MEHANIKA

STABILNOST
ODLAGALITA OTPADA

TIPINI ELEMENTI
KLIZITA

KLIZNE PLOHE

FAKTOR SIGURNOSTI

FS

sile otpora

sile klizanja

SEIZMIKA
STABILNOST

AC ZAGREB - VARADIN

KLIZITE BRUS

SLOM U ODLAGALITU
OTPADA (1)

SLOM U ODLAGALITU
OTPADA (2)

SLOM U ODLAGALITU
OTPADA (3)

DOKUMENTIRANA KLIZITA
NA ODLAGALITIMA OTPADA
(1)

OPIS KLIZANJA

Odlagalite temeljeno na saturiranom

sitnozrnatom tlu. Nestabilnost nastala
nakon trodnevne obilne kie. Duboke
vertikalne pukotine pojavile su se na
vrhu kosine otpada u podruju koje se
nalazilo na mekom tlu.
Vjerojatni uzrok nastanka sloma:
porast razine filtrata sa +0,0 m na
+3,2 m

DOKUMENTIRANA KLIZITA
NA ODLAGALITIMA OTPADA
(2)

OPIS KLIZANJA

Odlagalite je temeljeno na sloju gline

debljine od 15 do 20 metara. Gornja
tri metra gline smatralo se krutom
glinom. Ispod ove krute gline nalazila
se meka glina. Obilate kie padale su
desetak dana prije nastanka sloma.
Vjerojatni uzrok nastanka sloma:
radovi na proirenju odlagalita,
uklanjanje sloja krute gline te iskop u
blizini noice pokosa odlagalita

DOKUMENTIRANA KLIZITA
NA ODLAGALITIMA OTPADA
(3)

OPIS KLIZANJA

Odlagalite otpada bilo je locirano na

vrhu doline. Uslijed sloma otpad je
klizao oko 500 m velikom brzinom i tom
prilikom zatrpao stambene objekte u
dnu doline i prouzroio smrt 27-ero ljudi.
Vjerojatni uzrok nastanka sloma:
uslijed procjeivanja vode iz oblinjih
jezera dolo je do porasta razine filtrata
unutar starog raspadnutog otpada za
priblino 5 metara.

DOKUMENTIRANA KLIZITA
NA ODLAGALITIMA OTPADA
(4)

OPIS KLIZANJA

Kompozitni brtveni sloj sastojao se od

bentonitnog tepiha (GCL) i
kompaktirane gline (CCL).
Geomembrana GCL-a okrenuta je
prema gore, dok je bentonit bio u
kontaktu sa CCL-om. Ploha sloma
djelomino je prolazila kroz neojaani
bentonit a djelomino kroz otpad.
Vjerojatni uzrok nastanka sloma:
glavni uzrok sloma je bilo progresivno
poveanje vlanosti bentonitnog sloja
ime je smanjena njegova vrstoa.

DOKUMENTIRANA KLIZITA
NA ODLAGALITIMA OTPADA
(5)

OPIS KLIZANJA

Brtveni sloj sastojao se od kompaktirane gline

(CCL) poloene na trokomponentni geosintetski
sloj (dva geotekstila i geomembrane izmeu
njih). Ploha sloma prolazila je djelomino kroz
gornji kontakt geotekstila i geomembrane a
djelomino po kontaktu starog i novog otpada.
Na ovom odlagalitu koristila se aktivna
recirkulacija filtrata kroz tijelo odlagalita.
Slom je nastao nakon 48 sati kiovitog vremena.
Vjerojatni uzrok nastanka sloma: odlaganje
tekueg otpada na ve saturirane berme koje su
se nalazile na kontaktu starog i novog otpada,
uslijed ega je dolo do porasta razine filtrata u
odlagalitu

DOKUMENTIRANA KLIZITA
NA ODLAGALITIMA OTPADA
(6)

OPIS KLIZANJA

Na ovom odlagalitu intenzivno se koristila

recirkulacija filtrata pod tlakom za
pospjeivanje razgradnje otpada. Donji
brtveni sloj sastojao se od geomembrane i
kompaktiranog sloja gline (CCL). Povrh
geomembrane nalazio se pijesak. Ploha sloma
djelomino je prolazila vrlo strmo kroz sam
otpad, a djelomino kroz donji brtveni sloj na
kontaktu geomembrane i pijeska.
Vjerojatni uzrok nastanka sloma:
vjerojatni uzrok sloma bio je porast razine
filtrata uslijed intenzivne recirkulacije filtrata.

UZROCI NASTANKA
SLOMA

LOKACIJE PLOHE
SLOMA

VRIJEME SLOMA

PARAMETARSKA
ANALIZA (1)

Odlagalite Jakuevec
analize parametara vrstoe

analize geometrijskih parametara

gustoa otpada, parametri vrstoe otpada,

parametri vrstoe brtvenog sustava, vlana
vrstoa membrane
nagib kosine odlagalita, visina obodnog
nasipa, oblik klizne plohe

analize promjene razine filtrata

porast razine filtrata, koeficijent infiltracije

Nadm. visina(mnm)

PARAMETARSKA
ANALIZA (2)
170
165
160

38

37

36

31

32

33

34

35
7

155

150
145
140
135
130
125
120

45

115
1
1,2,3 16
4
18
5

110

40

10
13

39

26

21

22

23

24

11
14

25

12
15
17
19

105
100

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

Udaljenost (m)

120

130

140

150

160

170

180

190

200

UTJECAJ KOHEZIJE
OTPADA
1 .2 4

F a k to r s ig u r n o s ti

1 .2

1 .1 6

1 .1 2
4

12

K o h e z ija o tp a d a ( k P a )

16

20

UTJECAJ KUTA
UNUTARNJEG TRENJA
OTPADA
1 .5

1 .4 5

F a k to r s ig u r n o s ti

1 .4

1 .3 5

1 .3

1 .2 5

1 .2
24

26

28

30

K u t u n u tra n je g tre n ja o tp a d a

32

34

REZULTATI ANALIZE (1)

Utjecaj
Kohezija otpada
Kut trenja otpada
Gustoa otpada
Poloaj dnevnog
pokrova
Kontaktna ploha
Vlana vrstoa
geomembrane
Brtveni sustav

Raspon

Porast/smanjen
je Fs

5 19 kPa
24 - 33

10%
+ 20%

1,3 1,7
t/m3
5 30 m

- 3%
+ 90%

24 - 33
30 50 kN

+ 16%
+ 0,7%

10 - 13 (12

- 8%

REZULTATI ANALIZE (2)

Utjecaj

Raspon

Porast/smanjen
je Fs

Nagib pokosa
odlagalita
Visina obodnog
nasipa
Nagib klizne plohe

1:2 do 1:3

20%

0 10 m

+ 25%

45 - 65
0 15 m

+ 9%
23%

1,610-6
1,8 10-7 m/s

- 40%

Porast razine
filtrata
Koeficijent
infiltracije

KLIZITE NA
ODLAGALITU JAKUEVEC

Pojava lokalnog klizanja u kolovozu

2002. god.
Saniranje pokosa
Uzroci pojave klizanja
Raunske analize
Laboratorijska ispitivanja
Terenska istraivanja
Projekt sanacije

POLOAJ KLIZITA
J AKUEVEC LANDFILL
slope 1V:2.85H

AREA FOR NEW WASTE

DISPOSAL

DISPLACED OLD WASTE

slope 5 %
slope 1V:2.85H

movement direction

FAILURE SURFACE

ZONE KLIZANJA

30

central zone

80

FAILURE SURFACE

140

east intermediate zone

30

52

west intermediate zone

POPRENI PRESJEK

TEMELJNI ZATITNI
SUSTAV

DETALJ ODOBNOG
NASIPA

MEHANIZAM KLIZANJA

KLIZANJE U SREDINJOJ
ZONI

KLIZANJE U PRIJELAZNOJ
ZONI

UZROCI POJAVE
KLIZANJA

Klizanje (slom) na kontaktu brtvenog

sloja gline i geomembrane
Horizontalni pomak maks. 8 m
Poveana koliina vlage na kontaktu
(zagrijavanje geomembrane)
Stvarni parametri vrstoe otpada
loiji od projektnih parametara ( =
1300 kg/m3, c = 19 kN/m2, = 24)

LABORATORIJSKA
ISPITIVANJA

Raunski parametri vrstoe na

kontaktu
c = 0, = 13
Ugradnja gline uz wopt = 20% (+ 4%)
Laboratorijska ispitivanja
potpuno saturirani kontakt: = 9

TERENSKA
ISTRAIVANJA
FAILURE SURFACE

WELL2

WELL3
WELL1

PERIMETER BERM

perimeter berm
inner foot

perimeter berm crest

SANACIJA POKOSA
Zakljuak:
ne treba krpati membranu
sloj gline je dovoljna zatita
ne treba premjetati otpad
potporna konstrukcija visine 2.0 m
(armirano tlo)
geomree
dobro graduirani ljunak

SANACIJA POKOSA

SANACIJA POKOSA

LITERATURA

Petrovi, I. (2005), Problemi mehanike

stabilnosti odlagalita otpada, Magistarski rad,
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet.
Koerner, R.M.; Soong, T.: Assessment of Ten
Landfill Failures Using 2-D and 3-D Stability
Analysis Procedures, 2. sterreichische
geotechniktagung, Februar 1999
Jones, D.R.V.; Dixon, N.; Storey, S.M.: Lessons
Learnt From UK Landfill Failures, Proceedings
Sardinia 03, Ninth International Waste
MAnagement and Landfill Simposium, S.
Margherita di Pula, Cagliari, Italy, 6-10 October
2003

LITERATURA

Vukeli, A., Kovaevi Zeli, B., Drnjevi,

B. (2004): Landslide at the Jakusevec
landfill, Third European Geosynthetics
Conference - Geotechnical Engineering
with Geosynthetics, (Floss, Rudolf; Brau,
Gerhard; Nussbaumer, Manfred;
Laackmann, Kirsten, Eds.), Munich,
Germany, 01-03 March 2004, DGGT, 8792.