frekvencije Mjerenje faktora snage Faktor snage cos ϕ je broj koji pokazuje koliko je učešće aktivne snage nekog trošila u ukupnoj snazi tog trošila:
Faktor snage se kreće u granicama 0 < cos ϕ ≤ 1.
Mjerenje faktora snage Faktor snage u postrojenjima možemo mjeriti na dva načina: 1. direktno, pomoću instrumenta za mjerenje faktora snage koji se zove cos – metar. 2. Indirektno, pomoću vatmetra i varmetra, jer se faktor snage može izračunati iz sljedećeg izraza Gdje je: P (MW ili kW) – radna snaga Q (MVAr ili kVAr) – jalova snaga U elektrotehničkoj praksi faktor snage predstavlja veoma značajan podatak sa stanovišta distribucije i korištenja električne energije, pa su se za njegovo mjerenje usavršili i mjerni instrumenti – cos ϕ metri. Faktor snage se kontrolira mjernim instrumentima (cos
ϕ metri) koji posredstvom automatskih uređaja vrše
uključivanje i isključivanje kondenzatora tako da se cos ϕ održava na određenoj željenoj vrijednosti. Slika 1. Cos ϕ metar SF – 96 Na slici je prikazan mjerni isntrument cos ϕ metar SF – 96. Cos ϕ metar mjeri vrijednost faktora snage u jednofaznim i trofaznim mrežama u oblasti 0,5 kapacitivno – 0,5 induktivno. U strujnom mjernom krugu instrumenta, u slučaju većih struja 5 A treba primijeniti strujni transformator sekundarne struje do 5 A. Zavisno od induktivnog ili kapacitivnog karaktera mreže, kazaljka se pomjera na desno ili lijevo na simetričnoj skalnoj ploči respektivno. Mjerni pretvarač je ugrađen u kućište instrumenta. Mjerenje frekvencije Metoda kojom će se mjeriti neka frekvencija ovisi o visini mjerene frekvencije, zahtijevanoj tačnosti itd. Za mjerenje frekvencije u elektroenergetskim
postrojenjima upotrebljavamo mjerilo frekvencije s
jezičcima (frekvencmetre s jezičcima). Ovi instrumenti se izvode isključivo kao pokazni. Mjerilo frekvencije s jezičcima mnogo se upotrebljava
na području niskih frekvencija. Njegov mjerni sistem
sastoji se od niza na jednom kraju učvršćenih čeličnih traka izrađenih u obliku jezičaca koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjereni izvor. Drugi kraj jezičaca ima zastavice duge 3 do 5 mm oličene bijelom bojom da bi se bolje uočile. Svaki jezičac rezonira na drugoj frekvenciji, koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0,5 Hz. Kad se instrument priključi na izvor, pojačano titraju jezičci čija je frekvencija rezonancije jednaka ili vrlo bliza dvostrukoj frekvenciji Mjerilo frekvencije s jezičcima: a) Izgled izvora. mjerila, b) jezičci pokazuju 49,75 Hz i c) 50 Hz Za direktno očitanje i registraciju frekvencije (npr. u elektranama) upotrebljavamo mjerilo frekvencije s kazaljkom. Mjerno područje im je obično usko, npr. 49 do 51 Hz, ili
49,9 do 50,1 Hz i sl.
Zasnivaju se na različitim principima djelovanja, a
koriste se kvocijentnim mjerilima elektrodinamičkog i
indukcionog tipa, instrumentima s unakrsnim svicima i instrumentima s pomičnim svitkom. Titranje daje utisak produljenja bijele zastavice (slika b i c). Pomoću ovih instrumenata mogu se mjeriti frekvencije od 10 do 1500 Hz s tačnošću 0,2···1%. U instrumentima s predmagnetiziranjem
(permanentnim magnetom ili istosmjernom strujom
napajanim elektromagnetom) vlastita frekvencija jezičca koji titra izravno odgovara mjerenoj frekvenciji. Nazivni napon frekvencmetra najčešće je 100V, što
znači da se oni priključuju na sekundarnu stranu
transformatora. Pojednostavnjena shema mjerila frekvencije s unakrsnim svicima prikazana je na slici. Jedan svitak S1 mjernog sistema priključen je preko ispravljača i kondenzatora C na izvor mjerene nepoznate frekvencije fx. Mjerilo frekvencije s unakrsnim svicima Drugi svitak S2 istog sistema priključen je na izvor mjerene frekvencije preko ispravljača i prigušnice induktiviteta L. Mjerilo frekvencije s mehaničkim prekidačem. Djelovanjem izmjenične struje čija se frekvencija fx mjeri pokreće se prekidač S, koji naizmjence priključuje kondenzator C na istosmjerni napon U i na instrument s Mjerilo frekvencije s mehaničkim prekidačem pomičnim svitkom. Takvi se instrumenti baždare izravno u hercima (Hz). Pitanja 1. Šta je faktor snage? 2. U kojima granicama se kreće faktor snage? 3. Na koliko načina možemo mjeriti faktor snage u postrojenjima? 4. Kako se zove mjerni instrument za mjerenje faktora snage? 5. Čime mjerimo frekvenciju u postrojenjima? 6. Koje instrumente upotrebljavamo za registraciju frekvencije? 7. Koji je nazivni napon frekvencmetra i šta nam to govori? 8. U kojim spojevima možemo koristiti mjerila frekvencija?