SIMBOLI I OZNAKE U MATEMATICI

STANDARDNE OZNAKE
Odlukom 1. kongresa nastavnika matematike RH, Izvrsnog odbora Hrvatskog
matematickog drustva i Skupstine HMD-a ove su oznake prihvacene kao
standardne, te se predlazu za uporabu u Hrvatskoj.
Znacenje
Operacija zbrajanja
Operacija oduzimanja
Operacija mnozenja
Operacija dijeljenja
Jednako
Razlicito
Vece
Vece ili jednako
Manje
Manje ili jednako
Apsolutna vrijednost broja a
Skup prirodnih brojeva
Skup prirodnih brojeva i 0
Skup cijelih brojeva
Skup racionalnih brojeva
Skup realnih brojeva
Skup pozitivnih realnih brojeva
Skup pozitivnih realnih brojeva i nula
Decimalni broj
Razlomak kojemu je a brojnik i b nazivnik
Kvadrat broja a
n-ta potencija broja a
Drugi korijen iz a
n-ti korijen iz a
n faktorijela
Binomni koeficijent
Imaginarna jedinica
Kompleksno konjugirani broj broja z
Otvoreni interval
Zatvoreni interval
Poluotvoreni intervali
Element
Prazni skup
Unija
Presjek
Razlika (skupova)
Kartezijev produkt skupova A i B
Komplement skupa A
Kardinalni broj skupa S
Partitivni skup skupa A
Implikacija
Ekvivalencija
Za svaki

Oznaka
+

:
=
6=
>

<

|a|
N
N0
Z
Q
R
R+
R+
0
zapis s decimalnom tockom
a
b
2

a
an

n
a
n!
(nk )
i
z
pr:ha, bi, h, ai, ha, +i
pr: [a, b]
pr:ha, b], [a, bi, h, a], [a, +i

\
AB
A
card (S)
P(A)

Napomena

Npr. 12.345

Znacenje
Postoji
Ishodiste koordinatnog sustava
Os apscisa
Os ordinata
Uredeni par
Domena (podrucje definicije) funkcije f
Funkcija f kojoj je A domena i B kodomena
Funkcija f koja preslikava a u b
Vrijednost funkcije f u x
Kompozicija funkcija f i g
Logaritam s bazom a
Dekadski logaritam
Prirodni logaritam
Trigonometrijske funkcije
Inverzna funkcija funkcije f
Derivacija funkcije f
Duzina kojoj su A, B krajnje tocke
Duljina duzine AB
Trokut kojemu su vrhovi A, B, C
Pravac koji prolazi tockama A i B
Okomiti pravci a i b
Usporedni pravci a i b

Oznaka

O
x - os
y - os
(a, b)
D(f )
f :AB
f : a 7 b
f (x)
gf
loga
log
ln
sin, cos, tg, ctg
f 1
df
f 0 , dx
AB ili BA
|AB|
4ABC
AB
ab
akb

Kut

Pravi kut
Kruzni luk kojemu su A i B krajnje tocke

AB

Napomena

ili u tekstu: trokut ABC

Npr. ABC,pV q i slicno. Mjere kutova

najcesce oznacavamo grckim slovima
, ,... ali ih oznacavamo i npr. |ABC| .
ako kruzni luk sadrzi tocku C moze se

pisati ACB
Opseg
Povrsina
Oplosje
Obujam
Vektor
Duljina vektora ~a
Skalarni umnozak vektora ~a i ~b
Vektorski umnozak vektora ~a i ~b
Sukladnost
Slicnost
Skup elementarnih dogadaja
Vjerojatnost dogadaja A
Vjerojatnost od A uz uvjet B

o
p
O
V

|~a|
~
~a b ili ~a ~b
~a ~b

p(A)
p(A|B)

Npr. p(4ABC) ili p(ABCD)

Npr. AB, ~a

Znacenje
Jedinice za
Jedinice za
Jedinice za
Jedinice za
Jedinice za
Jedinice za

mjerenje
mjerenje
mjerenje
mjerenje
mjerenje
mjerenje

duzine
tekucine
mase
vremena
povrsine
obujma

Oznaka
1mm, 1cm, 1dm, 1m, 1km
1 dl, 1 l, 1 hl
1 g, 1dag, 1kg, 1t
1s, 1min, 1h
2
2
1 mm , 1cm , 1dm2 , 1m2 , 1 ar, 1 ha, 1km2
1mm3 , 1cm3 , 1dm3 , 1m3

Napomena

Oznake koje se povremeno uvode:

Znacenje
Najveci zajednicki djelitelj brojeva a i b
Najmanji zajednicki visekratnik brojeva a i b
broj a dijeli broj b
Kruznica

Oznaka
nzd (a, b)
nzv (a, b)
a|b
k

Polumjer kruznice
(kao duzina i kao duljina duzine)
Kruznica sa sredistem u tocki S i polumjerom r
Polumjer upisane kruznice
Polumjer opisane kruznice
Duljina kruznog luka

Duljine stranica trokuta ABC

Duljina visine trokuta
Ravnina odredena tockama A, B, C

r
k(S, r)
ru
ro
l
a, b, c
ili
|AB|, |BC|, |CA|
v
ABC

Povrsina baze nekog geometrijskog tijela

Diskriminanta kvadratne jednadzbe
Jedinicni vektor u smjeru vektora ~a
Linerni ekscentricitet
Numericki ekscentricitet
Poluparametar
Razlika aritmetickog niza
Kvocijent geometrijskog niza
Zbroj prvih n clanova niza

B
D
~a0
e

p
d
q
Sn

Nije potrebno uvoditi posebne oznake za:

Argument kompleksnog broja z
Koordinatni sustav na pravcu
Koordinatni sustav u ravnini
Kodomenu (skup vrijednosti) funkcije f
Broj permutacija nclanog skupa
Broj kombinacija ktog reda u skupu od n elemenata
Aritmeticku sredinu
Geometrijsku sredinu
Harmonijsku sredinu

Napomena

Ovisno o kontekstu mogu se dodavati

crtice, indeksi ili slicno
Ovisno o kontekstu mogu se dodavati
crtice, indeksi ili slicno

Ovisno o kontekstu, oznaka moze dobiti

indekse ili crtice, npr. l1 , lAB , l0 i sl.
Ovisno o kontekstu, oznake mogu dobivati
indekse, crtice, ili mogu biti neka
druga slova abecede
Ovisno o kontekstu, oznaka su i va , v1 , v 0
Ravnine mozemo oznacavati i velikim
pisanim slovima npr. M, N , i R i sl.