine vrtnje pogonskih kotaa
ravnomjerno razdijeliti okretne momente (snagu) na pogonske kotae
154
Diferencijal
Pitanja
1. Zbog ega se ugrauju prijenosnici snage u vozila?
2. to sainjava transmisiju vozila?
Kljuni pojmovi
prijenosnici snage
transmisija
spojka
mjenja
diferencijal
Elementi koji omoguuju prijenos snage.
Omoguuje prijenos snage i okretaja s motora na kotae vozila.
Naprava za meusobno spajanje i razdvajanje vratila.
Sklop osovina i zupanika meusobno povezanih i smjetenih u
mjenjakoj kutiji.
Sklop zupanika koji omoguuje skretanje vozilom u zavoju.
L57: Prijenosnici snage na eljeznikim vozilima; mehaniki,
hidraulini i elektrini
Oznaka lekcije:L57
Prijenosnici snage na eljeznikim vozilima
Za pokretanje eljeznikog vozila potrebna je snaga motora ugraenog u vozilo. Ta se s
naga prenosi do
pogonskih kotaa mehaniki, hidraulini ili elektrini.
Mehaniki prijenosnik snage je prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi mehanik
im putem.
Osnovni nain prijenosa je trenjem i oblikom, s neposrednim i posrednim dodirom po
gonskog i gonjenog
lana.
Hidraulini prijenos snage je prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi hidraul
ikim putem,
odnosno uz pomo tekuine ulja.
Elektrini prijenosnik snage je prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi elekt
rinim putem.
Mehaniki prijenosnik snage na eljeznikih vozila
Kod mehanikog prijenosnika snage, snaga se prenosi preko motora, glavne spojke, m
jenjaa, kardanskih
vratila i osovinskog prijenosa na kotae. Mehaniki prijenos uz pomo zupanikoga mjenjaa
s tarnom
ili hidrodinamikom spojkom prikladan je samo za industrijske lokomotive malih sna
ga.
Tarna spojka
Hidrodinamika spojka
Hidraulini prijenosnik snage na eljeznikih vozila
Kod hidraulinog prijenosnika snage, snaga motora se prenosi preko kardanskog vrat
ila na
hidrodinamiki mjenja, a od njega preko kardanskih vratila i glavnih prijenosnika n
a pogonske kotae.
Najznaajniji dio hidraulinog prijenosnika snage je hidrodinamiki mjenja.
To je automatski mjenja koji u sebi ima hidrodinamiki pretvara okretnog momenta,koj
i automatski
poveava okretni moment. Pretvara okretnog momenta je dodatni mjenja koji djeluje pr
ije nego se
pogonska snaga motora prenese do mehanikog mjenjaa. Hidrodinamiki pretvara okretnog
momenta
sastoji se od pumpnog i turbinskog kola i fiksnog usmjerenog kola (reaktora). U
dijelu koji preuzima
snagu( pumpno kolo ), pretvara se mehanika energija u energiju strujanja. U turbi
nskom kolu, se
zakretanjem i usporavanjem same tekuine, ponovno dobiva mehanika energija. Okretni
moment koji se
dobije u turbinskom kolu ovisi o stupnju okretanja ulja. Zakretanjem ulja, mijen
ja se moment turbine.
Moment turbine je najvei kad se turbina ne okree i pada s poveanjem broja okretaja
motora.
Hidrodinamiki mjenja; 1. pumpa, 2. reaktor, 3. turbina, 4. blokada spojke, 5. kuite,
6. prsten, 7. brtveni prsten
Pumpa je uvrena na koljenasto , a kuite na kardansko vratilo. Pri pokretanju vozila t
urbina i reaktor
stoje, a pumpno kolo se okree brojem okretaja motora. Ulje struji iz pumpnog prem
a turbinskom kolu i
predaje mu energiju. Turbinsko kolo se poinje okretati kada se na njemu stvori ok
retni moment,koji
nadjaa otpore na vratilu mjenjaa (vratilu spojke). Mehaniku energiju motora preuzim
a ulje, koje
strujanjem preko lopatica turbine, dobivenu kinetiku energiju predaje pogonskoj t
ransmisiji.
Elektrini prijenosnik snage na eljeznikih vozila
Kod elektrinog prijenosnika snage, snaga motora se prenosi na generator elektrine
struje koji napaja
elektromotore na pogonskim kotaima. Zajedniko i osnovno naelo rada elektrinih prijen
osnika snage
jest u tome, to se napon ili frekvencija koji se dovode elektromotoru, mogu mijen
jati i na taj nain
utjecati na brzinu vrtnje i okretni moment elektromotora.Klasini izgled ovakvog p
ostrojenja za
elektromotore istosmjerne struje kao pogonske strojeve izgleda tako da jedan mot
or (obino izmjenine
156
struje) pokree generator istosmjerne struje koji napaja pogonski elektromotor pro
mjenjivim istosmjernim
naponom.
U sluaju izmjeninih motora, zadatak je generatora da dovodi promjenjivu frekvencij
u kojom se onda
napaja izmjenini elektromotor kao pogonski stroj.
Klasino ustrojstvo elektrinog prijenosnika snage i gibanja: 1-pogonski stroj; 2-ge
nerator istosmjerne
struje; 3-upravljaki i regulacijski dio; 4-motor istosmjerne struje; 5-radni stro
j
Ovakvo ustrojstvo elektrinih prijenosnika danas se smatra zastarjelim. Razvijeni
su elektronski
pretvarai koji izravno upravljaju pogonskim elektromotorom ili promjenom napona i
stosmjerne struje ili
promjenom frekvencije. Elektrini su prijenosnici dosta skupi u usporedbi s drugim
vrstama prijenosnika,
a mana im je i nizak stupanj iskoritenja kada rade dalje od nazivne toke. Elektrini
prijenosnici snage
upotrebljavaju se gotovo iskljuivo onda, kada je potreban promjenjiv (kontinuiran
o) prijenosni omjer, a
za vrsti prijenosni omjer su neekonomini. Jedna od prednosti elektrinih prijenosnik
a je u tome da su za
relativno vee specifine snage, manji od mehanikih. Najee se upotrebljavaju za male (d
nekoliko
kW) snage i za velike snage (elektrina lokomotivska vua).
Pitanja
1. Koja je uloga prijenosnika snage na eljeznikim vozilima?
2. Na koje naine se moe prenositi snaga kod eljeznikih vozila?
Kljuni pojmovi
mehaniki prijenosnik
snage
hidraulini prijenosnik
snage
elektrini prijenosnik snage
Prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi mehanikim putem.
Prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi hidraulikim putem.
Prijenosnik snage kod kojeg se snaga prenosi elektrinim putem.
L58: Otto motor, princip rada i karakteristike
Oznaka lekcije:L58
Benzinski (Otto) motori dobili su naziv po njihovom izumitelju Nicolasu Augustu
Ottu koji je 1876.
godine prvi puta demonstrirao etverotaktni benzinski motor kakvog danas poznajemo
u njegovoj
osnovnoj koncepciji.
U benzinskim motorima izgara gorivo i stvara energiju potrebnu za gibanje. U ben
zinskom se motoru,
benzinske pare mijeaju sa zrakom i pale iskrom. Smjesa zraka i benzina izgara eks
plozivnom brzinom, a
zagrijana se smjesa plinova brzo iri. U veini benzinskih motora to irenje pokree kli
p kroz cilindar, a
gibanje klipa pokree vratilo motora te se tako, pravocrtno gibanje pretvara u krun
o (rotacijsko). Kod
veih se motora, naizmjence, pali smjesa u nekoliko cilindara, jer se tako dobiva
jednoliniji zakretni
moment. U rotacijskom benzinskom motoru, koji nema cilindara, plinovi izravno ok
reu rotor.
Dvotaktni motor
Dvotaktni motor je najjednostavniji benzinski motor, a nalazimo ga u mopedima, v
anbrodskim
motorima, lananim pilamama pa ak i nekim malim automobilima. Njihov radni ciklus i
ma dva takta.
Najprije se die klip u cilindru, koji zatim sabija smjesu goriva i zraka u prosto
r pri glavi cilindra.
Istodobno se, s donje strane cilindra, usisava nova zapaljiva smjesa. Komprimira
na smjesa pali se iskrom
koju stvara struja visokog napona pa zagrijani plinovi vraaju klip niz cilindar.
To gibanje je drugi ili
radni takt motora. Sputanje klipa potiskuje svjeu gorivu smjestu kroz dovodni kana
l koji vodi do
prostora iznad klipa. Ta svjea smjesa
izbacuje izgorjele plinove kroz ispuh, a zatim biva sabijena dizanjem klipa.
Naavi se u gornjem poloaju, klip zatvara izlazne otvore, tako da plinovi, koji se ir
e, ne mogu izai.
Taj se otvor otvara kad se klip nae u donjem poloaju. Klip svojim gibanjem otvara
i zatvara i otvore za
dovod zraka i goriva, kao i dovodni kanal.
Sputanje klipa okree, tzv. koljenasto vratilo, a ono opet, u povratnom taktu podie
klip. Za koljenasto
je vratilo privren zamanjak (to masivniji to je broj klipova manji) koji nastavlja ok
retati vratilo i kad
klip doe u donji poloaj. Zamanjak pretvara izboje energije silaznoga klipa u prilino
glatko,
kontinuirano gibanje, a on zapravo i vraa klip, diui ga u cilindru, u drugom dijelu
svakog ciklusa.
Dvotaktni motori su razmjerno jeftini, ali su prilino nedjelotvorni pretvarai ener
gije goriva u mehaniku
energiju. Zbog toga mnogi vei motori imaju efikasniji, etverotaktni ciklus.
Dvotaktni motor princip rada
etverotaktni motori
Kod etverotaktnih motora klip se giba u etiri takta. Prvi takt je sputanje klipa, t
zv. takt usisavanja, u
kojem se smjesa goriva i zraka usisava u prostor iznad klipa. Potom se klip, u t
aktu kompresije, podie i
tlai smjesu. Sabijena se smjesa pali elektrinom iskrom, nakon ega u treem ili radnom
taktu, zagrijani
plinovi guraju klip prema dolje. Potom se klip die jo jednom, ovaj put da istisne
sagorjele plinove.
Nakon etvrtog takta, tj. takta ispuhivanja, itav se slijed ponavlja.
Iako je etverotaktni motor djelotvorniji od dvotaktnog, i u njemu se samo oko trei
na energije goriva
pretvara u korisnu energiju gibanja. Ostatak se rasipa. Najvei dio energije odlaz
i iz motora s toplinom
ispunog plina i hlaenjem motora tekuinom ili zrakom. Manji dio energije troi se za p
ogon pomonih
ureaja, primjerice ventilatora, generatora struje, crpke za podmazivanje i slino.
158
etverotaktni motor princip rada
Danas etverotaktni motor ima vrlo iroku primjenu. Izrauje se u raznim veliinama; od
vrlo malih
motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisua kW. Najpoznatija i vjeroj
atno najrairenija
primjena je u automobilskoj industriji.V
Velika primjena etverotaktnih motora je na brodovima i brodicama, kao porivni mot
ori ili kao agregati
za elektrinu energiju. Vei etverotaktni motori se upotrebljavaju na brodovima, gdje
im jo uvijek otru
konkurenciju ine dvotaktni motori, koji jo uvijek imaju vei stupanj iskoritenja.
Rotacijski motori
Da bi se izbjeglo potresanje motora i da bi ga se pojednostavilo, uinjeni su mnog
i pokuaji da se
konstruira takav motor koji ne bi imao dijelove koji se povratno gibaju. Od tih
je strojeva najpoznatiji
Wankelov rotacijski motor. On radi isto kao i etverotaktni motor, ali irenje zapal
jene smjese pokree
trostrani rotor koji se kruno giba, uvijek u istom smjeru.
Prvi automobil s Wankelovim motorom pojavio se na tritu 1964. godine. Cilj proizvo
dnje takvog
motora sastojao se u tome da se, zahvaljujui dijelovima koji se kruno gibaju, sman
je potresanja
(vibracije) motora te da se smanji potronja goriva. Meutim, Wankelovi motori imaju
svoje nedostatke.
(sloenu gradnju brtvenih letvica ). Dananji Wankelovi motori troe vie goriva nego kl
ipni motori, ali
su, s druge strane, laki i jednostavniji. U dananje se automobile izuzetno rijetko
ugrauju.
Princip rada Wankelovog rotacijskog motora
Pitanja
1. Objasnite princip rada Otto motora?
2. Navedite osnovne karakteristike dvotaktnih motora.
3. Navedite osnovne karakteristike etverotaktnih motora.
4. Navedite osnovne karakteristike rotacijskih motora.
Kljuni pojmovi
Otto (benzinski)
motor
dvotaktni motor
etverotaktni motor
Wankelov rotacijski
motor
U benzinskim motorima izgara gorivo i stvara energiju potrebnu za gibanje.
Dvotaktni je motor najjednostavniji benzinski motor, a nalazimo ga u
mopedima, vanbrodskim motorima, lananim pilama, pa ak i nekim malim
automobilima.
Kod etverotaktnih motora klip se giba u etiri takta. Najpoznatija i
najrairenija primjena je u automobilskoj industriji.
On radi isto kao i etverotaktni motor, ali irenje zapaljene smjese pokree
trostrani rotor koji se kruno giba uvijek u istom smjeru.
160
L59: Diesel motor, princip rada i karakteristike
Oznaka lekcije:L59
Diesel motor patentirao je Rudolf Diesel 1892. godine. Teoretski, rad benzinskog
i diesel motora vrlo je
slian. U oba sluaja radi se o motorima s unutarnjim sagorijevanjem koji pretvaraju
kemijsku energiju
goriva u mehaniku. Razlika je u nainu sagorijevanja.
Princip rada
Kod benzinskih motora, smjesa goriva i zraka sabija se u drugom taktu motora i z
apaljuje iskrom. U dizel
motorima, zrak se sabija u drugom taktu, nakon ega se ubrizgava gorivo i dolazi d
o samozapaljenja
smjese, uslijed visoke temperature komprimiranog zraka. Tlaenjem zraka u taktu sa
bijanja na vrlo visoki
stupanj odnosa kompresije (do 25:1) postie se dovoljno visoka temperatura (cca 70
0C) za
samozapaljenje smjese nakon ubrizgavanja goriva. Velika efikasnost diesel motora
razvijena je teorijom
koja potvruje da se visokoenergetsko diesel gorivo bre i djelotvornije vee s moleku
lama kisika koje su
kompaktne u stlaenom zraku.
Dakle, umjesto smjese goriva i zraka, u diesel motor, kroz usisnu granu- ulazi s
amo zrak. U tono
definiranom vremenu (moment paljenja) neposredno prije dolaska klipa u gornju mr
tvu toku, u taktu
sabijanja,, pod pritiskom se ubrizgava gorivo kroz injektor u cilindar motora. K
od dizelskih motora
postoje dvije vrste injektora, mehaniki i elektromagnetski. Mehaniki injetori otva
raju se pod pritiskom
goriva koje tlai mehanika pumpa visokog pritiska, jo poznata kao Bosch (bo)-pumpa.
Mehaniki injektori
Na gornjoj desnoj slici mehanikog injetora, crvenom bojom oznaen je ulaz goriva. P
od tlakom od cca
120 bara, gorivo e potisnuti oprugu i doi e do ubrizgavanja. Opruga je tono kalibrir
ana za svaki tip
motora, odnosno injektora, kako bi mogla propustiti gorivo pod tono
definiranim tlakom. Viak goriva vratit e se u rezervoar kroz odvode na gornjem dij
elu injektora.
Klipne i rotacijske pumpe
Gorivo Pod tlakom , iz pumpe visokog pritiska,dolazi gorivo. Razlikujemo dva tip
a ovakvih pumpi,
klipne i rotacijske. Klipna pumpa ima ugraenu bregastu osovinu koja, u tono odreeno
vrijeme,
podie klipie unutar pumpe i tlai gorivo u svaki injektor.
Pored tlaenja goriva, ova pumpa ima zadau distribucije goriva na injektore po redo
slijedu paljenja, kao
i odreivanje trajanja ubrizgavanja goriva, ovisno o akceleraciji motora. Slino opi
sanom razvodniku
paljenja kod benzinskih motora, na pumpi su ugraeni centrifugalni utezi, koji e mi
jenjati kut paljenja,
obzirom na broj okretaja motora.
Rotacijska pumpa se ee nalazi kod osobnih vozila.
Ova pumpa, opisana u najjednostavnijim crtama, tlai gorivo rotacijom rotora unuta
rnje pumpe i
distribuira ga na injektore u tono odreeno vrijeme. Kako bi se pumpe mogle podesit
i za tono
ubrizgavanje goriva, povezane su lancem ili zupastim remenom s radilicom motora,
kao i u sluaju
razvodnika paljenja kod benzinskih motora.
Klipna i rotacijska pumpa visokog pritiska
Indirektni i direktni sustavi ubrizgavanja
Sustavi ubrizgavanja se dijele na indirektne i direktne.
Kod indirektnih sustava, gorivo se ubrizgava u pretkomoru. Tlaenjem zraka, u komo
ri se stvara vrtlog.
Prilikom ubrizgavanja, gorivo e se ravnomjerno mijeati s komprimiranim zrakom. Mot
ori u kojima
dolazi do ekspanzije smjese u pretkomorama, rade puno tie i meke od motora s direk
tnim
ubrizgavanjem goriva.
Indirektni sustav ubrizgavanja
Motori s direktnim ubrizgavanjem goriva, postiu vei radni efekt, pa im je i potronj
a goriva manja.
Kod direktnog ubrizgavanja, injektor ubrizgava gorivo direktno u cilindar motora
, odnosno u ekspanzijski
prostor, koji se nalazi u samom klipu motora.
Ekspanzijski prostor u klipu motora
162
Na gornjoj skici je vidljivo kako je formiran ekspanzijski prostor u samom klipu
motora. Kod svakog
dizajniranja kompresijskog prostora, vodi se rauna o vrtlogu komprimiranog zraka
i ravnomjernom
mijeanju ubrizganog goriva. Ovakvi tipovi motora uglavnom se ugrauju u komercijaln
a vozila, a rjee
u osobna. Razlog tome je, upravo ranije spomenuti buan i tvrd rad motora.
Grija smjese
Grija smjese se koristi samo za paljenje motora dok je hladan. Naime, temperatura
koja se postie
tlaenjem zraka, gubi se preko hladnih stijenki klipova, cilindara i glave motora.
Kako bi dolo do
potrebne temperature za zapaljenje smjese; koriste se grijai.
Za razliku od nekadanjih modela vozila, dananji automobili imaju ugraene tajmere (t
imer), odnosno
mjerae vremena ukljuenosti grijaa. Oni su povezani sa senzorom temperature motora i
tako mogu
precizno odrediti potrebu za zagrijavanjem smjese. Motori s direktnim ubrizgavan
jem goriva, uglavnom
se mogu pokrenuti bez uporabe grijaa. Obzirom na koncepciju ekspanzijskog prostor
a, manji je gubitak
temperature. Poveani stupanj kompresije, jai pritisak goriva na injektorima i atom
izacija ubrizganog
goriva, takoer e pospjeiti paljenje hladnog motora bez grijaa.
Common Rail
Grija smjese
Dananja dizelska vozila upotrebljavaju Common rail sustav ubrizgavanja goriva. Vr
ijeme i trajanje
ubrizgavanja determinira kontrolna jedinica. Isto kao i kod benzinskih motora, k
ontrolna jedinica vrlo
precizno odreuje moment ubrizgavanja, kao i potrebnu koliinu goriva, kalkulirajui n
a osnovu
prikupljenih podataka senzora motora. Za sami poetak, ovakvim nainom ubrizgavanja
goriva,
eliminirana je vrlo komplicirana i skupa pumpa visokog pritiska. Sada se koristi
jednostavnija pumpu vrlo
visokog i konstantnog pritiska (1200-2000 bara). Takoer su eliminirana metalna cr
ijeva od pumpe do
injektora. Umjesto njih, koristi se Common rail, odnosno zajednika cijev visokog
pritiska, koja povezuje
sve injektore motora.
Common rail sustav
Pitanja
1. Objasnite princip rada diselskog motora?
2. Na kojem principu rade klipne, a na kojem rotacijske pumpe?
3. Objasnite indirektni i direktni sustavi ubrizgavanja?
4. Objasnite Common Rail sustav ubrizgavanja?
Kljuni pojmovi
To je motor s unutarnjim sagorijevanjem koji pretvaraju kemijsku energiju
goriva u mehaniku.
Klipna pumpa ima ugraenu bregastu osovinu koja, u tono odreeno vrijeme,
podie klipie unutar pumpe i tlai gorivo u svaki injektor.
Ova pumpa tlai gorivo rotacijom rotora unutarnje i distribuira ga na
injektore,u tono odreeno vrijeme.
Diesel motor
klipna pumpa
rotacijska pumpa
L60: Klipni mehanizam i blok motora
Klipni mehanizam
Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa, preko klip
njae, u kruno
gibanje koljenastog vratila.
Klipni mehanizam
Klipni mehanizam obuhvaa:
klip
klipnjaa
koljenasto vratilo
164
Klip i klipni prsteni
Klipnjaa
Koljenasto vratilo
Klip je dio klipnog mehanizma koji je odgovoran za kvalitetno i postojano tlaenje
smjese, kao i
preuzimanje sile potiska u radnom (ekspanzijskom) taktu. Klip mora odvojiti pros
tor izgaranja od kuita
koljenastog vratila, tijek izgaranja (radni takt) pretvoriti u silu te ga preko
klipnjae i koljenastog vratila,
predati kao okretni moment i toplinu s ela klipa prenijeti na stjenke cilindra. D
ananji klipovi izrauju se
od legure aluminija i drugih metala. Klipni prsteni su elastini prsteni koji lee u
ljebovima na klipu, a
moraju sprijeiti izlaenje plinova iz prostora iznad klipa u kuite koljenastog vratil
a.
Klipnjaa je dio klipnog mehanizma koji povezuje klip s koljenastim vratilom. Zada
tak klipnjae je
tijekom usisa, kompresije i ispuha pretvoriti okretni moment s koljenastog vrati
la u silu i predati je klipu.
Tijekom ekspanzije, klipnjaa mora preuzeti silu s klipa i prenijeti na koljenasto
vratilo.
Koljenasto vratilo je dio klipnog mehanizma poznato jo i kao radilica. Koljenasto
vratilo pretvara silu s
klipnjae u okretni moment te pretvara pravocrtno gibanje u rotaciju. Prenosi svu
snagu motora na
transmisiju vozila. S obzirom na velika naprezanja, koljenasto vratilo je izraeno
od elika oplemenjenog
kromom i molibdenom.
Blok motora
Blok motora je osnovni dio motora koji objedinjuje i nosi sve funkcijske sklopov
e motora. Blok motora
obuhvaa cilindre, rashladni plat i kuite klipnog mehanizma. On sprjeava izlaz radnog
medija,
rashladnog sredstva i maziva, a takoer sprjeava ulaz praine, vlage i prljavtine. U p
ojedinim
sluajevima blok slui i kao nosivi dio konstrukcije vozila (npr. kod traktora, moto
cikla, formule itd.).
Blok je ujedno i najtei dio motora te se smanjivanjem upravo njegove mase, moe naj
vie smanjiti masa
cijelog motora.
Blok motora
Postoji vie podjela i konstrukcijskih izvedbi bloka motora. Danas se najee ugrauju ci
lindarski
blokovi i blokovi s uloenim cilindarskim kouljicama. Kod cilindarskih blokova, blo
k motora izliven
je od elika i u njega su upreani cilindri. Nakon upreavanja, cilindri se strojno ob
rauju na toan
promjer klipa. Na bloku su izliveni i obraeni svi prihvati za ostale dijelove mot
ora, kao i kanali za
cirkulaciju rashladne tekuine. Nedostatak ovih blokova je njihova velika masa. Po
jedini proizvoai
automobila ne upreavaju cilindre u blok motora, ve ih postavljaju naknadno kao zas
ebne sklopove.
Takvi blokovi poznati su pod nazivom blokovi s cilindarskim kouljicama.
Za razliku od prethodnog tipa bloka motora, ovaj ima nekoliko prednosti. Kao prv
o, mogue je izliti blok
od aluminija, to znatno smanjuje teinu motora. Nadalje, nakon dotrajalosti cilinda
ra nije ih potrebno
brusiti na vei promjer ili promijeniti cijeli blok ako se ne moe vie brusiti, ve se
jednostavno promijeni
cilindarska kouljica.
Blok s cilindrima
Cilindarska kouljica
Pitanja
1. to je klipni mehanizam?
2. Navedite dijelove koji sainjavaju klipni mehanizam.
3. to je blok motora?
Kljuni pojmovi
klipni mehanizam
klip
klipnjaa
koljenasto vratilo
blok motora
cilindar
cilindarska kouljica
Pretvara pravocrtno gibanje klipa preko klipnjae u kruno gibanje
koljenastog vratila.
Dio klipnog mehanizma koji je odgovoran za kvalitetno i postojano
tlaenje smjese.
Dio klipnog mehanizma koji povezuje klip s koljenastim vratilom.
Pretvara silu s klipnjae u okretni moment, te pretvara pravocrtno
gibanje u rotaciju.
Osnovni dio motora koji obuhvaa cilindre, rashladni plat i kuite
klipnog mehanizma.
Obraena rupa u bloku motora unutar koje se giba klip.
Obraena cijev koja se umee u blok motora.
166
L61: Dijelovi i sustavi motora
Dijelovi i sustavi motora
Svako vozilo koje u sebi ima motor naziva se motorno vozilo. Kako bi nam bilo la
ke odrediti koji su
dijelovi i sustavi motora, pogledajmo konstrukciju cjelokupnog motornog vozila.
Konstrukcija motornog vozila
S obzirom na vrstu motora, razlikujemo otto, diesel i wankel motor. U daljnjem t
ekst e biti rijei samo o
ottovom motoru.
etverotaktni ottov motor ima etiri osnovna dijela i dodatne sustave:
kuite motora
klipni mehanizam
razvodni mehanizam
sustav za stvaranje smjese
pomoni sustavi
Kuite motora sainjavaju uljno korito (karter), blok motora, poklopac glave i brtve.
Uljno korito
Blok motora
Glava motora
Brtva glave
Klipni mehanizam je mehanizam koji pretvara pravocrtno gibanje klipa, preko klip
njae, u kruno
gibanje koljenastog vratila. Klipni mehanizam obuhvaa: klip s prstenima, klipnjaa
i koljenasto vratilo
(radilica).
Klip i klipni prsteni
Klipnjaa
Koljenasto vratilo
Razvodni mehanizam je mehanizam koji ima zadatak upravljati izmjenom radnog medi
ja kroz otvore za
usis i ispuh. Mehanizam odreuje trenutak otvaranja i zatvaranja ventila. Sainjavaj
u ga: ventili, opruge,
klackalice, podizai ventila, bregasto vratilo, remeni ili lanani prijenos. Razvodn
i mehanizam dobiva
pogon od koljenastog vratila preko zupastog remena, lanastog prijenosa ili zupanika
na bregasto
vratilo. Brjegovi bregastog vratila preko prijenosnih lanova, primjerice podizaa,
suprotstavljajui se
silama opruga ventila, otvaraju usisne i ispune ventile. Sile opruga potom zatvar
aju ventile.
Ventil s oprugom
Klackalica ventila
Podiza ventila
Bregasta osovina
Zadaa sustava za stvaranje smjese je stvoriti homogenu smjesu u tono odreenom omjer
u koji
odgovara trenutanim potrebama motora. Uz to, treba stvoriti to manju koliinu tetnih
tvari u ispunim
plinovima. Sustav za stvaranje smjese sastoji se od: spremnika goriva, pumpe, fi
ltara goriva, usisne cijevi
i sustava za ubrizgavanje.
Spremnik goriva
Pumpa goriva
Filtar goriva
Pomoni sustavi su sustavi u vozilu koji su neophodni za funkcioniranje motora. Sai
njavaju ga: sustav za
paljenje, podmazivanje, hlaenje i ispuni sustav. Dananja vozila imaju upravljaki skl
op (raunalo) koji
objedinjuju vie sustava u jednu cjelinu pa je teko pojedine sustave jasno razgranii
ti (npr. sustav za
ubrizgavanje i paljenje smjese).
168
Sustav ubrizgavanja
Sustav hlaenja
Sustav za podmazivanje
Ispuni sustav
Pitanja
1. Navedite osnove funkcionalne cjeline motora.
2. Imenujte osnovne dijelove motora.
Kljuni pojmovi
kuite motora
klipni mehanizam
razvodni mehanizam
podmazivanje motora
hlaenje motora
sustav za ubrizgavanje
ispuni sustav
Sainjava ga uljno korito, blok motora, poklopac glave i brtve.
Pretvara pravocrtno gibanje klipa preko klipnjae u kruno gibanje
koljenastog vratila.
Upravlja izmjenom radnog medija kroz otvore za usis i ispuh, tj.
odreuje trenutak otvaranja i zatvaranja ventila.
Sustav koji ima zadatak uinkovito podmazivati sve dijelove motora
koji zahtijevaju podmazivanje.
Sustav koji ima zadatak uinkovito hladiti sve dijelove motora koji
zahtijevaju hlaenje.
Sustav koji ima zadatak ubrizgati radni medij prema trenutanim
potrebama motora.
Osigurava rad motora, smanjuje buku i proiava ispune plinove.
L62: Otto i diesel motor
Nastavna cjelina:SRT-4-2/A-2-1
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prosto
ru koji slui i za
pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku , a potom - iz toplinske energi
je u mehaniki rad. Klipni
(stapni) motori se dijele, prema vrsti goriva i procesu koji se odvija u motorim
a na:
Benzinske (Otto) motore - Usisavaju gorivu smjesu ili zrak, a gorivo se ubrizgav
a izravno u
cilindar. U trenutku kad poinje izgaranje, u cilindru se ve nalazi gotova smjesa k
oja se pali
stranim izvorom (elektrinom iskrom).
Dizelske motore - Usisavaju zrak, a gorivo se ubrizgava u vrui komprimirani zrak
i samo se pali
uslijed visoke temperature tog zraka.
Radni proces
Radni proces svih klipnih motora ima etiri uvijek ista dijela, koji slijede jedan
iza drugoga :
1. USIS svjee radne tvari
2. KOMPRESIJA radne tvari
3. izgaranje i EKSPANZIJA
4. ISPUH tj. izbacivanje istroene radne tvari
Ukupno trajanje procesa izraava se pomou zakreta glavnog vratila motora tj. koljen
astog
vratila ili radilice. Trajanje procesa iznosi:
2 okretaja koljenastog vratila - kod etverotaktnih motora
1 okretaj koljenastog vratila - kod dvotaktnih motora.
170
Dvotaktni i etverotaktni motori
Prema taktnosti, stapni motori se dijele na:
dvotaktne i
etverotaktne motore
Dvotaktni motori
Princip rada dvotaktnog motora je jednostavan. Dvotaktni motor ima dva takta, pr
vi takt sadri usis i
komprimiranje zraka, dok je drugi takt radni, odnosno sadri ekspanziju i ispuh.
Kretanjem klipa iz donje mrtve toke (u daljnjem tekstu DMT) zapoinje prvi takt. Na
donjem dijelu
kouljice cilindra nalaze se usisni kanali za usisavanje svjeeg zraka kojeg potisku
je puhalo. Prolaskom
klipa iznad usisnih kanala prestaje dotok svjeeg zraka i poinje komprimiranje . Kl
ip se kree ka gornjoj
mrtvoj toki (u daljnjem tekstu GMT). Kada klip stigne u GMT zapoinje radni takt. M
eutim,
ubrizgavanje goriva zapoinje nekoliko stupnjeva prije GMT. Ubrizgavanjem goriva u
prostor cilindra,
ono se samozapaljuje zbog visoke temperature komprimiranog zraka i fino rasprenih
estica goriva.
Gorivo se ubrizgava pod tlakom od oko 150 bara. Nakon ekspanzije, klip kree prema
DMT i okree
koljenasto vratilo na koje je spojen, preko krine glave i ojnice. Ispuh poinje kad
a klip svojim gibanjem
prema DMT otvori ispune kanale na kouljici cilindra, koji su smjeteni iznad usisnih
kanala tako da
veina izgorene smjese izae izvan prostora cilindra, tako da kad klip otvori usisne
kanale, svjei zrak
pomogne ispiranju cilindra od izgorene smjese. Dolaskom klipa u DMT zavrava radni
takt i zapoinje
prvi.
Gornji opis je opis dvotaktnog Dieselova motora, a za benzinske motore postoji p
oneka razlika. U cilindar
se ubacuje smjesa zraka i goriva, koja se tlai, a zatim, nekoliko stupnjeva prije
GMT , pali iskrom iz
svijeice.
etverotaktni motori
Princip rada etverotaktnih motora je malo sloeniji. etverotaktni motor ima etiri tak
ta. Prvi takt je usis
gorive smjese ili zraka. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil
koji se zatvara neto
prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi drugi takt ili komprimiranje smjese (zraka).
Kretnjom klipa iz DMT
prema GMT, klip komprimira smjesu (zrak) koja se pali nekoliko stupnjeva prije G
MT. Kod benzinskih
motora svjeica pali smjesu zraka i benzina, a kod dizel motora gorivo se ubrizgav
a u cilindar u kojem je
stlaeni zrak visoke temperature i ono se samozapaljuje. Trei takt je ekspanzija ko
ja je radni takt. Klip se
giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom zapaljivanjem smjese. Neto prije DMT o
tvara se ispuni
ventil i klip svojim gibanjem prema GMT istiskuje izgorenu smjesu izvan cilindra
. Neto prije GMT
otvara se usisni ventil koji dodatno pospjeuje ispiranje cilindra. Dolaskom klipa
u GMT zatvara se
ispuni ventil i zavrava ispuni takt te proces poinje ispoetka.
Usporedba dvotaktnog i etverotaktnog motora
Otto (benzinski) motor
1876. godine Nicolaus August Otto je ostvario proces u motorima s unutarnjim izg
aranjem kojeg danas
nazivamo Otto proces. Otto proces je odredio dananje procese u benzinskim motorim
a. Kod ovog
procesa je znaajno da se goriva smjesa tada stvarala izvan cilindra (rasplinja), p
ri temperaturama koje
su sline temperaturi okoline. Pri tome se za proces upotrebljavaju plinovita ili
lako hlapljiva goriva,
najee benzin.
Danas je mogue i stvaranje smjese u cilindru. Goriva smjesa ubacuje se u cilindar
pri atmosferskom
tlaku (ili blizu atmosferskog tlaka), komprimira se u njemu i zatim pali.Omjer k
ompresije ne smije biti
prevelik, da se ne bi dogodilo samozapaljenje smjese.Ono se kod Otto procesa mor
a izbjei, a paljenje se
vri pomou iskre koju baca svjeica u tono odreenom trenutku. Omjer kompresije ne smije
biti velik,
nego je razmjerno nizak i kree se od 6:1 do 10:1, u posebnim sluajevima danas do 1
5:1 (kod posebnih
izvedbi na plin).
Otto motor
Diesel motor
Dizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi dizel kao pogonsko
gorivo i koji
radi Dieselovim ciklusom. Izumio ga je 1892. njemaki inenjer Rudolf Diesel. Dizels
ki motor je
karakteristian po tome to nema svjeice, u cilindru se komprimira ist zrak, koji post
ie toliku
temperaturu da se, nakon ubrizgavanja goriva u cilindar motora, gorivo samozapal
juje. Tlakovi i temperature u cilindru su vei nego kod benzinskih motora, kao i s
tupanj iskoritenja.
Rudolf Diesel je svoju prvu izvedbu motora napravio s ubrizgavanjem goriva uz po
mo stlaenog zraka,
koji je rasprivao gorivo i ubacivao ga u cilindar, pomou sapnice. Nedostatak ovog
sustava su bili:
veliina kompresora zraka i velika energija potrebna za njegov pogon. Zbog ovih ne
dostataka uvedena je
dobava goriva mehanikim putem, odnosno preko sisaljke visokog tlaka, koja je diza
la tlak tekuine i
kroz raspriva je ubacivala u cilindar u vidu fine magle goriva.
Danas velika veina dizelskih motora upotrebljava sustav s ubrizgavanjem goriva si
saljkom, koji se
izvodi na vie naina. Starije izvedbe su imale mehaniku sisaljku pokretanu kvrgom br
egaste osovine ili
posebnim pogonom izvedenim s koljenaste osovine, dok nove izvedbe imaju, veinom,
modernine
sustave zajednikog voda (common -rail) ili hidrauline sustave za ubrizgavanje, gdj
e su u bloku sisaljka
i rasprska.
Diesel motor
172
Razlika izmeu Otto i Diesel motora
Po veini svojih sastavnih dijelova, Dieselov motor je istovjetan benzinskom motor
u. Oba motora
imaju klip, kouljicu, glavu i sustav prijenosa gibanja iz ravnocrtnog u kruni. Obj
e vrste motora mogu
biti izvedene kao dvotaktni ili kao etverotaktni motor. Jedina prava razlika je k
od sustava goriva i
njegovog paljenja, koji se potpuno razlikuju.
Kod benzinskog motora, smjesa goriva i zraka se stvara izvan cilindra i tijekom
usisa se smjesa ubacuje u
cilindar i komprimira. Paljenje komprimirane smjese se vri svjeicom. Dieselov moto
r usisava samo
zrak, a kako ima vei stupanj kompresije, tlai zrak na veu temperaturu (700 do 900 s
tupnjeva C) i na
vei tlak. Gorivo se pri kraju kompresije ubacuje u cilindar, uz pomo sisaljke koja
postie veliki tlak
(visokotlana sisaljka) i ureaja koji gorivo raspruje na sitne kapljice (rasprska). S
itne kapljice goriva se
samozapaljuju, uslijed visoke temperature okoline i tako proizvode energiju unut
ar cilindra.
Osnovne razlike izmeu Ottova i Dieselova procesa su u krajnjem tlaku kompresije k
oji je znatno vei
kod Dieselova procesa, a time i u temperaturi na kraju kompresije. Takoer, vrijem
e izgaranja kod Ottova
procesa je krae, jer je smjesa ve napravljena izvan cilindra, te se ne troi vrijeme
na stvaranje smjese, a
i samo gorivo se razlikuje po sastavu. Gorivo za Otto motore lake izgara od goriv
a za Diesel motore.
Zanimljivosti
Ottovi motori imaju ugraene svjeice u cilindarsku glavu. Na njihovim elektrodama p
reskae elektrina
iskra i pali gorivu smjesu u cilindru. Kod motora malih radnih strojeva i kod au
tomobilskih motora
proizvedenih do 1990. godine, goriva smjesa se priprema pomou rasplinjaa. Noviji a
utomobilski motori
imaju ureaje za ubrizgavanje benzina.
Dieselovi motori za ubrizgavanje goriva u cilindar koriste visokotlanu pumpu i br
izgaljku ugraenu u
cilindarsku glavu. Za olakavanje hladnog starta imaju posebne elektrine grijae (arni
ce ili arne
svjeice) koji su ugraeni u glavu. Najnoviji ureaji za ubrizgavanje goriva, Common R
ail, u skoroj e se
budunosti primjenjivati i kod benzinskih automobilskih Ottovih motora pa e prepozn
avanje biti prilino
oteano.
Mali dvotaktni motori imaju nisku cilindarsku glavu za razliku od etverotaktnih ij
a je glava u pravilu
visoka jer se u njoj nalaze ventili. Meutim, etverotaktni motori sa stojeim ventili
ma (ventili se nalaze u
bloku) imaju takoer nisku glavu pa ih je tee razlikovati od dvotaktnih.
Ottovi motori se primjenjuju za pogon malih strojeva, amaca, motocikala, osobnih
automobila i
djelomino kombija te zrakoplova. Svi vei motori, od kamionskih pa do stabilnih i n
ajveih brodskih,
grade se iskljuivo kao Dieselovi, zbog manje potronje goriva. Iako im je to znaajna
prednost,
Dieselovi su se motori do pojave mlaznih motora tek u manjoj mjeri upotrebljaval
i i za pogon zrakoplova.
U najnovije vrijeme prodor u zrakoplovstvo uspio je poznatom Volkswagenovom TDI
motoru,
dokazanom pogonskom stroju milijuna automobila.
Pitanja
1. Radni proces svih klipnih motora ima koja etiri uvijek ista dijela?
2. Navedite glavne karakteristike dvotaktnih i etverotaktnih motora?
3. Navedite glavne karakteristike Otto i Diesel motora
4. Koja je osnovna razlika izmeu Otto i Diesel motora?
Kljuni pojmovi
Otto motor
Diesel motor
Ott motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi benzin kao pogonsko
gorivo i koji radi na principu Otto procesa.
Dizelski motor je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi dizel kao
pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.
L63: Osnove hidraulike
Pojam hidraulike
Hidraulika je dio pogonske tehnike gdje se rjeenje raznih pogonskih zadataka izvra
va pomou
pretvorbe, upravljanja, regulacije i prijenosa energije putem tekueg ili plinovit
og stlaenog medija.
Hidraulika se bavi prijenosom energije i informacija putem stlaene tekuine (kaplje
vine), a moe se
podijeliti na hidrodinamiku i hidrostatiku. U hidrodinamici energija se prenosi
kinetikom energijom
fluida u strujanju, dok se u hidrostatici energija prenosi prvenstveno tlakom fl
uida. Stoga hidrodinamike
sustave karakterizira razmjerno niski tlak i visoka brzina strujanja, dok hidros
tatike sustave odreuju
razmjerno visoki tlakovi i nie brzine strujanja fluida.
Hidrauliki se sustavi upotrebljavaju u strojevima kojima treba postii male pomake
s vrlo velikom
snagom.Upotrebljavaju se, naprimjer, za podizanje velikih tekih vozila. Hidrauliki
sustavi sadre dva
klipa koji se podiu i sputaju u cilindrima. Prostori ispod klipova ispunjeni su hi
draulikom tekuinom
(uljem ) i povezani cijevima. Sputanjem jednog klipa poveava se tlak tekuina u sust
avu. Stlaena
tekuina prolazi kroz cijev i podie klip u drugom cilindru. Prvi klip je manji od d
rugoga. Budui da je
tlak isti u oba cilindra, vei klip se podie s vie snage. Meutim, da bi se stvorio do
voljan tlak, manji
klip se mora vie pomaknuti prema dolje, nego to se vei podie
Osnovni elementi hidraulikog sustava su: ( slika dolje)
pumpa
radni fluid
cjevovod
upravljaki elementi
hidrauliki motor.
Energetska pretvorba u hidraulikom sustavu
Primjena hidraulikih sustava
Hidraulika i hidrauliki sustavi primjenjuju se u situacijama koje zahtijevaju:
velike sile,
brzine i ubrzanja,
male, jednoline pomake i brzine,
visoku tonost pozicioniranja u meupoloajima i
sloeniju regulaciju.
Praktina primjena hidraulikih sustava moe se nai kod:
alatnih strojeva,
poljoprivrednih strojeva,
umarskih strojeva,
cestovnih i inskih vozila,
brodova,
zrakoplova,
174

energetskih postrojenja,
rudarskih postrojenja,
vojnih sustava,
svemirske tehnike i sl..
Prikazivanje hidraulikih sustava
Za prikazivanje hidraulikih sustava koriste se hidraulike sheme. One su normirane
normiran je nain
prikazivanja hidraulikih elemenata (normirani simboli) i njihovog povezivanja. Sl
ika dolje prikazuje
principijelnu shemu hidraulikog sustava.
Shema hidraulikog sustava
Prednosti i nedostaci hidraulikih sustava
Prednosti hidraulikog nad pneumatskim medijem su:
mogue postizanje velikih sila,
velika gustoa snage,
jednostavnost pretvorbe energije medija u mehaniki rad
mala inercija,
automatsko prilagoavanje potrebne sile,
mogue pokretanje pod punim optereenjem,
jednostavno i kontinuirano podeavanje brzine, sile, momenta ... ,
mogue nagle promjene smjera i brzina,
mogue velike brzine,
mogue ekstremno niske brzine,
lako se realizira linearno gibanje,
precizno pozicioniranje,
jednostavnost zatite od preoptereenja,
jednostavnost akumulacije energije pomou plinovitog medija,
jednostavnost podmazivanja i odvoenja topline,
visoka pouzdanost u radu,
visoka ekonominost u radu,
jednostavno i jeftino odravanje.
Nedostaci hidraulike u odnosu na pneumatiku obuhvaaju:
potrebno generirati hidrauliku energiju,
potrebni su povratni vodovi,
relativno visoka cijena ureaja i elemenata,
specifinost (male serije) i preciznost izvedbi,
ograniene brzine strujanja ulja,

promjena karakteristika ulja (s temperaturom i tlakom, starenje),
relativno prljav pogon.
Radni fluid
Izbor odgovarajueg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravno funkcioniranje, tr
ajnost, pouzdanost i
ekonominost hidraulikog sustava. Izbor fluida utjee i na izbor hidraulikih elemenata
(filtri, ventili,
brtve...) koji se projektiraju za odreenu vrstu fluida. Od posebnog znaaja je korit
enje fluida koji nema
tetnog utjecaja na materijal brtvi.
Zadaci radnog fluida su:
prijenos energije (glavni zadatak),
hlaenje,
podmazivanje,
zatita od korozije i
odnoenje neistoa.
Pitanja
1. to je hidraulika?
2. ime se bavi i kako se dijeli hidraulika?
3. Koji su osnovni elementi hidraulikog sustava?
4. Nabrojite pet prednosti hidraulikog sustava u odnosu na pneumatski sustav?
5. Nabrojite pet nedostataka hidraulikog sustava u odnosu na pneumatski sustav?
6. Koji su zadaci radnog fluida?
Korisni linkovi
Link: http://www.explainthatstuff.com/hydraulics.html
Kljuni pojmovi
hidraulika
elementi
hidraulikog
sustava
Dio pogonske tehnike gdje se rjeenje raznih pogonskih zadataka izvrava
pomou pretvorbe, upravljanja, regulacije i prijenosa energije putem tekueg ili
plinovitog stlaenog medija.
Pumpa, radni fluid, cjevovod, upravljaki elementi, hidrauliki motor.
L64: Izvrni i upravljaki elementi hidraulike
Izvrni elementi hidraulike
Pumpe
Pumpe su osnovne komponente hidraulikih sustava, koje mehaniku energiju pogonskog
motora
(elektromotora ili motora s unutarnjim izgaranjem) pretvaraju u hidrauliku energi
ju radne tekuine.
176
Osnovni zahtjevi koji se postavljaju pred hidraulike pumpe su osiguranje potrebno
g protoka tekuine,
tlaka i radnog vijeka uz minimalnu teinu i zapreminu pumpe. Suvremene hidraulike p
umpe rade s
tlakovima od 350 do 500 bara i brojevima okretaja oko 5000 u minuti ( a u zrakop
lovima ak i 12000 do
18000 u minuti). Osim navedenog od pumpi se zahtjeva pouzdan rad u irokom tempera
turnom rasponu i
na razliitim nadmorskim visinama te da nisu bune i da su jednostavne za proizvodnj
u i odravanje.
Osnovni procesi u radu pumpe su usisavanje i tlaenje radne tekuine. U procesu usis
avanja elementi
pumpe stvaraju razliku izmeu tlakova radne tekuine i spremniku i tlaka u usisnim k
omorama pumpe.
Djelovanjem razlike tlakova, tekuina puni radne komore pumpe. Proces sabijanja sv
odi se na
potiskivanje tekuine radnim elementima pumpe, pri emu se tekuini predaje mehanika en
ergija koja
osigurava njeno dopremanje pod potrebnim tlakom do potroaa (hidromotora).
Ovisno od oblika komore i naina rada, razlikuju se osnovne vrste pumpi:
rotacijske (zupaste, krilne, zavojne)
klipne
membranske i dr.
Slika u nastavku prikazuje shemu zupaste pumpe.
Shema zupaste pumpe
Hidrauliki motori
Hidrauliki motor, hidromotor ili hidrauliki aktuator , izvrni je dio u hidraulikom p
ogonu. To su
ureaji za pretvaranje hidraulike energije, dobivene od pumpe kao izvornog elementa
, u mehaniki rad.
Hidrauliki motori se dijele na:
rotacijske hidraulike motore,
hidraulike cilindre i
zakretne hidraulike motore.
Rotacijski hidrauliki motor
Rotacijski motori su veoma slini pumpama. Najvie se koriste zupasti, klipni i kriln
i hidrauliki
motori. Uglavnom su konstantne radne zapremine, ali se koriste i motori s podesi
vom radnom
zapreminom. Osnovne karakteristike rotacijskih hidraulikih motora su kutna brzina
, broj okretaja i
okretni moment.
Jednoradni hidrauliki cilindar
Dvoradni hidrauliki cilndar
Hidrauliki upravljaki elementi
Kako bi se ostvarile eljene vrijednosti sile ili momenta, brzine ili broja okreta
ja te postigli eljeni uvjeti
rada, u sustav se ugrauju upravljaki elementi koji se nazivaju ventili. Ventilima
se upravlja ili regulira
tlak i protok u hidraulikom sustavu. Svaki ventil je ujedno i otpornik.
Podjela ventila
Ventili se dijele na dvije osnovne skupine:
1) protoni (razvodnici, zaporni ventili, sigurnosni ventili i priguni ventili)
2) tlani (ventili za ogranienje tlaka i upravljanje)
Razvodnici
Razvodnici su ventili koji proputaju, zatvaraju i usmjeravaju tijek radnog medija
. Tip razvodnika
odnosno njegova funkcija odreeni su:
brojem prikljuaka,
brojem razvodnih poloaja,
nainom aktiviranja i
veliinom prikljuaka.
Konstrukcijska rjeenja :
klipni,
sa sjeditem
ploasti.
Hidrauliki razvodnik
178
Zaporni ventili
Zaporni ventili ne doputaju protok u jednom smjeru (zatvaraju), a proputaju u supr
otnom smjeru.
Poveanje tlaka na izlaznoj strani potpomae zapornu funkciju (brtvljenje). Neke od
najee koritenih
zapornih ventila prikazuje slika dolje, a sljedea slika prikazuje shemu jednostav
nog zapornog ventila.
Najee koriteni zaporni ventili
Shema jednostavnog zapornog ventila
Tlani ventili
Tlani ventil utjee na tlak u sustavu ili dijelu sustava (hidrauliki pogon, pneumats
ki sustav itd.).Oni su
izvrni elementi za upravljanje i za regulaciju tlaka, kao i za niz drugih funkcij
a zasnovanih na tlaku.
Tlani ventili dijele se na:
upravljake
regulacijske.
Za protoke vee od 150 l/min koriste se indirektno upravljani ventili za ogranienje
tlaka. Takvi ventili
osiguravaju manje pulzacije protoka i tlaka. Slika dolje prikazuje jednostupanjs
ki ventil za
ograniavanje tlaka.
Jednostupanjski ventil za ograniavanje tlaka.
Pitanja
1. to su pumpe i kako se dijele?
2. to su hidrauliki motori i kako se dijele?
3. Koja je uloga ventila i kako se dijele?
4. to su razvodnici?
5. Objasnite zaporne i tlane ventile.
Korisni linkovi
Link: http://vtsbj.hr/images/uploads/PNEUMATIKA_I_HIDRAULIKA_PREDAVANJE_11-12_h.
pdf
Link: http://www.vuka.hr/fileadmin/user_upload/knjiznica/on_line_izdanja/Pneumat
ika_i_hidraulika__skripta.pdf
Kljuni pojmovi
pumpe
hidrauliki motor
ventili
Osnovne komponente hidraulikih sustava, koje mehaniku energiju
pogonskog motora pretvaraju u hidrauliku energiju radne tekuine.
Izvrni dio u hidraulikom pogonu; ureaji za pretvaranje hidraulike
energije, dobivene od pumpe kao izvornog elementa, u mehaniki rad.
Ventilima se upravlja ili regulira tlak i protok u hidraulikom sustavu. Svaki
ventil je ujedno i otpornik.
L65: Parni i toplovodni kotlovi; vrste, glavni dijelovi i pomoni
ureaji kotlovskih postrojenja
Oznaka lekcije:L65
Kotlovi
Kotlovi su zatvorene posude u kojima se voda ili neki drugi mediji zagrijavaju t
oplinom razvijenom
uslijed izgaranja nekog goriva ili elektrine energije. Pri tome, najei medij koji se
koristi za
zagrijavanje je voda.
Ve prema tome, slue li kotlovi samo za zagrijavanje radne tvari do odreene temperat
ure ili pak za
proizvodnju pare, razlikuju se sljedee kontrukcije:
toplovodni kotlovi (za temperaturu vode do 90/110 C)
parni kotlovi (za proizvodnju vodene pare odreenih tlakova)
Toplovodni kotlovi
Toplovodni kotlovi potpuno su ispunjeni vodom, kao uostalom i cjelokupni sustav.
Ovakve konstrukcije
najee se koriste u sustavima centralnog grijanja. U tom sluaju, odvod zagrijane vode
uvijek je s
gornje strane, a dovod hladne vode iz sustava s donje strane. Na taj nain osigura
na je cirkulacija vode
kroz kotao gdje se postupno zagrijava.
180
Parni kotlovi
U fizikalnom smislu, parni kotao je zatvorena cilindrina posuda u kojoj se isparu
je voda pomou
topline, pri stalnom tlaku. Para nastala isparivanjem vode, odreenog tlaka i temp
erature, slui kao radni
fluid za parne turbine (proizvodnja elektrine energije), za pogon raznih ureaj, il
i samo kao prijenos
toplinske energije drugim ureajima (grijanje). Zbog visokih tlakova koji se mogu
postizati u parnim
kotlovima, ovi se ureaji nazivaju jo i generatori pare. Veliina parnih kotlova (gen
eratora pare), tlak i
temperatura proizvedene pare kao i konstrukcijska izvedba ovisi iskljuivo o njiho
voj namjeni pa ih
najee dijelimo:
prema radnom tlaku :
o niskotlani (radni tlak do 7 bar)
o srednjetlani (radni tlak do 22 bar)
o visokotlani (radni tlak vei od 22 bar)
prema vrsti pare koju proizvode :
o mokru paru
o suhozasienu paru
o pregrijanu paru
prema koliinu proizvedene pare :
o malog kapaciteta
o srednjeg kapaciteta
o velikog kapaciteta
prema vlastitim konstrukcijskim osobinama :
o vatrocijevni
o vodocijevni
prema gorivu (vrsti loita :)
o kruta goriva
o tekua goriva
prema smjeru strujanja pare :
o radijalni
o aksijalni
prema namjeni :
o protutlani
o kondenzacijski
o s oduzimanjem.
Glavni sastavni dijelovi parnog kotla (generatora pare)su:
loite
ogrjevne povrine
tlani dijelovi
prikljuci za cijevi
ventili
sustav za kontrolu i automatsku regulaciju
nosiva elina konstrukcija
ozid i toplinska izolacija
pomoni ureaji.
Parni kotlovi su ureaji koji rade u zahtjevnim uvjetima rada. Razlozi su povieni t
lak, temperatura te
korozijski utjecaji. Ovi se ureaji izrauju iz specijalnih vrsta materijala elika. O
dabir materijala vri
se na temelju svih parametara zadanim eksploatacijskim uvjetima, kako materijal
kotla, tako i pomonih
ureaja cijelog postrojenja. Pomoni ureaji mogu biti sustav za dovod i pripremu napo
jne vode, sustav
za dovod i pripremu goriva, sustav za dovod zraka i odvod dimnih plinova.
Vatrocjevni horizontalni parni kotao da pomonim ureajima, gorivo plin, sa maksimal
nom proizvodnjom pare 20
t/h, pribline snage 15 100 kW
Pitanja
1. to su kotlovi?
2. Kako dijelimo kotlove prema namjeni?
3. Koja je zadaa toplovodnih kotlova?
4. to su to parni kotlovi?
5. Kako dijelimo parne kotlove?
6. Nabroji neke pomone ureaje kotlovskog postrojenja.
kotao
toplovodni kotao
parni kotao
Toplovodni kotao potpuno je ispunjeni vodom, kao uostalom i
cjelokupni sustav. Slui za njezino zagrijavanje bez promjene
agregatnog stanja.
litij i sl.
Parni kotao je kotao koji slui za proizvodnju vodene pare, koju
kasnije koriste potroai, bilo za grijanje, u grijaima ili za pogon u
parnim stapnim strojevima i turbinama.
L66: Osnovne tehnike grijanja (pojedinana, centralna i daljinska)
Oznaka lekcije:L66
Grijanje se definira kao prijenos toplinske energije zraku u prostoriji, a uzrok
ovano je temperaturnom
razlikom izmeu izvora topline i zraka u prostoriji. Zadatak grijanja je pokrivanj
e toplinskih gubitaka
prostorije i/ili itave zgrade dovoenjem potrebne koliine topline tako da se odrava t
oplinska ravnotea
izmeu ljudskog tijela i njegove okoline. Tehnike uvjete za sustave grijanja odreuje
eljena toplinska
ugodnost, takva da odgovara najveem moguem broju osoba. Toplinska ugodnost se prem
a ISO 7730
definira kao stanje svijesti koje izraava zadovoljstvo toplinskim stanjem okolia.
182
Podjela sustava grijanja
Sustav grijanja ine svi elementi koji u nekom objektu slue za grijanje prostorija.
Odabir odreene vrste
ovisi o brojnim imbenicima, kao to su: vremenski uvjeti zadane geografske lokacije
, poloaj, tip i
vrijeme koritenje zgrade, raspoloivost izvora energije, investicijski i pogonski t
rokovi, zakoni, norme,
propisi, preporuke te utjecaj na okoli. Standardna podjela razlikuje sljedee susta
ve grijanja, prema
njihovoj izvedbi:
pojedinano grijanje
centralno grijanje
daljinsko grijanje i
sustavi posebne izvedbe
Pojedinano (individualno) grijanje
Kod ove vrste grijanja izvor topline, odnosno loite se nalazi u prostoriji koja se
grije. Primjer za ovakav
sustav grijanja su: kamini, pei, grijalice i slino.
Primjeri pojedinanog grijanja - kamin, eljezna pe, grijalica konvekcijom
Centralno grijanje
Kod centralnog grijanja postoji jedan izvor topline za vie prostora unutar zgrade
. Kod ovog sustava
grijanja, izvor topline, tj. loite najee se postavlja u podrumu zgrade, tzv. kotlovni
ci, dok se u
pojedinanim prostorijama mogu postaviti ogrjevna tijela razliitih vrsta .Sustav moe
biti izveden i kao
etano grijanje tako da postoji jedan izvor topline za jednu stambenu jedinicu s j
ednim ili vie kotlova.
Dvocijevni sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom
Daljinsko grijanje
Kod ove vrste grijanja koristi se jedan izvor topline za vie zgrada, stambeni blo
k ili dio grada. Izvor
topline su toplane ili kogeneracijska postrojenja za proizvodnju topline, ali i
elektrine energije.
Sustav daljinskog grijanja i proizvodnje elektrine energije
Sustavi posebne izvedbe
Ovakvi sustavi se odnose na takve izvore topline koji koriste obnovljive izvore
energije kao to su
suneva energija, biomasa ili dizalice topline te slini sustavi.
Suneva energija solarne ploe
184
Pitanja
1. Kako se dijele sustavi grijanja?
2. Objasnite pojedinano (individualno) grijanje.
3. Objasnite centralno grijanje.
4. Objasnite daljinsko grijanje.
Korisni linkovi
Link: http://www.strucnaknjizara.hr/images/Prirucnik-za-grijanje.pdf
Kljuni pojmovi
pojedinano grijanje
centralno grijanje
daljinsko grijanje
Kod ove vrste grijanja izvor topline, odnosno loite se nalazi u prostoriji
koja se grije.
Kod centralnog grijanja postoji jedan izvor topline za vie prostora unutar
zgrade.
Kod ove vrste grijanja koristi se jedan izvor topline za vie zgrada, stambeni
blok ili dio grada.
L67: Osnove klimatizacije i ventilacije
Oznaka lekcije: L67
Klimatizacija
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajueg stupnja ugo
dnosti u zatvorenoj
prostorijiKlimatizacija obuhvaa:
grijanje,
hlaenje,
odvlaivanje,
proiavanje i
ventilaciju zraka.
Odravanje eljenih parametara provodi se automatskom regulacijom termotehnikih susta
va:
regulacijom temperature, vlanosti, brzine strujanja zraka, buke itd.Klimatizacijs
ki procesi zahtijevaju
obaveznu ventilaciju prostora, tj. dovod svjeeg zraka.
Prema namjeni, klimatizacijsku sustavi se dijele na:
komfornu klimatizaciju
industrijsku klimatizaciju.
Komforni klimatizacijski sustavi su sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za
boravak ljudi. Odravaju
temperaturu od 20 do 27C, te relativnu vlanost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zr
aka u zoni boravka
ljudi do 0,3 m/s.
Industrijska klimatizacija obuhvaa sustave koji stvaraju optimalne uvjete za odvi
janje nekog
proizvodnog ili tehnolokog procesa (temperatura, vlaga, istoa zraka i sl.). Primjen
juju se u pogonima
za proizvodnju elektronikih sklopova, prehrambenoj industriji, farmaceutskoj indu
striji, laboratorijima i
sl. Parametre sustava definiraju tehnologija i zahtjevi proizvodnje.
Oba spomenuta sustava klimatizacije konstrukcijski mogu biti izvedeni kao niskot
lani (niskobrzinski) te
visokotlani (visokobrzinski) klimatizacijski sustavi, ovisno o namjeni . Osim tog
a, na izbor utjeu i
funkcionalnost, toplinski i rashladni uinak, mogunost smjetaja u prostoru, investic
ijski trokovi, troak
pogona, pouzdanost pogona, fleksibilnost sustava i mogunost odravanja.
Ventilacija
Pod pojmom ventilacija ili prozraivanje prostorija podrazumijeva se izmjena zraka
. Jaina ventilacije
neke prostorije ocjenjuje se brojem izmjena zraka u prostoriji tijekom vremensko
g razdoblja od jednog
sata. Svrha izmjene zraka je dovod svjeeg zraka te zadravanje higijenskih uvjeta p
rostorije koja se
ventiliraPoto su procesi grijanja, ventilacije i klimatizacije meusobno povezani,
ponekad ventilaciju
povezujemo i sa zagrijavanjem i hlaenjem zraka koje unosimo u prostore.
Ventilacija se dijeli na:
prirodnu
mehaniku
Prirodna ventilacija podrazumijeva izmjenu zraka bez mehanikih pomagala (npr. ven
tilatora), a temelji
se na prirodnim zakonima izmjene zraka efekt dimnjaka. Efekt dimnjaka je pojava
koja uzrokuje
strujanje toplijeg zraka kroz objekt prema gore zbog razlike u temperaturi, tj r
azlike gustoa toplijeg i
hladnijeg zraka. Ona se odvija putem:
infiltracije zraka kroz zazore prozora
otvaranjem prozora i vrata
izmjenom zraka kroz ventilacijske kanale.
Mehanika ventilacija je prisilna izmjena zraka u zatvorenome prostoru kroz vertik
alne kanale na
mehaniki pogon tj. pomou ventilatora. Takva ventilacija se izvodi kada ne postoji
mogunost izvoenja
prirodne ventilacije, odnosno kada prirodna nije dovoljno djelotvorna. Prednosti
mehanike ventilacije
su:
ne ovisi o vremenskim uvjetima
veliki izbor opreme
mogunost regulacije
pojednostavljen proces projektiranja sustava.
Ipak, ukoliko je mogue, mehanika ventilacija se izbjegava zbog visokih investicijs
kih trokova,
potronje energije, buke i sl..
Mehanika ventilacija dijeli se na:
odsisnu
tlanu
odsisno-tlanu.
Pitanja
1. to je klimatizacija?
2. Koje radnje moe obuhvaati proces klimatizacije?
3. Kako se dijele klimatizacijski procesi prema namjeni?
4. emu slue procesi ventilacije?
5. Na emu se zasniva pojava prirodne ventilacije?
6. Kada se provodi mehanika ventilacija?
186
Kljuni pojmovi
klimatizacija
ventilacija
prirodna ventilacija
mehanika ventilacija
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja
odgovarajueg stupnja ugodnosti u zatvorenoj prostoriji.
Pod pojmom ventilacije ili prozraivanja prostorija podrazumijeva
se openito izmjena zraka.
Prirodna ventilacija podrazumijeva izmjenu zraka bez mehanikih
pomagala (npr. ventilatora), a temelji se na prirodnim zakonima
izmjene zraka efekta dimnjaka
Mehanika ventilacija je prisilna izmjena zraka u zatvorenome
prostoru kroz vertikalne kanale na mehaniki pogon, pomou
ventilatora.
L68: Poslovni dopis
Oznaka lekcije:L68
Definicija
Poslovni dopis je dokument o konkretnom poslu ili postupku i najei je oblik poslovn
og
komuniciranja. Njegova osnovna karakteristika je da pretpostavlja odgovor. Svaki
dopis, osim
informacije i poruke koju alje, odailje i informaciju o profesionalnosti onoga tko
je alje. Drugim
rijeima ogledalo je onoga tko ga pie i alje te organizacije koju predstavljate.
Vrste poslovnih dopisa
Suvremena poslovna komunikacija koristi se s razliitim namjenama i u razliitim pri
godama.Zato je
veoma teko definirati preciznu podjelu. Meutim, uobiajeno je da se poslovni dopisi
sistematiziraju
kao:
1. Poslovni pozivi, zamolbe, upiti
2. Rutinski zahtjevi, upiti, pournice i narudbe
3. Rutinski odgovori na upite, zamolbe i sl.
4. Potvrde
5. Pratei dopisi uz projektnu dokumentaciju
6. Naknadni dopisi u vidu pojanjenja ili dopuna
7. Informativna pisma
8. Izvjea, zahvale, obavijesti
9. Ostale vrste dopisa.
Dijelovi poslovnog dopisa:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Zaglavlje
Adresa primatelja
Predmet dopisa
Uvoenje
Glavni dio
Zavrni dio
7. Pozdrav
8. Potpis
9. Sporedni dijelovi poslovnog dopisa (prilozi i postskriptum)
1. Zaglavlje podaci o poiljatelju: naziv organizacije, djelatnost, ulica, broj, m
jesto, broj telefona i
telefaksa, zatitni znak (logo). Zaglavlje se pie uglavnom u sredina na vrhu poslov
nog dopisa ili u
lijevom kutu, tako da je upadljivo. Mjesto i nadnevak kao i broj dopisa mogu se
pisati ili iza zaglavlja
ili iza adrese primatelja. Nadnevak je vaan jer se od tog datuma utvruju nastale o
baveze. Broj
slubenog dopisa je pozivna oznaka pod kojom se dopis vodi u knjizi izlazne pote poi
ljatelja i pod
kojom je njegova kopija pohranjena u pismohranu poiljatelja (primjerice I-532/15)
.
2. Adresa primatelja naziv ustanove, tvrtke, djelatnost, odredite, ulica, broj, p
otanski broj. Pozivni
znakovi (oznake) su u funkciji lakeg arhiviranja i voenja predmeta. To moe biti bro
j predmeta ili
predmet na koji se konkretan dopis povezuje ili sl. U sluajevima kada je dopis na
mijenjen odreenoj
osobi, to se i naznauje. U praksi se javljaju tri sluaja posebnog naznaivanja, i to
:
na pozornost n/p
za gosp. ili na ruke n/r
povjerljivo pov.
3. Predmet dopisa to je naslov poslovnog dopisa koji sadri najkrau obavijest ( bit
poruke ) to se u
sadraju navodi. Vano je da bude kratak, dvije tri rijei s ciljem da izazovu pozorno
st itatelja.
4. Uvoenje u poruku kratko i racionalno, pozivanje na ranije dopisivanje, poslovn
u vezu, telefonski
razgovor, oglas ili posao, kao primjerice.: Pozivamo se na Va upit (faks, e-mail)
od xx.yy.zzzz ili
"Temeljem Vaega poziva dostavljamo podatke o slubenim vozilima naeg poduzea,."
5. Glavni dio to je sadraj ili glavni dio dopisa kojim se daje poslovna informaci
ja. Temelj je
cijelog dopisa, tj. bit komunikacije. Svi ostali dijelovi slue da bi sadraj imao p
ropisnu ili
uobiajenu formu. On ima uobiajenu formu:
Poetak ili otvaranje dopisa (oslovljavanje) moete osloviti sa Potovani, Potovani
gospodine ili Potovana gospoo, ako znate spol osobe kojoj piete. Sadraj treba biti p
izan
i razumljiv.
6. Zavrni dio zaokruivanje poruke, s naglaenim optimizmom i eljom za daljnjom suradn
jom.
Primjerice:Nadamo se da ete poduzeti sve potrebne mjere., S velikim zanimanjem
oekujemo Va stav. U svako doba smo Vam, s daljnjim informacijama, na raspolaganju.,
Unaprijed se zahvaljujemo na odgovoru., Unaprijed zahvaljujemo na Vaem trudu., Za Va
hitni odgovor bili bismo Vam vrlo zahvalni., U oekivanju Vaeg odgovora.....
7. Pozdrav poslije sadraja, uljudnost nalae pozdrav. Uobiajeni pozdravi su: Pozdravl
jam Vas,
Primite nae pozdrave, S potovanjem, S osobitim potovanjem, Uz srdaan pozdrav.
8. Potpis je sastavni dio dopisa koji mu daje znaenje slubenog dokumenta. Poslovni
dopis potpisuje
ovlatena osoba koja zastupa organizaciju. Potpis se sastoji od naziva organizacij
e, vlastorunog potpisa i
otkucanog imena i prezimena ovlatenog lica s titulom. Ako poslovno pismo potpisuj
u dvije osobe, onda
osoba vieg ranga potpisuje se s desne strane, a osoba nieg ranga s lijeve strane.
Paraf je skraeni
potpis koji mora biti vlastoruan, a sadri inicijale ili nekoliko slova imena ili p
rezimena osobe koja je
ovlatena. Danas se umjesto parafa esto koristi faksimil. To je mehaniki otisak vlas
torunog potpisa
odgovorne osobe. U pravilu nije dovoljan kao potpis, osim gdje je to uobiajeno.
Osim parafa i faksimila, danas se koriste i elektroniki potpisi. Ureuje se Zakonom
o elektronikom
potpisu, a treba pouzdano jamiti identitet potpisnika jer ima istu pravnu snagu k
ao vlastoruni potpis i
otisak peata.
188
9. Sporedni dijelovi poslovnog pisma
a) Prilozi dokumenti koji se prilau uz dopis, navode se ispod sadraja pisma s lije
ve strane:
prilog br. 1,
prilog br. 2
b) Raspored kopija original se alje poslovnom partneru, a kopije se rasporeuju pre
ma potrebi. U
rasporedu kopija navodi se u koliko je primjeraka poslovno pismo umnoeno i kome s
u kopije
dostavljene. (Dostavljeno: Imenovanom, Raunovodstvu, Arhivi.. Ili na znanje: Insp
ekciji zatite
okolia...)
c) Oznaka naina otpreme ( faxom ili raunalom ) , a moe biti: urno,preporueno,s povrat
nicom i sl.
d) Dodatak ili postskriptum sporedni dio dopisa koji se pie ako je isputeno neto u
sadraju. Dodatak
se pie tako, da se s lijeve strane, nakon 10. slovnog mjesta stavi P.S.
Formati za pisanje slubenih dopisa
Uobiajeni format za slubeni dopis je A4. Moe se napisati na raunalu i isprintati na
memorandumskom papiru na kojem je zaglavlje s logotipom i podacima o organizacij
i u ije se ime
obraamo osobi kojoj je pismo namijenjeno. Preporuljivo je koristiti standardne fon
tove, pogotovo ako
se dopis alje e-mailom ( Arial, Times New Roman i Nimbus ), a odgovarajua veliina f
onta je 12.
Tekst se moe formirati na dva naina, i to:
1. Ameriki nain: podrazumijeva pisanje teksta bez uvlake, lijevo poravnavanje i ta
kozvani blok.
2. Europsko formiranje teksta: potuje uvlaku na poetku teksta i pri prelasku na no
vi pasus dopisa dok su
pasusi odvojeni proredom.
Odabir naina formiranja nije strogo propisan u poslovnom dopisivanju i odabir je
onoga tko sastavlja
dopis.
Primjer poslovnog dopisa
Pitanja
1. Tko alje dopis?
2. Predmet dopisa?
3. Kome se alje dopis?
4. Razlog za dopis?
5. Tko je potpisao dopis?
Korisni linkovi
Link:www.epirh.com
Link:www.komunikologija.komuniciranje.rs/id.php?id=74
Kljuni pojmovi
poslovni dopis
Dokument o konkretnom poslu ili postupku , najei je oblik poslovnog
komuniciranja, a osnovna karakteristika mu je da pretpostavlja odgovor.
L69: Osnovni dokumenti materijalnog i financijskog poslovanja
Pojam materijalnih dokumenata
Obuhvaa sve dokumente i izvjetaje koji slue za praenje materijalnog knjigovodstva. P
od
materijalnim knjigovodstvom smatra se praenje ulaza i izlaza sirovina za proizvod
nju, odnosno drugih
vrsta materijala koje se uvaju na skladitu.
Najee koriteni materijalni dokumenti:
primka,
izdatnica,
nalog za izdavanje materijala,
narudba,
meuskladinica,
povratnica,
zaliha,
skladina kartica materijala,
inventurne liste,
otpremnica
Osnovna namjena materijalnih dokumenata je:
Primka i Izdatnica slue za evidentiranje ulaza i izlaza materijala sa skladita.
Nalog za izdavanje materijala namijenjen je skladitu da odreeni materijali i proizvo
di mogu
biti izdani sa skladita u cilju realizacije radnog naloga ili druge aktivnosti.
Dokument Meuskladnica slui za prijenos materijala s jednog skladita materijala na d
o, u
sluaju kada je definirano vie skladita.
Narudba je dokument kojim se naruuje odreena koliina konkretnog materijala ili proi
da
od dobavljaa.
190
Dokument Povratnica koristi se za povrat materijala dobavljau ili skladite materijal
a.
Zaliha je dokument za uvid u trenutno stanje zaliha materijala.
Dokument Skladina kartica materijala je matini podatak o materijalima koji su predme
t
materijalnog knjigovodstva.
Inventurna lista je popis materijala i proizvoda s potrebnim identifikacijskim p
odacima, a slui
tijekom provedbe redovite inventure u poduzeu gdje se usklauje stvarno i knjigovod
stveno
stanje materijala, proizvoda, inventara i sl.
Otpremnica je materijalni dokument koji prati robu od proizvoaa do kupca i slui kao d
okaz
da je roba izdana i preuzeta.
191191
Pojam financijskih dokumenata
Naelno se pod pojmom financijski dokumentimi smatraju svi dokumenti u poslovanju
preko kojih se
evidentiraju, razvrstavaju i sumiraju transakcije i dogaanja u novanim jedinicama
koje su financijskog
karaktera.
Knjigovodstvo kroz financijske dokumente koristi novanu jedinicu mjere i na taj n
ain analizira i prati
poslovanje tvrtke. Njegov konani proizvod jesu financijski izvjetaji od kojih su n
ajvaniji bilanca stanja
i izvjetaj o dobitku ili gubitku (bilanca uspjeha). Najvaniji dokument u poslovanj
u bilo kojeg poslovnog
sustava je financijski izvjetaj.
Financijski izvjetaji
Svaki poduzetnik treba, s vremena na vrijeme , pregledati financijske izvjetaje,
kako bi utvrdio prole
rezultate i sukladno tome, planirao budue. Osnovni financijski izvjetaji koje treb
ate mjeseno analizirati
su:
Raun dobiti i gubitka (profit and loss account) predstavlja pregled vae uspjenosti
poslovanja
jer obuhvaa sve prihode i rashode.
Bilanca stanja(balance sheet) predstavlja pregled svih vaih stavaka imovine ( opr
ema, stanje
na iro-raunu, potraivanja kupaca) te svih vaih stavaka obveza ( obveze prema dobavlj
aima,
obveze prema zaposlenicima, obveze prema dravi, pozajmice).
Izvjetaj o novanom tijeku(cash flow statement) pregled priljeva i odljeva novca, t
j. da li va
novac dolazi iz osnovnog (operativnog) poslovanja, iz investicijskog ili financi
jskog. Drugim
rijeima, dolazi lii vie novca u proteklom razdoblju od vaeg uspjenog poslovanja (pro
daja i
nakon toga naplata od kupaca) ili niste nita uspjeli naplatiti, nego ste se zaduil
i u banci .
Najee koriteni financijski dokumenti u poslovnim sustavima su:
knjiga ulaznih rauna,
knjiga izlaznih rauna,
ulazni raun,
izlazni raun,
kartica kupca,
otvorene stavke kupaca,
rang lista kupaca,
saldo lista kupca,
pregled kanjenja plaanja,
opomene,
obraun kamata,
rekapitulacija izlaznih rauna,
pregled rauna za predujam,
pregled zatvaranja izlaznih rauna,
kartica dobavljaa,
otvorene stavke dobavljaa,
saldo lista dobavljaa,
rekapitulacija ulaznih rauna,
pregled zatvaranja ulaznih rauna,
rekapitulacija uplata i isplata ...
Knjiga ulaznih rauna (U-RA) omoguuje evidenciju ulaznih rauna, njihovo kontiranje t
e kreiranje
naloga za plaanje. Unose se podaci potrebni za obraun PDV-a, kao i podaci vezani z
a evidenciju
podataka s ulaznog rauna.
192
Knjiga izlaznih rauna (I-RA) slui za evidenciju izlaznih rauna, njihovo kontiranje
te kreiranje naloga
za plaanje. Unose se podaci potrebni za obraun PDV-a, kao i podaci vezani za evide
nciju podataka s
izlaznog rauna.
Rauni (ulazni izlazni) dokument kojim dokazujete da je odreena usluga nabavljena /
pruena ili
proizvod nabavljen / isporuen. Nekoliko zakona propisuje obvezan sadraj rauna (poda
ci kupca,
dobavljaa, opis usluge, koliina, vrijednost bez poreza, porez, vrijednost s porezo
m, oznaka operatera,
odbrojavanje rauna i sl.).
Pitanja
1. Kako bi definirali materijalne dokumente?
2. Najee koriteni materijalni dokumenti su?
3. Kako bi definirali financijske dokumente?
4. Koje financijske dokumente poznajete?
Korisni linkovi
Link:www.epirh.com
Link:www.komunikologija.komuniciranje.rs/id.php?id=74
Kljuni pojmovi
materijalni dokumenti
financijski dokumenti
Obuhvaaju sve dokumente i izvjetaje koji slue za praenje
materijalnog knjigovodstva.
Pod financijskim dokumentima smatraju se svi dokumenti u
poslovanju preko kojih se evidentiraju, razvrstavaju i sumiraju
transakcije i dogaanja u novanim jedinicama,a koje su
financijskog karaktera.
L70: Vrste i materijali za izradu karoserije
Vrste karoserija
Karoserija je nosea konstrukcija na koju se privruju svi ostali dijelovi (motor, ovj
es, transmisija).
Karoserija osigurava prostor za smjetaj vozaa i putnika. Nekad su karoserija i okv
ir vozila bila dva
sastavna dijela automobila. Danas kod veine automobila susreemo razliite izvedbe sa
monosivih
karoserija.. Prednost samonosive karoserije je ta, to su vozila s njom mnogo laka.
Karoserije dijelimo u tri skupine:
osnovna podjela
prema nainu izrade
prema materijalu izrade

Osnovna podjela karoserije proizlazi iz oblika karoserije i njezine namjene:
karoserije automobila
karoserije teretnih vozila
karoserije specijalnih vozila
karoserije prikljunih vozila
Prema nainu izrade dijelimo ih na:
nerazdvojivu karoseriju (zakivanjem, zavarivanjem i lijepljenjem)
demontanu karoseriju (vijani spojevi)
Prema materijalima izrade dijelimo ih na:
eline
aluminijske
karoserija od elika, aluminija i polimernih materijala
Karoserije automobila
Karoserije teretnih vozila
Karoserije specijalnih vozila
Karoserije prikljunih vozila
Materijali za izradu karoserija
Odluujuu ulogu za opstanak na tritu vozila odigrat e uporaba novih materijala i suvre
menih
tehnologija obrade i spajanja materijala. Najei materijali koji se koriste u izradi
karoserija su elini,
pocinani elini i aluminijski limovi, kao i profili iz ovih navedenih materijala te
polimerni materijali.
profili karoserije
limovi karoserije
Prikaz limova i profila na samonosivoj karoseriji
194
elik
Kao materija, do prije nekoliko godina, upotrebljavao se samo elik. Limovi ovih el
ika dobiveni su
vruim valjanjem, a pogodni su za plastinu obradu u hladnom stanju (valjanje, savij
anje, preanje,
duboko izvlaenje ). Debljina elinih limova u autolimariji kree se od 0,7 do 1,5 mm,
ovisno o njegovoj
namjeni. Dijelovi karoserije od elinih limova i profila koji su prethodno plastino
oblikovani, uglavnom
se spajaju zavarivanjem. Navedeni elici su normalne vrstoe, imaju dobro svojstvo za
varljivosti i lako
se mogu zavarivati klasinim postupcima zavarivanja.
Kao materijal, elik ima nekoliko prednosti:
ima ga u dovoljnim koliinama
jeftin je
lako obradiv
vrst
omoguava lako izvoenje popravaka na karoseriji
elik ima i svojih nedostataka:
velika teina
podlonost koroziji
Problem korozije je rijeen postupkom pocinavanja limova, a za spajanje istih, kori
sti se odgovarajua
ica (odgovara svojstvima materijala lima). Zbog velike teine poveana je i potronja g
oriva. Zbog
zahtjeva na konstrukciji karoserije (sigurnost i lagana konstrukcija), sve vie se
primjenjuju elini limovi
vie i visoke vrstoe.
Primjena elika normalne, vie i visoke vrstoe na bonom
dijelu karoserije
Aluminij
Aluminijeve legure koriste se npr. za izradu blokova motora. Legure aluminija ko
riste se za izradu
dijelova karoserija ili kompletnih karoserija. Osnovna prednost aluminija, u odn
osu na elik, je njegova
manja teina, antikorozivnost i bolje upijanje buke . Velika prednost aluminija je
i laka reciklaa dijelova
od aluminija. Aluminij je jedan od materijala koji je najraireniji na Zemlji, a r
aspoloiv je na tritu.
Nove tehnologije proizvodnje aluminija i njegovih legura, dovele su do zadovolja
vanja svih kriterija
obradivosti, vrstoe te znatne utede na teini. Uporaba aluminija i njegovih legura za
proizvodnju
vozila ima i nedostatke. Najee se prigovara tehnologiji proizvodnje primarnog alumi
nija da zahtijeva
velike koliine elektrine energije, daleko vee nego pri proizvodnji elika. Meutim, vea
koliina
energije potrebna za dobivanje aluminija kompenzira se u ivotnom vijeku motornog
vozila smanjenom
potronjom goriva, zbog manje teine .
To su materijali koji se dobivaju od razliitih sirovina, uglavnom nafte, zemnog p
lina, ugljena itd. U
usporedbi s metalima, polimerni materijali imaju sljedee prednosti:
manju specifinu teinu
dijelove od ovih materijala najee nije potrebno doraivati
otporni su na koroziju i kemikalije
dobri su izolatori
u optikom pogledu mogu biti prozirni i neprozirni
nia nabavna cijena
Nedostaci ovih materijala su:
slaba mehanika svojstva
slaba termika otpornost
sklonost starenju
Pitanja
1. to je karoserija?
2. Nabrojite vrste karoserija?
3. Od kojih materijala se izrauju karoserije?
Kljuni pojmovi
karoserija
Nosea konstrukcija na koju se privruju svi ostali dijelovi.
L71: Vrste ovjesa, opruge i priguivai vibracija
Vrste ovjesa
Na samonosivu karoseriju, vijcima se privruje donji postroj vozila. Pod tim izrazom
podrazumijevamo
ovjes koji povezuje kota s karoserijom i omoguuje kretanje i zaustavljanje vozila.
Najvaniji zadaci ovjesa su:
osigurati sigurnost i udobnost vozila
lagano voditi kotae
smanjiti buku i vibracije
Ovjes vozila
Pojedinani ovjes vozila
196
Dijelovi sustava ovjesa s njihovim nazivima (elementi veza):
Rame
Kugla
Krajnik
Selen blok
Vilica
Osnovni dijelovi ovjesa su:
Spona
vodilice kotaa (spajaju kota s karoserijom)
opruge
priguivai vibracija (amortizeri)
stabilizatori
S obzirom na broj titraja karoserije, razlikujemo meki i tvrdi ovjes. Jedan puni
titraj je hod karoserije
prema gore i dolje.
Meki ovjes je do 60 titraja u minuti ( i manje ). Mogu dovesti do munine (nalik m
orskoj bolesti).
Tvrdi ovjes je vie od 60 titraja u minuti ( 90 i vie titraja u minuti oteuje kraljeni
cu).
Ovjes moe biti razliitih izvedbi. Konstrukcija ovjesa ovisi o funkciji koju treba
obaviti. Razlikujemo
ovjes za:
putnika cestovna vozila (moraju osigurati udobnost, ekonominost guma i goriva te
dugotrajnost)
vozila za utrku (mogunost prilagoavanja razliitim vrstama podloga, stazama, pneumat
icima i
vremenskim uvjetima)
terenska vozila (moraju biti vrsti s neovisnim ovjesom i moraju moi prenositi veli
ke terete)
Opruge
Zadaa opruga u ovjesu je ublaivanje udaraca koji se prenose s kotaa na karoseriju.
Opruge
omoguavaju sigurnost i udobnost vonje za vozaa i putnike.
Vrste opruga :
eline (lisnate i torzijske opruge)
gumene
pneumatske
hidropneumatske
Najvei broj vozila posjeduje eline opruge. Opruno djelovanje temelji se na elastinoj
deformaciji
elika pri optereenju unutar granica rastezljivosti.
Lisnate opruge - gibnjevi
Torzijske opruge
Gumene opruge ( zbog vrlo velike elastinosti i jakog vlastitog priguenja ) koriste
se za priguivanje
vibracija visokih frekvencija (trenje) i buke. Svi su elementi ovjesa privreni gumen
im oprugama na
karoseriju. Takve gumene opruge preuzimaju na sebe ublaavanje bonih udarnih sila.
Gumene opruge,
razliitih izvedbi, nikada se ne koriste kao glavne opruge (osim za manje prikolic
e osobnih vozila).
Pneumatske opruge imaju veliku prednost da se promjenom tlaka zraka moe prilagodi
ti hod opruivanja
trenutanom optereenju. Kako bi se smanjili gubici stlaenog zraka, brtvljenje je izv
edeno gumenim
mijehom.
Cilindrini i naborani mijeh
Sloena osovina s pneumatskim cilindrinim mijehom
Hidropneumatska opruga je kombinacija pneumatske opruge i hidraulikog cilindra pa
istodobno djeluje
kao opruga i amortizer.
Hidropneumatska opruga
Priguivai vibracija - amortizeri
Zadatak amortizera je priguivanje vibracija opruga, tj. ne dopustiti kotaima odvaj
anje od podloge.
Pitanja
1. Kakav moe biti ovjes?
2. Koja je uloga opruge u sustavu ovjesa?
3. Koja je uloga amortizera u sustavu ovjesa?
Kljuni pojmovi
ovjes
opruge
amortizeri
Povezuje kotae s karoserijom.
Ublauju udarce koji se prenose s kotaa na karoseriju.
Priguuju vibracije opruga, tj. ne doputaju kotaima odvajanje od
podloge.
198
L72: Vrste i konstrukcijski dijelovi sustava za upravljanje
Sustav za upravljanje vozilom
Sustav za upravljanje vozilom je upravljaki mehanizam koji ima zadatak mijenjati
i odravati pravac
kretanja vozila te osiguravati neophodan manevar . On je jedan je od najvanijih s
ustava motornih
vozila.
Sustav za upravljanje vozilom zupasta letva volana
Danas je najzastupljeniji mehanizam poznat pod nazivom zupasta letva volana. Meuti
m, prije
zupaste letve, u vozila su ugraivani sklopovi od dva zupanika, poznati pod nazivom
glava volana.
Ovakve mehanizme rjee sreemo na automobilima, iako su jo uvijek prisutni na teretni
m vozilima.
Glava volana
Zupasta letva volana
Zupasta letva, za razliku od glave volana, ima samo etiri kuglasta zgloba. Prva dv
a zgloba nalaze se na
samom kraju zupaste letve i poznata su pod nazivom aksijalne kugle spone volana.
Nazubljena letva,
zupanik i aksijalne kugle zatiene su gumenim manetama koje tite cijeli sklop od ulask
a neistoe i
izlaska masti koja podmazuje upravljaki mehanizam.
Dijelovi zupaste letve
Na drugom kraju spone zavrnuti su krajnici (kuglasti zglobovi) kojima se spaja l
etva volana s nosaem
glavine kotaa.
Sustav ovjeenja (plavo) i upravljanja vozilom
Velika potekoa kod upravljakog sustava bila je prijenos okretnog momenta s upravljaa
do kotaa.
Taj problem je rijeen uvoenjem dodatnog sustava koji pojaava silu okretanja, a pozn
at je pod nazivom
servo-volan.
Danas se koriste dvije izvedbe servo-volana:
hidrauliko upravljanje
elektroniko upravljanje
Hidrauliko upravljanje
Elektroniko upravljanje
Hidrauliko upravljanje je slian mehanizam obinom upravljakom mehanizmu. Razlika je u
neto
robusnijem kuitu i nekoliko cijevi spojenih na njega. Ovisno o okretanju upravljaa,
ventil e proputati
ulje u lijevu ili desnu komoru zubne letve i potiskivati klip. Voza automobila jo
uvijek upravlja vozilom
pomou zupanika, ali silu okretanja svladava ulje pod pritiskom. Pritisak ulja u su
stavu stvara pumpa
koju pokree motor. Ulje iz spremnika napaja pumpu hidraulikog sustava. Poznato je
kako je puno tee
okretati upravlja vozila dok vozilo miruje ili pri maloj brzini. to je brzina vea,
upravlja pri skretanju
daje manje otpora. Kako bi se smanjila mogunost nehotinog okretanja upravljaa pri v
eoj brzini, u
sustav je ugraen ventil regulacije pritiska. Taj ventil je spojen s upravljakim sk
lopom koji prima
podatke o brzini vozila. Vodei se podacima o brzini vozila, raunalo e smanjivati il
i poveavati pritisak
ulja u sustavu. Takvom regulacijom pritiska omogueno je lagano okretanje upravljaa
dok vozilo miruje,
a oteano okretanje upravljaa pri veim brzinama.
U novije vrijeme, umjesto hidrauliki potpomognutog upravljanja, koriste se upravl
jaki sustavi
potpomognuti elektrinim motorima. Snaga takvih pomonih motora takoer je kontroliran
a
kompjuterski, prema brzini kretanja automobila.
Pitanja
1. emu slui sustav za upravljanje vozilom?
2. Navedite osnovne dijelove sustava za upravljanje?
3. to znai servoupravljanje?
200
Korisni linkovi
http://www.oktani.com/
Kljuni pojmovi
upravljaki mehanizam
zubna letva volana
spona
krajnik
Slui za upravljanje vozilom u eljenom smjeru.
Pretvara okretno gibanja upravljaa, preko zupanika, u pravocrtno.
Povezuje krajnik sa zupastom letvom.
Spaja letvu volana s nosaem glavine kotaa.
L73: Osovine i leajevi na kotaima, gume i oznake na gumama
Osovine i leajevi na kotaima
Osovina je strojni dio vozila koji povezuje kotae. Ona omoguuje gibanje, ali ne pr
enosi snagu i okretni
moment. Razlikujemo:
krute osovine (pogonski i upravljaki most) ovisni ovjes
polukrute osovine
vodilice neovisnog ovjesa pojedinani ovjes
Prikaz razliitih vrsta osovina na vozilima:
Kruta osovina (pogonski most)
Kruta osovina s odvojenim pogonom
Kruta osovina (upravljaki most)
Sloena osovina polukruta
Spregnuta osovina - polukruta
Ovjes s dvije poprene vodilice
Leajevi na kotaima
Leaj je strojni dio koji slui za voenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vrati
la). Leajevi na
kotaima su naizgled vrlo jednostavni, no ipak nije tako. Iz generacije u generaci
ju leajevi postaju sve
sofisticiraniji, iako po izgledu to ne bismo pretpostavili. Sve ee se isporuuju leaje
vi u kompletu s
glavinom kotaa jer bez specijalnih alata takve leajeve ne bi bilo mogue zamijeniti.
Novije generacije
leajeva imaju integrirane senzore za ABS i kontrolu proklizavanja.
Leaj na kotau
Glavina s ABS senzorom
Razliite izvedbe glavine
Presjek glavine
Gume i oznake na gumama
Guma je jedan od kljunih dijelova automobila, a ima presudan utjecaj na sigurnost
vozila.. Ovisno o
godinjem dobu i klimi koja vlada na odreenom podruju, koriste se i razliite vrste au
tomobilskih
guma. Tako postoje: ljetne , zimske te cjelogodinje gume. Gume su izraene u nekoli
ko slojeva i
dijelova, a postoje gume koje imaju zranicu i one bez zranice. Ove posljednje, bez
zranice,
upotrebljavaju se na automobilima.
202
Ljetne i zimske gume
Gume se razlikuju prema sastavu i obliku gazne povrine. Te dvije karakteristike d
o izraaja dolaze,
ovisno o temperaturi okoline i povrini preko koje guma prelazi. Zbog toga se gume
razliito ponaaju pri
niskim ili pri visokim temperaturama.Ljetne gume se koriste ba ljeti, jer su nami
jenjene za vonju iznad
7 stupnjeva. Zimske su namijenjene za vonju ispod 7 stupnjeva i one su meke te bol
je reagiraju na
niske temperature. Samim tim, bolje dre vozilo na cesti. Ukoliko se zimske gume ko
riste pri visokim
temperaturama, zbog njihovog sastava - dolazi do ubrzane potronje.
Oznaka M+S
Na gumama se mogu pronai oznake M+S (Mud + Snow, odnosno blato i snijeg). Iako mn
ogi misle kako
ova dva slova oznaavaju cjelogodinju gumu, tj. gumu koja se moe koristiti i ljeti i
zimi, M+S moe
znaiti kako je rije i o zimskoj, ali i o cjelogodinjoj gumi. Potrebno je obratiti p
ozornost na oznaku
pahuljice, koja se nalazi pored ova dva slova. Znai, zimska guma mora imati pahul
jicu pored slova
M+S.
Oznake na gumama
Svaka guma na svom bonom zidu sadri osnovnu oznaku ( kao na slici ispod ). Ova ozn
aka je najvaniji
parametar prilikom izbora odgovarajue gume za automobil.
Osnovne oznake na gumi
Primjer: dimenzija gume 205/55 R16 91V
205
55
R
16
91
V
oznaava irinu gume u milimetrima
oznaava postotak visine bonog zida prema irini gume, 55% od 205 = 112,75 mm
guma je radijalna
oznaava promjer naplatka u inima ("), 1"=2,54 cm
oznaava indeks nosivosti. Pod ovim brojem se gleda koju nosivost ima pojedina gum
a u
kilogramima (u ovom sluaju nosivost iznosi 615 kg po kotau). Vrijednost se iitava iz
tablice indeksa nosivosti.
oznaava indeks brzine. Slovna oznaka koja oznaava maksimalnu brzinu koju guma moe
izdrati pri doputenom optereenju (V=240 km/h). Vrijednost se iitava iz tablice indeks
a
brzine.
Pitanja
1. emu slui osovina?
2. Koja je uloga leaja na kotau?
3. Kako se oznaava guma?
Kljuni pojmovi
osovina
leajevi na kotaima
Strojni dio vozila koji povezuje kotae.
Strojni dio koji slui za voenje pokretnih strojnih dijelova.
L74: Elektrina i sigurnosna oprema; brzinomjer i broja,
registrator vonje, zakljuavanje vozila, protuprovalni sustav,
navigacijski sustav, zrani jastuk, zateza pojasa i ureaj za
klimatizaciju
Elektrina i sigurnosna oprema
Elektrinu opremu u vozilu predstavljaju razliiti elektrini ureaj, bilo kao izvori el
.energije ili
elektrini potroai.Zadatak izvora je opskrba vozila elektrinom energijom, a zadatak p
otroaa je
osigurati stabilnost, udobnost i sigurnost vozila te besprijekoran rad svih osta
lih neelektrinih sustava.
Kod zaustavljenog vozila, izvor energije je akumulator, dok je kod ukljuenog moto
ra izvor energije
generator koji usputno puni i akumulator. U elektrinu opremu spadaju svi dijelovi
i ureaji koji koriste
elektrinu energiju (elektropokreta, razvodnik paljenja, bobina, ureaji za osvjetlja
vanje i signalizaciju
vozila, sirena, brisai, radio, alarm, ureaji za grijanje i hlaenje, upalja za cigare
te ). Sigurnosna oprema
vozila su svi dijelovi i ureaji koji pruaju sigurnost i zatitu. Razlikujemo aktivnu
i pasivnu sigurnosnu
opremu. U aktivne imbenike sigurnosti ubrajaju se sva tehnika rjeenja vozila koja i
maju zadau da
broj prometnih nesrea svedu na najmanji moguu mjeruj (upravlja, spojka, konice, ABS,
ESP, mjenja
brzine, papuica gasa, ureaj za klimatizaciju i provjetravanje ). Pasivni imbenici s
igurnosti vozila
ukljuuju ona tehnika rjeenja koja imaju zadau da, pri prometnoj nesrei, ublae njene p
sljedice
(zateza pojasa, zrani jastuk, nasloni za glavu ).
Brzinomjer, broja i registrator vonje
Brzinomjer je ureaj za pokazivanje brzine kretanja vozila. Moe biti ianalogni i di
gitalni. Analogni su
najee izvedeni s kazaljkom .Ona pokazuje vrijednost brzine prema brojanim iznosima i
podjeli na
ljestvici, dok digitalni prikazuje brojani iznos trenutne brzine vozila. Ovisno o
izvedbi prijenosa signala,
ureaji mogu biti mehaniki i elektroniki. Broja okretaja motora je ureaj koji prikazuj
e broj okretaja
motora u minuti.
Analogni brzinomjer
Digitalni brzinomjer
Broja okretaja motora
Registrator vonje ili tahograf je ureaj koji biljei odreene podatke tijekom vonje ( b
rzina i prijeeni
put vozila). Postoje dvije vrste registratora vonje, a to su:
analogni
digitalni
Analogni registrator biljei podatke o radnim aktivnostima, brzini i prijeenim kilo
metrima na tzv.
taholistie - obrasce krunog oblika koje vozai umei u tahograf.
Digitalni registrator podatke sprema na digitalnu pametnu karticu. Svaki voza, u
za to ovlatenoj
instituciji, moe kupiti svoju identifikacijsku digitalnu karticu i koristiti je p
rilikom vonje.
204
Taholisti
Digitalni tahograf
Zakljuavanje vozila
Zakljuavanje vozila je glavni oblik zatite protiv neovlatenog ulaska i krae vozila.
Danas se uglavnom
koristi centralno zakljuavanje. Centralno zakljuavanje omoguuje zakljuavanje i otklj
uavanje svih
vrata, stranjeg poklopca i poklopca goriva vozila.Zakljuavanje i otkljuavanje vozil
a se moe izvesti:
s kljuem (mehaniki sustav)
infracrveno (IC) daljinsko upravljanje do 6 m
radio daljinsko upravljanje pomou radio valova (sloenije kodiranje signala zakljuav
anja)
Protuprovalni sustav
Ovaj sustav se obino ugrauje u vozilo zajedno s centralnim zakljuavanjem. Zadaci pr
otuprovalnog
sustava su zatita protiv:
krae vozila
krae dijelova vozila (radio, brisa, zrani jastuk )
oteivanja
Dijelovi protuprovalnog sustava mogu biti:
blokada odvoenja vozila
alarmni ureaji
nadzor unutarnjeg prostora
zatita kotaa
zatita protiv odvlaenja vozila
Aktiviranje protuprovalnog sustava moe se izvesti na isti nain, kao i kod centraln
og zakljuavanja.
Navigacijski sustav
Navigacijski sustav je elektroniki ureaj koji slui za zemljopisno odreivanje poloaja
i ( po potrebi)
navodi vozilo prema eljenom odreditu. GPS ureaj radi pomou antena preko kojih prima
signale sa
satelita i tako precizno odreuje poloaj automobila na putu. Uz pomo brojnih algorit
ama i prorauna,
ureaj pronalazi najkrai mogui put do eljenog odredita te strelicama na ekranu i glaso
vnim
naredbama navodi vozaa prema eljenom odreditu. Navigacija moe biti:
tvorniki ugraena u vozilo
prijenosna
navigacija na pametnom telefonu
Tvorniki ugraena navigacija
Prijenosna navigacija
Navigacija na pametnom telefonu
Zrani jastuk
Zrani jastuk je jastuk koji ublaava udar tijela putnika o vozilo te raspodjeljuje
silu udara na to veu
povrinu. Sustav zranih jastuka se sastoji od senzora udarca, sustava okidanja i sa
mog zranog jastuka.
Senzor udarca reagira na udarac odreene jaine (ekvivalent udaru vozila u zid pri m
inimalnoj brzini 20
km/h), odnosno odreene deformacije na karoseriji vozila. Zadatak zranih jastuka je
da se otvore do
kraja u roku od 40 milisekundi nakon detekcije udarca. Zrani jastuci se aktiviraj
u senzorom koji se
nalazi iza prednjeg odbojnika. Kada senzor registrira udarac, prosljeuje informac
iju sustavu okidanja.
Sustav okidanja se sastoji od okidaa, tj. male koliine TNT eksploziva. Za napuhava
nje jastuka se
koriste kemikalije natrij azid (NaN3), kalijev nitrat (KNO3) i silicijev dioksid
(SiO2). U meusobnoj
reakciji natrijev azid se raspada na natrij i duik. Upravo duik u kombinaciji s ka
lijevim nitratom
napuhuje zrani jastuk. Iako se ovaj proces doima dug, sve nabrojano dogodi se u s
vega 1/25 sekundi.
Dovoljno brzo da se spase ivoti na cesti! U dananja vozila ugrauje se vie zranih jast
uka.
Prikaz zranih jastuka
Bez zranih jastuka vee ozljede
Sa zranim jastukom lake ozljede
Zateza pojasa
Sigurnosni pojas oznaava sklop remena sa sigurnosnom kopom, napravama za namjetanje
i
nastavcima za prikapanje koji se moe privrstiti na motorno vozilo. Sigurnosni pojas
je konstruiran da
bi se ograniavanjem pokretljivosti korisnikova tijela, u sluaju sudara ili naglog
usporenja vozila,
smanjio rizik ozljeivanja njegova korisnika. Takav se ureaj naziva sklop pojasa, a t
aj naziv
obuhvaa svaku napravu za apsorpciju energije ili uvlaenje/zatezanje pojasa. Zateza
pojasa je uvlanik
koji pri uobiajenoj vonji ne ograniava pokretljivost korisnika pojasa. Zateza ima na
pravu za
namjetanje duljine remena koja automatski prilagoava duljinu remena prema korisnik
u i blokirni
mehanizam koji se aktivira u opasnosti.
Zateza pojasa
206
Ureaj za klimatizaciju
Ureaj za klimatizaciju ili krae klima ureaj je ureaj koji slui za rashlaivanje i klim
tizaciju kabine
vozila.
Dijelovi i princip rada klima ureaja
Rashladni sustav dijelimo na visokotlani i niskotlani. Visokotlani dio sustava prot
ee se od
kompresora do ekspanzivnog ventila, a niskotlani od evaporatora do kompresora. Ko
mpresor usisava
plin iz niskotlanog sustava i tlai ga u kondenzator. Stlaeni plin se hladi prolazei
kroz kondenzator i
prelazi u tekue stanje. Tekui plin ulazi u ekspanzijski ventil, tj. mlaznicu smjete
nu neposredno prije
evaporatora (mali hladnjak unutar vozila). Prolazei pod pritiskom kroz mlaznicu,
tekui plin se raspruje
u maglicu te ulazi u evaporator apsorbirajui toplinu sa stijenki evaporatora. S o
bzirom na vrlo nisku
temperaturu vrenja rashladnog plina dolazi do kljuanja. Obrnuto od hladnjaka rash
ladne tekuine koji
isijava toplinu sa saa, plin apsorbira toplinu saa i hladi ga. Cirkulacijom zraka
kroz sae hladi se
unutranjost vozila. Nakon prolaska kroz evaporator, plin opet ulazi u kompresor i
ciklus se ponavlja.
Pitanja
1. to je aktivna, a to pasivna zatita?
2. Koja je uloga centralnog zakljuavanja i protuprovalnog sustava vozila?
3. Koja je uloga zranog jastuka i zatezaa pojasa?
Kljuni pojmovi
aktivna sigurnost
pasivna sigurnost
brzinomjer
centralno zakljuavanje
protuprovalni sustav
navigacija
zrani jastuk
zateza pojasa
klima ureaj
Ima zadau da broj prometnih nesrea svedu na minimum.
Ima zadau da pri prometnoj nesrei ublai njene posljedice.
Ureaj za pokazivanje brzine kojom se vozilo kree.
Omoguuje zakljuavanje i otkljuavanje svih vrata vozila, s jednog
mjesta.
titi vozilo od oteivanja, krae dijelova ili cijelog vozila.
Slui za zemljopisno odreivanje poloaja i navodi vozilo prema
eljenom odreditu.
Ublaava udar tijela putnika o vozilo te raspodjeljuje silu udara.
Ureaj koji ograniava pokretljivost korisnika u opasnosti.
Ureaj koji slui za rashlaivanje i klimatizaciju kabine vozila.
L75: Uloga i vrsta konica, vrste konih sustava
Uloga i vrsta konica
Konice su jedan od najvanijih dijelova u vozilu jer izravno utjeu na sigurnost putn
ika. One omoguuju
da se vozilo zaustavi u eljenom trenutku. Danas sva vozila (i prikljuna) moraju im
ati ugraene konice
kako bi se moglo brzo, sigurno, pouzdano i djelotvorno usporiti ili zaustaviti v
ozilo.Istodobno konice
moraju osigurati vozilo u nepokretnom poloaju, bilo na ravnom ili terenu s nagibo
m.
U vozilu moe biti ugraeno vie vrsta konica:
radna
parkirna
pomona
automatska
usporiva
naletna
Radna konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo uspori ili zaustavi, bez obz
ira na uvjete
vonje (brzina kretanja i optereenje vozila) i nagib ceste, na siguran, brz i uinkov
iti nain. Vozilo mora
zadrati stabilnost pri koenju. Radna konica je kontinuirana, djeluje na sve kotae i
aktivira se nogom.
Obino ima sustav za potpomaganje sile koenja (servokoenje).
Parkirna konica osigurava vozilo u zakoenom poloaju. Djeluje na kotae samo jedne oso
vine (obino
zadnje). Iz sigurnosnih razloga prijenos sile koenja je mehaniki, a aktiviranje je
izvedeno ruicom
(runa konica).
Pomona konica zaustavlja ili usporava vozilo u sluaju otkazivanja radne konice. Pomon
a konica
je, u pravilu, manje djelotvorna od radne konice pa je i put koenja dui. Djeluje na
kotae samo jedne
osovine. Pomona i parkirna konica su najee kombinirane (tzv. runa konica) jer se nji
moe
koiti u vonji, ali i zadrati vozilo parkirano.
Automatska konica koi pri prekidu veze izmeu vunog (kamion) i prikljunog (prikolica)
vozila.
Usporiva (retarder), tzv. trea konica, je konica koja omoguuje dugotrajno kontinuiran
o koenje
vozila na nizbrdici. Brzina vozila pritom se zadrava na propisanoj vrijednosti. O
va konica je obvezna za
vozila tea od devet tona.
Naletna konica se koristi na malim prikljunim vozilima. To je mehanika konica koja p
ri koenju
vunog vozila koristi svoju vlastitu inercijsku silu nastalu koenjem.
Sva motorna vozila od kategorije M na dalje moraju obavezno imati radnu, pomonu i
parkirnu konicu.
Vozila proizvedena nakon 1. sijenja 1988. moraju imati dvokruni koni sustav.
Vrste konih sustava
Koni sustav ine:
jedinica za opskrbu energijom
pokretaki i prijenosni slog
dodatni sklop za prikljuna vozila (automatska konica)
208
parkirna konica
radna konica
sustav regulacije kone sile (npr. ABS)
konice kotaa (bubanj i disk)
Ustroj konog sustava
S obzirom na konstruktivnu izvedbu, konice kotaa mogu biti:
bubanj
disk
Prijenos sile koenja moe biti:
mehaniki - sila od vozaa do konica prenosi se sponama ili elinim uetom
hidrauliki - sila se na konice prenosi tlaenjem tekuine
pneumatski - sila koenja od papue vozaa do konica prenosi se stlaenim zrakom
elektriki - sila koenja prenosi se elektromagnetskim putem
S obzirom na prijenos sile koenja, razlikujemo sljedee vrste konih sustava:
mehaniki sustav koenja
hidrauliki sustav koenja
pneumatski sustav koenja
elektrini sustav koenja
Konice u vozilu su od ivotne vanosti. Stoga ih treba redovito kontrolirati. Na cest
i je nemogue
potpuno provjeriti ispravnost konica. Stoga se primjenjuju ureaji za ispitivanje k
onica pomou kojih
se mogu odrediti mjerne vrijednosti. Najee se koriste ureaji s konikim valjcima.
Pitanja
1. Koja je uloga konice?
2. Navedite i objasnite vrste konica u vozilu?
3. Kakve konice mogu biti s obzirom na konstrukciju?
4. Navedite i objasnite vrste konih sustava?
Kljuni pojmovi
konica
radna konica
pomona konica
parkirna konica
hidraulika konica
pneumatska konica
elektrina konica
Omoguuje da se vozilo zaustavi u eljenom trenutku.
Usporava ili zaustavlja vozilo.
Usporava ili zaustavlja vozilo u sluaju otkaza radne konice.
Osigurava vozilo u zakoenom poloaju.
Sila se na konice prenosi tlaenjem tekuine.
Sila koenja od papue vozaa do konica prenosi se stlaenim
zrakom.
Sila koenja prenosi se elektromagnetskim putem.
L76: Osnovni dijelovi konih sustava i pomoni ureaji pri
koenju
Nastavna cjelina: TVVS-4-6/A-3-3
Osnovni dijelovi konih sustava
Za razliku od nekadanjeg mehanikog prijenosa sile s papuice na kone elemente, danas
koristimo
hidrauliku. Svi dijelovi jednog hidraulikog konog sustava prikazani su na slici.
Dijelovi hidraulikog konog sustava
210
Osnovni dijelovi hidraulikog konog sustava su:
papuica konice
glavni koni cilindar
bubanj ili disk konica
radni (koni) cilindar
cijevi
kona tekuina (ulje)
Pritiskom na papuicu konice potiskuje se klip u glavnom konom cilindru napunjenim u
ljem. Klip
tlai ulje i prenosi silu na radni cilindar na kotau. Ulje pod tlakom istiskuje kli
p iz radnog cilindra, koji
obavlja radnju irenja (bubanj konica) ili stiskanja (disk konica) konih elemenata. Z
akonski propisi
radi sigurnosti nalau ugradnju dvokrunog konog sustava u svako vozilo. Naime, ukoli
ko bi dolo do
kvara i ispadanja jednog kruga, vozilo moe biti koeno djelovanjem drugog kruga.
Dvokruni koni sustav
Radi velike sloenosti postavljanja dva kona sustava (kruga), s dva glavna cilindra
na vozilo, ugrauje se
tandem koni cilindar. Tandem koni cilindara je dvostruki tlani cilindar koji ima dv
a klipa i dvije tlane
komore u zajednikom kuitu.
Glavni koioni cilindar tandem tlani cilindar
Bubanj konice primjenjuju se u osobnim vozilima na stranjoj osovini. Osnovni dijel
ovi bubanj konice
prikazani su na slici dolje.
Osnovni dijelovi bubanj konice
Prikaz bubanj konice
Bubanj je vrsto spojen s glavinom kotaa te se okree zajedno s njom i kotaem. eljusti
konim
oblogama i ureaj za podeavanje eljusti nalazi se na nosau konice. Prilikom koenja, e
sti sa
svojim oblogama potiskuju se na bubanj i razvijaju potrebnu silu trenja. Tarna p
ovrina kod bubnja je
samo s unutranje strane. S gornje strane postavljen je hidrauliki cilindar s dva k
lipa. Pod pritiskom ulja
iz glavnog cilindra, klipovi izlaze iz cilindra i potiskuju obloge na unutarnju
tarnu plohu bubnja. Obloge
se osiguravaju u poziciji osiguraima. Osigurai su manjeg promjera nego provrti na
oblogama, kako bi
se omoguilo nesmetano gibanje obloga prema bubnju. Povratne opruge postavljene s
gornje i donje
strane povezuju obloge i osiguravaju povrat u odvojenu poziciju od bubanj, nakon
prestanka koenja.
Ureaj za podeavanje slui za podeavanje razmaka izmeu koione povrine obloga i tarne p
ne
bubnja. Prednosti bubanj konica su te, to su one zatiene od vanjskih neistoa, manje s
troe tarne
obloge i jednostavna je izvedba parkirne konice u njih. Nedostaci ovakve konice su
tee odravanje te
loije hlaenje jer su zatvorene i slabo se iste pa im je koni uinak promijenjiv.
Na automobilima srednje klase, najuestalija kombinacija konica sastoji se od disk
konica na prednjim
kotaima i bubanj konica na stranjim . Skuplji modeli automobila imaju disk konicu na
sva etiri
kotaa . Rad disk konica moe se usporediti s radom konica na biciklu. Gibljiva eljust
obuhvaa kota,
a pri koenju gumenim oblogama tari o naplatak. Kod vozila konice ne djeluju izravn
o na kota, ve na
metalnu plou koja se okree zajedno s kotaem. U eljusti konice, koji obuhvaa samo dio
iska, nalaze
se radni klipovi. Osnovni dijelovi disk konice prikazani su na slici dolje.
Osnovni dijelovi diskkonice
Prikaz disk konice
Metalnim cijevima i gibljivom cijevi dovodi se ulje do prednjih diskova. Pritisa
k ulja iz glavnog cilindra
potiskuje klip iz radnog cilindra koji potiskuje koione ploice uz tarne povrine dis
ka. Na glavinu
kotaa postavljen je disk s dvije tarne povrine, unutarnjom i vanjskom. Na nosa glavi
ne vijcima je
privrena koiona eljust.
Prednosti disk konica su jednostavno odravanje, dobro hlaenje jer su otvorenog tipa
, a samim time i
dobro samoienje centifugalnom silom. Nedostaci ovakve konice su vee troenje obloga zb
g veih
sila koenja i sloena i skupa ugradnja parkirne konice.
212
Pomoni ureaji pri koenju
Konice moraju biti uinkovite, ali ako prejako koe, kotai e se blokirati. Koenje s blo
iranim
kotaima je:
opasno jer vozilo vie nema upravljivost
manje uinkovito jer s blokiranim kotaima je put koenja puno dui
Zbog tih razloga, u vozila se ugrauju pomoni ureaji pri koenju. Ti ureaji ne doputaju
da doe do
blokiranja kotaa, a samim tim i proklizavanja .
Pomoni ureaji koji u vozila su:
limitator koenja zadnjih kotaa
ABS (Anti Blockier System)
BAS (Brake Assist System)
ESP (Electronic Stability Program)
TCS (Traction Control System)
Pitanja
1. Navedite osnovne dijelove hidraulinog konog sustava?.
2. Objasnite princip rada koenja s bubanj konicama.
3. Objasnite princip rada koenja s disk konicama.
Kljuni pojmovi
papuica konice
glavni koni cilindar
bubanj konica
disk konica
klip
obloga
eljust
Aktivira cijeli sustav koenja.
Tandem koni cilindara koji potiskuje ulje u oba kona kruga.
Starija izvedba konice i konih elemenata.
Novija izvedba konice i konih elemenata.
Izvrni dio koji izvlaenjem iz cilindra obavlja rad.
Dio konica koji trenjem zaustavljaju vozilo.
Dio konice u kojem se nalaze radni klipovi.
L77:Sustav odravanja vozila: koncepcija, organizacija i
tehnologija
Oznaka lekcije:L77
Sustav odravanja vozila
Za pravilno funkcioniranje bilo kojeg tehnikog proizvoda u to duem vremenskom perio
du, potrebno je
da se na odgovarajui nain odrava. Ovo je posebno znaajno za one proizvode kod kojih
se relativno
esto mogu pojaviti kvarovi, , ali koji se prikladnim postupcima odravanja mogu otk
loniti. Tipine
primjere ovakvih popravljivih proizvoda predstavljaju motorna vozila, koja se puno
koriste u
transportu, poljoprivredi, graditeljstvu i u drugim granama gospodarstva i ivota.
Kod motornih vozila i
drugih tehnikih proizvoda u strojarstvu, odravanje predstavlja nunu i veoma znaajnu
fazu.
Odravanje motornih vozila definira se kao skup aktivnosti koje se poduzimaju kako
bi se osigurala
njihova ispravnost, odnosno odgovarajue znaajke raspoloivosti i pouzdanosti.Vano je
napomenuti da
se modernom i sustavnom pristupu odravanja vozila prilazi s aspekta koncepcije (m
etoda), tehnologije i
organizacije odravanja.
SUSTAV ODRAVANJA VOZILA
Tehnologija
Organizacija
Metode (koncepcija)
Sustavni pristup odravanju vozila
Koncepcije (metode) odravanja
To je algoritam aktivnosti u cilju dovoenja motornog vozila u ispravno stanje ili
sprjeavanja pojava
neispravnosti,tj. kvarova. Dvije su osnovne koncepcijske mogunosti: preventivno i
korektivno
odravanje. U prvom sluaju, postupci odravanja provode se prije nego nastupi kvar, o
dnosno
koncepcija ima zadatak sprjeiti pojave kvara. Koncepcija korektivnog odravanja pre
dvia poduzimanje
aktivnosti odravanja nakon pojave kvara na vozilu. Ove dvije koncepcije mogue je p
ovezati u novu,
preventivno-korektivnu ili kombiniranu.
Koncepcija odravanja motornih vozila
Organizacija odravanja
Organizacija odravanja definira odnose i veze koji postoje izmeu pojedinih elemena
ta odravanja kao
to su radna mjesta u servisnoj radioni, struktura ovlatenih servisa, opskrbljenost
alatima i ureajima,
dokumentacija informacijskih sustava odravanja, praenje zaliha rezervnih dijelova,
nabavka materijala
i rezervnih dijelova, praenje produktivnosti, ekonominosti i rentabilnosti u proce
su rada servisne
radionice, ljudski potencijali i dr. U velikim sustavima koji raspolau s velikim
brojem vozila,
organizacija odravanja ustrojava se na vie razina i na specifian nain.
214
-ustroj radnih mjesta
-informacijski sustav
-odgovornosti i ovlasti
-nabavka rezervnih dijelova
-nabavaka alata i materijala
-praenje zaliha
-praenje efikasnosti
-ljudski potencijali
-komunikacija s vlasnicima
ORGANIZACIJA
ODRAVANJA
VOZILA
Organizacija odravanja vozila
Tehnologija odravanja
Tehnologija odravanja definira nain provedbe aktivnosti odravanja. Ona odreuje kako
odreene
postupke treba obaviti, s kojim alatom i ureajem, kojim slijedom, u kojem vremenu
te druge
specifinosti bitne za konkretnu aktivnosti i vozilo.
Posebni znaaj u okviru tehnologije odravanja zauzimaju postupci koji imaju za cilj
utvrivanje stanja
motornog vozila. Rije je o dijagnostici, zasebnoj grani iz podruja tehnologije odra
vanja.
Osnovni elementi tehnologije odravanja vozila
Pitanja
1. Koji je osnovni znaaj odravanja vozila?
2. Kako bi definirali sustav odravanja vozila?
3. to je koncepcija odravanja vozila?
4. to je organizacija odravanja vozila?
5. to je tehnologija odravanja vozila?
Kljuni pojmovi
odravanje vozila
koncepcija (metode)
odravanja
organizacija
odravanja
tehnologija
odravanja
Skup aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se osigurala njihova ispravnost,
odnosno odgovarajue znaajke raspoloivosti i pouzdanosti.
Algoritam aktivnosti u cilju dovoenja motornog vozila u ispravno stanje ili
sprjeavanja pojava neispravnosti, odnosno kvarova. Dvije su osnovne
koncepcijske mogunosti: preventivno i korektivno odravanje.
Definira odnose i veze koji postoje izmeu pojedinih elemenata odravanja
kao to su radna mjesta u servisnoj radioni, struktura ovlatenih servisa,
opskrbljenosti alatima i ureajima, dokumentacija i informacijski sustava
odravanja, praenje zaliha rezervnih dijelova, nabavka materijala i rezervnih
dijelova, praenje produktivnosti, ekonominosti i rentabilnosti u procesu
rada servisne radione, ljudski potencijali i dr.
Definira nain provedbe aktivnosti odravanja.
L78: Osnovno odravanje vozila
Oznaka lekcije:L78
Koncepcije odravanja vozila
Sve aktivnosti odravanja vozila tijekom njegove eksploatacije mogue je svrstati u
aktivnosti
preventivnog i korektivnog karaktera. Aktivnosti preventivnog karaktera provode
se prije pojave kvara na
vozilu, u cilju njegovog sprjeavanja. Nakon pojave kvara poduzimaju se aktivnosti
korektivnog
karaktera kako bi se vozilo vratilo u ispravno i funkcionalno stanje.
Prema vrsti i karakteru postupaka, preventivno odravanje moe biti:
1. Osnovno odravanje
ienje i pranje
pregled prije upotrebe
pregled tijekom upotrebe
pregled poslije upotrebe
2. Periodini pregledi
podmazivanje
preventivni pregledi
3. Kontrolni pregledi
4. Odravanje po stanju
s kontrolom parametara
s kontrolom pouzdanosti
216
Mjesto osnovnog odravanja u koncepcijama odravanja
Osnovno odravanje vozila
Osnovno odravanje obuhvaa sve postupke ( propisane od strane proizvoaa) koje u pravi
lu obavlja
korisnik vozila na licu mjesta i uz koritenje alata i pribora iz sastava kompleta
vozila. Osnovnom
odravanju se podvrgavaju sva vozila kako bi to dulje ispravno i sigurno funkcionir
ali. Da bi se to
uspjeno primijenilo u praksi, potrebno je da vlasnici dobro poznaju vozilo s koji
m upravljaju i da imaju
tono definiranu tehnologiju svih aktivnosti.
a) ienja i pranja vozila
ienje je aktivnost osnovnog i preventivnog odravanja vozila koje se periodino provodi
na
unutarnjim i vanjskim povrina vozila jer su u procesu koritenja izloene zamaivanju, z
apraivanju i
drugim oblicima nakupljanja neeljenih tvari. Njegovu periodinost teko je definirati
obzirom da je
povezana uz puno razliitih imbenika ( godinje doba, mjesto koritenja, nain koritenje
sl.).
ienje se izvodi tono propisanim sredstvima, tekuinama i napravama te prema propisanim
tehnolokim uputama proizvoaa vozila. Izvodi se runo, kod vlasnika vozila, a mogue je
sve
aktivnosti ienja i pranja provesti u specijaliziranim auto praonicama.
Unutarnje i vanjsko ienje i pranje vozila
b) Pregledi prije upotrebe vozila
Aktivnosti pregleda vozila prije njegovog koritenja svode se na aktivnosti provje
re, kontrole i manjih
popravaka na vozilu kako bi voza bio siguran u njegovu pouzdanost. To su provjere
kompletnosti
vozila, tj. provjere jesu li svi sklopovi/dijelovi montirani na vozilo (brisai st
akla, rezervi kota, zimske ili
ljetne gume, pribor i alat, prva pomo i sl.). Osim toga, pregled treba obuhvatiti
i provjeru razina
tekuina u vozilu (za pranje vjetrobranskog stakla, koliina goriva u rezervoaru, ko
liina tekuine u
sustavu za koenje, koliina ulja u motoru i dr.). Startanje motora vozila i rad u p
raznom hodu te pregled
svih kontrolnih ureaja (svjetlosnih, zvunih, fizikih), kao i kontrola guma , vane su
aktivnosti ovoga
pregleda.
Kontrola guma i tekuina u vozilu je obvezna aktivnost pregleda prije upotrebe
c) Pregledi tijekom upotrebe vozila
Svode se na aktivnosti tijekom upotrebe vozila ili kraih stanki koje poduzima voz
a s ciljem provjere
ispravnosti vozila ili pojedinih sklopova. Pravovremenim registriranjem pokazivaa
na kontrolnim
instrumentima mogue je uoiti promjene na vozilu (pokaziva koliine goriva, pokaziva te
mperature
motora, zvuni signal za pojas i sl.).
d) Pregledi poslije upotrebe vozila
Provode se nakon dueg i neprekidnog koritenja vozila s ciljem brzog stjecanja uvid
a u ope stanje
ispravnosti i kompletnosti kako bi se poduzele potrebne aktivnosti . Ako se tije
kom koritenja primijete
nepravilnosti u radu vozila, voza bi trebao, nakon prestanka vonje, na njih obrati
ti posebnu pozornost.
Pitanja
1. Kakvo moe biti preventivno odravanje?
2. to obuhvaa osnovno odravanje vozila?
3. Opiite kako se izvodi ienje vozila?
4. Navedite aktivnosti pregleda vozila prije njegovog koritenja?
Kljuni pojmovi
osnovno odravanje
ienje i pranje
pregledi prije upotrebe
pregledi u toku upotrebe
pregledi poslije upotrebe
Osnovno odravanje obuhvaa sve one postupke (esto puta
propisane od strane proizvoaa) koje u pravilu obavlja korisnik
vozila na licu mjesta i uz koritenje alata i pribora iz sastava
kompleta vozila.
ienje je aktivnost osnovnog i preventivna odravanja vozila koje
se periodino provodi na unutarnjim i vanjskim povrina vozila,
koje su u procesu koritenja izloene zamaivanju, zapraivanju i
drugim oblicima nakupljanja neeljenih tvari.
Aktivnosti pregleda vozila prije njegovog koritenja svode se na
aktivnosti provjere, kontrole i manjih popravaka na vozilu kako bi
voza bio siguran u njegovu pouzdanost tijekom upotrebe.
Svodi se na aktivnosti tijekom upotrebe vozila ili kraih stanki koje
poduzima voza s ciljem provjere ispravnosti vozila ili pojedinih
sklopova.
Provode se nakon dueg i neprekidnog koritenja vozila s ciljem
brzog stjecanja uvida u ope stanje ispravnosti i kompletnosti kako
bi se poduzele potrebne aktivnosti popravka.
218
lanak za vjebu: preuzeto 20.7.2015 | 15:46 (http://www.vecernji.hr)
Vozai rijetko provjeravaju gume, jedinu vezu izmeu auta i ceste
Novi automobili od studenog 2014. moraju imati sustav nadzora tlaka u gumama, al
i i dalje se trai
aktivnost vozaa. Od svih dijelova automobila koje ne bismo trebali zapostavljati,
a ipak to inimo, na
prvom su mjestu gume. Umjesto da, primjerice, svako malo kontroliramo tlak zraka
u gumama, veina
nas to ini neredovito, a neki vozai tek kada je kasno. Pomalo ironino, s obzirom na
to da su upravo
gume jedina veza izmeu automobila i ceste te da njihovo stanje znai razliku izmeu s
igurnog dolaska
na odredite i, u blaem sluaju, izlijetanja s ceste. Istraivanje koje je tijekom 2012
. Bridgestone proveo
u Europi, primjerice, otkrilo je poraavajue podatke da sedam od deset vozaa vozi s
nedovoljno
napumpanim gumama, odnosno da ak 26.980 od ukupno 38.000 pregledanih automobila n
ije sigurno
koliko bi trebalo i moglo biti. Istraivai poznatog gumara zbrojili su i da se zbog
nedovoljnog tlaka
godinje uniti 12,2 milijuna guma.
Zaboravljaju znaaj guma
To je istraivanje tada otkrilo glavni problem velik broj vozaa ne zna ili, jo ee, z
ravlja vanost
uloge koje gume igraju u sigurnosti automobila. Kontaktna povrina koju gume u sva
kom trenutku imaju
s cestom iznosi samo etiri veliine dlana te nikad ne smijemo podcijeniti njihov do
prinos vonji.
Meutim, ne radi se samo o sigurnosti ve i vaem novaniku samo jedan bar manji pritisa
k od
propisanog moe poveati potronju goriva do jedne litre na 100 kilometara. Nadalje, n
edovoljno
napumpane gume pri viim se brzinama bre zagrijavaju, neravnomjerno troe i naposljet
ku trajno
oteuju, to znai da ete za novi komplet, ovisno o dimenziji guma na vaem automobilu, i
to daleko
prije nego to biste trebali, izdvojiti izmeu 2000 i 8000 kuna, a katkad i puno vie.
Dovoljno je pet minuta
Svaki e vam vulkanizer rei da gume naelno gube 0,1 bara svakih mjesec dana, to znai d
a ete nakon
samo pola godine njihova zapostavljanja znatno ugroziti sigurnost vonje. Veina nji
h savjetuje da tlak u
gumama provjeravate, i po potrebi prilagoavate, barem jednom mjeseno ili prije odl
aska na putovanje,
a neki preporuuju i jednom svakih 15 dana stoga redovno odvojite pet minuta, svra
tite na oblinju
benzinsku crpku, provjerite gume dok su hladne i po potrebi ih napumpajte na pri
tisak koji je propisao
iskljuivo proizvoa vozila (upute se nalaze na poklopcu spremnika goriva ili s unuta
rnje strane B
nosaa krova ili vrata na vozaevoj strani). Osim toga, redovno bacite pogled na open
ito stanje guma
dubina gaznog sloja nikad ne bi smjela biti manja od etiri milimetra; u suprotnom
vrijeme je za zamjenu,
a i svaku gumu pojedinano pregledajte za znakove nepravilnog troenja, ispucanih po
vrina, izboenja ili
bilo kakvih drugih neuobiajenih oteenja.
Obvezan nadzor tlaka u gumama od studenog 2014.
Vozite li noviji automobil, vrlo je vjerojatno opremljen sustavom nadzora tlaka
u gumama koji, meu
ostalim, ini poseban senzor u svakom od kotaa. Nakon provjere i napumpavanja guma
na propisani tlak
zraka, pritiskom na gumb sustava TMPS (Tire Pressure Monitoring System) pamte se
trenutne
vrijednosti, a u sluaju buenja bilo koje od guma ili pada pritiska, zvuni i vizualn
i signali vozaa
upozoravaju na opasnost. TPMS sustav je od studenog 2014. postao obveznim dijelo
m serijske opreme
svakog novog automobila registriranog u Europskoj uniji.
Pametne gume vonju e uiniti jo sigurnijom od 2017. Godine
Od 2017. godine, oekuje se, novi e automobili biti dostupni s inteligentnim gumama
mnogih
proizvoaa, poput Continentala. Te e inteligentne gume sadravati sofisticirane senzor
e koji e, osim
tlaka, mjeriti temperaturu i dubinu gaznog sloja guma te vozae upozoravati na bil
o kakve nepravilnosti.
Time bi se trebala znaajno poveati sigurnost vonje na cestama diljem Europe.
L79: Alati i oprema za odravanje vozila
Oznaka lekcije:L79
Alat i oprema za odravanje vozila
Servisiranje i popravak motornih vozila zahtijevaju niz specifinih radnih operaci
ja koje se ne mogu
kvalitetno obaviti bez odgovarajueg alata i opreme. Razlikuju se:
a) Runi alati,
b) Univerzalni alati,
c) Specijalni alati,
d) Mjerni alati,
e) Dijagnostika oprema,
f) Univerzalna oprema servisnih radionica.
a) Runi alat
U osnovni alat svake servisne radionice ubrajaju se razne vrste:
kljueva,
klijeta,
izvijaa,
ekia,
noeva specijalnog oblika,
te ostalog runog alata.
b) Univerzalni alat
Za obavljanje specifinih operacija postoje razliiti univerzalni alati koji se mogu
koristiti na veem
broju ili na svim tipovima motornih vozila. To su razne vrste:
izvlakaa za leajeve,
izvlakaa za kouljice cilindara
jednostavnih alata za opruge,
pneumatskih alata za opruge, i dr.
c) Specijalni alat
Za izvoenje pojedinih specifinih operacija demontae, montae i podeavanja, mnogi proiz
voai
motornih vozila predviaju primjenu specijalnog alata, koji se koristi samo za jed
nu radnu operaciju na
jednom ili nekoliko tipova vozila konkretnog proizvoaa. Te alate oblikuju i proizv
ode proizvoai
vozila.
Servisne radionice koje se specijaliziraju za odravanje i popravak vozila ili skl
opova odreenog
proizvoaa, trebaju posjedovati i ovu vrstu alata.
220
d) Mjerni alati
Mjerni alati u automehatronikim radionicama koristi se kod izvoenja operacija dija
gnosticiranja,
kontrole ili podeavanja gdje se mjeri neka od znaajki, a na osnovu izmjerenih vrij
ednosti, pokree se
neka operacija ili se donose zakljuci o funkcionalnom stanju vozila. Postoje razn
e vrste:
pominih mjerila,
mikrometara,
ureaja za mjerenje tlaka ubrizgavanja goriva
osciloskopi,
multimetri,
testeri za akumulatore,
e) Dijagnostika oprema
Danas su vozila opremljena sofisticiranim elektronskim sustavima koji zahtijevaj
u od servisera uporabu
raznovrsnih mjernih i dijagnostikih ureaja. Jednostavna uporaba dijagnostikih soluc
ija omoguuje
automehatroniaru da u to kraem roku utvrdi neispravnost vozila i ukloni kvar.
Zbog toga specifini proizvoai nude iroki asortiman univerzalnih dijagnostikih ureaja
a osobna
vozila, kombije, motocikle, kamione, prikolice i autobuse te program poljoprivre
dnih vozila i plovila.
Primjerice, novi software IDC3 program je na hrvatskom jeziku te omoguuje dijagno
stiku raznovrsnih
elektronskih sustava; Motor management, AirBag, ABS, Body Computer, Ovjes, Klima
sistem, Konfort
sustav
Osim softwera, za dijagnostiku je vaan i hardver, kao na primjer:
analizatori ispunih plinova,
ureaji za dijagnostiku klima ureaja na vozilima,
ureaji za provjeru tlaka goriva i tlaka turbokompresora,
ureaji za elektrino testiranje i analizu komunikacijske mree vozila,
f) Oprema radionice
Za kvalitetno, brzo i efikasno odravanje i popravak vozila automehatronike radioni
ce, pored navedenih
alata, trebaju raspolagati i odgovarajuom opremom. Primjerice:
kanalske dizalice,
rune hidraulike dizalice,
podmetai,
specifine dizalice za motore, mjenjae, opruge i sl.
prea,
runi i specijalni strojevi,
ureaj za kontrolu konica,
razliite posude za prikupljanje rabljenog ulja,
mazalice,
pumpa za nalijevanje ulja,
ureaj za pranje dijelova vozila,
ureaj za odvoenje ispunih plinova iz radionice,
ureaj za neutralizaciju otrovnih komponenata ispunih plinova i dr.
Prikaz nekih runih alata u servisnoj radionici
Kljuevi
Klijeta
Izvijai i ekii
Komplet
viljukastih
kljueva
Klijeta za
demontau
brtvi
Plosnati
izvija
Komplet
okastih
kljueva
Klijeta
GRIP
Izvija
krini
Komplet
viljukastookastih
kljueva
Klijeta za
stiskanje
obujmica
Izvija sa
kvadratnim
vrhom
Komplet
cjevastih
kljueva
Klijeta za
balansne
utege
Izvija
ispitiva
napona
Komplet
okasnit
zakrivljenih
kljueva
Specijalna
GRIP
klijeta
Bravarski
eki
Komplet
usadnih
kljueva i
odvrtki
Klijeta za
kabelske
spojnice
Stolarski
eki
Komplet
usadnih
kljueva
Klijeta za
stopice
eki s
rascjepom
Komplet
nasadnih
kljueva
Klijeta za
rezanje ice
eki
zaobljeni
Komplet
moment
kljueva
Klijeta za
skidanje
izolacije
Plastini
eki
Pitanja
1. Pokuajte definirat alata na slici dolje?
2. to se ubraja u opremu servisne radionice?
3. Zato slui mjerni alat u radionici?
4. to su to specijalni alati?
5. to su to standardni alati?
222
?
?
?
?
?
?
?
?
?
Komplet alata za servisnu radionicu
Kljuni pojmovi
alati i oprema za odravanje
motornih vozila
Svi alati i oprema koji se koriste prilikom pregleda i popravaka
motornih vozilu s ciljem provjere stanja ili vraanja u funkcionalno i
ispravno stanje.
L80: Opis, funkcioniranje i odravanje akumulatora
Oznaka lekcije:L80
Opis i funkcioniranje akumulatora
Akumulator je spremnik energije u kojem se elektrina energija pretvara u kemijsku
(proces punjenja).
Ta energija ostaje pohranjena u akumulatoru. Prema potrebi, kemijska energija pr
etvara se u elektrinu
prikljukom potroaa na akumulator. Taj reverzibilan proces se naziva pranjenje akumul
atora.
Akumulator se sastoji od lanaka, elektrolita, pregrade i spojnice, noseih dijelova
i dijelova za
prikljuivanje. Svaki lanak sadri dvije vrste elektroda (katodu i anodu). Pomou spojn
ica, lanci se
spajaju u seriju: 6 V-akumulatori imaju tri lanka, a 12 V-akumulatori est spojenih
u jednom kuitu.
Sastavni dijelovi akumulatora
Dok se puni, akumulator je prikljuen na izvor istosmjernog napona. Nabijen akumul
ator izvor je
elektrine energije. Najvaniji su alkalijski i olovni akumulatori. Olovni akumulato
r sastoji se od dvije
olovne ploe (elektrode), uronjene u razrijeenu sulfatnu kiselinu (elektrolit). Alk
alijski (elini)
akumulatori sadre katodu od kadmija (Jungerov akumulator) ili eljeza i elika (Ediso
nov akumulator) i
anodu od niklena hidroksida uronjene u vodenu otopinu kalijeva hidroksida. Upotr
ebljavaju se za
pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem, za napajanje elektrinih ureaja i dr.
Karakteristine veliine akumulatora su:
nazivni napon
nazivni kapacitet
struja hladnog ispitivanja
Nazivni napon odreen je naponom od 2 V po lanku. Nazivni napon akumulatora dobije
se umnokom
napona po lanku i broja u seriju spojenih lanaka.
Nazivni kapacitet je koliina elektriciteta (struje) koju napunjen akumulator moe d
ati, a mjeri se u
ampersatima (Ah). Kapacitet olovnih akumulatora za automobile je od 10 do 100 Ah
.
Struja hladnog ispitivanja je jakost struje pranjenja koju se moe dobiti iz punog
akumulatora na niskim
temperaturama.
224
Odravanje akumulatora
Razlikujemo akumulatore s epovima i bez njih. Prema tome, njihovo odravanje je raz
liito. Kod
akumulatora s epovima stanje napunjenosti moe se provjeriti mjerenjem gustoe elektr
olita pomou
areometra. Gustoa elektrolita punog akumulatora s temperaturom elektrolita 20 C do
27 C iznosi oko
1,28 g/cm3, dok je kod praznog 1,12 g/cm3. Razina elektrolita mora biti 10 do 15
mm iznad ploa.
Dolijevati samo destiliranu ili demineraliziranu vodu.
Aerometar
Akumulatore bez odravanja (nemaju vidljivih epova) mogue je podvri samo provjeri sna
ge tijekom 5
s, sa strujom pranjenja gotovo jednakoj struji kratkog spoja. Prosjeni napon lanaka
pritom ne smije
pasti ispod 1,1 V (12 V-akumulator 6,6 V).
Pitanja
1. to je akumulator?
2. Navedite karakteristine veliine akumulatora.
3. Kako se odrava akumulator?
Kljuni pojmovi
akumulator
aerometar
Omoguuje da se vozilo zaustavi u eljenom trenutku.
Ureaj kojim se ispituje razina napunjenosti akumulatora.
L81: Opis generatora i startera i njihovo odravanje
Oznaka lekcije:L81
Opis i odravanje generatora (alternatora)
Potreba za elektrinom energijom znaajno je poveana u modernim motornim vozilima. Pe
desetih
godina 20. stoljea snaga istosmjernih generatora iznosila je u prosjeku 150 180 W
. Pojavom
elektronike u motornim se vozilima mnoge upravljake i regulacije funkcije, koje j
e dosad obavljala
mehanika, sada izvode elektrinim ureajima. Jo se vea potreba ukazala za elektrinom en
ergijom
ugradnjom elektronike u slubi udobnosti. Tim zahtjevima, proizvoai automobila odgov
orili su
ugradnjom trofaznih generatora. Stoga su trofazni generatori, poznati kao altern
atori, zamijenili
istosmjerne generatore. Oni mogu dati snagu izmeu 400 i 1600 W.
Alternator je elektrini ureaj koji proizvodi elektrinu energiju u automobilu. On pr
edstavlja generator
izmjenine struje koji ima ugraen ispravljaki sklop, ija je funkcija da izmjeninu stru
ju pretvori u
istosmjernu. Motor automobila pokree alternator preko remenskog prenosa. Uslijed
razliitog reima
rada motora i induktivni napon je promjenljiv. Za stabilizaciju tog napona koris
ti se regulator napona
(regler). Kad motor ne radi, elektrinu energiju daje akumulator.
Osnovni dijelovi trofaznog generatora (alternatora)
Alternator
Zadaci alternatora su:
opskrbiti elektrina troila elektrinom energijom
puniti akumulator
Ispravan rad alternatora moe se pratiti na instrumentnoj ploi gdje se nalazi kontr
olna lampica. Ona je
crvene boje i njezino paljenje tijekom rada motora donosi opasnost. Paljenje kon
trolne lampice je znak da
hitno treba neto poduzeti u suprotnom e auto stati, a na motoru se pojaviti teta. T
o moe biti bezazleni
kvar, zbog loeg kontakta, ali i potpuni prestanak rada alternatora, kad akumulato
r samostalno moe
isporuivati struju samo neko krae vrijeme ovisno o njegovom kapacitetu. Paljenje l
ampice moe
prouzroiti pucanje remena koji pokree alternator. Osim pucanja remena, najei uzronik
aljenja
signalne lampice je neispravan regler. To moe znaiti istroenost etkica, ali i kvar e
lektronskog dijela
reglera. Iako se etkice na nekima mogu mijenjati da se utedi na popravku, najee se i
u jednom i u
drugom sluaju - zamjenjuje regler. Kod takvog kvara, intenzitet lampice u radu mo
tora je izraene
crvene boje, no, ako ona gori na pola snage, prije e biti da je greka u diodama.
Kvar se pokazuje i nepojavljivanjem iste crvene lampice na kojoj je simbol akumu
latora, ve prilikom
ukopavanja kontakta. Moe biti da je greka banalna i da je uzrok samo pregorjela kon
trolna lampica, ali
ponovimo, mogu je i kvar u alternatoru. I u jednom i u drugom sluaju treba brzo re
agirati, jer pregorjela
lampica nee moi signalizirati budui kvar, a u drugom sluaju, kvar samo to se nije poj
avio.
Opis i odravanje elektropokretaa (anlasera, startera)
Elektropokreta je elektromotor pokretan strujom akumulatora. Slui za poetno pokreta
nje motora u
automobilu. Na donjoj slici prikazan je tipian elektromotor koji se ugrauje u danan
ja vozila sa svojim
dijelovima.
226
Elektropokreta
Osnovni dijelovi elektropokretaa (anlasera, startera)
Sklopovi elektropokretaa
Da bi se pokrenuo elektromotor, potrebno je na njega dovesti struju i zatvoriti
strujni krug. Okretanjem
kontaktnog kljua u bravi zatvara se strujni krug izmeu akumulatora i elektropokret
aa i motor se
pokrene. Meutim, struja s akumulatora prvo doe na selenid. Selenid je elektromagne
t koji povlai
kotvu. Kotva s donjim krajem povlai polugu koja uzubi bendix zupanik sa zamanjakom
motora, a s
gornjim krajem uspostavi strujni krug s elektromotorom. Nije mogue ukljuiti elektr
omotor prije nego su
uzupeni bendix zupanik i zupanik zamanjaka motora. Ovako ukljuen elektromotor okretat
i e se sve
do trenutka dok ga ne iskljuimo otputanjem kontakta kljua iz pozicije za pokretanje
motora vozila.
Otputanjem kljua iz te pozicije prekinut e se strujni krug i deaktivirati elektroma
gnet. Deaktiviranjem
elektromagneta, kotva se uz pomo opruge vraa u svoj prvobitni poloaj. Kada se motor
upali, broj
okretaj motora se naglo povea na 1500 i vie okretaja u minuti. Kada bi se s motoro
m okrenuo i
uzupeni elektropokreta, dolo bi do njegovog potpunog unitenja. S obzirom na omjer zu
panika,
elektropokreta bi se tada okretao brzinom od oko 15 000 okretaja u minuti. Zbog t
oga, elektropokreta
ima kvailo s kuglicama. Onog trenutka kada motor upali i postigne veu brzinu od el
ektropokretaa,
kvailo prekida vezu bendix zupanika sa zamanjakom motora. Bendix zupanik pomou opruge
i
navoja se vraa u svoj poetni poloaj.
Elektropokreta ne zahtijeva puno brige oko odravanja. Iako se rijetko kvari, ne kod
i ako ga se
prekontrolira s vremena na vrijeme. S vremenom treba provjeriti je li je privrenje
elektropokretaa
dobro osigurano, te provjeriti sve spojeve i prikljuke s akumulatorom. Elektropok
reta je dosta dobro
zatien pa u njega teko moe prodrijeti vlaga, ali prikljuci mogu korodirati pa stvaraj
u veliki otpor
struji. Kad god se neto radi na instalaciji elektropokretaa ili na zamanjaku, treba
iskljuiti akumulator
skidanjem s njega jednog prikljuka. Treba paziti da se vrhovi zubaca bendix zupani
ka elektropokretaa
ne nabijaju do dna meu zupce zamanjaka, ve da imaju prostora do 2 mm. Svakih dvije
godina je
potrebno podmazati leajeve, ako nisu ugraeni leajevi s trajnim podmazivanjem, i pro
vjeriti etkice.
Pitanja
1.Koja je uloga alternatora u vozilu?
2. Koja je uloga elektropokretaa u vozilu?
Kljuni pojmovi
alternator
elektropokreta
Alternator je elektrini ureaj koji proizvodi elektrinu energiju u
automobilu.
Elektropokreta je elektromotor pokretan strujom akumulatora, a
slui za poetno pokretanje motora u automobilu.
L82: Elektroniki regulacijski sustav
Oznaka lekcije:L82
Elektroniki regulacijski sustav
Elektroniki regulacijski sustavi vozila moraju stabilizirati vozilo pri ubrzavanj
u, upravljanju i koenju.
Razlikujemo ove sustave:
ABS (Anti Blockier System) sprjeava blokiranje kotaa pri koenju
BAS (Brake Assist System) sustav za brzo pojaanje sile pri koenju
TCS (Traction Control System) kontrola proklizavanja kotaa pri kretanju
EMS (Elektronische Motorleistung Steuerung) smanjuje okretni moment motora u slua
ju
klizanja kotaa
MSR (Motor Schleppmoment Regelung) smanjuje klizanje pogonskih kotaa pri koenju
motorom poveanjem okretnog momenta motora
ESP (Electronic Stability Program) sprjeava zanoenje vozila s putanje kretanja
ABS sustav je sustav protiv blokiranja koenih kotaa. Primjenjuje se u hidraulikim i
pneumatskim
konim sustavima. Blokiranjem kotaa pri koenju, tj. njihovim klizanjem znatno se sma
njuje koeficijent
trenja. Zbog toga se produava zaustavni put, a automobil postaje potpuno neupravl
jiv.
Kako bi se navedeno izbjeglo, ugrauje se ABS koji ima zadatak da:
smanji silu koenja sve dok se kotai ponovno ne ponu okretati
sprijei blokiranje kotaa pri koenju punom snagom i odrava mogunost upravljanja vozil
m
Osnovni elementi ABS-a su:
senzori brzine (broja okretaja) kotaa
pumpa
ventili
kontroler
Senzor brzine
Pumpa
Ventili
kontroler
BAS sustav je sustav koji prepoznaje kritine situacije i preuzima kontrolu nad kon
im
sustavom. U kritinim situacijama, kad voza oklijeva, BAS koi maksimalnom silom.
Ispitivanjima je utvreno da mnogi vozai u kritinim situacijama pritisnu papuicu konic
e
brzo, ali nedovoljno jako. Koni put (a time i zaustavni put vozila) zbog toga je
dui, a broj
nesrea vei. U tom sluaju, BAS proizvodi maksimalnu silu koenja, ime u znatnoj mjeri
skrauje put koenja.
228
Osnovni elementi BAS-a su:
BAS elektronika (nadzorna jedinica)
magnetni ventil
senzor pomaka pedale
prekida nultog poloaja
BAS
TCS sustav, poznat i kao ASR,je sustav koji sprjeava proklizavanje kotaa pri kreta
nju. Ugrauje se u
osobna ili privredna vozila sa zadatkom da ogranii okretni moment motora na vrije
dnost koju je mogue
prenijeti na podlogu bez klizanja kotaa (EMS i/ili MSR sustavi).
Prednosti TCS-a su:
poveanje vue pri pokretanju i ubrzanju
vozila
poveanje sigurnosti pri velikim vunim
silama
automatska prilagodba okretnog momenta
motora stanju podloge i kotaa (dranje)
Sustavi TCS djeluju na rad motora i konica,
izmjena podataka obino je putem CAN sabirnice.
Blok shema djelovanja TCS sustava prikazana je na
slici desno.
Blok shema TCS (ASR) sustava
ESP sustav je sustav elektronike stabilnosti vozila. Pomae vozau u gotovo svim krit
inim situacijama.
Ujedinjuje funkcije sustava protiv blokiranja kotaa (ABS) i sustava protiv prokli
zavanja kotaa prilikom
naglog kretanja (TCS), ali moe i znatno vie.
Prepoznaje proklizavanje vozila te ga aktivno nastoji sprijeiti, ime se znaajno pob
oljava sigurnost u
vonji. ABS i TCS uinkovito pomau kod promjene brzina uzduno na kretnje vozila. ABS p
omae pri
koenju, a TCS pri ubrzanju vozila. Program elektronske stabilnosti takoer pomae voz
au pri kretnjama
koje su dijagonalne na smjer vonje. Sustav, na osnovi kuta upravljanja, prepoznaj
e eljeni smjer vonje.
Senzori brzine na svakom kotau mjere brzinu. Istovremeno, senzori zakretanja mjer
e okretanje vozila
oko njegove okomite osi, kao i bono ubrzanje. Iz tih podataka upravljaka jedinica
izraunava stvarno
kretanje vozila, usporeujui ga 25 puta u sekundi sa eljenim smjerom. Ako se vrijedn
osti ne
podudaraju, sustav reagira u sekundi, bez sudjelovanja vozaa. Sustav smanjuje sna
gu motora kako bi
povratio stabilnost vozila. U sluaju da to nije dovoljno, zaustavlja svaki kota po
jedinano. Iz toga
proizlazi rotacijsko kretanje vozila koje spreava proklizavanje u granicama zakon
a fizike te automobil
ostaje sigurno na svom eljenom pravcu.
Zanoenje vozila u zavoju
Pitanja
1. Koji je zadatak elektronikih regulacijskih sustava?
2. Navedite osnovne elektronike regulacijske sustave?
3. to je ABS, BAS, TCS i ESP?
Kljuni pojmovi
ABS
BAS
TCS
ESP
Sprjeava blokiranje kotaa pri koenju.
Sustav za brzo pojaanje sile pri koenju.
Sustav koji sprjeava proklizavanje kotaa pri kretanju.
Sustav elektronike stabilnosti vozila.
L83: Geometrija voznog mehanizma
Oznaka lekcije:L83
Geometrija voznog mehanizma
Geometrija vozila vrlo je sloena i vezna uz reim vonje i kolnik. Da bi se vozne znaa
jke vozila
(ponaanje vozila u zavoju, pravocrtno gibanje, samousmjeravanje i lepranje upravlj
akih kotaa) mogle
optimizirati, mora se uskladiti geometrija kotaa. Geometrija kotaa mjeri se i izraa
va u stupnjevima i
minutama. Osnovnu geometriju kotaa ine:
nagib kotaa
nagib rukavca kotaa
polumjer zakreta kotaa
zatur kotaa
trag kotaa
Nagib kotaa (camber) je kut izmeu ravnine kotaa i okomice. Taj kut se oznaava s , a m
oe biti
pozitivan i neativan.
Pozitivni naib kotaa (camber)
Negativni nagib kotaa (camber)
230
Kod pozitivnog nagiba gornji dio kotaa je nagnut prema van (od sredita vozila), a
kod negativnog
nagiba gornji dio kotaa je nagnut prema unutra (sreditu vozila). Ako se kota nalazi
tono u okomici,
nagib kotaa je nula. Kada je nagib kotaa nula, guma prianja punom gaznom povrinom n
a kolnik.
Nagib je potreban zato jer se osi oko kojih se okreu kotai kod automobila ne mogu
postaviti u okomitu
ravninu kotaa kao kod bicikla ili zrakoplova. Najvei broj motornih vozila ima na u
pravljanim prednjim
kotaima u neutralnom poloaju pozitivan nagib od +0 20 do 1 30, a na stranjim kotaima
ma
negativni nagib od -0 30 do -2 . Ako je nagib kotaa pogreno podeen, vozilom se tee up
ravlja i
gume se bre troe. Ako je nagib kotaa prevelik, gume se na rubovima vie izliu. Negativ
an nagib
kotaa, pogotovo na stranjoj osovini, poboljava poloaj vozila pri brzoj vonji kroz zav
oje. Zato se
takav nagib esto vidi kod sportskih i trkaih automobila.
Nagib rukavca kotaa je kut izmeu osi voenja kotaa (os od vrha amortizera do donje ku
gle) i okomice.
Taj kut se oznaava s . Naib rukavca kotaa omoguuje usmjeravanje kotaa tako da se kod
zakretanja
kotaa odie vozilo. Teina vozila potom vraa kotae u neutralni poloaj. Uobiajene vrije
sti nagiba
rukavca su 5 - 10 .
Polumjer zakreta (inklinacija) je polumjer ro kojeg tvore kutovi nagiba kotaa i n
aib rukavca kotaa .
Veliina polumjera odreena je razmakom sredita gazne povrine kotaa i presjecita osi vo
ja kotaa
s podlogom.
Nagib rukavca kotaa
Pozitivni polumjer zakreta Negativni polumjer zakreta
Polumjer zakreta nula
Pri okretanju upravljaa prednji se kota okree oko toke na kolniku, koja lei tamo gdje
se zamiljeno
produenje osi kotaa dodiruje s kolnikom. To znai da kota, pri
okretanju oko te toke, opisuje mali kruni luk. Polumjer luka je
polumjer zaokretanja. Kada je sredite luka na unutranjoj strani
srednje ravnine kotaa, to je pozitivni polumjer zaokretanja, a ako je
os kotaa tako nagnuta da njezino zamiljeno produenje dodiruje
cestu na vanjskoj strani srednje ravnine kotaa, polumjer zaokretanja
je negativan. Svrha inklinacije je pribliiti donju kuglu to vie
kotau, kako bi optereenje dolo neposredno na povrinu gume i
smanjilo proklizavanje gume. Ovako pravilno usmjerenje optereenja
naroito je vano prilikom koenja jer najvei dio sile pada na tu
toku.
Zatur kotaa(castor) je kut predvien za samousmjeravanje kotaa pri vonji ravno. Zatur
nastaje
nagibanjem osi voenja kotaa, odnosno rukavca kotaa, u smjeru uzdune osi vozila prema
naprijed ili
nazad. Kotai koji bi bili okomito u odnosu na kolnik i os voenja kotaa, imali bi te
ndenciju
samoskretanja.
Zatur kotaa
Pozitivni zatur
Negativni zatur
Najbolji primjer zatura kotaa moemo vidjeti na biciklu.
Ako vozimo bicikl bez ruku na upravljau, bicikli dri
pravac. Kada bi vilica bicikla bila okomita, takva vonja
ne bi bila mogua.
Tendencija za izravnavanjem kotaa zbog zatura rezultira
vraanjem kotaa u poetni poloaj za ravno, nakon
skretanja i to bez intervencije vozaa. Odnosno, nakon
skretanja dovoljno je samo otpustiti upravlja i kotai e
se sami izravnati. Zatur j kut kojg ini os voenja
kotaa i okomica. Kod pozitivnog zatura kota kasni,
zaostaje, a kod negativnog kota prethodi. Preveliki
pozitivni zatur oteat e upravljanje vozila. Zato se trai
rjeenje kod kojeg se nee oteati upravljanje, a
istovremeno da obavlja funkciju dranja kotaa u pravcu.
Trag kotaa (tou in tou out), poznat kao pur, osigurava stabilnost vozila pri veoj b
rzini , u smislu
zadravanja pravca vozila, kao i izravnavanje kotaa nakon skretanja. Ne doputa, tzv.
lepranje
upravljakih kotaa. Trag je razlika izmeu duljine l2 i l1 razmaka kotaa, mjerenog u v
isini sredita u
neutralnom poloaju upravljakih kotaa.
Pozitivni trag (Toe In)
Negativni trag (Toe Out)
Pitanja
1. to je geometrija kotaa?
2. to obuhvaa geometriju kotaa?
Kljuni pojmovi
geometrija kotaa
nagib kotaa
zatur kotaa
trag kotaa
Parametri kotaa koji omoguuju dobre vozne znaajke vozila.
Nagnutost gornjeg dijela kotaa prema van ili prema unutra.
Kut za samousmjeravanje kotaa pri vonji ravno.
Ne doputa, tzv. lepranje upravljakih kotaa.
232
POPIS POJMOVA
ABS ............................................................................
................................................................................
............ 230
aerometar ......................................................................
................................................................................
.......... 225
aktivna sigurnost ..............................................................
................................................................................
...... 207
aktuatori.......................................................................
................................................................................
........... 112
akumulator......................................................................
................................................................................
........ 225
alat ...........................................................................
................................................................................
............... 137
alati i oprema za odravanje motornih vozila .....................................
................................................................... 223
alternator .....................................................................
................................................................................
........... 227
amortizeri .....................................................................
................................................................................
.......... 198
BAS ............................................................................
................................................................................
............ 230
blanjanje ......................................................................
................................................................................
............. 40
blok motora ....................................................................
................................................................................
........ 166
bruenje .........................................................................
................................................................................
........... 40
bruenje .........................................................................
................................................................................
........... 44
brzinomjer .....................................................................
................................................................................
......... 207
bubanj konica ...................................................................
................................................................................
.... 213
buenje...........................................................................
................................................................................
........... 37
buenje...........................................................................
................................................................................
........... 40
centralno grijanje .............................................................
................................................................................
....... 185
centralno zakljuavanje ..........................................................
................................................................................
207
cetanski broj ..................................................................
................................................................................
......... 123
cilindar........................................................................
................................................................................
............ 166
cilindarska kouljica ............................................................
................................................................................
... 166
elik ............................................................................
................................................................................
.............. 22
elik ............................................................................
................................................................................
.............. 29
eljust ..........................................................................
................................................................................
........... 213
etverotaktni motor ..............................................................
................................................................................
.. 160
ienje i pranje ....................................................................
................................................................................
.. 218
vrstoa ...........................................................................
................................................................................
....... 128
daljinsko grijanje .............................................................
................................................................................
....... 185
decimalne mjerne jedinice.......................................................
................................................................................
. 12
detalj .........................................................................
................................................................................
................ 65
detonacija u motoru ............................................................
................................................................................
.... 123
Diesel motor ...................................................................
................................................................................
........ 164
Diesel motor ...................................................................
................................................................................
........ 173
diferencijal....................................................................
................................................................................
.......... 155
dijagnostika ...................................................................
................................................................................
......... 112
dijelovi........................................................................
................................................................................
.............. 94
disk konica .....................................................................
................................................................................
....... 213
dodatno vrijeme, td ............................................................
................................................................................
..... 135
dokument .......................................................................
................................................................................
............. 6
dokumentacija vozila ...........................................................
................................................................................
.. 100
dokumentiranje .................................................................
................................................................................
.......... 6
DRY machining ..................................................................
................................................................................
..... 42
duboko vuenje ...................................................................
................................................................................
..... 92
dvotaktni motor ................................................................
................................................................................
...... 160
elektrina konica..................................................................
................................................................................
. 210
elektrini prijenosnik snage......................................................
.............................................................................. 1
57
elektrokemijska korozija .......................................................
................................................................................
... 88
elektrootporno zavarivanje .....................................................
................................................................................
.. 56
elektropokreta ..................................................................
................................................................................
..... 227
element stroja .................................................................
................................................................................
.......... 72
elementi hidraulikog sustava ....................................................
............................................................................ 176
elementi kote ..................................................................
................................................................................
............ 5
elementi kote ..................................................................
................................................................................
............ 9
ESP ............................................................................
................................................................................
............. 230
etalon .........................................................................
................................................................................
............... 12
financijski dokumenti ..........................................................
................................................................................
... 193
fine obrade metala .............................................................
................................................................................
....... 44
geometrija kotaa ................................................................
................................................................................
... 232
glavni koni cilindar ............................................................
................................................................................
... 213
glodalo ........................................................................
................................................................................
............ 140
glodanje .......................................................................
................................................................................
............. 40
grecanje .......................................................................
................................................................................
............. 37
grupa stroja ...................................................................
................................................................................
............ 72
hidraulika konica ................................................................
................................................................................
210
hidrauliki motor ................................................................
................................................................................
.... 180
hidraulini prijenosnik snage ....................................................
............................................................................. 15
7
hidraulika......................................................................
................................................................................
.......... 176
hlaenje motora ..................................................................
................................................................................
.... 170
honanje ........................................................................
................................................................................
............. 44
hrapavost povrine ...............................................................
................................................................................
.... 67
hrapavost ......................................................................
................................................................................
............ 15
ispitivanje konih svojstava vozila...............................................
.......................................................................... 104
234
ispitivanje oneienja okolia ........................................................
....................................................................... 104
ispuni sustav ...................................................................
................................................................................
...... 121
ispuni sustav ...................................................................
................................................................................
...... 170
istiskivanje....................................................................
................................................................................
............ 92
izvedena jedinica ..............................................................
................................................................................
........ 12
izvrni elementi pneumatskih sustava .............................................
....................................................................... 152
kalup ..........................................................................
................................................................................
............... 31
kaljenje .......................................................................
................................................................................
.............. 86
karoserija .....................................................................
................................................................................
........... 196
kemijska korozija ..............................................................
................................................................................
....... 88
klima ureaj .....................................................................
................................................................................
....... 207
klimatizacija ..................................................................
................................................................................
......... 187
klin............................................................................
................................................................................
................ 50
klin............................................................................
................................................................................
................ 78
klip............................................................................
................................................................................
.............. 166
klip............................................................................
................................................................................
.............. 213
klipna pumpa ...................................................................
................................................................................
....... 164
klipni mehanizam ...............................................................
................................................................................
.... 166
klipni mehanizam ...............................................................
................................................................................
.... 170
klipnjaa ........................................................................
................................................................................
......... 166
konica ..........................................................................
................................................................................
......... 210
kokila .........................................................................
................................................................................
............. 140
koljenasto vratilo .............................................................
................................................................................
....... 166
komadno vrijeme, tk ............................................................
................................................................................
... 135
koncepcija (metode) odravanja ...................................................
......................................................................... 216
konstruiranje ..................................................................
................................................................................
......... 124
korozija .......................................................................
................................................................................
.............. 88
kotao ..........................................................................
................................................................................
............. 182
kotiranje.......................................................................
................................................................................
............... 5
kotiranje.......................................................................
................................................................................
............... 9
kovanje ........................................................................
................................................................................
............. 92
krajnik ........................................................................
................................................................................
............ 201
krivuljni mehanizam.............................................................
................................................................................
.... 83
kuite motora .....................................................................
................................................................................
... 170
laki obojeni metali ............................................................
................................................................................
........ 24
laki obojeni metali ............................................................
................................................................................
........ 29
lanani prijenos .................................................................
................................................................................
....... 81
lemljenje ......................................................................
................................................................................
............. 52
lemljenje ......................................................................
................................................................................
............. 75
lepanje ........................................................................
................................................................................
.............. 44
leaj ............................................................................
................................................................................
.............. 81
leajevi na kotaima ...............................................................
................................................................................
203
lijepljenje ....................................................................
................................................................................
.............. 60
lijepljenje ....................................................................
................................................................................
.............. 75
lijev ..........................................................................
................................................................................
................. 31
lijevanje ......................................................................
................................................................................
.............. 31
lista operacije ................................................................
................................................................................
......... 133
ljepilo.........................................................................
................................................................................
............... 60
materijal.......................................................................
................................................................................
............. 16
materijalni dokumenti ..........................................................
................................................................................
.. 193
mehanika svojstva materijala ....................................................
............................................................................. 20
mehanika ventilacija ............................................................
................................................................................
. 187
mehaniki prijenosnik snage ......................................................
............................................................................ 157
mehanizam ......................................................................
................................................................................
......... 83
MIG/MAG.........................................................................
................................................................................
....... 56
mjenja ..........................................................................
................................................................................
......... 155
mjerenje .......................................................................
................................................................................
........... 144
mjerilo ........................................................................
................................................................................
................ 6
mjerilo ........................................................................
................................................................................
................ 9
mjerna jedinica ................................................................
................................................................................
......... 12
montaa ..........................................................................
................................................................................
.......... 94
nagib kotaa .....................................................................
................................................................................
...... 232
naprava ........................................................................
................................................................................
........... 137
navigacija .....................................................................
................................................................................
.......... 207
ne obavezni tehniki pregled .....................................................
............................................................................. 10
6
NEAR DRY machining i MQL........................................................
........................................................................ 42
nevidljive greke u zavarenim spojevima ..........................................
...................................................................... 58
obavezni tehniki pregled ........................................................
.............................................................................. 1
06
obiljeavanje ....................................................................
................................................................................
........ 33
obloga .........................................................................
................................................................................
............ 213
obrada materijala skidanjem estica...............................................
.......................................................................... 33
obraena povrina ..................................................................
................................................................................
.. 67
ocrtavanje .....................................................................
................................................................................
............ 33
odljevak .......................................................................
................................................................................
............. 31
odravanje vozila ................................................................
................................................................................
... 216
oktanksa vrijednost goriva .....................................................
................................................................................
123
236
oktanski broj ..................................................................
................................................................................
......... 123
operativna dokumentacija u servisu .............................................
.......................................................................... 100
opruge .........................................................................
................................................................................
............ 198
organizacija odravanja ..........................................................
................................................................................
216
osnovna klasifikacija greaka u zavarenim spojevima...............................
.............................................................. 58
osnovno odravanje ...............................................................
................................................................................
. 218
osovina ........................................................................
................................................................................
........... 203
osovine ........................................................................
................................................................................
............. 81
Otto (benzinski) motor .........................................................
................................................................................
.. 160
Otto motor .....................................................................
................................................................................
......... 173
ovjes ..........................................................................
................................................................................
............. 198
oznaavanje elika .................................................................
................................................................................
.. 22
papuica konice ...................................................................
................................................................................
. 213
parkirna konica .................................................................
................................................................................
.... 210
parni kotao ....................................................................
................................................................................
.......... 182
pasivna sigurnost ..............................................................
................................................................................
...... 207
pero ...........................................................................
................................................................................
................ 50
pero ...........................................................................
................................................................................
................ 78
piljenje .......................................................................
................................................................................
............... 37
plinska goriva za motore .......................................................
................................................................................
. 123
plinsko zavarivanje.............................................................
................................................................................
...... 56
pneumatska konica ...............................................................
................................................................................
210
pneumatski motori ..............................................................
................................................................................
.... 152
pneumatski sustav ..............................................................
................................................................................
.... 147
podmazivanje motora ............................................................
................................................................................
. 170
pojedinano grijanje .............................................................
................................................................................
.. 185
polimerni materijali ...........................................................
................................................................................
....... 24
polimerni materijali ...........................................................
................................................................................
....... 29
poluni mehanizam ................................................................
................................................................................
.. 83
pomona konica ....................................................................
................................................................................
210
poslovni dopis .................................................................
................................................................................
....... 190
pregledi poslije upotrebe ......................................................
................................................................................
.. 218
pregledi prije upotrebe ........................................................
................................................................................
... 218
pregledi u toku upotrebe........................................................
................................................................................
. 218
presjek ........................................................................
................................................................................
.............. 63
previjanje .....................................................................
................................................................................
............. 47
prijenosnici snage .............................................................
................................................................................
...... 155
pripremno-zavrno vrijeme, tpz....................................................
........................................................................... 135
prirodna ventilacija............................................................
................................................................................
..... 187
probijanje......................................................................
................................................................................
............ 47
projektiranje i konstruiranje proizvoda ........................................
.......................................................................... 124
projektiranje ..................................................................
................................................................................
......... 124
prometna dozvola ...............................................................
................................................................................
...... 96
protuprovalni sustav ...........................................................
................................................................................
.... 207
provlaenje ......................................................................
................................................................................
......... 40
pumpe ..........................................................................
................................................................................
........... 180
puzanje materijala .............................................................
................................................................................
..... 128
radioniki crte ...................................................................
................................................................................
........ 3
radioniki crte ...................................................................
................................................................................
........ 9
radna konica ....................................................................
................................................................................
..... 210
rastavljivi spojevi ............................................................
................................................................................
......... 50
rastavljivi spojevi ............................................................
................................................................................
......... 78
ravnanje .......................................................................
................................................................................
............. 47
razrada tehnolokog procesa ......................................................
............................................................................ 130
razvodni mehanizam .............................................................
................................................................................
. 117
razvodni mehanizam .............................................................
................................................................................
. 170
referentni element..............................................................
................................................................................
....... 15
REL ............................................................................
................................................................................
.............. 56
remenski prijenos ..............................................................
................................................................................
....... 81
rezanje ........................................................................
................................................................................
.............. 47
rezni alat .....................................................................
................................................................................
.............. 33
rotacijska pumpa ...............................................................
................................................................................
..... 164
runa obrada odvajanjem estica ....................................................
......................................................................... 33
sastavni crte ...................................................................
................................................................................
........... 3
sastavni crte ...................................................................
................................................................................
........... 9
savijanje.......................................................................
................................................................................
............. 47
savijanje.......................................................................
................................................................................
............. 92
senzor .........................................................................
................................................................................
............ 112
servis vozila ..................................................................
................................................................................
.......... 106
SI sustav mjernih jedinica .....................................................
................................................................................
... 12
sinteriranje ...................................................................
................................................................................
............. 24
sinteriranje ...................................................................
................................................................................
............. 29
sjeenje .........................................................................
................................................................................
............ 37
sklop stroja ...................................................................
................................................................................
............ 72
sklopovi .......................................................................
................................................................................
............. 94
spojka .........................................................................
................................................................................
............ 155
238
TIG ............................................................................
................................................................................
............... 56
tokarenje ......................................................................
................................................................................
............. 40
tokarski no .....................................................................
................................................................................
....... 140
tolerancija ....................................................................
................................................................................
............. 70
tolerancije oblika .............................................................
................................................................................
......... 15
tolerancije poloaja .............................................................
................................................................................
..... 15
tolerancijsko polje ............................................................
................................................................................
........ 70
toplinska obrada ...............................................................
................................................................................
........ 86
toplovodni kotao................................................................
................................................................................
..... 182
trag kotaa ......................................................................
................................................................................
........ 232
transmisija ....................................................................
................................................................................
.......... 155
turpijanje .....................................................................
................................................................................
............. 37
tvar............................................................................
................................................................................
................ 16
tvrdoa ..........................................................................
................................................................................
.......... 128
udarni rad loma ................................................................
................................................................................
...... 128
ukovanj ........................................................................
................................................................................
........... 140
ukupno vrijeme izrade, t .......................................................
................................................................................
.. 135
umor materijala ................................................................
................................................................................
...... 128
upravljaki elementi pneumatskih sustava .........................................
.................................................................... 152
upravljaki mehanizam ............................................................
.............................................................................. 2
01
valjanje .......................................................................
................................................................................
.............. 92
ventilacija ....................................................................
................................................................................
........... 187
ventili.........................................................................
................................................................................
............. 180
vidljive pogreke u zavarenim spojevima ..........................................
...................................................................... 58
vijani mehanizam ................................................................
................................................................................
... 83
vijani spojevi ..................................................................
................................................................................
........ 50
vijani spojevi ..................................................................
................................................................................
........ 78
vozaka dozvola ..................................................................
................................................................................
..... 96
vratila.........................................................................
................................................................................
............... 81
Wankelov rotacijski motor ......................................................
...............................................................................
160
zakivanje ......................................................................
................................................................................
............ 52
zakivanje ......................................................................
................................................................................
............ 75
zatita na radu ..................................................................
................................................................................
....... 109
zatita od korozije ..............................................................
................................................................................
...... 88
zatita od poara ..................................................................
................................................................................
... 109
zatita okolia ....................................................................
................................................................................
..... 109
zateza pojasa ...................................................................
................................................................................
...... 207
zatik ..........................................................................
................................................................................
................ 50
240
spojka .........................................................................
................................................................................
.............. 50
spojka .........................................................................
................................................................................
.............. 78
spojka .........................................................................
................................................................................
.............. 81
spona ..........................................................................
................................................................................
............ 201
srednja visina neravnina (Rz)...................................................
................................................................................
. 67
srednje odstupanje profila (Ra) ................................................
................................................................................
. 67
sredstvo za hlaenje, ispiranje i podmazivanje (SHIP) ............................
................................................................ 42
stanica za tehniki pregled ......................................................
...............................................................................
106
stezni spoj ....................................................................
................................................................................
............. 75
strojna obrada odvajanjem estica ................................................
........................................................................... 33
strojni dio ....................................................................
................................................................................
............. 72
stupanj kompresije motora ......................................................
...............................................................................
123
superfini .......................................................................
................................................................................
........... 44
sustav mjernih jedinica ........................................................
................................................................................
..... 12
sustav za hlaenje ...............................................................
................................................................................
.... 121
sustav za podmazivanje .........................................................
................................................................................
. 121
sustav za ubrizgavanje..........................................................
................................................................................
.. 170
svornjak .......................................................................
................................................................................
............. 50
svornjak .......................................................................
................................................................................
............. 78
svrdlo .........................................................................
................................................................................
............. 140
iroka i uska crta................................................................
................................................................................
......... 3
iroka i uska crta................................................................
................................................................................
......... 9
rafiranje .......................................................................
................................................................................
............ 63
rafura ..........................................................................
................................................................................
............. 63
talina .........................................................................
................................................................................
................ 31
TCS ............................................................................
................................................................................
............ 230
tehnika dokumentacija u servisu .................................................
......................................................................... 100
tehnika dokumentacija ...........................................................
................................................................................
... 6
tehnika krivulja ................................................................
................................................................................
......... 5
tehniki materijal ...............................................................
................................................................................
....... 16
tehniki materijali...............................................................
................................................................................
...... 29
tehnologija odravanja ...........................................................
................................................................................
216
tehnoloka dokumentacija .........................................................
............................................................................. 13
3
tehnoloka svojstva materijala ...................................................
.............................................................................. 2
0
tehnoloki postupak ..............................................................
................................................................................
.. 133
tehnoloki proces ................................................................
................................................................................
.... 130
teki obojeni metali .............................................................
................................................................................
..... 24
teki obojeni metali .............................................................
................................................................................
..... 29
TIG ............................................................................
................................................................................
............... 56
tokarenje ......................................................................
................................................................................
............. 40
tokarski no .....................................................................
................................................................................
....... 140
tolerancija ....................................................................
................................................................................
............. 70
tolerancije oblika .............................................................
................................................................................
......... 15
tolerancije poloaja .............................................................
................................................................................
..... 15
tolerancijsko polje ............................................................
................................................................................
........ 70
toplinska obrada ...............................................................
................................................................................
........ 86
toplovodni kotao................................................................
................................................................................
..... 182
trag kotaa ......................................................................
................................................................................
........ 232
transmisija ....................................................................
................................................................................
.......... 155
turpijanje .....................................................................
................................................................................
............. 37
tvar............................................................................
................................................................................
................ 16
tvrdoa ..........................................................................
................................................................................
.......... 128
udarni rad loma ................................................................
................................................................................
...... 128
ukovanj ........................................................................
................................................................................
........... 140
ukupno vrijeme izrade, t .......................................................
................................................................................
.. 135
umor materijala ................................................................
................................................................................
...... 128
upravljaki elementi pneumatskih sustava .........................................
.................................................................... 152
upravljaki mehanizam ............................................................
.............................................................................. 2
01
valjanje .......................................................................
................................................................................
.............. 92
ventilacija ....................................................................
................................................................................
........... 187
ventili.........................................................................
................................................................................
............. 180
vidljive pogreke u zavarenim spojevima ..........................................
...................................................................... 58
vijani mehanizam ................................................................
................................................................................
... 83
vijani spojevi ..................................................................
................................................................................
........ 50
vijani spojevi ..................................................................
................................................................................
........ 78
vozaka dozvola ..................................................................
................................................................................
..... 96
vratila.........................................................................
................................................................................
............... 81
Wankelov rotacijski motor ......................................................
...............................................................................
160
zakivanje ......................................................................
................................................................................
............ 52
zakivanje ......................................................................
................................................................................
............ 75
zatita na radu ..................................................................
................................................................................
....... 109
zatita od korozije ..............................................................
................................................................................
...... 88
zatita od poara ..................................................................
................................................................................
... 109
zatita okolia ....................................................................
................................................................................
..... 109
zateza pojasa ...................................................................
................................................................................
...... 207
zatik ..........................................................................
................................................................................
................ 50
240
zatik ..........................................................................
................................................................................
................ 78
zatur kotaa .....................................................................
................................................................................
....... 232
zavarivanje ....................................................................
................................................................................
........... 56
zavarivanje ....................................................................
................................................................................
........... 75
zrani jastuk ....................................................................
................................................................................
....... 207
zubna letva volana .............................................................
................................................................................
..... 201
zupani prijenos .................................................................
................................................................................
...... 81
arenje ..........................................................................
................................................................................
............ 86
LITERATURA
1.
Adamovi, ivoslav: Tehnika dijagnostika u mainstvu, Beograd, Nigro, 1986.
2. Askeland, Donald R.; Phule, Pradeep P: The Science and Engineerings of Materi
als, Toronto,
Thomson, 2009.
3.
4.
ASM Handbook: Volume 13A, Corrosion: Fundamentals, Testing and Protection, ASM
International, 2003.
5.
ASM Handbook: Volume 13B, Corrosion: Materials, ASM International, 2005.
6.
ASM Handbook: Volume 13C, Corrosion: Environments and Industries, ASM
International, 2006.
7.
ASM Handbook: Volume 6, Welding, Brazing, and Soldering, ASM International 1993.
8.
ASM Handbook: Volume 6A, Welding Fundamentals and Processes, ASM International,
2011.
9.
Babi, Antun: Osnove elemenata strojeva, Zagreb, kolska knjiga, 2007.
10. Babi, Ljubomir: Obrada materijala odvajanjem estica, Zagreb, Birotehnika, 1993
.
11. Braanin, Frano: Obrada metala 1, Zagreb, kolska knjiga, 1996.
12. Cebalo, Roko; Ciglar, Damir; Stoi, Antun: Obradni sustavi fleksibilno obradni
sustavi,
Zagreb, 2005.
13. evra, Antun: Motori i motorna vozila 2, Zagreb, kolska knjiga, 2003.
14. Decker, Karl-Heinz: Elementi strojeva, Zagreb, Golden marketing, 2006.
15. Esih, Ivan: Osnove povrinske zatite, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 2003.
16. Filetin, Tomislav: Materijali i tehnologijski razvoj, Zagreb, Akademija tehn
ikih znanosti
Hrvatske, 2002.
17. Filetin, Tomislav: Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala, Zagreb,
Hrvatsko
drutvo za materijale i tribologiju, 2000.
18. Filetin, Tomislav; Kovaiek, Franjo; Indof, Janez: Svojstva i primjena materija
la, Zagreb,
Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2011.
19. Franz, Mladen: Mehanika svojstva materijala, Zagreb, Fakultet strojarstva i b
rodogradnje,
1998.
20. Ganik, Vinko; Vodenik, Ferdo: Projektiranje tehnolokih procesa, Zagreb, Tehnika
knjiga Zagreb, 1967.
21. Goji. Mirko: Povrinska obradba materijala, Sisak, Udbenici Sveuilita u Zagrebu,
2010.
22. Grizelj, Branko: Alati i naprave, Slavonski Brod, Strojarski fakultet u slav
onskom bBrodu,
2004.
23. Hercigonja, Edo: Elementi strojeva, Zagreb, kolska knjiga, 1980.
24. Hercigonja, Eduard: Strojni elementi 2, Zagreb, kolska knjiga, 1998.
25. Hercigonja, Eduard: Tehnika:, Zagreb, kolska knjiga, 1996.
26. Hiti, Ivan; Nikoli, Gojko: Rune obrade metala I. dio, akovec, Praktina nastava z
a
strukovne kole, 1997.
27. Hrgovi, Duan: Tehniki materijali 2, Zagreb, kolska knjiga, 1996.
28. Inenjerski prirunik IP-4, Proizvodno strojarstvo, 1.sv., Materijali, , Zagreb,
kolska
knjiga,
29. Inenjerski prirunik IP-4, Proizvodno strojarstvo, 3.sv., Organizacija proizvod
nje, Zagreb,
kolska knjiga,
30. Ivui, Vinko: Dijagrami stanja metala i legura, Zagreb, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, 2003.
31. Ivui, Vinko; Franz, Mladen; paniek, urica; urkovi, Lidija: Materijali I, Zagreb
Udbenici Sveuilita u Zagrebu, 2011.
32. Jelini, Jozo: Tehnologija autolimarije, akovec, Zrinski d.d., 2006.
33. Jelini, Jozo: Tehnologija odravanja vozila, akovec, Zrinski d.d., 2008.
34. Juraga, Ivan; Ljubi, Kruno; ivi, Milan: Pogreke u zavarenim spojevima, Zagreb,
Hrvatsko drutvo za tehniku zavarivanja, 1998.
242
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
Kalini, Zoran: Motori s unutranjim izgaranjem, Zagreb, kolska knjiga, 2008.
Kalini, Zoran: Odravanje cestovnih vozila I, Zagreb, kolska knjiga, 2008.
Kondi, ivko; iki, Ante; Kondi, Veljko: Osnove odravanja mehatronikih sustava I,
Bjelovar, Visoka tehnika kola u Bjelovaru, 2014.
Kou, Sindo: Welding Metallurgy, New Jersey, Wiley, 2003.
Kovaiek, Franjo; paniek, urica: Materijali osnove znanosti o materijalima, Zagreb,
fakultet strojarstva i brodogradnje, 2000.
Kralj, slobodan; Andri, imun: Osnove zavarivakih i srodnih postupaka, Zagreb, Fakul
tet
strojarstva i brodogradnje, 1992.
Krumes, Dragomir: Toplinska obradba, Slavonski brod, Strojarski fakultet u Slavo
nskom
Brodu, 2000.
Lukaevi, Zvonimir: Zavarivanje, Slavonski Brod, Strojarski fakultet u Slavonskom
Brodu, 1998.
Marin, Radovan: Autodijagnostika, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2011.
Marin, Radovan: Elektronika automobila, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2007.
Marin, Radovan: Tehnologija automobila, Zagreb, Auto Mart d.o.o., 2010.
Matoevi, Mijo: Tehnologija obrade i montae, Nova Gradika, 1995.
Matoevi, Mijo: Tehnologija strojobravarije, Nova Gradika, 1995.
Mikuli, Dinko: Konice motornih vozila, Velika Gorica, Veleuilite Velika Gorica, 2010
.
Nikoli, Gojko: Pneumatika, Zagreb, kolske novine, 1997.
Nikoli, Gojko; Novakovi, Jaka: Hidraulika, Zagreb, kolske novine, 1998.
Novosel, Mladen; Krumes, Dragomir: eljezni materijali I. dio: Lijevovi, Slavonski
Brod,
Strojarski fakultet u slavonskom Brodu, 1994.
Peroti, Vlasta: Prometna tehnika 1, Zagreb, kola za cestovni promet, 2006.
Popovi, Goran (prijevod): Tehnika motornih vozila, Zagreb, Hrvatska obrtnika komor
a i
Puko otvoreno uilite Zagreb, 2010.
Popovi, Milan: Krautov strojarski prirunik, Zagreb, Sajema d.o.o., 2009.
Proizvodno tehniko obrazovanje - svezak 7: Prirunik za uenike i nastavnike, Zagreb,
kolska knjiga, 1983.
Ranjevi, Kuzman: Jedinice meunarodnog sustava (SI) i mjerne jedinice u Hrvatskoj,
Zagreb, Axiom, 1997.
Rogi, Ana; ati, Igor; Godec, Damir: Polimeri i polimerne tvorevine; Zagreb, Bibliot
eka
polimerstvo, 2008.
Slade, Ivo: Obrada materijala, Skripta, I. Tehnika kola Tesla
Stupniek, Mladen; Cajner, Franjo: Osnove toplinske obradbe metala, Zagreb, Hrvats
ko
drutvo za toplinsku obradbu, 2001.
ivak, Marijan: Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija, Zagreb, 1998.
Zari, Svetislav: Prirunik iz industrijske hidraulike, Beograd, Savez mainskih i
elektrotehnikih inenjera, 1995.
Zari, Svetislav: Prirunik iz industrijske pneumatike, Beograd, Savez mainskih i
elektrotehnikih inenjera, 2004.
Zdenkovi, Rudolf: Atlas alatnih strojeva, Zagreb, Fakultet strojarstva i brodogra
dnje,
1991.
unar, Milan: Tehniko crtanje, Zagreb, Puko otvoreno uilite Zagreb, 2001.
243 243
Modernizacija kolskih kurikuluma u strukovnim kolama u skladu s Hrvatskim
kvali kacijskim okvirom i potrebama trita rada - faza II
Projekt provode: Strojarska i prometna kola Varadin i partneri:
kola za cestovni promet Zagreb; Strojarska tehnika kola Fausta Vrania, Srednja struko
vna kola Velika Gorica, Srednja kola Zlatar
Ugovorno tijelo: PT 1 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
PT 2 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Vie informacija o EU fondovima: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europ
ske unije www.strukturnifondovi.hr".
Ovaj prirunik izraen je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikace iskljuiva je odg
vornost Strojarske i prometne kole
Varadin i ni na koji nain ne odraava gledita Europske unije

Edsipi Prirucnik Strojarstvo Strani Jezik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Edsipi Prirucnik Strojarstvo Strani Jezik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

dr.sc.

lijevanje u pjeani kalup

kokilni ili gravitacijski lijev

Udesni list za revolver tokarilice

topli rad >180 C

specifinost (male serije) i preciznost izvedbi,

ograniene brzine strujanja ulja,

STROJARSTVO ZA STRANI JEZIK 193

You might also like