Strukovna škola Đurđevac

Dr. Ivana Kranjčeva 5

Završni rad

Nosač motora
(Električnog motora)

Učenik: Ivan Marčinko Mentor: Vjekoslav Tomrlin, dipl. ing.

Razred: 3.e
Školska godina: 2019/2020
Zanimanje: CNC operater/operaterka

U Đurđevcu, Svibanj 2020.

 Sadržaj
strana
1.Uvod…………………………………………………………………………………………………………………………………. 3

2.CNC stroj…….……………………………………………………………………………………………………………………..4

3.CNC glodalica……………………………………………………………………………………………………………………..5

4.Glodanje…………………………………………………………………………………………………………………,…………6

4.1.Podjela glodanja…………………………………………………………………………………………………..…………7

4.2.Gibanje kod postupka glodanja……………………………………………………………………………………….8

5.Izrada nosača električnog motora………………………………………………………………………………………9

5.1.Gruba obrada………………………………………………………………………………………………………………….9

5.2.Gruba obrada utora……………………………………………………………………………………………………….10

5.3.Završna fina obrada……………………………………………………………………………………………………….10

5.4.Bušenje rupa………………………………………………………………………………………………………………….11

6.Popis slika…………………………………………………………………………………………………………………………12

7.Zaključak…………………………………………………………………………………………………………..………………13

8.Popis literature…………………………………………………………………………………..…………………………….14
1.Uvod

Prilikom odabira teme za završni rad profesor mi je rekao neka izaberem što god hoću ili
nešto što će mi u životu zatrebati. Pošto u slobodno vrijem volim raditi svakakve inovacije, a
najviše obnavljati stare strojeve, odlučio sam napraviti novi nosač električnog motora na
starome mlinu. Ovaj rada ću napraviti pomoću CNC glodalice te ću opisati dijelove tog stroja i
sami proces izrade.

3
2.CNC stroj

CNC je engleska kratica za Computer Numerical Control. CNC uređaji su alatni strojevi koji su
upravljani računalom koje je u mogućnosti precizno kontrolirati i upravljati operacijama koje
se izvode na navedenim CNC uređajima (sl.1.).

Slika 1. CNC obradni sustav

Gibanje alata na CNC strojevima ostvaruje se najčešće pomoću koračnih motora. U pitanju su
gotovo uvijek gibanja u tri osi: X, Y i Z. Od toga su X i Y osi položene u horizontalnoj ravnini,
dok Z os označava dubinu prodiranja u materijal u vertikalnom smjeru. U novije doba do
izražaja dolaze i CNC uređaji s pet stupnjeva slobode. Kod njih je velika prednost ta, što se
predmet koji se obrađuje ne mora premještati i stezati na drugačije načine za vrijeme
postupka, to jest moguće je postići znatno kompliciraniju geometriju obratka.

Postoji više različitih CNC strojeva. Najpoznatiji od njih su: CNC glodalice, CNC tokarilice,
plazma ili laserski rezači, CNC bušilice, 3D printeri te ostali rezači poput rezača za staklo,
drvo…
 4

3.CNC glodalica

Jedna od podvrsta CNC alatnih strojeva su glodalice. Jednostavno rečeno, to su strojevi za

obradu i izradu čvrstih materijala. S obzirom na orijentaciju glavnog okretnog alata, glodalice
je moguće podijeliti na vodoravne i okomite. Na CNC glodalicama alat je najčešće položen
vertikalno, dok se na nekim obradnim centrima mogu pronaći vodoravne orijentacije alata.
Na nešto skupljim obradnim centrima, moguće je da su uz tri osnovne osi dodane još jedna ili
čak dvije osi, što omogućuje da se sam alat, to jest glodalo, može zakretati u svim osima, što
omogućava znatno složeniju obradu materijala. Glodalice je moguće pronaći u različitim
oblicima i veličinama. Od malenih stolnih strojeva pa sve do strojeva koji mogu biti visoki i
preko dva metra i teški nekoliko tona(sl.2.).

Slika 2. Usporedba dvaju različitih izvedba CNC glodalice

CNC glodalica je jedan od najpoznatijih uređaja za CNC obradu. Sastoji se od masivnog

kućišta s postoljem, alata i sustava za upravljanje. Metalni dijelovi stroja najčešće su lijevani
kako bi bili što masivniji, a ujedno i otporni na vibracije. Za trokoordinatnu glodalicu
potrebna su minimalno tri motora koja će ostvariti gibanja u sve tri osi Kartezijevog
koordinatnog sustava. Predmet kojeg želimo obraditi steže se na stolu same glodalice, koji se
kod glodalice (sl.3.) kreće po X i Y osima. Nakon stezanja, potrebno je odrediti i povezati
koordinatne sustave kakobi sama glodalica znala gdje se predmet točno nalazi. Ukoliko je
program u obliku G-kôda unesen u sustav za upravljanje, moguće je započeti sa samim
procesom glodanja kao takvim. Navedena operacija vrši se tako što se alat (glodalo)
postepeno spušta po Z-osi sve dublje u predmet, a na svakom sloju visine stol se kreće okolo
predmeta sve dok se sav predviđeni materijal, koji je potrebno ukloniti, ne ukloni.

Slika 3. CNC glodalica

4.Glodanje

Glodanje je jedan od postupaka obrade odvajanjem čestica, to jest, rezanjem obradnih

površina nekog tijela ili obratka. Proces glodanja izvodi se na alatnim strojevima, to jest,
glodalicama. Gibanja alata, kod ovakvih uređaja za obradu, dijele se na glavno i posmično
gibanje. Glavno gibanje pridružuje se alatu i ono je kružno kontinuirano, dok je posmično
gibanje kontinuirano gibanje obratka (ili u nekim slučajevima alata) u smjeru minimalno tri
osi Kartezijevog koordinatnog sustava. Alat za glodanje je takozvano glodalo koje ima
definiranu geometriju reznog dijela s više glavnih oštrica koje se nalaze na zubima glodala i
mogu biti smještene samo na obodnoj ili i na obodnoj i na čeonoj strani glodala (sl.4.).
 Slika 4.Glodala različitih oblika

Rezne oštrice periodično ulaze u zahvat s obratkom i izlaze iz njega tako da im je dinamičko
opterećenje jedno od osnovnih obilježja. Istodobno je u zahvatu s obratkom samo nekoliko
reznih oštrica, što razlikuje ovakav postupak obrade odvajanjem čestica od tokarenja i
bušenja, gdje su sve rezne oštrice u zahvatu istodobno. Što je veći broj reznih oštrica,
opterećenje na svaku pojedinu oštricu se smanjuje te osigurava mirniji rad glodala. Da bi bilo
moguće skidati materijal s obratka glodalom, to jest, njegovim reznim oštricama, jasno je da
takav alat mora biti načinjen od materijala znatno veće tvrdoće od obrađivanog materijala.
Za tu namjenu najčešće se koriste brzorezni čelici, tvrdi metali, cerment te kubni nitrid bora.
Cijelo tijelo glodala izrađuje se najčešće od brzoreznog čelika.

4.1.Podjela glodanja

Prema kombinaciji glavnog i posmičnog gibanja, kao što je već rečeno, ovaj postupak obrade
odvajanjem čestica moguće je podijeliti na dvije glavne vrste glodanja: obodno i čeono
glodanje. Obodno glodanje može biti pravocrtno ili kružno. Kod obodnog plošnog glodanja
skidanje čestica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno rotacijsko gibanje, dok je
posmak obratka pravocrtan. Ovu vrstu glodanja moguće je još podijeliti na protusmjerno ili
istosmjerno glodanje (sl.5.).
Slika 5.Isto smjerno (lijevo) glodanje i protu smjerno (desno) glodanje

Kod obodnog kružnog glodanja skidanje čestica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno
gibanje, dok je posmak kružni. Ovisno o izgledu alata i smještaju obratka, kružno gibanje
može biti vanjsko, unutarnje ili obilazno. Čeono glodanje, kako sam naziv govori, je glodanje
koje se izvršava pomoću čeonih oštrica alata. Ono može biti simetrično ili asimetrično. Kod
simetričnog čeonog glodanja, alat obrađuje cijelom širinom, što znači da je prolaz alata
jednak promjeru alata. Asimetrično glodanje ima trag alata manji od promjera glodala, a služi
najčešće poravnanju rubova, utora, profila i slično, te je u tom slučaju na alatu glodala samo
jedna rezna oštrica.

4.2.Gibanja kod postupka glodanja

Kao što je već rečeno, kod postupka glodanja, alatu, to jest glodalu, pridruženo je glavno
gibanje koje je rotacijsko, a posmično gibanje pridruženo je najčešće samom obratku.
Slika 6.Okomita glodalica

Na (sl.6.) shematski je prikazana okomita glodalica na kojoj je jednostavno objasniti

navedena gibanja. Glavni motor alata, smješten u gornjem dijelu samog uređaja, omogućuje
kontinuiranu brzinu okretanja alata za glodanje. Sam alat, to jest glodalo, smješta se u steznu
glavu (označeno brojem 1 na slici 8). Stol glodalice, označen brojem 5, je dio koji omogućuje
posmično gibanje. Stol se može gibati u sve tri koordinatne osi: ploha 5 pomiče se lijevo-
desno u odnosu na plohu 6, dok se sama ploha 6 u odnosu na dio broj 7, pomiče naprijed
natrag. Također, cijela konstrukcija može se gibati gore-dolje pomoću cilindra smještenog na
donjem dijelu alatnog stroja

5.Izrada nosača električnog motora

Nakon opisanog postupka glodanja slijedi opis postupka izrade nosača motora. Uz tekst
postupka izrade umetnuti ću i slike simulacije izrade noača. Nosač je debljine 15mm i sastoji
se od čelnog glodanja na potrebnu mjeru, glodanja utora i bušenja rupa (sl.7.).
 9

5.1.Gruba obrada

Gruba obrada sastoji se od čelnog glodanja. Tu operaciju izvršiti ću pomoću glodala Fi 50 a

odvijati će se u 15 prolaza tj. U svakome prolazu skidam 1mm i ostavljam dodatak 0.1 mm
(sl.8.).

Slika 8. Gruba obrada sa dodatkom 0.1mm, alat glodalo Fi50

5.2.Gruba obrada utora

Na nosaču motora nalazi se utor širine 20mm i dužine 45mm. U njega ulazi trn koji, se nalazi
na postolju mline, a služi za pomicanje nosača motora zajedno sa motorom koji je fiksno
pričvršćen na nosač, kako bi dobili napetu vezu (remen) između dvije remenice (sl.9.) .
Slika 9. Gruba obrada utora sa dodatkom 0.1 mm, alat glodalo Fi16

10

5.3.Završna fina obrada

Završnu finu obradu izvest ću sa glodalom tvrdometalnim Fi 10 4 pera. To je jako bitan

proces jer njime dobivamo nosač na zadanu mjeru te on sjeda između svoji vodilica i
ostvaruje čvrsti dosjed. Ostvariti čvrsti dosjed je od iznimne važnosti, jer tako prilikom
pomicanja nosača tj. Ostvarivanja čvrste veze između dvije remenice, nosač vrši pravocrtno
gibanje i ne može se iskriviti što bi dovelo do izbacivanja remena iz remenice (sl.10.).

Slika 10. Završna fina obrada na mjeru, alat glodalo tvrdometalno Fi 10 4 pera

5.4.Bušenje rupa

Bušenje se sastoji od 8 rupa sve se buše sa svrdlom Fi9 te se 4 rupe proširuju sa glodalom fi
16 da bi dobili utor za imbus vijak da prilikom montaže vijci ne smetaju motoru nego da on
sjedne na ravnu plohu (sl.11.).
Slika 11. Bušenje rupa, alati svrdlo Fi9 i glodalo Fi16

11

6.Popis slika

Slika 1. CNC obradni sustav,

Slika 2. Usporedba dvaju različitih izvedba CNC glodalice,

Slika 3. CNC glodalica,

Slika 4.Glodala različitih oblika,

Slika 5.Isto smjerno (lijevo) glodanje i protu smjerno (desno) glodanje,

Slika 6.Okomita glodalica,

Slika 8. Gruba obrada sa dodatkom 0.1mm, alat glodalo Fi50,

Slika 9. Gruba obrada utora sa dodatkom 0.1 mm, alat glodalo Fi16,

Slika 10. Završna fina obrada na mjeru, alat glodalo tvrdometalno Fi 10 4 pera,

Slika 11. Bušenje rupa, alati svrdlo Fi9 i glodalo Fi16.

 12

7.Zaključak

Prilikom montaže utvrdio sam da je nosač ispravan jer su rupe sve pasale, a dosjed između
vodilica je čvrst. Trn koji gura nosač i ujedno napinje remen nema zračnosti u svome utoru te
sam lako i brzo dobi čvrstu vezu bez ikakvog odstupanja u ravnini remenica. Nakon
ostvarenja napetosti remena nosač sam fiksirao, za postolje, imbus šarafima čija je glava
odlično sjela u svoj utor te nema nikakvih smetnji na površini na kojoj se nalazi motor. Nakon
završene montaže naučio sam da za čvrsti dosjed, prilikom glodanja, treba ostaviti dodatak
od 0.1 mm koji se nakraju skida sa manjim glodalom te se dobije fina površine i sto postotna
točna mjera koja nam je zadana. Također sam i unaprijedi svoje znanje o CNC glodalici te o
samo glodanju i puno naučio o crtanju u programu te izradi simulacije. Sretan sam što je stari
mlin opet u pogonu.
 13

8.Literatura

https://hr.wikipedia.org/wiki/CNC_glodalica

https://zir.nsk.hr/islandora/object/etfos:2067/preview

https://www.google.com/search?
q=cnc+glodalica&rlz=1C1GGRV_enHR751HR751&hl=hr&sxsrf=ALeKk03VGLA88VYy7cl3D4mz7mzpbY
HlLg:1590749792180&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwiF8qfi9NjpAhXEpYsKHXewBUgQ
_AUoAXoECA8QAw&biw=1680&bih=900
14