Vježba 5: Mjerenje nesinusnih veličina i pogreška uslijed

izobličenog valnog oblika

Kod izmjeničnih struja u elektrotehnici često nas zanima efektivna, a ne srednja vrijednost
mjerene veličine. To je razumljivo budući da je srednja vrijednost izmjeničnih veličina jednaka
nuli. Instrumenti koji mjere efektivnu vrijednost veoma su složeni te samim tim skuplji i rjeđe
u upotrebi. Stoga se kao logično rješenje nameće ideja da se mjeri srednja vrijednost
ispravljenog valnog oblika.

Žele li se mjeriti izmjenične struje i naponi, potrebno je prethodno mjerenu izmjeničnu veličinu
pretvoriti u istosmjernu ili, kao što se obično kaže, treba ju ispraviti. Tek nakon toga moguće je
mjeriti npr. instrumentom s pomičnim svitkom. Na sličnom načelu (ispravljanje izmjeničnoga
napona i mjerenje srednje vrijednosti) radi i većina digitalnih multimetara. Dakle, bilo da se
mjeri instrumentom s pomičnim svitkom ili običnim digitalnim instrumentom, uvijek se
zapravo mjeri ispravljena izmjenična veličina.

Uređaji koji pretvaraju izmjeničnu u istosmjernu veličinu nazivaju se ispravljačima, i redovito

se nalaze unutar kućišta instrumenta tako da se stezaljke instrumenta spajaju na mjereni
izmjenični napon. Najčešće se upotrebljavaju poluvodički ispravljači (diode) na ravnom dijelu
karakteristike. Dioda je poluvodički element koji vodi samo kada je na anodi pozitivan, a na
katodi negativan napon. Prema tome, kod izmjeničnih napona dioda će voditi samo za vrijeme
jedne poluperiode. Tako da u spoju samo jedne diode i instrumenta, sl. 1a), kroz instrument
prolazi samo jedna poluperioda struje i kažemo da je to poluvalno ispravljanje. Oblik poluvalno
ispravljene struje prikazan je na sl. 2 b). Na taj način kroz instrument teče pulsirajuća struja.
Nedostatak je ovoga ispravljača taj što se za mjerenje rabi samo jedna poluperioda
izmjeničnoga signala pa je osjetljivost takvog instrumenta relativno mala.

Sl. 1. Instrument s pomičnim svitkom i a) poluvalnim, b) punovalnim ispravljačem

Bolji od spomenutoga spoja je mosni ili Graetzov spoj s četiri diode, sl. 1.b). Kod ovoga spoja
mogu se iskoristiti oba poluvala izmjeničnog signala. Kada je točka A na pozitivnom, a točka
B na negativnom potencijalu, struja će teći kroz diode i instrument u smjeru označenom
strelicama (pune linije). Nasuprot tome, kada je točka B na pozitivnom, struja će teći kroz diode
i instrument u smjeru označenom strelicama (isprekidane linije). Na taj način kroz instrument
prolaze obje poluperiode struje i kažemo da je to punovalno ispravljanje. Oblik punovalno
ispravljene sinusne struje prikazan je na sl. 2.c) i vidi se da ispravljeni signal ima dvostruko
veću srednju vrijednost od poluvalno ispravljenoga signala. I u ovom će slučaju otklon
instrumenta, zbog inercije zakretnog sustava, biti razmjeran srednjoj vrijednosti ispravljenog
signala, ali dvostruko veći. Ako se radi o digitalnim instrumentima onda se u međukrug između
ispravljača i ADC-a stavlja RC član koji ima ulogu filtra te na taj način „izgladi“ valni oblik
prije digitalizacije.

Sl. 2. a) valni oblik sinusne struje b) poluvalno ispravljeno c) punovalno ispravljen

Kao što smo rekli, otklon instrumenta s pomičnim svitkom razmjeran je srednjoj vrijednosti
ispravljene struje, odnosno napona Usr

gdje je u(t) valni oblik ispravljenog signala a T njegov period.

Za sinusni punovalno ispravljeni napon vrijedi:

Kako se radi o izmjeničnim veličinama zanima nas efektivna vrijednost

Efektivna vrijednost sinusnoga napona je:

Iz gornjih izvoda vidljivo je da srednja i efektivna vrijednost ne ovise o periodu nego samo o
amplitudi sinusoide. Ako se promatra omjer efektivne i srednje vrijednosti pokrati se i
amplituda. Zato ima smisla definirati tzv. faktor oblika ξ koji daje vezu između efektivne i
srednje vrijednosti nekog valnog oblika.

Za sinusoidu faktor oblika iznosi 1,11 a označava se ξ0.

Sličnim postupkom, navedeni faktor može se izračunati i za ostale valne oblike. Zbog čvrstog
odnosa između efektivne i srednje vrijednosti moguće je mjeriti srednju vrijednost a prikazivati
efektivnu (dovoljno je srednju vrijednost pomnožiti stalnicom). Većina izmjeničnih
instrumenata namijenjena je mjerenju sinusnih valnih oblika, pa se umjeravanje instrumenata s
pomičnim svitkom i ispravljačem provodi pri sinusnom naponu, odnosno struji, na način da se
na skalu nanose pripadne efektivne vrijednosti. Odnosno, na skali će biti označena vrijednost
koja odgovara srednjoj vrijednosti pomnoženoj s faktorom oblika za sinusni signal. Međutim,
ako se takovim instrumentom mjeri nesinusna izmjenična veličina, instrument će pokazati više
ili manje netočnu vrijednost, ovisno o faktoru oblika mjerene veličine.

Uzmimo da digitalnim instrumentom s punovalnim ispravljačem baždarenim za sinusne

veličine mjeri napon efektivne vrijednosti Uef. Dakle, faktor oblika toga napona jeξ = Uef /Usr
i različit je od faktora oblika sinusnog signala. Budući da je instrument umjeren (kalibriran) za
sinusne napone, na njemu će se izmjeriti pogrešna vrijednost Ux, a pritom će biti napravljena
sustavna pogreška relativnog iznosa:

𝑈𝑥 −𝑈𝑒𝑓
pr =
𝑈𝑒𝑓

Kako je prava efektivna vrijednost Uef = 𝜁𝑈𝑠𝑟 , a izmjerena vrijednost Ux = 𝜁0 𝑈𝑠𝑟 , pogreška
se može izraziti preko faktora oblika, tj.:

𝑈𝑥 −𝑈𝑒𝑓 𝜁0 𝑈𝑠𝑟 −𝜁𝑈𝑠𝑟 𝜁0 − 𝜁

pr = = =
𝑈𝑒𝑓 𝜁𝑈𝑠𝑟 𝜁

Rezultat u kojem je korigirana navedena sustavna pogreška dobije se tako što se očitana
vrijednost podjeli s faktorom ξo te pomnoži s faktorom oblika mjerenog signala. Ako ne znamo
valni oblik napona kojeg mjerimo, trebamo osciloskop ili instrument koji mjeri pravu efektivnu
vrijednost. Razvojem elektronike a naročito digitalne obrade podataka, instrumenti koji mjere
pravu efektivnu vrijednost izmjeničnog napona nisu više rijetkost. Proizvođači takovih
instrumenata posebno naglašavaju njihovu mogućnost najčešće oznakom TRUE RMS (Root
mean square).

Zadatak:

Za različite valne oblike napona iz generatora signala, usporediti pokazivanja na različitim

izvedbama voltmetara, te na osciloskopu.
1. Mjernu opremu spojiti prema shemi te voltmetrima izmjeriti napone različitih valnih oblika,
a osciloskopom izmjeriti amplitudu Um za svaki pojedini valni oblik.
2. Prema primjeru u uputama izračunati faktor oblika za sinusni, pravokutni i trokutni napon.
3. Mjerene rezultate faktora oblika usporediti s teorijskim vrijednostima.

Sl. 3. Shema mjerenja

R. br. Valni oblik napona U1 U2 Um pr ξmj ξth

1