Promjena broja obrtaja na alatnim mašinama

Da bi se obezbijedila ekonomičnost obrade,

potrebno je raditi s ekonomskom brzinom
rezanja.
Ovo je moguće ostvariti pogodnom
konstrukcijom prijenosnika za glavno kretanje.
Ovim prijenosnikom moguće je ostvariti
različite brojeve obrtaja od nmin do nmax.
Broj obrtaja kod mašina alatki može se mijenjati
na dva načina:
- kontinualno i
- stepenasto.
Kontinualna
promjena broja
obrtaja
Stepenasta
promjena broja
obrtaja
Kod kontinualne promjene broja obrtaja svakom
prečniku D odgovara broj obrtaja n, tako da se
može ostvariti ekonomska brzina rezanja.
Iz dijagrama se zaključuje da je proizvod:

D1 • n1 = D2 • n2 = D3 • n3 = ... Dz • nz = constanta
Stepenasta promjena broja obrtaja jeste takva
promjena kod koje se za odeđeni raspon
prečnika D primjenjuje jedan broj obrtaja n, a za
drugi raspon - drugi broj obrtaja itd.
Iz dijagrama se vidi da se svi prečnici od D2 do D3
obrađuju pri broju obrtaja n2, a prečnici
D3 do D4 obrađuju se pri broju obrtaja n3, pa se,
prema tome, u tim razmacima radi s
prosječnom ekonomskom brzinom rezanja.
Sa stanovišta ekonomske brzine rezanja,
kontinualna promjena broja obrtaja pogodnija
je od stepenaste. Međutim, pošto je ova
promjena teško izvodljiva, najčešće se u praksi
koristi stepenasta promjena broja obrtaja.
Stepenasta promjena broja obrtaja može biti:
- aritmetička,
- geometrijska i
- logaritamska.
Brojevi obrtaja kod mašina alatki su
standardizovani.
Aritmetička promjena broja obrtaja jeste takva
promjena kod koje je razlika između dva
susjedna broja obrtaja konstantna, tj. to je takva
promjena broja obrtaja kod koje svaki naredni
broj obrtaja dobijamo ako prethodnom dodamo
stalan priraštaj broja obrtaja a .
Ako mašina alatka ima slijedeće brojeve obrtaja
raspoređene po aritmetičkom redu:
n1, n2, n3, n4, ... nz-1, nz, gdje je n1 = nmin a nz = nmax
Z - broj promjena broja obrtaja, onda se za
aritmetički red može napisati:
n1
n2 = n1 + a
n3 = n2 + a = n1 + a + a = n1 + 2a
.
.
.
Ako su poznati n1 i nz, kao i broj promjena broja
obrtaja z, prirast broja obrtaja može se odrediti
po obrascu:
Primjer 1: Odrediti sve brojeve obrtaja
stepenastog prijenosnika s aritmetičkom
promjenom broja obrtaja, ako prijenosnik
ima 6 različitih brojeva obrtaja, pri čemu je
najmanji broj obrtaja: n1 = 140 min-1 i ako je
prirast broja obrtaja: a = 60 min-1.
Rješenje:
n1 = 140 min-1
a = 60 min-1
z=6
n2 = n1 + a = 140 + 60 = 200 min-1
n3 = n2 + a = 200 + 60 = 260 min-1
n4 = n3 + a = 260 + 60 = 320 min-1
n5 = n4 + a = 320 + 60 = 380 min-1
n6 = n5 + a = 380 + 60 = 440 min-1
Kod geometrijske promjene broja obrtaja svaki
naredni broj obrtaja dobija se ako se prethodni
broj obrtaja pomnoži s određenim stalnim
faktorom φ. Dakle, kod ove promjene broja
obrtaja količnik između bilo koga broja obrtaja i
njegovog prethodnog broja obrtaja jeste stalan,
konstantan, tj.:
Faktor geometrijske promjene broja obrtaja φ
standardizovan je i iznosi :
1,12; 1,25; 1,4; 1,6; 2
Navedena osobina svrstava brojeve obrtaja po
geometrijskom redu, tj.:
n1, n2, n3, n4, ... nz-1, nz.
Ako je poznat najmanji broj obrtaja n1 = nmin, i
faktor geometrijske promjene φ, naredni brojevi
se mogu odrediti na slijedeći način: 
n1 = nmin
n2 = n1 φ
n3 = n2 φ = n1 φ2
n4 = n3 φ = n1 φ2 φ = n1 φ3
.
.
.
nz = nz-1 φ = n1 φz-1, gdje je z - broj promjena
Ukoliko je kod prijenosnika poznat broj
promjena broja obrtaja, najmanji i najveći broj
obrtaja, onda se faktor geometrijske promjene
određuje iz posljednje jednačine:
Primjer 1. Kod mjenjača s geometrijskom
promjenom broja obrtaja sa z = 6 i najmanjeg
broja obrtaja: n1 = 100 min-1, faktora φ = 1,12
odrediti ostale brojeve obrtaja!
Rješenje:
n1 = 100 min-1
n2 = n1 φ = 100•1,12 = 112 min-1
n3 = n2 φ = 112•1,12 = 125,4 min-1
n4 = n3 φ = 125,4•1,12 = 140,4 min-1
n5 = n4 φ = 140,4•1,12 = 157,2 min-1
n6 = n5 φ = 157,2•1,12 = 176,1 min-1
Hvala na pažnji