Professional Documents
Culture Documents
Glodalica je ime za alatni stroj koji služi za izradu čvrstih materijala. Glodalice se
dijele s obzirom na orijentaciju glavnog okretnog alata odnosno vretena i to na:
okomite i vodoravne. Po veličini glodalice se proizvode od malih strojeva koji mogu
se namjestiti na stol, te na strojeva veličine veće sobe. Glodalice se mogu upravljati:
ručno i automatski. Automatsko upravljanje može biti mehaničko ili digitalno
rabljenjem računala (CNC - engl. Computer Numerical Control). Glodalice su alatni
strojevi za strojnu obradu odvajanjem čestica pomoću kojih se rezanjem obrađuju
dijelovi pretežno ravnog oblika (poravnavanja, utori, žljebovi), te profili, navoji, zubi.
Glavno gibanje je uvijek rotacijsko, dok je posmično gibanje pravocrtnog ili kružnog
oblika i uvijek je okomito ili pod nekim kutom na os rotacije.
Glodanje je nakon tokarenja najvažniji postupak obrade metala skidanjem čestica.
Tim postupkom možemo obraditi ravne plohe, prizmatične žljebove i
utore, zupčanike, navoje, te uzdužno i prostorno profilirane površine. Glodanje je
postupak obrade skidanjem čestica kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Posmično
gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili
obradak ili alat. Obavlja se alatima s više jednakih oštrica ili sa sastavljenim alatima.
Sve oštrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje složenija operacija
od tokarenja ili bušenja zbog većeg broja oštrica alata i zbog promjenjivog presjeka
strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za
drugim u zahvat s materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja opterećenje zuba.
Glodalo služi za raznoliku upotrebu obrade materijala odvajanjem čestica, npr. za
poravnavanje, izradu prizmatičnih rubova, izradu čepova, džepova, izrezivanje,
urezivanje, prerezivanje, izradu različitih utora na osovinama, izradu
zubaca zupčanika, za rezanje navoja itd. Zbog toga je i oblik glodala raznolik.
Glodanje je nakon tokarenja najvažniji postupak obrade metala skidanjem čestica.
Tim postupkom možemo obraditi ravne plohe, prizmatične žljebove i
utore, zupčanike, navoje, te uzdužno i prostorno profilirane površine. Glodanje je
postupak obrade skidanjem čestica kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Posmično
gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili
obradak ili alat. Obavlja se alatima s više jednakih oštrica ili sa sastavljenim alatima.
Sve oštrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje složenija operacija
od tokarenja ili bušenja zbog većeg broja oštrica alata i zbog promjenjivog presjeka
strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za
drugim u zahvat s materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja opterećenje zuba.
Podjela glodanja
Prema kombinaciji glavnog i posmičnog gibanja, glodanje se dijeli na obodno
glodanje i čeono glodanje.
Obodno glodanje
Obodno glodanje može biti plošno (pravocrtno) glodanje i kružno glodanje.
Kod obodnog plošnog glodanja skidanje čestica obavlja se obodom glodala koje
izvodi glavno gibanje, dok je posmak pravocrtan. Plošno glodanje se dijeli na:
Kod obodnog kružnog glodanja skidanje čestica obavlja se obodom glodala koje
izvodi glavno gibanje, dok je posmak kružni. Ovisno o izgledu alata i smještaju
obratka kružno glodanje može biti vanjsko, unutarnje ili obilazno.
Čeono glodanje
Čeono glodanje kida čestice materijala zubima koji su smješteni na čelu glodala ili
glave alata i može biti simetrično i nesimetrično. Kod simetričnog glodanja alat
obrađuje cijelom širinom – prolaz alata jednak je promjeru alata. Nesimetrično
glodanje ima trag alata manji od promjera glodala. Prstasta glodala osim za čeono
poravnavanje služe za obradu rubova, utora, džepova, profila.
Okomita glodalica, dijelovi: