3bs

POGONSKI MOST
Pogonski

most treba da obezbijedi pokretanje pogonskih tokova, a time i kretanje vozila. Da bi se obezbijedilo pokretanje pogonskih tokova, mora se broj obrtaja zglobnog vratila i pogonskih tokova dovesti u odgovarajui prijenosni odnos. To praktino znai da se u glavnom prijenosniku mora redukovati broj obrtaja zglobnog vratila. Kada se vozilo kree pravoloinijski, tada je broj obrtaja pogonskih tokova isti, odnosno, oni prelaze isti put. Pri kretanju vozila u krivini, potrebno je omoguiti da pogonski tokovi vozila prelaze razliite puteve, u zavisnosti od zakrivljenosti krivine.
2

POGONSKI MOST
Ureaj koji omoguava razliite brojeve obrtaja

tokova iste osovine naziva se diferencijal.

Pogonski most se sastoji od:
glavnog prijenosnika, diferencijala kuita pogonskog mosta (obloge) i poluvratila

POGONSKI MOST
Kad automobil prolazi kroz zavoj, toak na vanjskoj

strani mora prijei dui put nego toak na unutranjoj strani zavoja. Da su oba toka na samo jednom pogonskom vratilu, razline brzine u zavoju mogle bi se izjednaavati samo proklizavanjem jednog toka. Da se to ne bi dogodilo, pogonsko vratilo je podijeljeno na polovice, tako da svaki toak ima svoje pogonsko vratilo (poluvratilo). Diferencijal pokree oba nezavisno jedan o drugome. Kada se jedan pogonski toak okree bre od drugoga, veliki se tanjirasti zupanik u pogonu osovine okree prosjenom brzinom oba kotaa.
4

POGONSKI MOST
Diferencijal, kao dio pogonskog mosta, se sastoji od:
kuita
bonih zupanika i zupanika trkaa sa osovinicama.

POGONSKI MOST

Diferencijal
6

POGONSKI MOST
Diferencijal

POGONSKI MOST
Princip rada diferencijala Zglobno vratilo prenosi obrtni moment na glavni prijenosnik, kojeg ini par zupanika: konusni i tanjirasti zupanik. Za tanjirasti zupanik privreno je kuite diferencijala. Za vrijeme obrtanja tanjirastog zupanika, odnosno kuita, istovremeno se obru zupanici-trkai, ali ne oko svojih osovina, ve zajedno sa kuitem. Trkai se nalaze izmeu bonih zupanika i samim tim slue kao klinovi za prenoenje obrtnog momenta, preko bonih zupanika na poluvratila. Na ovaj nain ostvaruje se okretanje pogonskih tokova.
8

POGONSKI MOST
Kada vozilo ulazi, npr. u desnu krivinu, lijevi toak e

prijei dui put, a desni krai. Na osnovu ovoga, slijedi da e lijevi boni zupanik imati vei broj obrtaja od desnog. Poto su zupanici u diferencijalu meusobno spregnuti i ine jednu mehaniku cjelinu, to e se bre okretati boni zupanik na lijevom poluvratilu za onoliki broj obrtaja koliko se sporije obre desni boni zupanik. Stanje e se ponoviti kada se vozilo kree lijevom krivinom, samo e odnos broja obrtaja bonih zupanika izmjeniti.
9

POGONSKI MOST
Diferencijal

10

POGONSKI MOST
Zahvaljujui tome to trkai mogu da se okreu oko

svoje osovinicei da istovremeno tre i po bonom zupaniku, omogueno je da se pri prolasku vozila kroz krivinu jedan toak okree sporije, a drugi bre, u zavisnosti od duine putanje, odnosno zakrivljenosti krivine kroz koju vozilo prolazi.
Kod simetrinog diferencijalnog mehanizma (koji se

primjenjuje kod vozila) izlazni obrtni moment na poluvratilima su jednaki. Meutim, ako se desi da tokovi jedne pogonske osovine (lijevi ili desni) dou na podlogu ija je vrijednost koeficijenta prijanjanja razliita, onda e zbog istih obrtnih momenata doi do
11

POGONSKI MOST
proklizavanja pogonskog toka, koji se nalazi na

podlozi sa malom vrijednou koeficijenta prijanjanja. Toak koji se nalazi na podlozi sa veim koeficijentoma prijanjanja nee moi da primi veu vrijednost obrtnog momenta, pa vozilo nee moi da krene. Iz tog razloga je potrebno omoguiti blokiranje diferencijalnog mehanizma, ime se omoguava da svaki toak prihvati onoliki obrtni moment koliko je koeficijent prijanjanja. Potpuna blokada diferencijala najee se postie tako to se kuite diferencijala vrsto vezuje za jedno poluvratilo kandastom spojnicom. Blokiranje diferencijala, u ovom sluaju, vri voza.
12