Plavo – zadaci sa Mudrog

Crveno – zadaci iz završnih

Zeleno – i iz završnog i na mudrom

Narančasta – 2015 završni 1 rok

Mjerna pogreška
1. Napon izvora izmjeren je 100 puta u istim uvjetima voltmetrom dometa 12V i razreda
točnosti 0,2. Srednja je vrijednost svih rezultata bila 97,5V, a standardno odstupanje
(pojedine vrijednosti) 14mV. Kolika je mjerna nesigurnost i srednja vrijednost uz statističku
pogrešku 68,3%?

2. Pri umjeravanju ampermetra u 6 točaka na opsegu 6A utvrđene su stvarne vrijednosti: 1,02A;

1,96A; 3,03A; 4,05A; 5,01A; 5,99A. Koji razred točnosti zadovoljava ampermetar?
3. Mjeren je iznos istosmjerne struje, 20 mjerenja naalognim ampermetrom s pomičnim
svitkom i permanentnim magnetom mjernog opsega Imax=5A i razreda točnosti 5 dalo je
rezultat I1=4,95A uz standardnu devijaciju pojedinačnog mjerenja s=+-0,05A. Drugih 20
mjerenja digitalnim univerzalnim instrumentom od 3 ½ digita na području 20A i s greškom
+-(0,5% mjerene vrijednosti + 2 digita) dalo je rezultat I2=4,75A uz standardnu devijaciju
pojedinačnog mjerenja +-0,2A. Koliki je najvjerojatniji iznos mjerene struje i njegova
nesigurnost?

4. Napon izvora mjere 2 serijski spojena voltmetra jednakih karakterističnih otpora, mjernih
dometa Uv1=20V i Uv2=50V. Ako je napon izvora 49V koje je poazivanje V1=?
Analogni instrumenti
5. Na izvor izmjeničnog napona faktora oblika 1,15 priključen je instrument A (s pomičnim
željezom) i instrument B (univerzalni instrument s pomičnim svitkom, permanentnim
magnetom i ispravljačem, umjeren u efektivnim vrijednostima sinusnog napona). Instrument
B pokazuje 48 V. Koliko pokazuje instrument A ako zanemarimo pogreške instrumenata?

6. Pri mjerenju analognim voltmetrom klase 1,5 otklon kazaljke je jednak polovici punog
otklona. Postotna pogreška mjerenja je?
7. Strujnu konstantu nepoznatog nulindikatora odredili smo očitavanjem njegova otklona pri
različitim predotporima dodanim serijski nulindikatoru. Kada je serijska kombinacija s
predotporom od 300 Ω priključena na izvor od 1,5 V, dobili smo otklon od 100 d.sk., a s
predotporom od 800 Ω, uz isti napon napajanja , otklon od 50 d.sk. Strujna konstanta nulindik
atora je?

8. Voltmetar za 60 V, karakterističnog otpora 250 Ω/V, pokazuje 45 V. Koliku struju uzima

voltmetar iz izvora na koji je priključen?
9. Na instrumentu s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom (IV= 1 mA, RV=600Ω) i
ispravljačem u Graetzovom spoju želimo postići puni otklon pri efektivnoj vrijednosti
sinusnog izmjeničnog napona od 12 V. Koliki se predotpor treba dodati instrumentu?

10. Kolika je strujna konstanta galvanometra ci , ako je unutarnji otpor galvanometra 640 Ω, a
miliampermetar pokazuje 114 mA pri otklonu galvanometra od 10 d.sk.?
11. Struja tereta mjeri se milivoltmetrom za 60 mV, otpora RV= 400 Ω, te s pomoću shunta
nazivnih podataka 100 A/60 mV. Koliki smije biti ukupni otpor vodiča koji spajaju shunt i
milivoltmetar, ako tražimo da pogreška mjerenja struje, zbog pada napona na vodičima ne
prelazi 0,1%?
12. Digitalni voltmetar s 4½ znamenke, na mjernom opsegu 200 mV, prikazuje vrijednosti u kojim
granicama?

13. Shunt 10 A/100 mV i miliampermetar mjernog sustava 50 mV, 0,1 mA valja iskoristiti za
dobivanje mjernog opsega 6 A. Koliki predotpor treba dodati miliampermetru?

14. Propisi zahtijevaju da promjena temperature okoline za ±10 °C ne smije izazvati promjenu
pokazivanja instrumenta koja prelazi razred točnosti. Koliki najmanji otpor mora imati
manganinski predotpor milivoltmetra sa zakretnim svitkom bakrene žice otpora 50 Ω i
permanentnim magnetom, razreda točnosti 0,5, da bi se tom zahtjevu udovoljilo?
Temperaturni koeficijent otpora bakra je 0,4 %, a temperaturni koeficjent otpora manganina
treba zanemariti.
15. Na pravokutni napon tjemene vrijednosti Um=6.6 V priključili smo univerzalni instrument s
gotovo linearnom skalom, umjeren (baždaren) u efektivnim vrijednostima sinusne struje.
Kolike će napon pokazati instrument?

16. Instrumentu unutarnjeg otpora RV= 500 ohm, punog otklona pri IV= 1 mA, treba izračunati
višestruki shunt za mjerne opsege I0 = 200 mA, I1 = 500 mA i I2 = 1 A.

17. Na instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom mjernog dometa IV=1 mA i

otpora RV=5 kohm priključili smo, preko punovalnog ispravljača, sinusni napon efektivne
vrijednosti U=3 V. Koliku će struju pokazati instrument (iskazati rezultat u mA), ako se
zanemari otpor ispravljača u propusnom smjeru?

18. Za mjerenje istosmjernog napona 1,4V imamo na raspolaganju analogni univerzalni

instrument s mjernig područjima za istosmjerni napon 1,5/5/10/50 V klase točnosti 2,5.
Kolika je najmanja postotna pogreška mjerenja koju možemo postići?
 19. Otpor voltmetra za 10V mjerili smo tako da smo mu u seriju spojili otporničku dekadu i tu
kombinaciju priključili na naponski izvor. Koliki je karakteristični otpor voltmetra, ako je puni
otklon dao pri otporu dekade R1=5kΩ a upola manji pro otporu dekade R2=50kΩ?

20. Koliki shunt treba dodati ampermetru u paralelu (ampermetar ima mjerni opseg 1A i
unutarnji otpor 200Ω) da bi se mjerni opseg proširio za 6A?

Mjerna pojačala
21. Koliki je izlaz napon Uiz spoja na slici ako je ulazni napon namještenja operacijskog
pojačala Uos=2 mV? Rj.: 2 V
22. Operacijskim pojačalom s R1=10 kΩ i Rp=100 kΩ mjerimo nepoznati istosmjerni
naponski izvor. U invertirajućem spoju, voltmetrom zanemarive pogreške, izmjeren je
napon na izlazu pojačala Uizi=-0,91 V, a u neinvertirajućem Uizn=1,1 V. Koliki je
unutrašnji otpor izvora? Rj.: 989 Ω

23. Na ulaz invertirajućeg pojačala (R1=10 kΩ , R2=100 kΩ ) priključili smo izvor

istosmjernog napona U=100 mV, unutarnjeg otpora Ri=10 kΩ . Koliki će biti izlazni
napon? Rj.: 0,5 V

24. Na ulaz integracijskog pojačala s R=10 kΩ i C=0,3 µ F dovodimo izmjenični

pravokutni napon tjemenog iznosa 3 V, frekvencije f=2000 Hz. Koliki će biti iznos
napona, od vrha do vrha, na izlazu pojačala? Rj.: 0,25 V
 25. Na ulaz derivirajućeg pojačala s R=10 kΩ i C=20 nF dovodimo izmjenični napon
trokutastog valnog oblika amplitude 5 V i nulte srednje vrijednosti, frekvencije 1000
Hz. Koliki će biti iznos napona, od vrha do vrha, na izlazu pojačala? Rj.: 8 V

26. Na ulaz integratora (R=100kΩ, C=1uF) priključen je napon iznosa 1V. Koliki je iznos napona na
izlazu nakon 1 s? U trenutku t=0 napon na izlazu iz integratora je bio 0V.

Osciloskop
27. Na osciloskop, ulaznog otpora 1 MΩ i njemu paralelnog kapaciteta 20 pF,
priključuje se sonda 10:1. Koliki mora biti kapacitet sonde da bi ona bila frekvencijski
kompenzirana ako je kapacitet koaksijalnog kabela sonde 75 pF? Rj.: 10,6 pF
28. Osciloskopom koji ima gornju graničnu frekvenciju 25 MHz, izmjerili smo vrijeme
porasta nekog signala tro= 64 ns. Koliko je stvarno vrijeme porasta tog signala? Rj.: 62,5 ns

29. Priključenjem pravokutnog izmjeničnog napona na ulaz pojačala za vertikalni

otklon osciloskopa, uz isključenu vremensku bazu, dobiven je pravac duljine 9 cm.
Prethodno smo ustanovili da priključak točno poznatog istosmjernog napona od 2 V daje
vertikalni pomak zrake od 12 mm. Kolika je efektivna vrijednost mjerenog
napona? Rj.: 7,5 V

30. Sinusni napon freqkvencije 20 MHz dovodi se iz naponskog izvora na ulaz

osciloskopa granične frekvencije fg = 20 MHz. Kolika je efektivna vrijednost napona
 ako je ukupna visina slike na zaslonu, pri isključenoj vremenskoj bazi i pri faktoru
otklona 0,5 V/cm, 6 cm? Rj.: 1,5 V
31. Na zastoru katodne cijevi osciloskopa dobivene su preko čitave širine (10 cm) 4 periode
sinusoide. Kolika je frekvencija promatrane pojave ako je preklopka
vremenske baze u položaju 0,2ms/cm? Rj.: 2 kHz
32. Kolika je dinamička osjetljivost katodne cijevi ako se, uz izmjenični napon faktora oblika ξ =
2 i tjemenog faktora σ = 3 i isključenu vremensku bazu, na zaslonu
cijevi dobiva linija duljine 50 mm, a voltmetar za istosmjerni napon, s diodom u seriji,
pokazuje 8 V? Diodu pretpostaviti idealnu. Rj.: 0,638 mm/V

33. Sinusni napon frekvencije 100kHz i amplitude 5 V iz izvora zanemarivog unutrašnjeg otpora
dovodimo na ulaz osciloskopa 1MΩ II 30pF. Kolika je efektivna vrijednost struje izvora?

34. Osciloskopom mjerimo fazni pomak između dva napona frekvencije 200Hz. Koliki je on ako su
sinusoide razmaknute za 0,5dsk? Faktor otklona za vertikalnu os je 0,5 V/dsk a za horizontalnu
1ms/dsk?
 35. Kolika će biti tjemena vrijednost signala na zaslonu katodne cijevi osciloskopa ako je na ulazu
osciloskopa priključen napon U=2+1,5sinwt, ako je preklopka AC-DC-GND u položaju AC?

Mjerenje snage
36. Metodom dvaju vatmetara (Aronov spoj) dobili smo otklone α 1= 70 d.sk. i α 2= -50
d.sk.. Koliko iznosi jalova snaga simetričnog trofaznog trošila ako su vatmetri za 450
V; 2,5 A; cosϕ = 0.5 i imaju 150 d.sk.? Rj.: 779,4 var

37. Vatmetar je svojom strujnom granom spojen u fazu R simetričnog trofaznog

sustava s dostupnom nultočkom. Ako naponsku granu spojimo između faze R i
nultočke, vatmetar pokazuje P1=4200 W, a spojimo li je između faza S i T, vatmetar pokazuje
P2=2800 W. Kolika je prividna snaga jedne faze trofaznog simetričnog
trošila spojenog u zvijezdu? Rj.: 4,5 kVA
38. Odredi snagu P i sigurne postotne granice pogrešaka mjerenja snage Aronovim
spojem, ako se mjerenje obavilo u referentnim uvjetima vatmetrima razreda točnosti
0,5 sa 150 d.sk. i konstantom 10 W/d.sk. Otkloni su α 1=20 d.sk., a α 2=120 d.sk. Rj.: 1,5 %

39. Snagu trošila od 500 W, cosϕ = 1, priključenog na 230 V želimo što točnije
umjeriti vatmetrom. Na raspolaganju imamo vatmetre: a) 300V, 5A, cosϕ =0.5
b) 450V, 3A, cosϕ =0.5 c) 300V, 5A, cosϕ =0.2 d) 150V, 20A, cosϕ =0.2
Koji ćemo vatmetar odabrati? Rj,: c)
40. Odredite faktor snage (cos fi) simetričnog tereta mjerenog metodom 2 vatmetra u Aronovom
spoju. Mjeri se u referentnim uvjetima vatmetrima razreda točnosti 0.5 za 5 A, 450 V sa 150
d.sk. Dobiveni su otkloni alfa1= 90 d.sk. i alfa2= (-90) d.sk.
41. Odredite postotne sigurne granice pogrešaka izmjerene snage simetričnog tereta mjerenog
metodom 2 vatmetra u Aronovom spoju. Mjeri se u referentnim uvjetima vatmetrima razreda
točnosti 0.2 za 5 A, 450 V sa 150 d.sk. Dobiveni su otkloni alfa1= 96 d.sk. i alfa2= (-85) d.sk.
42. Pri mjerenju gubitaka trofaznog transformatora u kratkom spoju triju vatmetra bili su linijski
naponi 97V, linijske struje 85A i otkloni vatmetra 45 dsk. Koliko iznosi faktor snage ako su
upotrebljeni Vatmetri za 150V, 100A, cos fi=0,1 sa skalom 150 dsk.

43. Kolika je djelatna snaga trošila impedancije Z=100+j100 Ω priključenog na izmjenični napon
faktora oblika 1,25 ako je na univerzalnom instrumentu u seriji snjim očitao 1,85A?

44. Snaga tereta poznatog djelatnog otpora određena je mjerenjem njegova napona. Ako su
granice pogrešaka izmjerenog napona 0,3% a otpora 0,2%. Statističke granice pogrešaka tako
određene snage iznose?
45. Odredite postotne sigurne granice pogrešaka kod mjerenja snage metodom 2 vatmetra
(aronov spoj) ako se mjeri u referentnim uvjetima vatmetrima 5A/450V sa 150 dsk, klase 0,5,
dobiveni otkloni su alfa1=95dsk i alfa2=-90dsk?
Mjerenje otpora
46. Otpor Rx nekog otpornika mjeri se omometarskim postupkom. Uz kratko spojeni
otpornik voltmetar za 10 V karakterističnog otpora 100 Ω /V pokazuje 5 V, a uz
uključen otpornik pokazuje 2,2 V. Koliki je Rx ako izvor napajanja ima unutrašnji otpor
Ri = 100 Ω ? Rj.: 1,4 kΩ

47. Pri mjerenju malog otpora UI postupkom voltmetar karakterističnog otpora 2 kΩ /

V ima polovicu punog otklona. Kolika je pogreška izmjerene struje? Rj.: 0,25 mA
48. Otpor nazivne vrijednosti 1 Ω , opteretiv do 1 W, treba izmjeriti UI metodom. Na
raspolaganju su slijedeći instrumenti: a) ampermetar 3A, kl. 0,2; b) ampermetar 1A,
kl. 0,5; c) voltmetar 1,5V, kl. 0,5; d) voltmetar 2 V, kl. 0,2. Koje su najuže sigurne
granice pogrešaka mogu dobiti? Rj.: 0,9 %
49. Nepoznati otpor izmjeren je UI metodom. Izračunati postotne sigurne granice
pogrešaka izmjerenog otpora ako je analognim ampermetrom klase 1,5 izmjerena
struja 3,5 A (mjerni domet 5 A), a digitalnim voltmetrom (mjernog dometa 200 mV, 3 1 2
digita, granice pogrešaka = 0,5% izmjerene vrijednosti +1 digit) izmjereno 162,5
mV. Rj.: 2,66 %

50. Otpor Rx nekog otpornika mjeri se omometarskim postupkom. Uz kratko spojeni

otpornik voltmetar za 10 V karakterističnog otpora 1000 Ω /V pokazuje 5 V, a uz
uključen otpornik pokazuje 2,2 V. Kolike su sigurne postotne granice pogrešaka tako
izmjerenog otpora ako je voltmetar klase 1? Rj.: 11,6 %
51. Gustoću struje koja teče vodičem okruglog presjeka želimo odrediti unutar
sigurnosnih granica pogrešaka +/ 1 %. U tu svrhu promjer vodiča i njegova duljina
izmjereni su unutar sigurnosnih granica pogrešaka +/ 0,2 %, a za mjerenje struje
odabrat ćemo ampermetar kojem će otklon biti oko polovice njegova mjernog
dometa. Kolika treba biti klasa točnosti ampermetra da bi se ostvarile tražene granice
pogrešaka gustoće struje? Rj.: 0,2
52. Kolika je otpornost tla ako je na Behrendovom instrumentu za mjerenje otpora
uzemljenja očitano 0,9 Ω ; razmak sondi je 24 m? Rj.: 135,7 Ωm
53. Otpor jednog otpornika izmjerili smo na dva načina. Digitalnim omometrom dobili smo
srednju vrijednost R1=100,05Ω uz standardno odstupanje Sr1=0,05Ω. UI metodom dobili
smo srednju vrijednost R2=100,12Ω uz standardno odstupanje Sr2=0,09Ω. Koliki je
najvjerojatniji iznost tog otpora ako smo iz dobivenih mjernih rezultata već odstranili
pogreške sustavnog tipa?

54. Koliki je fazni pomak između struje kroz mjerni žičani otpornik i napon na njemu pri
frekvenciji f=10kHz, ako mu je djelatni otpor 110Ω, vlastiti kapacitet 105pF te induktivitet
115uH

55. Koliki je približno vlastiti kapacitet mjernog zicanog otpornika djelatnog otpora 900Ω i
vlastitog induktiviteta 0,66mH ako pri frekvenciji f=1kHz fazni pomak između struje kroz
otpornik i napon na njemu iznosi 0,0037rad?

56. Koliku pogrešku unosi otpor uzemljenja Rs1 sonde S1 100Ω, kod UI metode mjerenja otpora
uzemljivača ako se koristi voltmetar karakterističnog otpora 1kΩ/V na mjernog opsegu 10V?
Mosne metode i kompenzatori
57. Wheatstoneov most sa 100 Ω skom kliznom žicom i R2=10 kΩ u ravnoteži je uz R3=51,5 Ω
. Pokusom određivanja relativne mjerne nesigurnosti dobili smo otklone
nulindikatora od 1 d.sk. uz R3=52,0 Ω lijevo i R3=51,0 Ω desno od nule. Kolika je
relativna mjerna nesigurnost zbog neosjetljivosti mosta ako se na nulindikatoru još
može očitati 0,1 d.sk.? Rj.: 0,2 %

58. Kolika je mjerna nesigurnost zbog neosjetljivosti Wheatstoneovog mosta s kliznom

žicom otpora 100 Ω , ako pomak kliznika sa sredine klizne žice, kojemu odgovara otpor 0,25
Ω, razravnotežuje most za jedan dio skale otklona nulindikatora? Rj.: 0,1 %

59. Mjerenjem otpora Wheatstoneovim mostom sa 100omskom kliznom žicom, uz R2=10 kΩ

, očitano je R3=32,5 Ω . Koliki treba biti najmanji napon na mostu ako se, s
nulindikatorom strujne konstante Ci=1μA/d.sk. i otpora R5=2kΩ , želi postići δ min=0,04
%? Rj.: 6 V

60. Ravnoteža Wheatstoneovog mosta postignuta je uz R2=1000 Ω , R3=R4=50 Ω .

Kolika je snaga izvora napona 4 V, unutarnjeg otpora 20 Ω u trenutku ravnoteže?
Rj.: 0,139 W
61. Koliki je približno potencijal nulinidkatora uravnoteženog Scheringovog mosta s
C2=100pF, R3=400 , Ω R4=800 i Ω C4=10nF, koji se napaja naponom 100 kV, f= 50Hz?
(2,51 V)

62. Scheringovim mostom mjeri se kapacitet kondenzatora s uzorkom izolacijskog

materijala između elektroda. Uz C2=1500 pF i R4=4 kΩ , ravnoteža je postignuta uz
R3=19,6 kΩ , C4=5,1 nF. Kolika je relativna dielektričnost materijala uzorka ako je
promjer visokonaponske elektrode 10 cm, a debljina uzorka 1 mm (ε o=8,854*1012 F/
m) Rj.: 2,2
63. Scheringovim mostom mjeren je kapacitet nekog kondenzatora. Uz C2=186 pF i R4=4 kΩ
, u ravnoteži je dobiveno R3=7,5 kΩ i C4= 39 nF. Kolika je djelatna snaga
koju mjereni kondenzator troši tijekom mjerenja, ako je most napajan naponom 75 kV
frekvencije 50 Hz? Rj.: 8,57 W
64. Kut gubitaka uzorka izolacijskog materijala mjeren je Scheringovim mostom pri
frekvenciji 50 Hz. Koliki je kut gubitaka tog izolacijskog materijala ako je, uz R3 = 4 k , ravnote
Ω ža postignuta pri R4 = 15,4 k , Ω C4 = 3,9 nF, a čvorišta mosta u dijagonali
nulindikatora imaju kapacitete prema zemlji veličine 800 pF? Rj.: 0,021 rad

65. Wienov most je u ravnoteži pri C2=15 nF, R2=R3=120 Ω i R4=300 Ω . Napon na
mostu iznosi 12 V i frekvencije je 1 kHz. Kolika se približno djelatna snaga disipira na
nepoznatoj impedanciji u mostu? Rj.: 31,3 μW

66. Izmjenični most sastavljen je od impedancija Z1=Zx, Z2=50∠ 0° Ω , Z3=200∠ 10° Ω ,

Z4=177+j177 Ω . Koliki mora biti Zx da se postigne ravnoteža? a) 40 ∠ 55° b)
100 ∠ 5° c) 250 ∠ 55° d) 10 ∠ 0° Rj.: a)
67. Odredite kapacitet (tg delta) kondenzatora mjerenog Scheringovim mostom koji se napaja
naponom frekvencije 50 Hz, ako je kapacitet C2= 123 pF, a kapaciteti čvorišta prema
zemlji CAO=CBO=500 pF. Ravnoteža mosta postignuta je uz R3= 2404 ohm, R4= 2365
ohm i C4= 99 nF.
68. Odredite kut gubitaka (tg delta) kondenzatora mjerenog Scheringovim mostom koji se napaja
naponom frekvencije 50 Hz, ako je kapacitet C2= 199 pF, a kapaciteti čvorišta prema
zemlji CAO= 478 pF, CBO = 532 pF. Ravnoteža mosta postignuta je uz R3= 1207 ohm, R4=
2180 ohm i C4= 92 nF.
69. Izračunajte minimalnu mjernu nesigurnost deltamin za Wheatstoneov most s kliznom žicom
(Bego, MUE, sl. 6.5) s Rx= 30 kohm, R2 = 100 ohm. Ukupni je otpor klizne žice 100 ohm.
Nulindikator otpora Rg= 1010 ohm ima strujnu konstantu 2 uA/d.sk. Most se napaja naponom
5 V.
70. Mjerenjem kondenzatora Scheringovim mostom postignuta je ravnoteža kod C2=1500pF,
R3=8600Ω R4=4kΩ C4=20nF i f=50Hz. Kakvu bismo vrijednost dobili za tangens kuta gubitaka
da je spoj između donjeg dijela mosta i kondenzatora Cx i C2 izveden pomoću dva oklopljena
kabela svaki duljine 25m, čiji kapacitet između vodiča i oklopa iznosi 100pF po metru duljine
kabela?

71. Koje vrijednosti otpora R2 R3 i R4 treba odabrati da bi se postigla najveća osjetljivost

Wheatstoneova mosta ako su R1=10000Ω i R5=500Ω
72. Mjerenje kapaciteta i kuta gubitaka Wienovim mostom dobiva se u ravnoteži C2=10nF uz R3=
? R4=300Ω. Napon na izvoru je 10V i frekvencije 1kHz. Kolika se približno djelatna snaga
disipira na kondenzatoru Cx?
Kompenzatori i mjerni transformatori
73. Napon nekog izvora unutrašnjeg otpora 100Ω mjerili smo kompenzatorom i dobili
7.5 V Koliki će napon pokazati voltmetar za 10 V, karakterističnog otpora 600 Ω /V? Rj: 0,98 V

74. Koliki je unutarnji otpor nekog izvora, ako se voltmetrom karakterističnog otpora 1000 Ω
/V na mjernom opsegu 6 V izmjerilo 0,93 V, a kompenzatorom 1,05 V? Rj.: 774 Ω

75. Izračunati napon sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora prema

zemlji, ako greškom nije uzemljena niti jedna stezaljka sekundarnog namota. Neka je napon
na primarnom namotu transformatora prema zemlji U1=30 kV, kapacitet
primarnog namota prema sekundarnom C12=670 pF, a sekundarnog prema zemlji
C20=35 nF. Rj.:563,5 V
76. Koliki će postotni pad napona izazvati voltmetar spojen na kapacitivni naponski
transformator, ako je njegov otpor 10 kΩ , a C1=4 nF (visokonaponski kondenzator) i C2=2,8 µ
F (f = 50 Hz)? Rj.: 0.64 %

77. Kolika je prijenosna strujna pogreška pi mjernog transformatora 10A/5A, ako je

određena metodom po Scheringu i Albertiu? Zadani su: R’=0,05Ω , R’’=0,04Ω , R1= 10 kΩ
, R2= 1,5 kΩ , R=4591 Ω . Rj.: 0,19 %

78. Kroz primarni namot strujnog mjernog transformatora 100A/5A, nazivne snage 60
VA, teče struja od 25 A. Koliki je napon na njegovim sekundarnim stezaljkama ako je
priključen nazivni teret? Rj.: 3 V
79. Koliki su gubici kapacitivnog visokonaponskog djelila 10000:1 pri mjerenju napona tjemene
vrijednosti 155 kV, frekvencije 50 Hz. Visokonaponski kondenzator ima
kapacitet 50 pF, a oba kondenzatora imaju isti kut gubitaka tg δ = 2 ∙ 103. Rj.: 0,377 W

80. Chubbovim postupkom mjeri se izmjenični napon frekvencije 50 Hz. Koji je

najmanji mjerni opseg ampermetra na kojem se može mjeriti napon tjemene
vrijednosti Um = 680 kV uz upotrebu kondenzatora C = 100 pF? Rj.: 20 mA.
81. Kolika je efektivna vrijednost izmjeničnog napona f=50Hz faktora oblika 1,13 , koji u uzorku
transformatora lima gustoće 7,65 kg/dm3 kod malog Epsteienovog aparata stvara indukciju
od 1T? Ukupna masa uzorka je 0,925kg, duljina jednog lima 0,28m a primarni i sekundarni
namot imaju po 700 zavoja

82. Primarnim namotom strujnog mjernog transformatora prijenosnog omjera 100A/5A i

nazivnog tereta 15VA teče struja I1=65 A. Kolika smije biti najveća nazivna impedancija
tereta?

83. Naponski mjerni transformator prijenosnog omjera 30kV/100V i nazivne snage 10VA, teretom
faktora snage 0,8. Ako je na teret razvijena snaga 6,48W, koliki je napon na primaru
transformatora?
 84. Pri struji 2,3A vlada na sekundarnim stezaljkama strujnog transformatora napona 1,5V. Kolika
je nazivna snaga priključenog tereta ako je sekundarna nazivna struja transformatora 5A?

Brojila i pretvornici
85. Preko strujnog transformatora 100/5 A, na induktivni teret priključeno je indukcijsko brojilo s
oznakom 1 kWh = 1480 okretaja. Ako je napon na teretu bio 150 V, struja kroz teret 20 A, a
brojilo je napravilo 20 okretaja za 10 minuta, koliki je cosϕ tereta? Rj.: 0,54
86. Pri određivanju mjesta dozemnog spoja kabela Mureyevom metodom s jednim pomoćnim
vodičem dobiveno je R1=62,5 Ω i R3=37,5 Ω. Na kojoj je udaljenosti nastao kvar, ako je
ukupna duljina kabela 4000 m? Rj.: 3 km

87. Koliku pogrešku izaziva izolacioni otpor od 1 MΩ između vodiča prijenosnog voda ako mjerni
pretvarač sa strujnim izlazom ima izlaznu struju 5 mA i izlazni napon 15 V? Rj.: 0,3 %

88. Koliko iznosi temperatura izmjerena temperaturno osjetljivim otpornikom Pt100 spojenim u
trožićnom spoju prema slici, ako je između točaka A i C izmeren otpor od 143,5 Ω, a između
 točaka A i B otpor od 3,3 Ω? Pretpostaviti linearnu karakteristiku pretvornika uz temperaturni
koeficijent α = 0,0039 Ω/ o .

89. Kolika je temperatura izmjerena s otpornim termometrom Pt100, ako je izmjereno RAD=
160.92 ohm i RAB= 8.49 ohm?
90. Rotor indukcijskog jednofaznog brojila okrenuo se 10 put u 35,5 s. Kolika je pogreška brojila
konstante c=600 okr/kWh ako je za to vrijeme vatmetar zanemarivo male pogreške pokazivao
1,74kW

91. Mjerni pretvornik za termootpor Pt 100 ima raspon ulaznog signala 100Ω-157,31Ω i
normirani izlaz 0-20mA. Koliki je otpor termootpornika Pt100 ako miliampermetar na izlazu
pretvornika pokazuje 15mA?

92. Rotor indukcijskog brojila vrti se brzinom 20 okretaja u minuti. Kolika je snaga tereta ako je
konstanta brojila c=1200 okr/kWh a priključen je preko naponskog mjernog transformatora
3000V/100V i strujnog mjernog transformatora 50A/5A?
93. Preko strujnog transformatora 100/5 A, na induktivni teret priključeno je indukcijsko brojilo s
oznakom 1 kWh = 1480 okretaja. Ako je napon na teretu bio 150 V, struja kroz teret 20 A, a
brojilo je napravilo 20 okretaja za 10 minuta, koliki je cosϕ tereta?
94. Pri određivanju mjesta dozemnog spoja kabela Mureyevom metodom s jednim pomoćnim
vodičem dobiveno je R1=62,5 Ω i R3=37,5 Ω. Na kojoj je udaljenosti nastao kvar, ako je
ukupna duljina kabela 4000 m?

95. Mjerni pretvornik sa strujnim izlazom daje na izlazu 5 mA. Kolika će pogreška nastati pri
mjerenju instrumentom otpora Ri=10 Ω, spojenim s pretvornikom dvožilnim bakrenim
vodom (ρ=0,05 Ωmm2 /m) duljine l=50 m i presjeka S=0,25 mm2 , ako je unutrašnji otpor
pretvornika Ru =60 kΩ

96. Indukcijsko brojilo s konstantom 1500 okr/kWh umjeravalo se vatmetrom za 10A 250V cos fi
=0,5 i stop urom uz umjetno optrećenje. Kolika je pogreška brojila, zanemarujuči pogreške
ostalih mjernih instrumenata, ako je ono načinilo 25 okreta u 49,3s a vatmetar je pokazao
1257W?
97. Prilikom pretvaranja istosmjernog napona u vrijeme pilasti napon rastao je za 120V/s. Porast
pilastog napona počinje kod -5V. Koliko je impulsa izbrojalo brojilo ako je mjerni napon 70V a
generator iste frekvencije daje 10^5 impulsa u sekundi?
Magnetska mjerenja i VN mjerenja
98. Odredite specifične gubitke transformatorskog lima, kojega se uzorak ispituje u malom
Epsteinovom aparatu, ako je digitalni vatmetar s 0,005 W/digit zanemariva potroška pokazao
116 digitia? Ukupna masa uzorka je 1,2 kg, duljina lima u uzorku 0,29 m, a srednja duljina
magnetskih silnica u aparatu 0,94 m. Primarni i sekundarni namot imaju po 700 zavoja. Rj.:
0,60 W/kg

99. Ukupni gubici u nekom magnetskom materijalu pri 60 Hz iznose 480 W. Za isti magnetski
materijal pri 120 Hz ukupni gubici su 1050 W. Koliki su zasebni gubici histereze i vrtložnih
struja pri 120 Hz za taj magnetski materijal? Rj.: 870 W, 180 W
100. Koliko zavoja treba imati svitak za mjerenje indukcije frekvencije 50 Hz sinusnog valnog
oblika ako je srednji promjer svitka 78 mm, a želi se dobiti inducirani napon 1 mV / 1 μT? 943
101. Epsteinovim aparatom mjere se gubici u željezu. Pri frekvenciji 50 Hz i indukciji 1 T
izmjeren je omjer gubitaka zbog histereze i vrtložnih struja PH/PV=3, a pri frekvenciji 150 Hz i
istoj indukciji dobiven je omjer PH/PV=0,9. Koliko se s povećanjem frekvencije postotno
promijenio faktor oblika induciranog napona? 5 %

102. Chubbovim postupkom mjeri se izmjenični napon frekvencije 50 Hz. Koji je najmanji
mjerni opseg ampermetra na kojem se može mjeriti napon tjemene vrijednosti Um = 680 kV
uz upotrebu kondenzatora C = 100 pF? 6,8 mA Î 20 mA
103. Kod visokonaponskog ispitivanja izolatora izmjeničnim naponom 50Hz sklop za mjerenje
tjemene vrijednosti napona izmjerili smo kuglastim iskrištem dobivši na voltmetru otklon 68
dsk uz 80% ispitanog napona. Koliki otklon trebamo namjestiti za puni ispitni napon
efektivnog iznosa 35kV

104. U mjernom sustavu uzemljen je senzor i ulaz mjernog pojačala. Ulazni otpor pojačala je
1MΩ a unutarnji otpor senzora je 10kΩ. Koliki je napon smetnje od gradske mreže (230V)
ako je kapacitet kabela prema gradskoj mreži jednak 2pF?

105. Kolike su sigurne granice pogrešaka gubitaka napona na prijenosnom vodu, ako se on
određuje mjerenjem napona Ug generatora na ulazu i napona tereta Ut na izlazu voda
voltmetra za 300V klase 1 izmjerene su vrijednosti 224V i 217V?
 106. Gubitci kondenzatora C=10pF tgdelta=2*10^-3 napon 110kV i f=50Hz iznose?

Digitalni instrumenti
107. Analogno-digitalni pretvarač voltmetra s dvostrukim pilastim naponom integrira mjereni
napon 500 ms. Koliki će napon pokazati taj voltmetar ako je mjerenom istosmjernom naponu
iznosa 2,15 V superponiran izmjenični napon frekvencije 50 Hz i tjemenog iznosa 0,25 V?

108. Digitalni voltmetar sa stepeničastim pretvaračem mjeri napon 57 mV. Koliko mu je

vremena potrebno za to mjerenje ako je brzina uravnotežavanja 2 ms/stupnju? Struja u
pomoćnom krugu iznosi Ip=1mA,a binarno stupnjevani otpornici su iznosa 1, 2, 4, 8, 16, 32,
64 Ω.

109. Pri pretvorbi istosmjernog napona u vrijeme porast je pilastog napona 100 V/s, a početna
razina –5 V. Koliki je mjereni napon ako je brojilo impulsa izbrojalo 74,5*103 impulsa, a
generator stalne frekvencije daje 105 impulsa u sekundi? 74,5 V
110. Digitalnim voltmetrom s dvostrukom pilom mjeren je napon Ux. Dok je AD pretvornik bio
priključen na mjerni napon brojilo je izbrojalo N=1000 impulsa iz oscilatora, a nakon
priključenja na referentni napon Un=5V, izbrojalo je No=10000 impulsa. Koliko iznosi mjereni
napon Ux?