Aspalathos Manual

Aspalathos
Ver. 1.02
UPUTE ZA UPORABU
Aspalathos
verzija 1.02
program za linearnu statiku i modalnu analizu tapnih i
ploastih konstrukcija, te dimenzioniranje standardnih AB
i elinih presjeka i temelja samaca po PBAB i Eurocode
izradili:
Slobodan Blanua
(razvoj, programiranje, upute)
Alen Harapin
(teorija, istraivanje, upute)
Split, rujan 2001.
Sva autorska prava su pridrana. Niti jedan dio ovog prirunika ne smije se upotrebljavati ili
reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nain, niti pohranjivati u baze podataka bilo koje
namjene bez prethodne pismene dozvole autora, osim u sluajevima kratkih navoda u strunim
lancima. Izrada kopija bilo kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona.
Prirunik se distribuira uz raunalni program, bez bilo kakvih garancija direktnih ili indirektnih, za
bilo koji dio sadraja prirunika, radnju ili navod koji se nalaze u priruniku.
Autori ne snose nikakve posljedice koje bi mogle nastati uporabom ovog prirunika, niti se
smatraju odgovornim za bilo kakvu tetu ili gubitak uzrokovan direktno ili indirektno ovim
prirunikom.
CIP
Microsoft DOS and Microsoft Windows are registred trademarks of Microsoft Corporation.
AutoCAD are registred trademarks of Autodesk Corporation.
Potovani korisnici!
Zahvaljujemo na povjerenju i nadamo se da e programski paket ASPALATHOS udovoljiti
vaim zahtjevima i eljama.
Programski paket kojeg imate pred sobom, namijenjen je prvenstveno inenjerimakonstrukterima. Trudili smo se da ga opremimo svim alatima koji jednom inenjeru trebaju, pri
emu smo konzultirali vie vrhunskih hrvatskih znanstvenika u tom podruju. Krajnji proizvod
imate pred sobom i nadamo se da e Vam biti velika pomo u Vaem buduem radu.
Same upute za uporabu podijeljene su u etiri dijela.
U prvom dijelu KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA navedene su sve funkcije u programu te
kratko opisan njihov nain rada. Smatramo da e ovaj dio biti naroito zanimljiv kao podsjetnik
korisnicima koji ovladaju programom.
Drugi dio su prave UPUTE ZA UPORABU, gdje su detaljno navedene sve funkcije i nain
njihovog koritenja.
Trei dio su PRIMJERI, gdje su samo navedeni koraci u izradi jednostavnih konstrukcija.
Pravi primjeri su uprogramirani u vidu animacije i mogu se pokrenuti iz izbornika Pomo.
etvrti dio, TEORIJA daje kratke teoretske osnove na bazi kojih je program izraen.
Konvencije i izrazi koriteni u ovim uputama:
Imena naredbi, funkcija i engleski izrazi vezani uz Windows okruje su napisani masnim
(bold) slovima
Tekst koji se utipkava preko tipkovnice napisan je u kurzivu (italic)
Naredbe iz izbornika uglavnom su pisane skraeno.

Primjer: Odaberite Datoteka/Snimi je kao: Odaberite naredbu Snimi iz Datoteka
izbornika.
U kombinacijama tipki koje se istodobno pritiu za izvodjenje neke naredbe, oznake

tipki su napisane velikim slovima a odvojene su znakom zbrajanja
Primjer: Ctrl+Shift+H ili Alt+F10 itd.
Sve operacije vezane s tipkama na miu odnose se na lijevu tipku mia, ako nije
drugaije navedeno.
pojam KLIK znai kratak pritisak tipke mia bez pomicanja mia.
pojam DVOSTRUKI KLIK znai dvostruki kratak pritisak tipke mia bez pomicanja mia.
Simbol "" oznaava pritisak tipke ENTER ili RETURN.

Primjer: Otipkaj Stup1 Znai da se otipka napisani tekst i nakon toga se pritisne tipka
ENTER
Biljeke, Savjeti i Upozorenja
Unutar ovih uputa osim normalnog teksta postoje i tri posebna tipa uputa odvojenih od
normalnog teksta posebnim okvirom i sliicom. To su Biljeke, Savjeti i Upozorenja. Oni sadre
dodatne informacije da bi upotpunili razumijevanje teme koju obrauju.
Biljeka
Biljeka daje dodatne informacije koje nisu presudne za temu koja se

opisuje ali mogu biti korisne. Biljeka moe objasniti situacije koje se pod
odreenim okolnostima mogu pojaviti.
Savjet
Savjeti pomau korisniku da to bolje iskoristi mogunosti programa

Aspalathos. Savjet moe pokazati kako se neka naredba moe izvesti bre
i slino.
Upozorenje
Upozorenje svraa pozornost na stvari koje mogu biti riskantne u smislu

gubitka podataka ili oteivanja programa. Upozorenja govore kako izbjei
ovakve situacije.
Program je u najveem dijelu u potpunosti na hrvatskom jeziku, pri emu nismo forsirali u
potpunosti hrvatsko nazivlje, posebice za neke pojmove koji su se u engleskim terminima
udomaili kod nas. Tako npr. pojam Clipboard je ostao u tom obliku jer smo smatrali da
hrvatski prijevod Meuspremnik moe izazvati vie pomutnje nego stvarno pripomoi
shvaanju.
Jo jednom, hvala na povjerenju i prijatan rad.
Autori
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA......................................................................................... 11

Projekt ............................................................................................................................ 13
Pogledi ........................................................................................................................... 19
Elementi ......................................................................................................................... 27
Popreni presjeci ............................................................................................................ 33
Printanje ......................................................................................................................... 39
UPUTE ZA UPORABU......................................................................................................... 45
Poglavlje I ...................................................................................................................... 47
Mogunosti ................................................................................................................ 49
Hardverski zahtjevi..................................................................................................... 49
Instalacija i pokretanje programa................................................................................ 49
Poglavlje II ..................................................................................................................... 53
Programsko okruenje ............................................................................................... 55
Projekti....................................................................................................................... 57
Parametri projekta...................................................................................................... 61
Poglavlje III - Pogledi .................................................................................................... 69
Rad s pogledima u projektu........................................................................................ 71
Prikazani elementi u pogledu ..................................................................................... 75
Prikazivanje elemenata konstrukcije i njihovih parametara .................................... 75
Parametri prikaza.................................................................................................. 76
Prikazivanje optereenja i rezultata....................................................................... 77
Mjerila i poloaj konstrukcije ................................................................................. 77
Funkcije za ureivanje pogleda .................................................................................. 79
Selektiranje elemenata ......................................................................................... 79
Selektiranje jednog elementa .......................................................................... 79
Selektiranje prozorom ...................................................................................... 79
Inverzno selektiranje........................................................................................ 79
Selektiranje ravninom ...................................................................................... 80
Selektiranje poprenim presjekom ................................................................... 81
Selektiranje sredita rotacije ................................................................................. 82
Transformacija iz prostora (3D) u ravninu (2D) ..................................................... 82
Transformacija iz ravnine (2D) u prostor (3D) ....................................................... 83
Rotiranje ............................................................................................................... 83
Zoomiranje ........................................................................................................... 83
Pan, nuliraj pan..................................................................................................... 84
Skaliranje.............................................................................................................. 84
Cirkuliranje glavnih ravnina ................................................................................... 85
Prikazivanje i skrivanje elemenata ........................................................................ 85
Selektiranje podruja printanja i njegovo automatsko oznaavanje ....................... 86
Udaljenost izmeu dvije toke............................................................................... 86
Renderiranje ......................................................................................................... 87
Resetiranje pogleda .............................................................................................. 87
Resetiranje funkcijskih prozora ............................................................................. 87
7
Poglavlje IV - Funkcije za zadavanje kostrukcije ......................................................... 89

Dodavanje vorova .................................................................................................... 91
Dodavanje tapova .................................................................................................... 92
Dodavanje ploa ........................................................................................................ 93
Dodavanje pravokutne ploe ...................................................................................... 94
Dodavanje stranica ploa ........................................................................................... 95
Dodavanje kota .......................................................................................................... 95
Promjena koordinata vorova ..................................................................................... 96
Promjena parametara elemenata ............................................................................... 97
Kopiranje .................................................................................................................. 102
Pomicanje ................................................................................................................ 103
Razvalaenje ........................................................................................................... 103
Rotiranje .................................................................................................................. 104
Brisanje .................................................................................................................... 105
Skaliranje ................................................................................................................. 105
Zrcaljenje ................................................................................................................. 106
Podjela tapova i stranica na jednake djelove .......................................................... 107
Podjela tapova i stranica na dva nejednaka dijela ................................................... 107
Generiranje elemenata ............................................................................................. 108
Linijsko generiranje .................................................................................................. 109
Generiranje reetke .................................................................................................. 112
Promjena lokalnih osi ploa ...................................................................................... 113
Promjena orijentacije tapova .................................................................................. 113
Korak natrag ............................................................................................................ 114
Korak naprijed .......................................................................................................... 114
Clipborad copy ......................................................................................................... 114
Clipborad paste ........................................................................................................ 114
Clipborad paste special ............................................................................................ 115
Diskretizacija ploa .................................................................................................. 115
Poglavlje V ................................................................................................................... 117
Sluajevi optereenja ............................................................................................... 119
Optereenje ............................................................................................................. 121
Optereenje u vorovima .................................................................................... 121
Optereenje na tapovima i dodatnim stranicama ............................................... 123
Optereenje na ploama ..................................................................................... 127
Zadani pomaci u vorovima ...................................................................................... 129
Poglavlje VI .................................................................................................................. 131
Ureivanje elemenata .............................................................................................. 133
Razmjena s AutoCAD-om ........................................................................................ 134
DirectX renderiranje ................................................................................................. 137
Podaci o konstrukciji................................................................................................. 138
Ostale funkcije.......................................................................................................... 229
ienje izbrisanih elemenata ............................................................................. 138
Selektiranje granica mree toaka ...................................................................... 138
Pronai element .................................................................................................. 139
Poglavlje VII ................................................................................................................. 141
Popreni presjeci ...................................................................................................... 143
Baza presjeka .......................................................................................................... 151
Generiranje elemenata u presjecima ........................................................................ 152
Materijali................................................................................................................... 153
Poglavlje VIII .................................................................................................................155

Proraun ...................................................................................................................157
Dijalog .................................................................................................................157
Tipovi prorauna ..................................................................................................158
Rezultati ..............................................................................................................159
Selektiranje rezultata ...........................................................................................159
Selektiranje maksimalnih vrijednosti ....................................................................160
Bojanje i rafiranje rezultata u ploama .....................................................................161
Poglavlje IX - Dimenzioniranje.....................................................................................165
Openito ...................................................................................................................167
Dijalog.......................................................................................................................168
Parametri presjeka ....................................................................................................171
Rezultati....................................................................................................................181
Poglavlje X - Printanje..................................................................................................183
Priprema za printanje ................................................................................................185
Stranice ....................................................................................................................197
Objekti ......................................................................................................................199
Zaglavlje ...................................................................................................................205
Printanje ...................................................................................................................207
PRIMJERI ...........................................................................................................................208
TEORIJA.............................................................................................................................217
LITERATURA .....................................................................................................................233
KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA
Projekt
Projekt
Novi projekt
str: 57
alat:
izbornik: Datoteka/Nova
preica: Ctrl+N
Otvaramo novi projekt.

Otvaranje projekta ili parametara
str: 57
alat:
izbornik: Datoteka/Otvori
preica: Ctrl+O
Otvaramo postojei projekt snimljen u datoteku s ekstenzijom .apr. Projekt moe biti snimljen
sa ili bez rezultata. Osim projekta, s istom komandom moemo uitati i parametre projekta
snimljene u datoteku s ekstenzijom .prm. Kod uitavanja parametara pojaviti e se dijalog u
kojem moemo odrediti koje parametre elimo uitati. Ako je neki projekt otvoren onda e se
parametri uitati u njega, a ako nije uitati e se Default parametri programa. Moemo otvoriti i
projekt snimljen s verzijom 1 iz datoteke s ekstenzijom .inp i to samo ulazne podatke.
Snimanje projekta
str: 58
alat:
izbornik: Datoteka/Snimi
preica: Ctrl+S
Ako postoji naziv projekta onda se projekt snima u postojeu datoteku ili se stvara nova s istim
nazivom. Ako naziv ne postoji, program poziva funkciju Snimi kao.
Snimanje projekta ili parametara s novim nazivom
str: 58
alat:
preica:
izbornik: Datoteka/Snimi kao
Snimamo projekt u datoteku, ali prije snimanja odreujemo direktorij i naziv datoteke u koju
emo snimiti projekt. Osim projekta moemo snimiti i parametre projekta u datoteku s
ekstenzijom .prm.
Zatvaranje projekta
str: 58
alat:
izbornik: Datoteka/Zatvori
preica: Alt+X
Zatvaramo projekt. Prije zatvaranja, ako promjene nisu snimljene, program pita elimo li
snimiti promjene u projektu. Potvrdnim odgovorom program poziva funkciju Snimi projekt i
zatvara projekt
13
Projekt
Zatvaranje svih projekata

str: 58
alat:
preica:
izbornik: Datoteka/Zatvori sve
Zatvaramo sve otvorene projekte u programu pozivajui funkciju Zatvori projekt za svaki
otvoren projekt.
Zatvaranje programa
str: 59
alat:
izbornik: Datoteka/Izai
preica:
Poziva se funkcija Zatvori sve projekte i tek kad nema vie otvorenih projekata zatvara se i
sam program.
Printanje
str: 185
alat:
izbornik: Datoteka/Printanje
preica: Ctrl+P
Otvaramo dio programa u kojem vrimo prpremu printanja i samo printanje.

Korak natrag
str: 114
alat:
preica: Ctrl+Z, Alt+Backspace
izbornik: Uredi/Korak natrag
Ponitavamo sve promjene koje smo izvrili nad elementima u pogledu. Moemo se vratiti do
16 koraka unatrag. Snimanjem projekta briu se podaci o prethodnim promjenama.
Korak naprijed
str: 114
alat:
preica: Ctrl+Y, Shift+Alt+Backspace
izbornik: Uredi/Korak naprijed
Vraamo promjene ponitene s funkcijom Korak natrag.
Kopiranje na Clipborad
str: 114
alat:
izbornik: Uredi/Copy
preica: Ctrl+C, Ctrl+Insert
Kopiramo elemenate i parametre pogleda na clipboard.
14
Projekt
Clipborad paste
str: 114
alat:
izbornik: Uredi/Paste
preica: Ctrl+V, Shift+Insert
Ako se na clipboard-u nalaze elementi onda ih dodajemo u projekt. Elementi preuzeti iz

clipboard-a se pojavljuju kao plutajui na ekranu i potrebno im je odrediti ishodinu toku.
Ako se na clipboard-u nalaze samo parametri pogleda onda e se njihove vrijednosti postaviti
u parametre radnog pogleda.
Clipborad paste special
str: 115
alat:
preica: Shift+Ctrl+V
izbornik: Uredi/Paste Special
Radi isto to i funkcija Paste, samo to biramo elemente ili parametre pogleda.
Pronai element
str: 139
alat:
preica: Ctrl+F
izbornik: Uredi/Pronai element
Traimo elemente u pogledu pomou naziva elemenata.
Parametri projekta
str: 61
alat:
izbornik: Projekt/Parametri
preica: Ctrl+F5
Odreujemo vrijednosti parametara projekta kao to su formati brojeva, jedinice, svjetla za

renderiranje itd.
Proraun
str: 157
alat:
izbornik: Projekt/Proraun
preica: F9
Proraun statike, statike po teoriji II. reda ili modalne analize konstrukcije. Ujedno, u ovom
dijalogu odreujemo vrijednosti parametara za proraun.
Popreni presjeci
str: 143
alat:
preica: F4
izbornik: Projekt/Popreni presjeci
Otvaramo dijalog u kojem definiramo poprene presjeke projekta.
15
Projekt
Sluajevi optereenja
str: 119
alat:
preica: F6
izbornik: Projekt/Sluajevi optereenja
Otvaramo dijalog u kojem odreujemo statike sluajeve optereenja i njihove kombinacije.
Dimenzioniranje
str: 167
alat:
preica: F5
izbornik: Projekt/Dimenzioniranje
Otvaramo dijalog u kojem dimenzioniramo pozicije.
Bojanje rezultata u ploama
str: 161
alat:
preica: F7
izbornik: Projekt/Bojanje ploa
Otvaramo dijalog u kojem ureujemo parametre bojanja i rafiranja rezultata u ploama.
Ureivanje elemenata
str: 133
alat:
preica: Ctrl+F3
izbornik: Projekt/Ureivanje elemenata
Ureujemo elemente konstrukcije. Moemo odreivati parametre vorova, tapova i ploa bez
dodavanja ili brisanja elemenata.
DirectX renderiranje
str: 137
alat:
preica: Ctrl+F8
izbornik: Projekt/DirectX renderiranje
Otvaramo dijalog u kojem renderiramo konstrukciju preko DirectX-a. Renderirana konstrukcija
u dijalogu imati e poloaj kao u radnom pogledu.
Razmjena s AutoCAD-om
str: 134
alat:
preica: Ctrl+F2
izbornik: Projekt/Razmijeni s AutoCAD-om
Otvaramo dijalog u kojem moemo razmijenjivati elemente s AutoCAD-om.
16
Projekt
ienje izbrisanih elemenata

str: 138
alat:
preica:
izbornik: Projekt/ienje izbrisanih elemenata
Brisanjem elemenata, elementi se interno u projektu ne briu, nego se oznae kao izbrisani.
Tek ih snimanjem ili pozivanjem ove funkcije stvarno i briemo.
Selektiranje granica mree toaka
str: 138
alat:
preica:
izbornik: Projekt/Selektiranje granica mree toaka
Selektiramo granice vidljive mree toaka u pogledu.
Podaci o konstrukciji
str: 138
alat:
preica:
izbornik: Projekt/Podaci o konstrukciji
Pozivamo dijalog koji prikazuje podatke o elementima i koliini potrebne memorije za
prikazivanje i proraun.
Resetiranje pozicije funkcijskih prozora
str: 87
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Resetiraj poloaj funkcijskih prozora
Postavljamo fukcijske prozore u gornji lijevi kut prozora.
17
Pogledi
Pogledi
Dodavanje novog pogleda
str: 73
alat:
preica: Shift+Ctrl+A
izbornik: Pogled/Dodaj pogled
Dodajemo novi pogled.
Dodavanje vie novih pogleda
str: 73
alat:
preica: Shift+Ctrl+M
izbornik: Pogled/Dodaj vie pogleda
Dodajemo vie novih pogleda iji broj odreujemo u dijalogu koje e se pojaviti pokretanjem
funkcije.
Brisanje pogleda
str: 73
alat:
preica: Shift+Ctrl+D
izbornik: Pogled/Izbrii pogled
Briemo sve selektirane poglede.
Miijenjanje naziva pogleda
str: 73
alat:
preica: Shift+Ctrl+R
izbornik: Pogled/Promijeni naziv pogleda
Mijenjamo naziv radnog pogleda.
Parametri prikazivanja elemenata u pogledima
str: 75
alat:
preica: Ctrl+1
izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja elemenata
Prikazivanje elemenata (vorovi, tapovi i ploe) i njihovih parametara u pogledima.
Parametri pogleda
str: 76
alat:
preica: Ctrl+2
izbornik: Pogled/Parametri pogleda
Biramo parametre s kojima odreujemo kako e se konstrukcija prikazati u pogledu. To su
koordinate osi, perspektiva, mrea toaka itd.
19
Pogledi
Parametri prikazivanja rezultata u pogledima

str: 77
alat:
preica: Ctrl+3
izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja rezultata
Odreujemo hoe li se i koja e se optereenja ili rezultati prikazivati.
Parametri mjerila i pozicije konstrukcije u pogledima
str: 77
alat:
preica: Ctrl+4
izbornik: Pogled/Parametri mjerila i pozicije konstrukcije
Odreujemo mjerila u kojima e se prikazivati objekti i poloaj konstrukcije u pogledu.
Iz 3D u 2D
str: 82
alat:
izbornik: Pogled/2D
preica: Alt+2
Transformacija iz prostora 3D u ravninu 2D. Da bi definirali ravninu moramo odrediti tri toke
koje ne lee na pravcu. Odreujemo ih upisivanjem u dijalog ili biranjem vorova u pogledu.
Biranjem jedne od tri glavne ravnine (tipke X-Y, Y-Z, Z-X) koordinate toaka Tx i Ty
postavljamo tako da s tokom T0 odreuju ravninu paralelnu s izabranom ravninom.
Iz 2D u 3D
str: 83
alat:
izbornik: Pogled/3D
preica: Alt+3
Transformacija iz ravnine 2D u prostor 3D.

Skaliranje kota
str: 84
alat:
preica: Shift+Ctrl+1
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj kote
Odreujemo veliinu iscrtavanja pomonih kotnih linija sa svake strane kote. Skaliramo
pomicanjem mia lijevo-desno s pritisnutom lijevom tipkom.
Skaliranje globalnih osi
str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj globalne osi
Odreujemo veliinu iscrtavanja globalnih koordinatnih osi. Skaliramo pomicanjem mia lijevodesno s pritisnutom lijevom tipkom.
20
Pogledi
Skaliranje lokalnih Y osi tapova

str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj lok. Y osi
Odreujemo veliinu iscrtavanja lokalne Y osi tapova. Skaliramo pomicanjem mia lijevodesno s pritisnutom lijevom tipkom.
Skaliranje otputanja
str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj otputanja
Odreujemo veliinu iscrtavanja otputanja veza na krajevima tapova. Skaliramo
Skaliranje pridranja
str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj pridranja
Odreujemo veliinu iscrtavanja pridranja u vorima. Skaliramo pomicanjem mia lijevodesno s pritisnutom lijevom tipkom.
Skaliranje strelica za reakcije i optereenje
str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj strelice
Odreujemo veliinu iscrtavanja strelica kod optereenja i reakcija. Skaliramo pomicanjem
mia lijevo-desno s pritisnutom lijevom tipkom.
Skaliranje uvlaenja ploa
str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj uvlaenje ploa
Odreujemo veliinu iscrtavanja uvlaenja ploa kod crtanja. Uvlaenjem stranica ploa kod
crtanja lake ih selektiramo jer se ne preklapaju meusobno i sa tapovima. Skaliramo
Skaliranje optereenja i rezultata
str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Skaliranje/Skaliraj optereenje i rezultate
Odreujemo veliinu iscrtavanja maksimalnog optereenja ili rezultata. Skaliramo pomicanjem
mia lijevo-desno s pritisnutom lijevom tipkom.
21
Pogledi
Skrivanje elemenata
str: 85
alat:
preica: Ctrl+H
izbornik: Pogled/Skrivanje/Sakrij
Skrivamo vorove, tapove, ploe i kote u pogledu. Prije pozivanja funkcije moramo selektirati
elemente koje elimo sakriti.
Skrivanje kota
str: 85
alat:
preica: Shift+Ctrl+H
izbornik: Pogled/Skrivanje/Sakrij kote
Skrivamo sve kote u pogledu.
Prikazivanje elemenata
str: 85
alat:
preica: Ctrl+U
izbornik: Pogled/Skrivanje/Prikai
Prikazujemo skrivene elemente u pogledu. Prije pozivanja funkcije moramo selektirati skrivene
elemente koje elimo prikazati.
Prikazivanje svih elemenata
str: 85
alat:
preica: Shift+Ctrl+U
izbornik: Pogled/Skrivanje/Prikai sve
Prikazujemo sve skrivene elemente u pogledu osim kota.
Inverzna selekcija
str: 79
alat:
preica: Shift+Ctrl+T
izbornik: Pogled/Selektiranje/Inverzna selekcija
Deselektiramo selektirane elemente i selektiramo one koji nisu selektirani. To se odnosi i na
skrivene elemente ako se prikazuju skriveni elementi.
Selektiranje poprenim presjekom
str: 81
alat:
preica: Shift+Ctrl+K
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj poprenim presjekom
Selektiramo tapove s izabranim poprenim presjekom. Popreni presjek moemo izabrati
selektiranjem nekog tapa ili biranjem presjeka u izborniku (klikom mia u statusnom retku na
dijelu gdje pie "---"). Ako je pritisnuta tipka Shift onda elemente deselektiramo.
22
Pogledi
Selektiranje ravninom
str: 80
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj ravninom
Moramo izabrati tri vora u pogledu. Ako se ta tri vora nalaze na pravcu onda selektiramo
sve elemente na tom pravcu, a ako se ne nalaze na pravcu nego odreuju ravninu onda
selektiramo sve elemente u toj ravnini. Ako je pritisnuta tipka Shift onda elemente
deselektiramo.
Selektiranje sredita rotacije
str: 82
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj sredite rotacije
Oko sredita rotacije rotiramo konstrukciju u pogledu. Tu toku moemo automatski raunati ili
odrediti ovom funkcijom selektirajui vor u pogledu.
Cirkuliriranje izmeu glavnih ravnina
str: 85
alat:
preica: Alt+C
izbornik: Pogled/Cirkuliraj glavne ravnine
Viekratnim pozivanjem ove funkcije prikazujemo konstrukciju u tri glavne ravnine i
aksonometriji.
Odreivanje podruja printanja
str: 86
alat:
preica: Ctrl+E
izbornik: Pogled/Odredi podruje printanja
Podrujem printanja odreujemo koji e se dio pogleda vidjeti kod printanja.
Automatsko odreivanje podruja printanja
str: 86
alat:
preica: Shift+Ctrl+E
izbornik: Pogled/Automatsko selektiranje podruja printanja
Podruje printanja se odreuje tako da se unutar podruja nau svi vidljivi elementi i
optereenje ili rezultati na elementima.
Rotiranje pogleda
str: 83
alat:
izbornik: Pogled/Rotiraj
preica:
Pomicanjem mia lijevo-desno i gore-dolje s pritisnutom lijevom tipkom mia rotiramo

konstrukciju u pogledu oko odreene osi. Os odreujemo u parametrima pogleda.
23
Pogledi
Zoom
str: 83
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom/Zoom
Dinamiki zoomiramo konstrukciju u pogledu pomicanjem mia lijevo-desno s pritisnutom
lijevom tipkom mia.
Prethodni zoom
str: 83
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom/Prethodni zoom
Postavljamo prethodne vrijednosti zoom-a i pan-a ako te prethodne vrijednosti postoje. Snima
se do 20 prethodnih poloaja.
Zoom prozorom
str: 83
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom/Zoom prozorom
Zoomiramo pravokutnikom odreenim s dvije toke na ekranu.
Zoom do granica
str: 83
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom/Zoom do granica
Zoomiramo konstrukciju do maksimalne veliine tako da se cijela vidi u pogledu.
Zoom x0.5
str: 83
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom/Zoom x0.5
Smanjujemo zoom dva puta.
Zoom x2
str: 83
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom/Zoom x2
Poveavamo zoom dva puta.
Pan
str: 84
alat:
izbornik: Pogled/Pan
preica:
Pomiemo sredite konstrukcije u pogledu pomicanjem mia lijevo-desno i gore-dolje s

pritisnutom lijevom tipkom mia.
24
Pogledi
Nuliranje pan-a
str: 84
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Nuliraj Pan
Postavljamo sredite konstrukcije u sredite pogleda.
Udaljenost izmeu toaka
str: 86
alat:
preica: Ctrl+D
izbornik: Pogled/Udaljenost izmeu toaka
Proraun udaljenosti izmeu dvije toke u pogledu. U 2D dobivamo udaljenost i u ravnini i u
prostoru.
Renderiranje pogleda
str: 87
alat:
preica: F8
izbornik: Pogled/Renderiranje pogleda
Renderiramo konstrukciju u pogledu. Brzina rendreriranja ovisi o broju tapova i ploa, te o
broju elemenata u poprenim presjecima tapova.
Resetiranje pogleda
str: 87
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Resetiranje pogleda
Postavljamo parametre u pogledu na poetne vrijednosti.
25
Pogledi
Selektiranje rezultata
str: 159
alat:
preica:
izbornik: Rezultati/Selektiraj
Nakon aktiviranja funkcije, klikom na kvadrati na dijagramima moemo ispisati vrijednost
rezultata na tom mjestu. U dijalogu koji se pojavi kod selektiranja pomaka izaberemo
parametre koje elimo prikazati i biramo poloaj na dijagramu gdje te parametre elimo
prikazati. Kod ostalih tipova rezultata biramo samo poloaj.
Selektiranje maksimalnih rezultata
str: 160
alat:
preica: Ctrl+F11
izbornik: Rezultati/Selektiraj maksimalne
Selektiramo najveu pozitivnu i najmanju negativnu vrijednost na selektiranim elementima.
Ako nije selektiran niti jedan element onda se trai po svim elementima.
Selektiranje maksimalnih rezultata na svakom tapu
str: 160
alat:
preica: Shift+Ctrl+F11
izbornik: Rezultati/Selektiraj maksimalne (svi elementi)
Selektiramo najveu pozitivnu i najmanju negativnu vrijednost na svakom selektiranom
elementu. Ako nije selektiran niti jedan element onda se trai po svim elementima.
Deselektiranje svih rezultata
str: 159
alat:
preica: Shift+Ctrl+F12
izbornik: Rezultati/Deselektiraj sve
Briemo sve selektirane rezultate u pogledu.
26
Elementi
Elementi
Diskretizacija ploa
str: 115
alat:
preica: F3
izbornik: Funkcije/Diskretiziraj ploe
Diskretiziramo selektirane ploe prema njihovim parametrima.
Optereenje
str: 121
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Optereenje
Odreujemo optereenje na elementima. Ako kliknemo na element s pritisnutom tipkom Ctrl
vrijednost optereenja na elementu prebacujemo u dijalog. Kad imamo vie optereenja na
tapovima onda ih naizmjenino prebacujemo u dijalog.
vorovi
S funkcijom Dodaj dodajemo optereenje u jedan ili vie selektiranih vorova. Ako u
selektiranom voru postoji optereenje onda se ono zbraja s onim u dijalogu. S funkcijama
Promijeni i Izbrii mijenjamo ili briemo optereenje u selektiranom ili selektiranim vorovima.
tapovi
U dijalogu odreujemo tip, vrijednosti, poloaj i orijentaciju optereenja na tapu. S funkcijom
Dodaj dodajemo optereenje na jedan ili vie selektiranih tapova. S funkcijama Promijeni i
Izbrii mijenjamo ili briemo optereenje na selektiranim tapovima. Ako na slektiranom tapu
postoji vie optereenja, a selektirali smo samo taj tap, pojaviti e se dijalog u kojem emo
izabrati optereenja koja elimo promijeniti ili izbrisati. Ako je pritisnuta tipka Shift mijenjamo ili
briemo sva optereenja na selektiranim tapovima. S funkcijom Okreni zrcalimo optereenja
na tapovima. S funkcijom Promijeni odabrani tip izabrano optereenje na tapu mijenjamo s
optereenjem u dijalogu na svim tapovima za taj sluaj optereenja.
Ploe
Optereenje na ploama odreujemo poligonom s neogranienim brojem toaka. Moemo
zadati nagib optereenja u smjerovima lokalnog koordinatnog sustava ploe u odnosu na prvu
toku optereenja. S funkcijom Dodaj dodajemo optereenje odreujui toke na ploi. S
funkcijom Dodaj po cijeloj ploi automatski dodajemo optereenje po cijeloj ploi. S funkcijama
Promijeni ili Izbrii mijenjamo ili briemo selektirana optereenja.
Zadani pomaci u vorovima
str: 129
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Zadani pomaci u vorovima
Odreujemo pomake u vorovima na isti nain kao i optereenje u vorovima.
27
Elementi
Dodavanje vorova
str: 91
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj vor
Dodajemo vorove upisivanjem koordinata u dijalogu ili biranjem toaka u pogledu (2D).
Dodavanje tapova
str: 92
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj tap
Dodajemo tap upisivanjem koordinata u dijalogu ili biranjem dva vora (3D), odnosno dvije
toke u (2D) u pogledu. S parametrom Relativno koordinata drugog vora e se izraunati u
odnosu na prvu koordinatu.
Dodavanje ploa
str: 93
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj plou
Dodajemo plou samo u 2D kao poligon s neogranienim brojem toaka (minimalno 3 toke)
upisivanjem koordinata u dijalogu za svaku toku ili biranjem u pogledu. Nakon odreivanja
svih koordinata potrebno je kliknuti desnu tipku mia da bi se dodala ploa ili Esc da bi se
odustalo.
Dodavanje pravokutnih ploa
str: 94
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutnu plou
Dodajemo pravokutne etverovorne ploe. Plou odreujemo s dvije suprotne toke
pravokutnika upisivanjem ili biranjem koordinata u pogledu.
Dodavanje stranica ploa
str: 95
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj stranicu
Dodajemo dodatne stranice ploe, s kojima moemo odrediti linijska pridranja i linijsko
optereenje na ploama. Dodajemo ih kao i tapove.
Dodavanje kota
str: 95
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj kotu
Kote moemo dodavati samo u 2D. S parametrom ORTO u statusnom retku odreujemo hoe
li kote biti ortogonalne. Prvo s dvije toke odreujemo udaljenost koju elimo kotirati. S treom
tokom odreujemo poloaj kote u pogledu. Nakon toga odreivanjem jedne po jedne toke
dodajemo kote koje se nastavljaju na prethodnu.
28
Elementi
Promjena parametara
str: 97
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni parametre
Dijalog je podjeljen na parametre vorova, tapova, ploa i stranica ploa. Selektiranjem
elemenata u pogledu dijalog se popunjava s obzirom na vrijednosti parametara selektiranih
elemenata. Klikom na tipku Promijeni mijenjamo parametre selektiranih elemenata.
Promjena koordinata
str: 96
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni koordinate
Biranjem vora njegove koordinate prebacujemo u dijalog. Miijenjanjem koordinata i Klikom na
tipku Pomakni mijenjamo koordinate vora samo ako na novim koordinatama ve ne postoji
vor.
Kopiranje elemenata
str: 102
alat:
izbornik: Funkcije/Kopiraj
preica:
Viestruko kopiramo selektirane elemente. U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su

prilikom pokretanja funkcije neki elementi selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom
koraku odreujemo relativnu udaljenost za koju elimo kopirati elemente. Udaljenost
odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem ishodine i ciljne toke u pogledu. Ishodite
biramo samo jednom, a ciljnu toku neogranien broj puta. Funkciju prekidamo klikom na
desnu tipku mia ili tipkom Esc.
Pomicanje elemenata
str: 103
alat:
izbornik: Funkcije/Pomakni
preica:
U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su prilikom pokretanja funkcije neki elementi
selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo relativnu udaljenost za
koju elimo pomaknuti elemente. Udaljenost odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem
ishodine i ciljne toke u pogledu.
Razvlaenje elemenata
str: 103
alat:
izbornik: Funkcije/Razvuci
preica:
U prvom koraku selektiramo vorove. Ako su prilikom pokretanja funkcije neki elementi
koju elimo razvui elemente. Udaljenost odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem
29
Elementi
Skaliranje elemenata
str: 105
alat:
izbornik: Funkcije/Skaliraj
preica:
selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo sredite i faktore
skaliranjanja. Sredite odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem toke u pogledu. Ako je
faktor N razliit od 0 onda e se udaljenost vorova od sredita skaliranja mnoiti s N u
svakom koordinatnom smjeru, a ako je N jednak 0 s odgovarajuim faktorima za svaki
koordinatni smjer.
Zrcaljenje elemenata
str: 106
alat:
izbornik: Funkcije/Zrcali
preica:
selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo ravninu (3D) ili pravac
(2D) zrcaljenja. Ravninu odreujemo s tri, a pravac s dvije toke upisivanjem u dijalog ili
biranjem u pogledu.
Rotiranje elemenata
str: 104
alat:
izbornik: Funkcije/Rotiraj
preica:
selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo pravac (3D) ili toku
(2D) rotacije. Toke odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem u pogledu.
Brisanje elemenata
str: 105
alat:
izbornik: Funkcije/Izbrii
preica:
Briemo sve selektirane elemente. Ako se u selektiranim vorovima nalaze neizbrisani

elementi onda se ti vorovi ne briu.
Podjela na jednake djelove
str: 107
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Podijeli na jednake dijelove
Dijelimo tapove i dodatne stranice na jednak broj elemenata.
30
Elementi
Podjela na dva nejednaka dijela

str: 107
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Podijeli na dva dijela
Dijelimo tapove i dodatne stranice na dva nejednaka dijela. Ako je udaljenost vea od duine
elementa, element ne dijelimo.
Generiranje elemenata koordinatama
str: 108
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Generiraj koordinatama
Generiramo elemente upisivanjem novih koordinata ili preko postojeih vorova. Kod
generiranje koordinatama vorove odreujemo sa svakim retkom u kojem se nalaze
koordinate, tapove s dva retka, a ploe s etiri retka.
Generiranje elemenata vorovima
str: 108
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Generiraj vorovima
U tablicu unosimo nazive ve postojeih vorova u projektu. Za tapove nazive unosimo u
prva dva stupca i za svaki upisani redak generiramo po jedan tap. Za ploe koristimo sva
etiri stupca i za svaki upisani redak generiramo po jednu etverovornu plou.
Linijsko generiranje
str: 109
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Linijski generiraj
Generiramo elemente u nizu u obliku pravca, krunog luka i parabole. Pravac odreujemo s
dvije krajnje toke i brojem vorova izmeu tih krajnjih toaka. Kruni luk odreujemo s dvije
krajnje toke, radiusom i brojem vorova izmeu tih krajnjih toaka. Parabola odreujemo s tri
toke i brojem vorova izmeu tih dviju krajnjih toaka.
Generiranje reetke
str: 112
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Generiraj reetku
Reetke generiramo odreivanjem tri vora u donjoj zoni (dva krajnja i sredinji), visinom
reetke u tim tokama, brojem polja i ispunom sa svake strane.
Mijenjanje lokalnih osi ploa
str: 113
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni lokalne osi ploe
Funkcijom Promijeni lokalne osi ploe mijenjamo lokalne osi ploe. S lokalnim osima
odreujemo smjerove nagiba optereenja i osi za prikazivanje rezultata u ploama.
31
Elementi
Promjena orijentacije tapova

str: 113
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni orijentaciju tapova
Zamijenjujemo redosljed vorova selektiranih tapova tako da tap dobiva suprotnu
orijentaciju.
32
Popreni presjeci
Popreni presjeci
Zoom
str: 147
alat:
izbornik: Pogled/Zoom
preica:
Dinamiki zoomiramo popreni presjek u pogledu pomicanjem mia lijevo-desno s pritisnutom

lijevom tipkom mia.
Prethodni zoom
str: 147
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Prethodni zoom
Postavljamo prethodne vrijednosti zoom-a i pan-a ako te prethodne vrijednosti postoje. Snima
se do 20 prethodnih poloaja.
Zoom prozorom
str: 147
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom prozorom
Zoomiramo pravokutnikom odreenim s dvije toke na ekranu.
Zoom do granica
str: 147
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Zoom do granica
Zoomiramo popreni presjek do maksimalne veliine tako da se cijeli vidi u pogledu.
Zoom x0.5
str: 147
alat:
izbornik: Pogled/Zoom x0.5
preica:
Smanjujemo zoom dva puta.

Zoom x2
str: 147
alat:
izbornik: Pogled/Zoom x2
preica:
Poveavamo zoom dva puta.
33
Popreni presjeci
Pan
str: 148
alat:
preica:
Pomiemo ishodite poprenog presjeka u pogledu pomicanjem mia lijevo-desno i gore-dolje

s pritisnutom lijevom tipkom mia. Ovom funkcijom pomiemo samo pogled, a ne i presjek u
odnosu na koordinatni sustav.
Nuliranje Pan-a
str: 148
alat:
izbornik: Pogled/Nuliraj pan
preica:
Postavljamo ishodite poprenog presjeka u sredite pogleda.

Inverzna selekcija
str: 147
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Inverzna selekcija
Deselektiramo selektirane elemente i selektiramo one koji nisu selektirani.
Dodavanje elemenata
str: 148
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj element
Dodajemo element kao poligon s neogranienim brojem toaka (minimalno 3 toke)
upisivanjem koordinata u dijalogu za svaku toku ili biranjem u pogledu. Nakon odreivanja
svih koordinata potrebno je kliknuti desnu tipku mia da bi se dodao element ili Esc da bi se
odustalo.
Dodavanje pravokutnog elementa
str: 149
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutni element
Dodajemo pravokutne etverovorne elemente. Element odreujemo s dvije suprotne toke
pravokutnika upisivanjem ili biranjem koordinata u pogledu.
Dodavanje kota
str: 149
alat:
preica:
S parametrom ORTO u statusnom retku odreujemo hoe li kote biti ortogonalne. Prvo s dvije
toke odreujemo udaljenost koju elimo kotirati. S treom tokom odreujemo poloaj kote u
pogledu. Nakon toga odreivanjem jedne po jedne toke dodajemo kote koje se nastavljaju na
prethodnu.
34
Popreni presjeci

Kopiranje elemenata
str: 149
alat:
preica:
Kopiramo selektirane elemenate. U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su prilikom

pokretanja funkcije neki elementi selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku
odreujemo relativnu udaljenost za koju elimo kopirati elemente. Udaljenost odreujemo
upisivanjem u dijalog ili biranjem ishodine i ciljne toke u pogledu. Funkciju prekidamo klikom
na desnu tipku mia ili tipkom Esc.
Pomicanje elemenata
str: 149
alat:
preica:
koju elimo pomaknuti elemente. Udaljenost odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem
Razvlaenje elemenata
str: 149
alat:
preica:
U prvom koraku selektiramo vorove elemenata. Ako su prilikom pokretanja funkcije neki
elementi selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo relativnu
udaljenost za koju elimo razvui elemente. Udaljenost odreujemo upisivanjem u dijalog ili
biranjem ishodine i ciljne toke u pogledu.
Skaliranje elemenata
str: 150
alat:
preica:
selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo sredite i faktore
skaliranjanja. Sredite odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem toke u pogledu. Ako je
faktor N razliit od 0 onda e se udaljenost vorova od sredita skaliranja mnoiti s N u
svakom koordinatnom smjeru, a ako je N jednak 0 s odgovarajuim faktorima za svaki
koordinatni smjer.
Zrcaljenje elemenata
str: 150
alat:
preica:
selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo pravac zrcaljenja.
Pravac odeujemo s dvije toke upisivanjem u dijalog ili biranjem u pogledu.
35
Popreni presjeci
Rotiranje elemenata
str: 149
alat:
preica:
selektirani onda preskaemo prvi korak. U drugom koraku odreujemo toku rotacije. Toku
odreujemo upisivanjem u dijalog ili biranjem u pogledu.
Brisanje elemenata
str: 149
alat:
preica:
Briemo sve selektirane elemente.

Promjena parametara elemenata
str: 148
alat:
preica:
Selektiranjem elemenata u pogledu dijalog se popunjava s obzirom na vrijednosti parametara
selektiranih elemenata. Biramo materijal, parametre elementa i koje e se vrijednosti
automatski raunati kod prorauna presjeka. Vrijednosti koje se ne raunaju automatski ostaju
onakve kakve smo ih zadali. Klikom na tipku Promijeni mijenjamo parametre selektiranih
elemenata.
Proraun parametara
str: 147
alat:
izbornik: Presjek/Izraunaj
preica: F9
Proraunavamo parametre presjeka osim torzijskog momenta inercije. Prvo se izraunaju

parametri za svaki element i nakon toga se zbrajaju za dobivanje parametara cijelog presjeka.
Proraun torzijskog mementa inercije
str: 147
alat:
preica: F8
izbornik: Presjek/Torzijski mement inercije
Proraunavamo torzijski mement inercije cijelog presjeka. Sami elementi nemaju torzijski
mement inercije.
Centriranje presjeka
str: 147
alat:
izbornik: Presjek/Centriraj
preica: F7
Postavljamo teite presjeka u ishodite koordinatnog sustava.
36
Popreni presjeci

Import iz AutoCAD-a
str: 150
alat:
preica: Ctrl+I
izbornik: Funkcije/Import iz AutoCAD-a
Importiramo popreeni presjek iz AutoCAD-a.
Dodavanje presjeka
str: 144
alat:
izbornik: Presjek/Dodaj
preica: Ctrl+A
Dodajemo novi presjek. Naziv presjeka mora biti razliit od postojeih.

Promjena naziva presjeka
str: 145
alat:
izbornik: Presjek/Promijeni
preica: Ctrl+R
Mijenjamo naziv presjeka koji mora biti razliit od postojeih.

Brisanje presjeka
str: 144
alat:
izbornik: Presjek/Izbrii
preica: Ctrl+D
Briemo trenutni presjek.

Eksport u bazu
str: 145
alat:
preica: Ctrl+E
izbornik: Presjek/Poalji u bazu
Dodajemo trenutni presjek u bazu presjeka pod Ostali presjeci. Ako presjek s istim nazivom
postoji moemo izabrati elimo li ga prebrisati. Svi materijali presjeka i elemenata koji se ne
nalaze u bazi takoer e se dodati u bazu.
Import iz baze
str: 145
alat:
preica: F5
izbornik: Presjek/Otvori bazu
Dodajemo elemente u trenutni ili novi popreni presjek. Ureujemo materijale u projektu i bazi.
Korak natrag/naprijed
str: 145
alat:
izbornik: Uredi/Korak natrag/naprijed
Ponitavamo posljednje izvrene promjene presjeku, odnosno povratak promjena.
37
Popreni presjeci
Clipboard copy
str: 145
alat:
Kopiranje elemenata na Clipboard.

Clipboard paste
str: 145
alat:
Paste-iramo elemenata s Clipboarda u trenutni popreni presjek.

Parametri presjeka
str: 146
alat:
preica: F3
izbornik: Presjek/Parametri presjeka
Odreujemo parametre presjeka koji e se koristiti u proraunu ako u presjeku nema
elemenata i koji e se parametri koristiti kod se ispisuju vrijednosti.
38
KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA
Printanje
Printanje
Printanje
str: 207
alat:
izbornik: Dijalog/Printaj
preica: Ctrl+P
Otvaramo dijalog u kojem biramo koje e se stranice printati, broj kopija i hoe li se printati u
datoteku.
Promjena printera
str: 186
alat:
preica:
izbornik: Dijalog/Promijeni printer
Pozivanjem funkcije pojaviti e se izbornik s kojim moemo izabrati printer.
Prikazivanje pogleda
str: 194
alat:
preica: F5
izbornik: Dijalog/Prikai poglede
Odreujemo hoe li se prikazivati sadraj pogleda na stranicama. Kod kompleksnijih
konstrukcija s vie pogleda na stranici treba dosta vremena da bi se pogledi nacrtali, pa ih je
poeljno iskljuiti zbog breg rada.
Renderiranje pogleda
str: 193
alat:
preica: F8
izbornik: Dijalog/Renderiraj pogled
Renderiramo sve poglede na stranici za koje je odreeno u parametrima da se renderiraju.
Clipboard copy
str: 190
alat:
Kopiramo objekte na Clipboard. Ako ima selektiranih objekata onda se oni kopiraju, a ako ih
nema onda se kopiraju svi objekti na stranici.
Clipboard cut
str: 190
alat:
izbornik: Uredi/Cut
preica: Ctrl+X, Shift+Delete
Kopiramo objekte na Clipboard i briemo ih sa stranice. Ako ima selektiranih objekata onda se
oni kopiraju i briu, a ako ih nema onda se kopiraju i briu svi objekti na stranici.
39
Printanje
Clipboard paste
str: 191
alat:
Paste-iramo objekte iz Clipborad-a na stranicu.

Clipboard paste parametara objekta
str: 192
alat:
izbornik: Uredi/Paste parametara objekta
Pastiramo parametre objekta u selektirane objekte na stranici.
Dodavanje stranica
str: 186
alat:
izbornik: Stranica/Dodaj
Dodajemo novu stranicu s Default parametrima.

Brisanje stranica
str: 186
alat:
izbornik: Stranica/Izbrii
preica: Shift+Ctrl+Delete
Briemo radnu stranicu i sve objekte na njoj. Jedini uvjet je da bar jedna stranica mora
postojati u projektu.
Ureivanje stranica
str: 197
alat:
izbornik: Stranica/Uredi
preica: Shift+E
Pozivamo dijalog u kojem odreujemo veliinu stranice i nain prikazivanja objekata na njoj.
Pomicanje stranica
str: 186
alat:
izbornik: Stranica/Pomakni
preica: Ctrl+M
Pemjetamo radnu stranicu na neko drugo mjesto. Novi poloaj stranice moe biti samo
unutar broja postojeih stranica.
Sljedea stranica
str: 186
alat:
izbornik: Stranica/Sljedea
preica: PgDown
Prikazujemo sljedeu stranicu.
40
Printanje
Sljedea 5. stranica
str: 186
alat:
preica: Ctrl+PgDown
izbornik: Stranica/Skok 5 stranica naprijed
Prikazujemo 5. stranicu prema naprijed.
Prethodna stranica
str: 187
alat:
preica: PgUp
izbornik: Stranica/Prethodna
Prikazujemo prethodnu stranicu.
Prethodna 5. stranica
str: 187
alat:
preica: Ctrl+PgUp
izbornik: Stranica/Skok 5 stranica natrag
Prikazujemo 5. stranicu prema natrag.
Ureivanje zaglavlja
str: 205
alat:
preica: Ctrl+H
izbornik: Stranica/Uredi zaglavlje
Pozivamo dijalog u kojem odreujemo izgled zaglavlja na stranicama.
Skaliranje objekata na stranici
str: 190
alat:
preica:
izbornik: Stranica/Skaliraj objekte na stranici
Skaliramo selektirane objekte na stranici s obzirom na gornji lijevi kut stranice i faktor. Faktor
zadajemo u dijalogu koji se pojavi poslije pokretanja funkcije.
Dodavanje objekta
str: 187
alat:
izbornik: Objekt/Dodaj
preica: Ctrl+A
Dodajemo novi objekt. U dijalogu biramo tip objekta i njegove parametre.

Brisanje objekta
str: 187
alat:
izbornik: Objekt/Izbrii
preica: Delete
Briemo selektirane objekte.
41
Printanje
Ureivanje objekta
str: 199
alat:
izbornik: Objekt/Uredi
preica:Ctrl+E
Pozivamo dijalog u kojem odreujemo izgled selektiranog objekta.

Mijenjanje fonta objekta
str: 187
alat:
preica: Ctrl+F
izbornik: Objekt/Promijeni font
Mijenjamo font selektiranih objekata.
Default font objekta
str: 188
alat:
preica: Shift+Ctrl+F
izbornik: Objekt/Default font
Postavljamo parametre fonta objekta u font za sve nove objekte.
Poravnavanje objekata na stranici
str: 188
alat:
izbornik: Objekt/Poravnaj
preica: Ctrl+Alt+ (Left/Home/Right/Up/End/Bottom)
Selektirani objekt ili objekte moemo poravnavati horizontalno (lijevo, desno ili po sredini) i
vertikalno (gore, dolje ili po sredini).
Dovoenje objekta naprijed
str: 188
alat:
preica: Shift+PgUp
izbornik: Objekt/Dovedi naprijed
Dovoenjem naprijed objekt e se crtati posljednji, odnosno preko ostalih objekata.
Odvoenje objekta natrag
str: 189
alat:
preica: Shift+PgDown
izbornik: Objekt/Odvedi natrag
Odvoenjem natrag objekt e se crtati prvi, odnosno ostali objekti e se ctrtati preko njega.
Prikazivanje rubova objekta
str: 192
alat:
preica: Shift+M
izbornik: Dijalog/Prikai rubove
Odreujemo hoe li se za sve objekte vidjeti rubovi.
42
Printanje
Zoom x2
str: 194
alat:
izbornik: Stranica/Zoom x2
preica: Ctrl+=
Poveavamo zoom stranice dva puta.

Zoom x0.5
str: 194
alat:
preica: Ctrl+izbornik: Stranica/Zoom x0.5
Smanjujemo zoom stranice dva puta.
Pan
str: 194
alat:
izbornik: Stranica/Pan
preica:
Pomiemo sredite stranice iz sredita pogleda.

Nuliraj Pan
str: 195
alat:
preica:
izbornik: Stranica/Nuliraj pan
Postavljamo sredite stranice u sredite pogleda.
Prethodna/sljedea pozicija
str: 195
izbornik:
alat:
preica: Alt+PgUp, Alt+PgDown
Ako je npr. u pogledu na nekoj stranici namjeten 5. pogled po redu u projektu, preicom
Alt+PgUp namjestiti emo 4. pogled, a preicom Alt+PgDown 6. pogled po redu u projektu. To
vrijedi i kad je selektirano vie objekata odjednom.
43
UPUTE ZA UPORABU
MOGUNOSTI
HARDVERSKI ZAHTJEVI
INSTALACIJA I POKRETANJE PROGRAMA
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje I
Instalacija i pokretanje programa
Mogunosti
Aspalathos je program za linearnu statiku i modalnu analizu tapnih i ploastih konstrukcija, te
dimenzioniranje standardnih AB i elinih presjeka i temelja samaca po PBAB i Eurocode.
Prvenstveno je namijenjen graevinskim inenjerima, ali se moe korisiti za statike proraune i
u drugim podrujima. Program je neovisan o drugim programima, odnosno nisu potrebni drugi
CAD programi za zadavanje konstrukcije ili tekst procesori za printanje iz njih. Zadavanje
konstrukcije i pregled rezultata, iako je napravljeno po standardima CAD programa maksimalno
je prilagoeno potrebama prorauna inenjerskih konstrukcija. Kod pripreme printanja program
omoguuje definiranje svake stranice ispisa. Parametri stranice su nezavisni od ostalih stranica i
odabranih printera. Na stranice moemo postavljati sve tipove dobivenih rezultata potrebnih kod
projekata statike. Program omoguuje direktnu razmjenu elemenata s AutoCAD-om bez potrebe
snimanja u datoteke.
Daljni razvoj Aspalathosa biti e usmjeren na izradu verzija za crtanje armaturnih planova kod
AB konstrukcija, crtanje radionikih nacrta i dimenzioniranje spojeva kod elinih konstrukcija, te
nelinernu analizu tapnih sustava i ljuski s geometrijskom i materijalnom nelinearnosti u
vremenu.
Hardverski zahtjevi
Aspalathos nema velike hardverske zahtjeve. Aspalathos radi pod operacijskim sustavima
Windows 9x, NT, ME i 2000. Gotovo je sigurno da e raditi bez problema na svakom raunalu
na kojem je instaliran jedan od navedenih operacijskih sustava.
Potrebno mu je oko 3 MB prostora na disku za program i pomo. Minimalna rezolucija je
800x600, a u Windowsima moraju biti instalirani Arial i Symbol fontovi (automatski se instaliraju
sa samim Windowsima). Proporuljivo je korisiti vee rezolucije od minimalne radi breg i lakeg
rada. Za DirectX renderiranje preporuljivo je imati grafiku karticu s 3D ubrzivaem. Kod
pripreme printanja nije potrebno imati prikljuen printer. Dovoljno je imati instaliran driver za
printer. Kod veih konstrukcija, s vie od 1000 elemenata, preporuljivo je imati vie RAM-a da
Windowsi ne bi potrebu za memorijom nadoknaivali koritenjem tvrdog diska, to znatno
usporava rad s programom.

Instalacija je jednostavna i brza. Moemo ga instalirati na vie naina to ovisi o tome gdje se
instalacija nalazi, a postupak je podjeljen u nekoliko koraka.
1. Poetak instaliranja
1.1. Instalira se sa CD-a i instalacija se automatski pokree
Ako Aspalathos instaliramo s CD-a i u Windowsima je namjeteno da se programi automatski
pokrenu kad se CD ubaci u CD-ROM idemo odmah na korak 2.
49
1.2. Instalira se sa CD-a i instalacija se ne pokree automatski

Ako Aspalathos instaliramo s CD-a i u Windowsima nije namjeteno da se programi automatski
pokrenu kad se CD ubaci u CD-ROM moramo pokrenuti AspalathosInstall.exe s CD-a.
AspalathosInstall.exe moemo pokrenuti Windows Explorerom, funkcijom Run u Start Menu ili
na neki drugi nain.
1.3. Instalira se skinuta verzija s Interneta
Ako smo Aspalathos skinuli s Interneta moramo pokrenuti AspalathosInstall.exe iz direktorija
gdje smo snimili skinutu datoteku. AspalathosInstall.exe moemo pokrenuti Windows
Explorerom, funkcijom Run u Start Menu ili na neki drugi nain.
2. Parametri instaliranja
Kad pokrenemo AspalathosInstall.exe nakon poruke pojavljuje se dijalog u kojem odreujemo
parametre instaliranja.
S lijeve strane nalazi se lista s direktorijima s koje moemo izabrati direktorij u kojem elimo
instalirati Aspalathos. Direktorij moemo i upisati u Parametri instaliranja. Ispod liste moemo
odrediti disk na kojem instaliramo. Ako se u instalacijskom direktoriju ve nalazi instalirana
verzija Aspalathosa, nova e se verzija instalirati preko postojee.
S parametrom Dodaj ikonu na Desktop dodajemo ikonu na Desktop, a s parametrom Dodaj
ikonu u Start Menu dodajemo ikonu u Start Menu u Programs/Aspalathos. Pomou tih ikona
moi emo pokretati Aspalathos.
3. Instaliranje
Klikom na tipku Instaliraj instaliranje e poeti. Ako sve proe bez problema pojaviti e se
poruka o uspjeno zavrenoj instalaciji.
4. Pokretanje
Aspalathos moemo pokrenuti preko ikone na Desktop-u, ikone u Start Menu-ju pod
Programs/Aspalathos ili na neki drugi nain.
50
Prekidanje instaliranja
Instalaciju Aspalatosa moemo prekinuti klikom na tipku Izai.
Brisanje postojee instalacije
Ako elimo izbrisati postojeu instalaciju Aspalathosa s raunala potrebno je pokrenuti
instalaciju Aspalathosa i kliknuti tipku Izbrii postojeu instalaciju.
Upozorenje
Nije preporuljivo pokuati instaliranje programa direktnim kopiranjem

datoteka s CD-a ili nekim drugim putem. Za pravilnu instalaciju koristiti
samo gore navedeni postupak.
51
PROGRAMSKO OKRUENJE
PROJEKTI
PARAMETRI PROJEKTA
II
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje II
Programsko okruenje
Programsko okruenje
Okruenje je podjeljeno u nekoliko osnovnih djelova, koji su prikazani na slici.
Naslovni redak
Naslovni redak ima format Aspalathos - [ ]. U zagradama se nalazi naziv projekta s kojim
trenutno radimo. Ako prozor s projektom nije razvuen po cijeloj radnoj povrini prozora
programa onda e se naziv ispisivati na naslovnom retku prozora projekta. Naziv projekta
odreujemo s nazivom datoteke u koju smo snimili projekt.
Redak izbornika
Preko izbornika moemo pokretati sve funkcije u Aspalathosu. Podijeljen je u nekoliko veih
cjelina. U izbornicima Datoteka nalaze se funkcije koje nam omoguuju rad s datotekama,
dodavanje, zatvaranje, printanje projekta i izlazak iz programa. Izbornici u Uredi imaju znaenje
kao Edit u engleskim verzijama programa. Omoguuju nam ponitavanje promjena, rad s
Clipboard-om i pretraivanje elemenata. Izbornici Projekt omoguuju nam promjenu parametara
u projektu koji mogu biti ili direktno vezani uz projekt ili parametri konstrukcije kao to su
popreni presjeci, dimenzioniranje, renderiranje itd. Pod izbornicima Pogled nalaze se sve
funkcije za odreivanje pogleda npr. prikazani elementi ili tip rezultata, skrivenost elemenata,
podruje printanja itd. U izbornicima Funkcije nalaze se funkcije za promjenu same konstrukcije
kao to su dodavanje elemenata, promjena parametara, optereenje itd. Izbornici Rezultati
omoguuju nam izbor prikazanih rezultata u pogledu. U izbornicima Prozor nalaze se funkcije za
55
Programsko okruenje
odreivanje rasporeda projekata u radnom prostoru. Izbornici Pomo imaju istu namjenu kao i u
ostalim programima, a tamo se nalaze i primjeri.
Redak s alatima
Alati, koji zamijenjuju koritenje izbornika, mogu se nalaziti uz sva etiri ruba prozora programa
ili biti u plivajuem poloaju. Kad se nalaze uz rubove mogu biti poredani u vie redova,
odnosno stupaca. Pojedini retci mogu biti vidljivi ili nevidljivi to ovisi o potrebama korisnika. Kad
se nalaze u plivajuem poloaju mogu biti u bilo kojem dijelu ekrana i moemo namjetati i
njihov oblik. Klikom na desnu tipku mia dok se kursor nalazi iznad retka s alatima otvaramo
dijalog u kojem odreujemo koji e se retci prokazivati i hoe li alati biti s malim ili velikim
slikama.
Radni prostor
U sredinjem dijelu prozora nalazi se radni prostor za otvorene projekte. Veliinu i poloaj
prozora projekata moemo nezavisno namjetati, a moemo ih i rairiti po cijeloj povrini radnog
prostora. Moemo otvarati do 16 projekata odjednom.
Plivajui izbornik
Plivajui izbornik dobivamo srednjom tipkom mia ili kombinacijom desne tipke mia i tipke Ctrl
kad se kursor nalazi u prozoru projekta. Na izborniku se nalaze najee koritene funkcije.
Redak s pogledima
U retku na dnu prozora svakog projekta nalaze se definirani pogledi u projektu. Nain rada s
njima je vrlo slian radu s tablicama (Sheet-ovima) u Excelu.
Statusni redak
Statusni redak je podjeljen u vie djelova. U prvom dijelu se pojavljuju koordinate kursora kod
rada u ravnini (2D). U drugom dijelu se nalazi sluaj optereenja koji je prikazan u pogledu.
Klikom na njega dobiva se plivajui izbornik na kojem moemo izabrati novi sluaj optereenja.
Zatim slijedi ukljuivanje i iskljuivanje ortogonalnosti koja nam slui za zadavanje vertikalnih ili
horizontalnih elemenata u 2D. U sljedea se dva dijela ispisuju poruke koje ovise o trenutnoj
funkciji.
56
Projekti
Projekti
Novi projekt
alat:
preica: Ctrl+N
izbornik: Datoteka/Nova
Otvaranjem novog projekta dodaje se novi prozor u programu. Novi projekt nema naziv, a
odreujemo ga prilikom prvog snimanja u datoteku.
Otvaranje projekta ili parametara projekta

alat:
preica: Ctrl+O
izbornik: Datoteka/Otvori
Projekt otvaramo birajui datoteku koja moe imati ekstenziju .apr i .inp. Datoteke s ekstenzijom
.apr su Aspalathos projekti koje moemo snimati sa ili bez rezultata prorauna. Datoteke s
ekstenzijom .inp su ulazni podaci iz Aspalathosa verzije 1. Ekstenziju namjetamo s
parametrom Files of Type. Dijalog moemo vidjeti na slici. Kad uitavamo projekt, program e
prvo provjeriti verziju programa s kojom je snimljena datoteka. Ako verzija datoteke ne odgovara
verziji programa pojaviti e se obavijest i uitavanje e biti prekinuto.
Osim projekta moemo uitati i parametre projekta. Parametri projekta imaju ekstenziju .prm.
Kod uitavanja parametara pojaviti e se dijalog u kojem moemo odrediti koje parametre
elimo uitati. Ako je u programu otvoren neki projekt onda e se parametri uitati u trenutni
projekt. Ako u programu ne postoje otvoreni projekti onda e se parametri uitati kao Default
parametri. Parametri projekta su opisani u sljedeem potpoglavlju.
57
Projekti
Snimanje projekta ili parametara

alat:
preica: Ctrl+S
izbornik: Datoteka/Snimi
alat:
preica:
izbornik: Datoteka/Snimi kao
Projekt moemo snimiti s dvije funkcije. S funkcijom Snimi projekt snimamo u datoteku iz koje
smo ga uitali. Ako projekt nema naziv, pozivanje funkcije Snimi automatski poziva funkciju
Snimi kao. Nakon pozivanja funkcije pojavljuje se dijalog u kojem odreujemo direktorij i naziv
datoteke u koju elimo snimiti projekt. Projekt snimamo s ekstenzijom .apr. S parametrom Save
as Type odreujemo hoemo li snimiti sa ili bez rezultata. Datoteka snimljena bez rezultata je
bitno manja od one s rezultatima i pogodna je za prenoenje na druga raunala. Projekt iz
datoteke bez rezultata poslije je potrebno samo proraunati.
Uz snimanje projekta moemo snimiti parametre projekta u datoteku s ekstenzijom .prm.

Parametri projekta opisani su u sljedeem potpoglavlju.
Zatvaranje projekta ili projekata

alat:
preica: Alt+X
izbornik: Datoteka/Zatvori
alat:
preica:
izbornik: Datoteka/Zatvori sve
Projekt moemo zatvoriti funkcijom Zatvori. Kad promjene u projektu nisu snimljene, program e
nas pitati elimo li snimiti promjene prije zatvaranja. Potvrdnim odgovorom program snimamo
projekt sa svim uvjetima iz Snimanje projekta ili parametara.
58
Projekti
S funkcijom Zatvori sve zatvaramo sve otvorene projekte u programu pozivajui funkciju Zatvori
za svaki otvoren projekt.
Zatvaranje programa
alat:
preica:
izbornik: Datoteka/Izai
Program prvo se poziva funkciju Zatvori sve projekte i tek nakon to zatvorimo sve otvorene
projekte zatvara se i sam program.
Biljeka
Aspalathos 1 je verzija programa koja je bila u uporabi od 1998. godine

do pojave ove verzije. Ova verzija je konceptualno bila drugaija i
nadovezivala se na stare DOS programe (npr. Span, Strudl, Stan).
Promjenom koncepta programa nije vie bilo mogue izvriti potpunu
konverziju datoteka napravljenih u verziji 1 u novu verziju, ali je
omogueno uitavanje svih ulaznih podataka.
Biljeka
Uitavanje projekata napravljenih u programskom paketu SPAN (DISK)

mogue je samo iz verzije 2/89. Pri uitavanju podataka iz neke druge
verzije valja biti oprezan s interpretacijom uitanih podataka.
59
Parametri projekta
Parametri projekta
alat:
preica: Ctrl+F5
izbornik: Projekt/Parametri
U parametrima projekta odreujemo one parametre koji se odnose na cijeli projekt. Parametri su
podjeljeni na pet stranica: crtanje, alati za crtanje, jedinice, renderiranje i ostalo. U dnu dijaloga
nalazi se parametar Default s kojim odreujemo parametre svih novih projekata. Kad izaberemo
parametar Default i kliknemo tipku U redu parametri novih projekata biti e jednaki vrijednostima
parametara u dijalogu.
Crtanje
S parametrom Veliina snap-a odreujemo maksimalnu udaljenost od vora kod koje e se

kursor automatski postaviti u vor. Da bi smo koristili ovu mogunost u pogledu moramo izabrati
parametar Pomicanje po vorovima. Vrijednost parametra Veliina snap-a je u pikselima. Npr.
vrijednost 8 nam odreuje da moramo biti udaljeni od vora 8 ili manje piksela da bi se kursor
postavio u vor.
S parametrima Snap X i Snap Y odreujemo mreu toaka po kojoj pomiemo kursor. Kursor se
u pogledu pomie po mrei ako je izabran parametar Pomicanje po mrei toaka. Parametre
odreujemo u jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije. Npr. s vrijednostima (1.0
m, 0.5 m) kursor e se pomicati po mrei s razmacima od 1.0 m u X smjeru i 0.5 m u smjeru Y
osi.
S parametrom Veliina mree toaka X i Veliina mree toaka Y odreujemo vidljivu mreu
toaka koja se ne mora poklapati s parametrima Snap X i Snap Y. Mrea nema nikakvo
funkcionalno nego samo vizualno znaenje. Parametre odreujemo u jedinicama u kojima se
61
Parametri projekta
prikazuju koordinate konstrukcije. Npr. s vrijednostima (1.0 m, 1.0 m) mrea e se nacrtati na

razmaku od 1.0 m u oba smjera.
Savjet
Prilikom formiranja mree toaka valja imati na umu da velika mrea toaka
usporava rad s programom. Kod dosta guste mree, u poloenim pogledima,
crtanje toaka bez granica bilo bi vrlo dugotrajno. Zato s granicama
odreujemo podruje unutar kojeg e se prikazivati mrea.
S parametrima Min X, Min Y, Max X i Max Y odreujemo granice do kojih e se prikazivati

mrea toaka. Osim upisivanja, granice moemo odrediti i s funkcijom Selektiraj granice mree
toaka. Parametre odreujemo u jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije. Na
slici moemo vidjeti mreu toaka s granicama 20 i razmakom 1 u oba smjera.
S parametrom Razmak toaka za pomake odreujemo s koliko e se dodatnih toaka (osim

krajnjih) crtati linije pomaka tapova. Samo u tim tokama moemo selektirati rezultate. to je
broj toaka vei to je i linija pomaka tonija, ali je zato crtanje sporije. Parametar odreujemo u
jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije. Na slikama moemo vidjeti primjer
linije pomaka za konzolnu gredu duine 10 m. Na prvoj slici razmak toaka je 5 m, a na drugoj 1
m.
S parametrom Razmak toaka za unutarnje sile odreujemo maksimalnu udaljenost na kojoj

moemo selektirati rezultate na dijagramima unutarnjih sila tapova. Dijagrami se crtaju s
62
Parametri projekta
glavnim tokama koje odreuju oblik dijagrama. Odreivanjem razmaka moemo selektirati
rezultate osim u glavnim tokama, i u tokama izmeu njih na odreenom razmaku. Parametar
odreujemo u jedinicama u kojima se prikazuju koordinate konstrukcije i nema utjecaj na brzinu
ili preciznost crtanja dijagrama. Na slikama moemo vidjeti primjer iste grede s dijagramom
poprene sile. Na prvoj slici razmak toaka je 10 m i vide se samo glavne toke, a na drugoj 1
m. Dijagrami su jednaki samo to kod drugog sluaja moemo npr. vidjeti veliinu poprene sile
na sredini grede.
S parametrom Broj toaka za parabole odreujemo s koliko e se toaka crtati parabole na

dijagramima. Kao i kod parametra Razmak toaka za pomake broj toaka ima utjecaj na
preciznost i brzinu crtanja. Na slikama moemo vidjeti primjer iste grede s momentnim
dijagramom. Na prvoj slici broj toaka je 3, a na drugoj 10.
S parametrom Faktor za skaliranje odreujemo za koliko e se mijenjati mjerila elemenata kod

skaliranja pomicanjem mia. Za svaki piksel za koji se pomakne mi mjerilo se smanjuje,
odnosno poveava za tu vrijednost. Parametar odreujemo u jedinicama u kojima se prikazuju
koordinate konstrukcije.
Parametri crtanja i rada s poprenim presjecima imaju isto znaenje kao i odgovarajui
parametri pogleda.
S parametrom Crtanje N i Mt u smjeru lokalne osi Z odreujemo ravninu u kojoj e se crtati
dijagrami uzdune sile i momenta torzije na tapovima. Ako smo izabrali ovaj parametar onda e
to biti lokalna ravnina Z-X, a ako nismo lokalna ravnina X-Y.
S parametrom Uporaba debljine linije na ekranu debljine odreene s alatima za crtanje
elemenata koristimo kod crtanja na ekranu, a ne samo kod printanja.
Savjet
Debljina linije moe imati znaajan utjecaj na brzinu crtanja kod

kompliciranih konstrukcija. Zato je preporuljivo ovaj parametar koristiti samo
kod jednostavnijih konstrukcija.
S parametrom Uporaba visine fonta na ekranu odreujemo hoemo li za ispisane parametre

elemenata koristiti standardnu veliinu fonta (7) ili emo korisiti visine odreene s alatima za
crtanje. Ovaj parametar ima utjecaj na brzinu crtanja u pojedinim sluajevima.
63
Parametri projekta
Alati za crtanje
Svaki element konstrukcije, njegov parametar ili neki drugi objekt u pogledima moemo
prikazivati u razliitim oblicima linije, boji ili fontu. Na taj nain se objekti lake meusobno
razlikuju u pogledima. Objekti su podjeljeni u vorove, tapove (obine i tapove za reetke),
ploe (osnovne i dodatne stranice ploa), optereenja i rezultate, parametre elemenata i kote,
selektirane elemente, koordinatne osi i pomone elemente (mrea toaka, koordinatne osi u
ravnini i dr.).
Parametre Boja pozadine i Boja virtualnih elemenata odreujemo klikom na odgovarajue
pravokutnike s bojom. Nakon klika pojaviti e se dijalog u kojem moemo promijeniti boju. Boja
pozadnine se odnosi na pozadine pogleda i poprenih presjeka, a virtualni elementi na kursor,
ctranje elemenata kod kopiranja, pomicanja i drugih funkcija itd.
Parametre mijenjamo biranjem jednog ili vie objekta u listi, te klikom tipke Promijeni ili klikom
desne tipke mia iznad liste. Nakon aktiviranja ove funkcije prikazuje se dijalog koji je podijeljen
u dva dijela. Na prvoj se stranici nalaze parametri s kojima odreujemo liniju, a na drugoj font.
64
Parametri projekta
Linija moe imati jedan od pet ponuenih oblika (puna i kombinacije isprekidanih). Njena
debljina moe biti od 0 do 1 mm. Debljina 0 mm znai da e linija imati debljinu jednog piksela i
kod printanja e njena debljina ovisiti o preciznosti printera. Boja linije posebno se odreuje za
crtanje na ekranu i printeru. Klikom na pravokutnik s bojom pojavljuje se dijalog u kojem
moemo izabrati jednu od ponuenih boja ili je sami odrediti.
S nazivom fonta biramo font s kojim emo ispisivati vrijednosti parametara objekta. Visinu fonta
moemo odrediti od 0.5 do 15 mm. Moemo izabrati paramatre fonta kao to su italic, bold,
underline i strikethrough. Za svaki tip fonta moemo izabrati kodnu stranicu. Ako je CE (central
european) kodna stranica instalirana na raunalu moemo koristiti hrvatske znakove. Klikom na
pravokutnik s bojom pojavljuje se dijalog u kojem moemo izabrati boju fonta.
Jedinice
Odreivanje jedinica u projektu nam slui da bi parametre konstrukcije i rezultate prikazali u

jedinicama u kojima nam najvie odgovara. Npr. konstrukcije se najee zadaju u metrima, AB
popreni presjeci u centimetrima, elini popreni presjeci i pomaci konstrukcije u milimetrima
65
Parametri projekta
itd. Jedinice posebno odreujemo za koordinate konstrukcije, koordinate poprenog presjeka,

pomake, optereenje, reakcije, unutanje sile i materijale. Jedinice za duinu mogu biti m, dm, cm
i mm, a za silu MN, kN i N.
Biljeka
Izbor jedinica slui isto korisniku za lake snalaenje. Program interno

konvertira sve jedinice u konzistentni sustav te tako proraunava
konstrukciju. Nakon prorauna jedinice se ponovo konvertiraju u zadani
sustav jedinica za ispis rezultata.
Parametri armiranja ploa nam slue za izraunavanje potrebne povrine armature u ploama
prema formuli
Aa
Mu
k z d vi
gdje je Mu veliina ultimativnog momenta savijanja, kz koeficijent kraka unutranjih sila, vi

naprezanje teenja u armaturi i d statika debljina ploe.
Renderiranje
U ovom dijalogu odreujemo parametre za renderiranje u pogledima i renderiranje u prozoru s

DirectX renderiranjem.
Moemo odrediti do 8 razliitih osvjetljenja. Pozicija svjetla odreena je s koordinatama u
globalnom koordinatnom sustavu. Svjetlo moe biti iskljueno ili ukljueno, a ako je ukljueno
moe biti tokasto ili paralelno. Tokasto svjetlo ima smjer djelovanja u svim smjerovima iz
izvora svjetla odreenog koordinatama, dok se paralelno svjetlo nalazi u beskonanosti i djeluje
u smjeru iz poloaja svjetla odreenog koordinatama prema sreditu koordinatnog sustava.
Da bi se tapovi i druge ploe vidjele kroz ploe, moramo odrediti faktor prozirnosti ploa. Faktor
0% znai da su ploe neprozirne, a faktor 100% da su nevidljive.
66
Parametri projekta
Uz odreivanje osam osvjetljenja moemo odrediti i boju ambijentalnog svjetla. Ambijentalno

svjetlo nema poziciju i smjer djelovanja nego na sve elemente djeluje s istim intezitetom.
Uz navedene parametre moemo odrediti i boju svjetla. Normalno svjetlo ima nijanse sive boje.
Parametre osvjetljenja mijenjamo biranjem svjetla i klikom na tipku Promijeni ili klikom desne
tipke mia iznad liste.
U dijalogu mijenjamo vrijednosti parametara selektiranih svjetala. Ako je selektirano vie svjetala
koja imaju razliite oblike nee biti oznaen niti jedan oblik. Isto tako e za razliite koordinate
polja imati vrijednost 0, a za razliite boje boja e biti postavljena na bijelu. Mijenjanjem samo
jedne koordinate samo e se ta koordinata u svim svjetlima promijeniti.
Ostalo
Nazivi elemenata slue za odreivanje naziva novih elemenata. Naziv novog elementa dobiva
se spajanjem naziva i trenutnog broja tog tipa elemenata. Zbog toga je dobro dodati prazan
karakter (space) na kraju naziva da bi spajanjem naziva i broja izmeu njih bio razmak.
67
Parametri projekta
Biljeka
Nazivi elemenata nemaju vei znaaj u programu. Konkretno, ova opcija je

nasljee starih DOS programa i ostavljena je kao ustupak inenjerima koji
su se na njih naviknuli. Program interno obiljeava svaki element
jedinstvenom oznakom koja korisniku nije dostupna.
S parametrima Formati brojeva odreujemo format ispisanih brojeva. Na mjestu znaka 0 ispisat
e se vrijednost pa makar ona bila i 0, dok e se na mjestu znaka # ispisati vrijednost samo ako
se iza nalaze znamenke razliite od 0.
PRIMJER
Na primjeru brojeva 23.456, 176.972377 i -0.00049875 i nekoliko formata moemo vidjeti nain
formatiranja ispisa vrijednosti.
Format
23.456
176.972377
-0.00049875
0.00
0.0000
0.00##
0.00E
23.46
23.4560
23.456
2.45E+1
176.97
176.9724
176.9724
1.77E+2
-0.00
-0.0005
-0.0005
-4.99E-4
Kod dimenzioniranja odreujemo visinu fonta i broj stupaca za ispis rezultata u dijalogu za
dimenzioniranje, te hoe li se presjek automatski dimenzionirati poslije promjene parametara.
Kod veih rezolucija rezultati se mogu prikazati u dva stupca i na taj nain se lake
pregledavaju.
S Backup prije snimanja moemo prije snimanja projekta prethodno snimljeni status snimiti u
datoteku s istim nazivom projekta i ekstenzijom .bak. Na taj nain neemo izgubiti podatke ako
se dogodi greka tijekom snimanja.
Savjet
Opciju Backup je svakako preporuljivo drati ukljuenom. U sluaju

stvarnog gubitka podataka, potrebno je samo ekstenziju .bak preimenovati u
ekstenziju .apr.
Biranjem parametra Samo jedan otvoren Aspalathos moemo otvoriti samo jedan Aspalathos.
68
RAD S POGLEDIMA U PROJEKTU

PRIKAZANI ELEMENTI U POGLEDU
FUNKCIJE ZA UREIVANJE POGLEDA
III
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje III
Rad s pogledima u projektu

Pogledi predstavljaju osnovu rada na svakom projektu. Parametri projekta (definirani u
prethodnom poglavlju) su zajedniki za projekt, pa dakle i za sve poglede, a u svakom pogledu
se posebno definira pogled na konstrukciju, elementi koji se prikazuju, rezultati koji se prikazuju
itd. (vidjeti naredno poglavlje: Prikazani elementi u pogledu). Na ovaj nain je mogue, preko
niza pogleda, definirati sve vane imbenike projekta.
Bitno je odmah napomenuti da se, ovako definirani pogledi, direktno uitavaju u pripremu za
printanje i da se svaka promjena na pogledima direktno odraava (updatira) i u pripremi za
printanje. Ovo omogava da se jednom pripremljena priprema za printanje ne treba mijenjati s
malim izmjenama konstrukcije i/ili optereenja.
Za svaki projekt mogue je definirati praktino neogranieni broj pogleda, a svaki definirani
pogled moe sluiti kao radni.
Upozorenje
Broj kreiranih pogleda ovisi i o memoriji s kojom raspolae vae raunalo.

Pokuaj da se odjednom kreira beskonani broj pogleda (npr 100000),
moe rezultirati trajnjim blokiranjem programa pa i samih Windowsa.
Kreirani pogledi navedeni su na dnu prozora svakog projekta.
Oznaka radnog pogleda je na bijeloj podlozi, a samo ime mu je napisano debelim slovima.
Klikom na naziv bilo kojeg drugog pogleda, kliknuti pogled postaje radni. Radni pogled moemo
mijenjati i preicama Ctrl+PgDown i Ctrl+PgUp.
Redosljed pogleda moemo promijeniti tako da kliknemo lijevu tipku mia iznad naziva pogleda
(drimo je pritisnutu) i pomicanjem mia lijevo desno pojaviti e se bijeli trokuti s kojim se
oznaava novi poloaj pogleda. Putanjem lijeve tipke mia pogled se premjeta na taj poloaj.
Ako je selektirano vie pogleda onda e se svi selektirani pogledi pomaknuti i poredati jedan iza
drugog.
Niz pogleda moemo selektirati tako da prvo kliknemo prvi pogled u nizu, pritisnemo tipku Shift i
drei je pritisnutu kliknemo posljednji pogled u nizu.
71
Osim niza pogleda moemo selektirati i pogled po pogled tako da za vrijeme selektiranja drimo
pritisnutu tipku Ctrl.
Ako svi pogledi ne mogu stati u redak zbog irine prozora, onda e se ispod naziva pogleda
pojaviti scrollbar. Scrollbar pomiemo lijevo desno drei lijevu tipku mia pritisnutu na njemu.
72
Dodavanje novog pogleda

alat:
izbornik: Pogled/Dodaj pogled
Dodajemo novi pogled. Naziv pogleda se dobiva spajanjem naziva odreenog u parametrima
projekta i rednog broja novog pogleda. Novi pogled se dodaje iza postojeih i postaje radni. Novi
pogled preuzima karakteristike dotadanjeg radnog pogleda.
Dodavanje vie novih pogleda

alat:
preica: Shift+Ctrl+M
izbornik: Pogled/Dodaj vie pogleda
Dodajemo vie novih pogleda iji broj odreujemo u dijalogu koje e se pojaviti pokretanjem
funkcije. Naziv pogleda se dobiva spajanjem naziva odreenog u parametrima projekta i rednog
broja novog pogleda. Zadnji od novokreiranih pogled postaje radni, a svi novi pogledi preuzimaju
karakteristike dotadanjeg radnog pogleda.
Brisanje pogleda
alat:
preica: Shift+Ctrl+D
izbornik: Pogled/Izbrii pogled
Briemo sve selektirane poglede.
Mijenjanje naziva pogleda

alat:
preica: Shift+Ctrl+R
izbornik: Pogled/Promijeni naziv pogleda
Mijenjamo naziv radnog pogleda.
Savjet
Promjena naziva pogleda moe se izvesti i dvostrukim klikom na naziv

pogleda.
Osim preko glavnog izbornika prethodne etiri funkcije moemo pokretati i preko plivajueg
izbornika kojeg dobivamo klikom desne tipke mia iznad retka s nazivima pogleda.
73
Prikazani elementi u pogledu

Parametri s kojima odreujumo to se i na koji nain prikazuje u pogledu, podjeljeni su na etiri
stranice.
Biljeka
Za svaki pogled se posebno odreuju ovi parametri, a prilikom definiranja

novog pogleda, novi pogled nasljeuje sve parametre starog.
Prikazivanje elemenata konstrukcije i njihovih parametara

alat:
preica: Ctrl+1
izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja elemenata
S parametrom Geometrija za svaki element (vor, tap, ploa) odreujemo hoemo li ga
prikazivati u pogledu. Prikazivanjem materijala, popreni presjeci i linije ploa crtaju se s bojom
materijala. S parametrima kote i skriveni elementi odreujemo da li emo te elemente prikazivati
ili ne.
vorovi
vorovi se prikazuju kao mali kvadratii. Parametri vorova koji moemo prikazivati su naziv,
koordinate, pridranja i teina. Sve parametre osim pridranja moemo prikazati samo ako je
ukljuen prikaz geometrije vora. Pridranja su izuzeta jer kod veih konstrukcija, kao to su npr.
mostovi, prikazani vorovi smetaju jer ih ima puno, a pridranja je dobro vidjeti da bi se lake
snalazili.
75
tapovi
tapovi se crtaju kao linija od prvog do drugog vora. Od parametara tapova moemo
prikazivati naziv, otputanja na krajevima, poloaj lokalne Y osi i popreni presjek. Parametri su
vidljivi samo ako prikazujemo geometriju tapa.
Ploe
Ploe se crtaju kao poligoni. Stranice poligona crtaju se uvueno da se ne bi preklapale sa
tapovima i drugim stranicama. Na taj nain lake selektiramo elemente. Naziv, debljina ploe i
poloaj lokalnih osi ispisuje se, odnosno crta u sreditu ploe. Kod diskretiziranih ploa moemo
prikazati diskretizirane vorove i ploe. Pridranja u diskretiziranim vorovima prikazujemo
prikazivanjem pridranja kod parametra vorova.
Parametri prikaza
alat:
preica: Ctrl+2
izbornik: Pogled/Parametri pogleda
S parametrom Os rotacije odreujemo globalnu os oko koje emo rotirati konstrukciju u pogledu.
Biljeka
Rotacija konstrukcije se vri na bazi sfernog koordinatnog sustava. Naime,

rotaciju konstrukcije moemo zamisliti na nain kao da se cijela konstrukcija
nalazi u kugli a gledite se nalazi na povrini te kugle i uvijek je usmjereno u
centar. Pomicanjem mia lijevo desno putujemo po paralelama kugle, a
pomicanje mia gore-dole, po meridijanima kugle.
Os rotacije predstavlja vertikalnu os kugle. Po defaultu je to globalna os Z, tj.
paralele su paralelne s ravninom X-Y. Ovim parametrom moe promijeniti.
Ako se npr. postavi da je os rotacije globalna os X, tada e paralele biti
paralelne s ravninom Y-Z.
Prostor (3D)
S parametrom Perspektiva odreujemo hoemo li konstrukciju prikazivati u aksonometriji ili
perspektivi. U 2D konstrukcija se uvijek prikazuje u aksonometriji.
S parametrom Koordinatne osi odreujemo hoemo li prikazivati globalne koordinatne osi u
pogledima. Ovaj parametar vrijedi i za koordinatne osi u 2D. Koordinatne osi crtaju se u sreditu
koordinatnog sustava.
S parametarom Dodatne koordinatne osi prikazujemo dodatne globalne koordinatne osi u
donjem lijevom kutu pogleda.
S parametrom Automatski proraun sredita e se kod svake promjene konstrukcije automatski
izraunati novo sredite rotacije. Oko sredita rotacije rotiramo konstrukciju u pogledu.
S parametrom Podruje printanja prikazujemo podruje printanja u pogledu. S podrujem
printanja odreujemo koji e se dio pogleda printati. Podruje je oznaeno s isprekidanim
pravokutnikom.
Ravnina (2D)
S parametrom Mrea toaka odreujemo hoemo li prikazivati mreu toaka koja nema
funkcionalno znaenje i omoguuje nam samo laku orijentaciju.
76
Parametar Pomicanje po mrei toaka nam omoguuje pomicanje kursora po mrei toaka
odreenoj s parametrima Snap X i Snap Y u parametrima projekta.
S parametrom Pomicanje po vorovima u sluaju da je kursor udaljen od vora na manjoj od
maksimalne udaljenosti kursor e se automatski postaviti u vor. Na taj nain moemo tono
pogoditi vor.
S parametrom Prikazivanje samo elemenata u ravnini svi elementi koje se ne nalaze u ravnini
ne prikazuju se.
S parametrom Prikazivanje 3D koordinatnih osi uz lokalne koordinatne osi ravnine prikazujemo i
globalne koordinatne osi u sreditu koordnatnog sustava.
Prikazivanje optereenja i rezultata

alat:
preica: Ctrl+3
izbornik: Pogled/Parametri prikazivanja rezultata
S parametrom Prikazivanje vrijednosti optereenja i rezultata prikazujemo vrijednosti
optereenja elemenata ili selektiranih rezultata.
S parametrom Broj optereenja na elementima prikazujemo koliko se optereenja nalazi na
elementima.
S parametrom Sluaj optereenja biramo sluaj optereenja u pogledu.
S parametrom Tip bojanja rezultata u ploama biramo tip bojanja rezultata u ploama u pogledu.
Ako izaberemo prazno polje onda e se rezultati prikazivati trodimenzionalno u vidu mree.
S parametrom Neprikazivanje ukidamo prikaz optereenja i rezultata na konstrukciji.
S parametrima Optereenje i Zadani pomaci prikazujemo optereenje ili zadane pomake u
vorovima. Nakon njih slijedi prikazivanje pomaka i vlastitih vektora na tapovima i ploama i
reakcija u vorovima. Reakcije su podjeljene u sile i momente radi preglednosti. Zatim slijedi
izbor unutarnjih sila na tapovima. Na kraju dolazi izbor tipa rezultata u ploama koji mogu biti
momenti, uzdune sile i povrina armature.
Biljeka
Poprene sile u ploama za sada nisu implementirane ali je predvieno da

se one implementiraju u nekoj buduoj verziji.
Mjerila i poloaj konstrukcije

alat:
preica: Ctrl+4
izbornik: Pogled/Parametri mjerila i pozicije konstrukcije
Mjerila
Mjerila elemenata su prikazana u jedinici duine za koordinate konstrukcije odreenoj u
parametrima projekta. Kod koordinatnih osi to je duina svake osi, kod kota duina pomonih
kotnih linija sa svake strane, kod pridranja udaljenost od vora do pridranja, kod oputanja
77
udaljenost od vora do kraja tapa, kod lokalne Y osi duina linija osi, kod uvlaenja ploa
uvuenost stranica, kod strelica duina strelice i kod optereenja i rezultata duina maksimalne
vrijednosti.
Poloaj konstrukcije
S parametrima Poloaj konstrukcije odreujemo dva kuta rotacije oko odreene globalne
koordinatne osi i faktore zoom-a i pan-a.
Savjet
78
Openito se ovi podaci sami mijenjaju prilikom pomicanja i rotiranja

konstrukcije, tj. pogleda na konstrukciju. Meutim, ovaj dijalog moe biti
koristan kada elimo u vie pogleda konstrukciju dovesti u potpuno isti kut
gledanja.
Na donjem crteu prikazan je sferni koordinatni sustav. x, y i z su globalne
koordinatne osi kartezijevog koordinatnog sustava. Toka O je oite, a x, y
i z su lokalne koordinatne osi (u prikazanom sluaju Os rotacije je os z).
Ravnina x-y je ravnina projekcije konstrukcije. Znaenje kuteva i vidljivo
je sa crtea.
Funkcije za ureivanje pogleda

Selektiranje elemenata
Selektiranjem elemenata biramo elemente na koje e se primijeniti odreene funkcije.
Selektiranje je izraeno na principima selektiranja u CAD programima. Kada je pritisnuta tipka
Shift sve funkcije umjesto selektiranja elemenata, deselektiraju elemente.
Selektiranje jednog elementa
Najjednostavniji nain selektiranja je klikom lijeve tipke mia dok se kursor nalazi iznad
elementa. Da bi znali nalazi li se kursor iznad elementa moemo drati pritisnutu tipku Ctrl i
elementi e se crtati bojom za virtualne elemente dok prolazimo iznad njih.
Selektiranje prozorom
Elemente moemo selektirati i odreivanjem podruja selektiranja s pravokutnikom. Pravokutnik
se odreuje s dvije toke. Ako se selektira s lijeve na desnu stranu (prva toka nalazi s lijeve
strane druge toke) onda e se selektirati samo elementi koji se u cjelosti nalaze unutar
pravokutnika. Takav pravokutnik e biti nacrtan punom linijom. A ako se selektira s desne na
lijevu stranu (druga toka nalazi s lijeve strane prve toke) onda e se selektirati svi elementi koji
se u cjelosti nalaze unutar pravokutnika i oni koje stranice pravokutnika dodiruju ili sijeku. Takav
pravokutnik e biti nacrtan isprekidanom linijom.
Na slikama moemo vidjeti koji e se elementi selektirati u ovisnosti o smjeru selektiranja. Na
prvoj slici selektiramo s lijeve na desnu stranu, a na drugoj s desne na lijevu.
Inverzno selektiranje
alat:
izbornik: Pogled/Selektiranje/Inverzna selekcija
Funkcijom Inverzna selekcija selektirani elementi se deselektiraju, a oni neselektirani se
selektiraju.
79
Na prvoj slici moemo vidjeti stanje prije, a na drugoj slici stanje poslije pokretanja funkcije.
Selektiranje ravninom
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj ravninom
Funkcijom Selektiranje ravninom selektiriramo elemente koji se nalaze u odreenoj ravnini ili
pravcu. Ravninu ili pravac odreujemo s tri toke. Ako se tri toke nalaze na pravcu onda se
selektiraju samo vorovi i tapovi koji se nalaze na tom pravcu. A ako se ne nalaze na pravcu
nego odreuju ravninu onda se selektiraju svi elementi koji se nalaze u toj ravnini.
PRIMJER - selektiranje kad se toke nalaze na pravcu
Poslije pokretanja funkcije moramo selektirati vorove s kojima emo odrediti pravac Na prvoj
slici moemo vidjeti ta tri vora. vorove biramo jedan za drugim, a redosljed biranja nije bitan.
Nakon selektiranja treeg vorva selektirati e se samo elementi na tom pravcu (druga slika).
PRIMJER - selektiranje kad toke odreuju ravninu

Na prvoj slici moemo vidjeti tri vora s kojima emo odrediti ravninu. Redosljed biranja nije
bitan. Nakon selektiranja treeg vora selektirati e se samo elementi u toj ravnini (druga slika).
80
Selektiranje poprenim presjekom

alat:
preica: Shift+Ctrl+K
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj poprenim presjekom
Funkcijom Selektiranje poprenim presjekom moemo selektirati tapove prema izabranom
poprenom presjeku. U posljednjem podruju u statusnom retku ispisuje se naziv poprenog
presjeka ako se kursor nalazi iznad tapa ili pie "---" ako se ne nalazi iznad tapa. Popreni
presjek moemo izabrati selektiranjem tapa s tim poprenim presjekom ili klikom na statusni
redak i biranjem naziva presjeka iz plivajueg izbornika koji se pojavi. Funkciju prekidamo
pritiskom na tipku Esc ili desnu tipku mia.
PRIMJER - selektiranje biranjem poprenog presjeka na tapu
U primjeru svi stupovi imaju popreni presjek "Popr. 1", a grede "Popr. 2". Da bi smo selektirali
sve stupove, poslije pokretanja funkcije moramo izabrati jedan od njih (prva slika). Kad ga
selektiramo, selektirati e se i svi ostali (druga slika).
PRIMJER - selektiranje biranjem poprenog presjeka na izborniku

Umjesto biranja poprenog presjeka klikom na tap, tapove moemo selektirati i klikom na
statusni redak na dijelu gdje pie "---" (prva slika). Pojaviti e izbornik na kojem emo izabrati
"Popr. 2" (druga slika). Selektirati e se neselektirani tapovi na drugoj slici u prethodnom
promjeru.
81
Selektiranje sredita rotacije

alat:
preica:
izbornik: Pogled/Selektiranje/Selektiraj sredita rotacije
Sredite rotacije je toka oko koje se rotira konstrukcija u pogledu. Ona se moe automatski
raunati poslije svake promjene konstrukcije (dodavanje ili brisanje elemenata) ili je moemo
sami zadavati. Poslije pokretanja funkcije trebamo izabrati vor koji e biti sredite rotacije.
Biljeka
Automatsko sredite rotacije je srednja toka konstrukcije. Dobija se na

nain da se suma svih koordinata vorova (odvojeno po smjerovima),
podijeli s brojem vorova.
Transformacija iz prostora (3D) u ravninu (2D)

alat:
preica: Alt+2
izbornik: Pogled/2D
Pojedine konstrukcije ili njene djelove je znatno lake zadati u ravnini, a ne u prostoru. Da bi
smo se prebacili iz prostora u ravninu moramo prvo odrediti tu ravninu. Odreujemo je s tri toke
koje se ne smiju nalaziti na pravcu. Dijalog moemo vidjeti na slici.
Tri toke moemo odrediti upisivanjem njihovih koordinata ili selektiranjem vorova u pogledu.
Klikom na vor u pogledu, koordinate vora prebacujemo u tablicu na mjesto gdje se nalazi
kursor. Nakon prebacivanja kursor se pomie u tablici na sljedei vor. Na taj nain ravninu
moemo odrediti selektiranjem vorova jedan za drugim.
Svaka toka ima tri koordinate u globalnom koordinatnom sustavu. Toka T 0 oznaava sredite
lokalnog koordinatnog sustava. Toke T0 i Tx odreuju smjer lokalne X osi ravnine, a s tokom
Ty odreen je poloaj lokalne osi Y ravnine.
U dijalogu postoje i tri tipke s kojima odreujemo ravnine paralelne s globalnim koordinatnim
ravninama. Klikom na te tipke ne mijenjamo sredite T 0 nego se koordinate toaka Tx i Ty
raunaju da zadovolje uvjet o paralelnosti s globalnim ravninama.
Transformacija se izvrava klikom na tipku Trasformacija u 2D ili klikom desne tipke mia.
Kod ove funkcije vrlo je bitan redosljed biranje toaka.
82
PRIMJER - ravninu emo izabrati selektiranjem vorova

Poslije pokretanja funkcije redom emo izabrati vorove s prve tri slike i nakon toga kliknuti tipku
Transformacija u 2D ili desnu tipku mia. Umjesto biranja vorova mogli smo upisati njihove
koordinate u dijalogu T0(0, 0, 10), TX(10, 0, 10) i TY(10, 10, 10). Ravninu moemo vidjeti na
posljednjoj slici.
PRIMJER - ravninu emo izabrati biranjem jedne od glavnih ravnina

Istu ravninu iz prethodnog primjera moemo dobiti i na sljedei nain. Poslije pokretanja funkcije
izaberemo vor na prvoj slici i kliknemo tipku X-Y. Vrijednosti koordinata toaka TX i TY e se
postaviti tako da odreuju ravninu paralelnu s X-Y ravninom. Nakon toga kliknemo tipku
Transformacija u 2D ili desnu tipku mia.
Transformacija iz ravnine (2D) u prostor (3D)

alat:
preica: Alt+3
izbornik: Pogled/3D
Pokretanjem funkcije vraamo se iz ravnine u prostor.
Rotiranje
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Rotiraj
S fukcijom Rotiraj rotiramo konstrukciju u pogledu drei kliknutu lijevu tipku mia i pomicanjem
mia lijevo-desno i gore-dolje. Konstrukcija se rotira oko izabrane glavne koordinatne osi koji
odreujemo u parametrima prikaza (str. 76). Kut moe biti od -180 do +180 i mijenja se jedan
stupanj za svaki piksel.
Zoomiranje
alati:
izbornici: Pogled/Zoom
S funkcijama Zoom uveavamo djelove pogleda da bi preciznije radili s ostalim funkcijama.
Postoji est razliitih funkcija.
Funkcija Zoom je dinamiki zoom. Drimo li pritisnutu lijevu tipku mia i pomiemo li ga lijevodesno poveavamo, odnosno smanjujemo zoom. Zoomiramo s obzirom na sredite pogleda.
83
S funkcijom Zoom prozorom odreujemo podruje koje elimo zoomirati. Podruje je odreeno s
pravokutnikom kojeg odreujemo s dvije dijagonalne toke. Oznaeno podruje e se zoomirati
tako da po visini ili irini stane u prozor projekta, to ovisi o dimenzijama podruja i prozora.
S funkcijom Zoom do granica zoomiramo sve vidljive elemente konstrukcije do maksimalne
veliine tako da se svi elementi vide u pogledu.
S funkcijom Zoom x0.5 smanjujemo zoom dva puta. Zoom smanjujemo u odnosu na sredite
pogleda. Funkcija moemo izvriti i okretanjem kotaa mia prema natrag, kad zoom
smanjujemo u odnosu na poloaj kursora.
S funkcijom Zoom x2 poveavamo zoom dva puta. Zoom poveavamo u odnosu na sredite
pogleda. Funkciju moemo izvriti i okretanjem kotaa mia prema naprijed, kad zoom
poveavamo u odnosu na poloaj kursora.
S funkcijom Prethodi zoom vraamo prethodna stanja zoom-a i pan-a. Pogled sadri do 20
snimljenih poloaja.
Pan, nuliraj pan

alat:
preica:
alat:
preica:
S funkcijom Pan pomiemo konstrukciju u pogledu tako da sredite konstrukcije pomiemo

izvan sredita pogleda. Konstrukciju pomiemo dranjem pritisnute lijeve tipke mia i
pomicanjem mia u svim smjerovima. S funkcijom Nuliraj pan postavljamo sredite konstrukcije
u sredite pogleda.
Savjet
Funkcije Zoom, Pan i Rotacija su transparentne funkcije, tj. moe ih se

pokrenuti unutar neke druge funkcije. Npr. nakon pokretanja funkcije
Selektiraj poprenim presjekom moemo pokrenuti funkciju Zoom prozorom,
zoomirati odreeni dio konstrukcije, te nakon prekida funkcije Zoom
prozorom program se vraa na funkciju Selektiraj poprenim presjekom.
Skaliranje
alati:
izbornici: Pogled/Skaliranje
preice: Ctrl+Shift+ {1-8}
Skaliranjem namjetamo mjerilo objekata u pogledu, odnosno maksimalnu veliinu u jedinici

duine za koordinate konstrukcije odreenoj u parametrima projekta. Objekte skaliramo
dranjem pritisnute lijeve tipke mia i pomicanjem mia lijevo-desno.
Imamo osam razliitih elemenata koje moemo skalirati. Kod koordinatnih osi to je duina svake
osi, kod kota duina pomonih kotnih linija sa svake strane, kod pridranja udaljenost od vora
do pridranja, kod oputanja udaljenost od vora do kraja tapa, kod lokalne Y osi duina osi,
kod uvlaenja ploa uvuenost stranica, kod strelica duina strelice i kod optereenja i rezultata
duina maksimalne vrijednosti.
Savjet
84
Isti efekt mogue je postii u dijalogu Mjerila i poloaj konstrukcije.
Cirkuliranje glavnih ravnina

alat:
preica: Alt+C
izbornik: Pogled/Cirkuliraj glavne ravnine
Ova nam funkcija slui da bi njenim uzastopnim pozivanjem birali poziciju s koje emo gledati
konstrukciju. Moemo birati izmeu tri glavne ravnine i jedne aksonometrije, a moemo ih vidjeti
na slikama.
Skrivanje i prikazivanje elemenata

alat:
izbornik: Pogled/Skrivanje
preica: Ctrl+H, Shift+Ctrl+H, Ctrl+U, Shift+Ctrl+U
Skrivanje elemenata nam slui da bi prikazivali samo odreene elemente konstrukcije koji su
nam potrebni u odreenim pogledima.
Funkcijom Sakrij skrivamo sve selektirane elemente u pogledu. Funkcijom Sakrij kote skrivamo
sve kote u pogledu. Funkcijom Prikai prikazujemo sve selektirane skrivene elemente.
Funkcijom Prikai sve prikazujemo sve elemente u pogledu. Prikazivanje skrivenih elemenata
odreujemo ukljuivanjem parametra Skriveni elementi u Parametri prikazivanja elemenata u
pogledima.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti selektirane elemente koje emo sakriti poslije pozivanja funckije.
Na drugoj slici prikazujemo skrivene elemente, a na treoj ih ne prikazujemo.
85
Selektiranje podruja printanja i njegovo automatsko selektiranje

alat:
preica: Ctrl+E, Shift+Ctrl+E
izbornik: Pogled/Izaberi podruje printanja, Automatsko oznaavanje podruja printanja
S podrujem printanja oznaavamo dio pogleda (pravokutnog oblika) koji e se prikazivati kod
printanja. Podruje se odreuje s dvije dijagonalne toke. Pozivanjem funkcije Automatsko
oznaavanje podruja printanja program e postaviti granice podruja printanja tako da obuhvati
sve elemente ukljuujui i optereenje ili rezultate (bez vrijednosti).
Upozorenje
Podruje printanja vezano je za trenutni prikaz konstrukcije na ekranu.

Naknadnim rotiranjem ili pan-iranjem konstrukcija se moe pomaknuti
izvan podruja printanja, to je potebno imati na umu prije samog
printanja.
Na prvoj slici moemo vidjeti runo, a na drugoj automatski odreeno podruje printanja istog
pogleda.
Udaljenost izmeu dvije toke

alat:
preica:
izbornik: Pogled/Udaljenost izmeu toaka
Biranjem dvije toke u pogledu program e ispisati njihovu ukupnu udaljenost i udaljenost po
koordinatnim smjerovima. Ako se nalazimo u ravnini (2D) onda e udaljenost ispisati i u
lokalnom i u globalnom koordinatnom sustavu.
PRIMJER
Poslije pokretanja funkcije izabrati emo dva vora (prva slika). Redosljed biranja nije bitan. Kao
rezultat pojaviti e se dijalog s udaljenostima, ukupnom i u smjeru svake koordinatne osi.
86
Renderiranje
alat:
preica: F8
izbornik: Pogled/Renderiranje pogleda
Funkcijom Renderiranje program e renderirati konstrukciju u pogledu. Popreni presjek tapa
mora biti definiran pomou elemenata (ne samo geometrijske karakteristike), a ploa mora imati
debljinu, inae se elementi nee vidjeti. Parametre renderiranja moemo odreivati u
parametrima projekta. Renderiranje je kod kompliciranih poprenih presjeka i veih sustava
sporo jer je dana prednost tonosti, a ne brzini. Renderiranje moemo prekinuti pritiskom na
tipku Esc. Na slici moemo vidjeti primjer renderirane konstrukcije.
Resetiranje pogleda
alat:
preica:
izbornik: Pogled/Resetiranje pogleda
Resetiranjem pogleda, parametre pogleda postavljamo u poetne vrijednosti.
Resetiranje pozicije funkcijskih prozora

alat:
preica:
izbornik: Projekt/Resetiranje pozicije funkcijskih prozora
U sluaju da funkcijski prozori izlete izvan prozora resetiranjem ih postavljamo u gornji lijevi kut.
87
IV
FUNKCIJE ZA ZADAVANJE KOSTRUKCIJE
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje IV
Funkcije za zadavanje kostrukcije
Dodavanje vorova
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj vor
Funkcijom Dodaj vor dodajemo nove vorove. vorove dodajemo klikom na tipku Dodaj u
dijalogu. Koordinate su odreene u tablici u dijalogu. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u
prostoru ili ravnini. U ravnini (2D) vor moemo dodati i postavljanjem kursora na eljeni poloaj
i klikom lijeve tipke mia.
Ako se na novim koordinatama ve nalazi vor, vor se nee dodati.
PRIMJER - 3D
Dodati emo vor s koordinatama (5, 5, 10). Poslije pokretanja funkcije upisati emo koordinate
novog vora u dijalogu (druga slika). Nakon klika na tipku Dodaj dodati emo vor to moemo
vidjeti na treoj slici. Funkciju prekidamo pritiskom na tipku Esc ili desnu tipku mia.
PRIMJER - 2D
Dodati emo vor s istim koordinatama (5, 5, 10), ali emo to napraviti u ravnini gdje su
koordinate (5, 5). Prvo se moramo prebaciti u ravninu koja je paralelna s X-Y ravninom i prolazi
kroz vor koji moemo vidjeti na prvoj slici. Poslije pokretanja funkcije postaviti emo kursor na
potrebne koordinate (prva slika) i kliknuti lijevu tipku mia. Dodani vor moemo vidjeti na drugoj
slici.
91
Dodavanje tapova
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj tap
Funkcijom Dodaj tap dodajemo nove tapove. tapove dodajemo klikom na tipku Dodaj u
dijalogu. Koordinate krajnjih vorova odreene su u tablici u dijalogu. Broj koordinata ovisi
nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Ako se na odreenim koordinatama ne nalaze vorovi, onda
e se prije dodavanja tapa automatski dodati vorovi. U prostoru (3D) tap moemo dodati i
biranjem dva postojea vora. Klikom na vor u dijalogu e se pojaviti njegove koordinate. U
ravnini (2D) tap moemo dodati i postavljanjem kursora na eljene poloaje i klikom na lijevu
tipku mia.
Parametar Relativno nam omoguuje da drugi vor zadajemo s relativnim koordinatama u
odnosu na prvi vor.
Ako se na novim koordinatama ve nalazi tap, tap se nee dodati.
PRIMJER - 3D
Dodati emo tap s koordinatama (0, 0, 10)-(10, 0, 0). Poslije pokretanja funkcije upisati emo
koordinate novog tapa u dijalogu i kliknuti tipku Dodaj (etvrta slika). Drugi nain je da emo u
pogledu izabrati ta dva vora (druga slika). Trei nain je da zadamo relativne koordinate (10, 0,
-10) drugog vora (peta slika) i oznaimo parametar Relativno. Dodani tap moemo vidjeti na
treoj slici.
92
PRIMJER - 2D
Dodati emo isti tap iz prethodnog primjera, ali u 2D, tako da postavimo kursor na potrebne
koordinate i klikne lijevu tipku mia. Rezultat je isti kao i u prethodnom primjeru (trea slika).
Dodavanje ploa
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj plou
Funkcijom Dodaj plou dodajemo nove ploe. Ploe moemo zadavati samo u ravnini (2D).
Ploa moe biti poligon s najmanje tri vora. vorove moemo odrediti upisivanjem njihovih
koordinata u dijalog i klikom na tipku Dodaj ili postavljanjem kursora na eljeni poloaj i klikom
lijeve tipke mia. Kad smo odredili sve vorove potrebno je kliknuti desnu tipku mia da bi se
dodala ploa. Na mjestima gdje nema ve definiranih vorova oni se dodaju prije dodavanja
same ploe.
Parametar Relativno nam omuguuje da vorove zadajemo s relativnim koordinatama u odnosu
na prethodni vor.
Ako se na novim koordinatama ve nalazi ploa, ploa se nee dodati.
S funkcijom Korak natrag ponitavamo prethodno odreeni vor.
PRIMJER
Dodati emo plou s koordinatama (-5, 5)-(-5, -2)-(5, -5)-(5, 5). Postavljanjem kursora na
odreene koordinate i klikom lijeve tipke mia dodajemo vorove ploe (prve etiri slike). Kad
smo odredili sva etiri vora kliknemo desnu tipku mia da bi dodali novu plou (posljednja
slika).
93
Dodavanje pravokutnih ploa

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutnu plou
Funkcijom Dodaj pravokutnu plou dodajemo etverovorne pravokutne ploe. Pravokutne
ploe moemo zadavati samo u ravnini (2D). Ploe dodajemo odreivanjem dva suprotna vora
pravokutnika. vorove moemo odrediti upisivanjem njihovih koordinata u dijalog i klikom na
tipku Dodaj ili postavljenjem kursora na eljeni poloaj i klikom lijeve tipke mia. Na mjestima
gdje nema ve definiranih vorova oni se dodaju prije dodavanja same ploe.
Parametar Relativno nam omuguuje da drugi vor zadajemo s relativnim koordinatama u
odnosu na prvi vor.
Ako se na novim koordinatama ve nalazi ploa, ploa se nee dodati.
PRIMJER
Dodati emo istu plou s dvije koordinate (-5, 5)-(5, -5). Postaviti emo kursor na potrebne
koordinate i kliknuti lijevu tipku mia (prve dvije slike) i dobiti emo plou (trea slika).
Koordinate moemo upisati i u dijalogu. Na etvrtoj i petoj slici moemo vidjeti dijalog s
koordinatama za obje toke. Na posljednjoj slici moemo vidjeti dijalog s relativnim
koordinatama za drugu toku (10, -10) u odnosu na prvu toku.
94
Dodavanje stranica ploa

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj stranicu
Funkcijom Dodaj stranicu dodajemo dodatne stranice ploe. S dodatnim stranicama moemo
odrediti linijska pridranja i linijsko optereenje na ploama. Stranice dodajemo klikom na tipku
Dodaj u dijalogu. Koordinate krajnjih vorova su odreene u tablici u dijalogu. Broj koordinata
ovisi nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Ako se na odreenim koordinatama ne nalaze vorovi,
onda e se prije dodavanja stranica dodati vorovi. U prostoru (3D) stranicu moemo dodati i
biranjem dva postojea vora. Klikom na vor u dijalogu e se pojaviti njegove koordinate. U
ravnini (2D) stranicu moemo dodati i postavljanjem kursora na eljene poloaje i klikom lijeve
tipke mia.
Parametar Relativno nam omoguuje da drugi vor zadajemo s relativnim koordinatama u
odnosu na prvi vor.
Ako se na novim koordinatama ve nalazi stranica ili tap, stranica se nee dodati.
PRIMJER
Stranice dodajemo na isti nain kao i tapove.
Dodavanje kota
alat:
preica:
Funkcijom Dodaj kotu dodajemo kote u pogledima. Kote moemo dodavati samo u ravnini (2D).
Prvu kotu odreujemo s tri toke. Prve dvije toke odreuju udaljenost koju elimo kotirati. S
95
treom tokom odreujemo poloaj kote u pogledu. Ako je u statusnom retku izabran parametar
ORTO onda e kote biti paralelne s lokalnim koordinatnim osima. Kad smo dodali poetnu kotu
biranjem svake sljedee toke dodajemo po jednu kotu na prethodnu koja kotira udaljenost
izabrane i prethodne toke. Da bi opet kotirali udaljenost odreenu s dvije neovisne toke
potrebno je ponoviti funkciju.
Kote na ekranu ispisane su u horizontalnom smjeru jer je kod crtanja u pogledima brzina dobila
prednost pred preciznou, dok se kod pritanja ispisuju u smjeru kote gdje je preciznost dobila
prednost pred brzinom.
PRIMJER
Prvo emo odrediti udaljenost koju elimo kotirati s prvom kotom (prva i druga slika). Na treoj
slici vidimo gdje e biti poloaj te kote. Na etvrtoj i petoj slici birajui po jednu toku kotiramo
udaljenost od prethodne do te toke. Na posljednjoj slici moemo vidjeti sve tri kote.
Promjena koordinata vorova

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni koordinate
Funkcijom Promijeni koordinate mijenjamo koordinate vorova. Da bi promijenili koordinate
vora prvo je potrebno izabrati vor u pogledu. Klikom lijeve tipke mia nad vorom u dijalogu e
se prikazati njegove trenutne koordinate. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u prostoru ili
ravnini. Promijenom koordinata u dijalogu i klikom na tipku Promijeni promijeniti emo koordinate
izabranog vora.
Ako se na novim koordinatama ve nalazi vor promjena se nee izvriti.
96
PRIMJER
vor u primjeru ima koordinate (10, 0, 10) i promijeniti emo ih u (10, 4, 10). Prvo moramo
pokrenuti funkciju. Zatim selektiramo vor s prve slike nakon ega e se njegove koordinate
pojaviti u dijalogu (druga slika). Zatim upisujemo nove koordinate vora u dijalogu (trea slika).
Koordinate emo promijeniti klikom na tipku Promijeni, a rezultat moemo vidjeti na posljednjoj
slici.
Promjena parametara elemenata

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni parametare
Funkcijom Promijeni parametre mijenjamo parametre elemenata. Mijenjamo ih tako da
selektiramo elemente u pogledu, promijenimo vrijednosti parametara u dijalogu i kliknemo tipku
Promijeni. Sa svakim novo selektiranom elementom, u dijalogu e se ponovo postaviti
vrijednosti parametara. Ako selektiramo vie elemenata komponente s jednakim vrijednostima
biti e postavljene u dijalogu na odgovarajue vrijednosti, dok e se komponente s razliitim
vrijednostima parametara postaviti u specijalni poloaj. Samim klikom na tipku Promijeni bez
promjene parametara nee se dogoditi nikakva promjena. Mijenjaju se samo parametri koje smo
promijenili u dijalogu.
Ako niti jedan vor, tap ili ploa nije selektirana onda e se u dijalogu postaviti Default
vrijednosti parametara posebno za svaki tip elemenata. S tim vrijednostima e biti odreeni svi
parametri novih elemenata. I te vrijednosti moemo promijeniti klikom na tipku Promijeni.
U donjem dijelu dijaloga moemo izabrati one parametre koje elimo prikazati dok mijenjamo
parametre elemenata. To mogu biti pridranja u vorovima, otputanja, lokalne osi i popreni
presjeci kod tapova i debljina ploa. Na slikama moemo vidjeti stranice dijaloga.
97
vorovi
Parametar Naziv moe biti duine do 20 znakova. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim
nazivima polje e biti prazno. Ostavljen je zbog navike korisnika na starije programe gdje su se
podaci zadavali tekstualno i nema vanost u programu, osim kod generiranja elemenata
vorovima.
S parametrom Teina odreujemo vrijednost dodatne teine u voru. Ako selektiramo vie
elemenata s razliitim vrijednostima teina u polju e biti vrijednost 0. Teine se zadaju u
jedinicama sila.
S parametrima Pridranja u voru odreujemo koji e pomaci ili rotacije biti sprijeene u voru.
Oznaeni parametar znai pridrani pomak ili rotaciju. Ispod njih se nalaze etiri predefinirana
oblika pridranja. Prvi oblik je slobodan vor bez pridranja. Drugi oblik je nepomini leaj sa
slobodnim rotacijama oko Y i Z osi. Trei oblik je klizni leaj sa sprijeenim pomacima u smjeru
osi Y i Z, te rotacijom oko X osi. etvrti i posljednji oblik je upeti leaj sa svim sprijeenim
pomacima i rotacijama. Ispod predefiniranih pridranja nalazi se slika na kojoj se vidi izgled
pridranja u smjerovima globalnih koordinatnih osi odreenih trenutnim pogledom. Rotiranjem
konstrukcije u pogledu rotirat e se i pridranja na slici. Ako selektiramo vie elemenata s
razliitim vrijednostima pridranja jednake vrijednosti biti e oznaene, dok e se razliite
postaviti u neutralni poloaj.
Biljeka
Pridranja vorova se u programu prikazuju kao linije koje na kraju imaju

krui u kvadratiu ili samo kvadrati. Vrijedi sljedea konvencija:
vor je pridran u smjeru linije koja vodi iz centra znaka do
vora, ali ima mogunost rotacije oko te linije.
vor je potpuno pridran u smjeru linije koja vodi iz centra
znaka do vora, i nema mogunost rotacije oko te linije.
Upozorenje
Kod 2D konstrukcije obavezno treba sprijeiti rotaciju oko osnovne osi u

bar jednom voru. U suprotnom konstrukcija postaje kinematski lanac i
nee je biti mogue proraunati.
S parametrom Orijentacijski vor odreujemo hoemo li koristiti vor kod odreivanja smjera
lokalne Y osi tapova (vidi poglavlje Teorija). Ako selektiramo vie elemenata s razliitom
vrijednou parametra Orijentacijski vor parametar e se postaviti u neutralni poloaj.
PRIMJER
Na konstrukciji (prva slika) u donjim vorovima trebamo pridrati sve pomake. Prvo emo
pokrenuti funkciju i otvoriti stranicu za parametre vorova u dijalogu. Zatim emo selektirati
vorove u kojima elimo promijeniti pridranja (druga slika). Nije bitno hoemo li usput selektirati
i tapove jer njihove parametre neemo mijenjati. Kad selektiramo vorove u dijalogu emo
klikom na predefinirani Upeti vor. Klikom na njega oznaiti e se svi pomaci i rotacije (trea
slika). Da bi promjene izvrili i na selektiranim vorovima potrebno je kliknuti tipku Promijeni
(etvrta slika). Ako se pridranje ne vidi u pogledu moramo u parametrima na dnu dijaloga
kliknuti prvu ikonu s kojom emo prikazati pridranja u vorovima (posljednja slika) dok radimo s
ovom funkcijom.
98
tapovi
podaci zadavali tekstualno i nema vanost u programu.
S parametrom odreujemo vrijednost kuta za odreivanje poloaja lokalnih osiju. Ovaj
parametra objanjen je u poglavlju Teorija. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim
vrijednostima kuta polje e imati vrijednost 0.
S parametrom Tip tapa odreujemo hoe li tap biti obian tap ili tap reetke. Razlika je u
tome to se kod tapa reetke automatski u proraunu otputaju momenti savijanja na oba kraja
tapa i moment torzije na jednom kraju. Na taj nain nije potrebno odreivanje otputanja na
krajevima za svaki tap ispune. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim vrijednostima tipa
tapa onda parametar u dijalogu nee imati nikakvu vrijednost.
S parametrima Otputanje na krajevima odreujemo koje e se od est veza na svakom kraju
tapa otpustiti. Izabrana veza u dijalogu znai da e veza biti otputena. Prvi redak se odnosi na
prvi vor tapa, a drugi na drugi vor. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim vrijednostima
otputanja jedanke vrijednosti biti e oznaene, dok e se razliite postaviti u neutralni poloaj.
Biljeka
Otputanja krajeva tapova se u programu prikazuju kao linije ili kao

polukruii na krajevima tapa koji je otputen. Vrijedi sljedea konvencija:
Otputena je uzduna sila. Na tom kraju tap ne moe primiti
uzdunu silu.
Otputena je poprena sila. Na tom kraju tap ne moe primiti
poprenu silu. (Poprena sila se moe otpustiti u smjeru
lokalnih osiju y i z)
Otputen je moment torzije. Na tom kraju tap ne moe primiti
moment torzije, tj. formiran je poluzglob za torziju.
Otputen je moment savijanja. Na tom kraju tap ne moe
primiti moment savijanja, tj. formiran je poluzglob za savijanje.
(Moment se moe otpustiti u oko lokalnih osiju y i z)
99
Upozorenje
Otputaju se samo meusobne veze tapova. Za vezu s okolinom

potrebno je definirati rubne uvjete u voru.
S parametrom Popreni presjek biramo popreni presjek tapa. Na listi e se nalaziti svi
popreni presjeci definirani u projektu. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim poprenim
presjekom u listi se nee prikazati niti jedan presjek.
S parametrom Smjer lokalne Y osi odreujemo smjer lokalne Y koordnatne osi na tapu u
globalnom koordinatnom sustavu. Smjer moemo birati izmeu smjerova globalnih koordinatnih
osi i vorova s izabranim parametrom Orijentacijski vor. Globalne smjerove moemo birati i
klikom na odgovarajua slova pored liste. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim smjerom
lokalne osi Y u listi se nee prikazati nita.
Ploe
Parametre stranica ploa odreujemo posebno na etvrtoj stranici dijaloga.
podaci zadavali tekstualno i nema vanost u programu.
S parametrom h odreujemo debljinu ploe. Debljinu odreujemo u jedinicama u kojima se
prikazuju koordinate konstrukcije. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim vrijednostima
debljine h polje e imati vrijednost 0.
Prosjenu veliinu stranice diskretiziranog elementa zadajemo u jedinicama u kojima se zadaje
konstrukcija.
Parametar Pridranje unutar ploe odnosi se na pridranje za diskretizirane vorove koji nisu
globalni vorovi i ne nalaze se na stranicama ploa. Nain odreivanja opisan je kod tapova.
PRIMJER
Ploa u primjeru je kvadratna ploa veliine 1010 m. Prosjena veliina stranice diskretiziranog
elementa postavljena je na L=2.5. Poslije pokretanja funkcije selektirati emo plou (druga
slika). U dijalogu emo promijeniti vrijednost L=1. Klikom na tipku Promijeni, promijeniti e se
parametri diskretizacije ploe i nestati e diskretizirani elementi, pa moramo ponovo selektirati
plou i diskretizirati je preko izbornika s Funkcije/Diskretizacija ploa ili preicom F3.
100
Stranice ploa
Stanice ploa mogu biti stranice koje odreuju oblik ploe i dodatne stranice.
Parametar Pridranje na stranicama odnosi se na pridranje za diskretizirane vorove koji se
nalaze na stranicama, a nisu globalni vorovi. Nain odreivanja opisan je kod tapova.
Parametar Broj podjela odreuje s koliko e se vorova diskretizirati stranica. Ako je vrijednost
parametra 0, onda e broj podjela odrediti parametrima diskretizacije ploe. Bitna stvar kod
diskretizacije je da zbroj elemenata na stranicama ploe mora biti paran broj. Ako selektiramo
vie elemenata s razliitim vrijednostima parametra polje e imati vrijednost 0.
S parametrom Smjer lokalne Y osi odreujemo smjer lokalne koordnatne osi Y na dodatnoj
stranici u globalnom koordinatnom sustavu. Nain odreivanja opisan je kod tapova.
PRIMJER
Ista ploa kao u prethodnom primjeru. Na dvije selektirane stranice ploe postaviti emo
prosjenu veliinu stranice diskretiziranog elementa na L=2. Na posljednoj slici moemo vidjeti
kako e izgledati diskretizirana ploa.
101
Kopiranje
alat:
preica:
Funkcijom Kopiraj kopiramo selektirane elemente. Funkcija se izvrava u dva koraka. U prvom
koraku moramo selektirati elemente koje elimo kopirati. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskae. U drugom koraku moramo izabrati relativnu
udaljenost za koju elimo kopirati elemente. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u prostoru ili
ravnini. Veliinu udaljenosti moemo odrediti upisivanjem vrijednosti u dijalogu i klikom tipke
Kopiraj ili biranjem dva vora (3D i 2D) ili toke (2D) u pogledu. Moemo birati onoliko
udaljenosti za redom koliko nam treba. Funkciju prekidamo klikom desne tipke mia. Ako se
optereenje prikazuje u pogledu prilikom kopiranja, kopirati e se i optereenje na selektiranim
elementima za sve sluajeve optereenja.
Ako se na mjestima gdje e se iskopirati elementi ve nalaze elementi onda se elementi ne
kopiraju.
PRIMJER
U primjeru emo dodati jo dva okvira u smjeru X osi. Poslije pokretanja funkcije selektirati emo
elemente s prve slike. Klikom na desnu tipku mia prijei emo u drugi korak funkcije, odnosno u
odreivanje udaljenosti na koju emo kopirati elemente. Udaljenost je 10 u smjeru globalne osi
X. Udaljenost moemo zadati na dva naina. Prvi nain je zadati X=10 u dijalogu i kliknuti tipku
Kopiraj. Drugi nain je odrediti udaljenost biranjem dva vora. Ta dva vora mogu biti vorovi s
druge i tree slike ili bilo koja druga dva ija je udaljnost u koordinatnim smjerovima (10, 0, 0).
Klikom na prvi vor i pomicanjem pojaviti e se virtualni elementi koje smo selektirali (etvrta
slika) s kojima moemo vidjeti kako e konstrukcija izgledati ako na trenutnom poloaju mia
odredimo drugi vor. Postavljenjem mia u drugi vor virtualni elementi i klikom na njega dodati
emo jedan okvir (peta slika). Funkcija nam omoguuje da iste selektirane elemente dodamo
onoliko puta koliko nam treba. Trei okvir moemo dodati ili zadavanjem X=20 u dijalogu ili
klikom na vor na estoj slici. Kad dodamo trei okvir funkciju moemo prekinuti pritiskom na
tipku Esc ili klikom desne tipke mia. Rezlutat moemo vidjeti na posljednjoj slici.
102
Pomicanje
alat:
preica:
Funkcijom Pomakni pomiemo selektirane elemente. Funkcija se izvrava u dva koraka. U
prvom koraku moramo selektirati elemente koje elimo pomaknuti. Ako je prilikom pokretanja
funkcije bilo selektiranih elemenata onda se prvi korak preskae. U drugom koraku moramo
izabrati relativnu udaljenost za koju elimo pomaknuti elemente. Broj koordinata ovisi nalazimo li
se u prostoru ili ravnini. Veliinu udaljenosti moemo odrediti upisivanjem vrijednosti u dijalogu i
klikom na tipku Pomakni ili biranjem dva vora (3D i 2D) ili toke (2D) u pogledu.
Ako se na mjestima gdje e se pomaknuti elementi ve nalaze elementi onda se elementi briu
(oni koji se pomiu).
PRIMJER
Kao primjer moe posluiti primjer iz Kopiranja. Umjesto kopiranja elementi e se pomicati.
Razvlaenje
alat:
preica:
Funkcijom Razvuci razvlaimo selektirane elemente. Funkcija se izvrava u dva koraka. U
prvom koraku moramo selektirati vorove koje elimo pomaknuti, odnosno vorove elemenata
koje elimo razvui. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo selektiranih elemenata onda se prvi
korak preskae. U drugom koraku moramo izabrati relativnu udaljenost za koju elimo razvui
elemente. Broj koordinata ovisi nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Veliinu udaljenosti moemo
103
odrediti upisivanjem vrijednosti u dijalogu i klikom na tipku Pomakni ili biranjem dva vora (3D i
2D) ili toke (2D) u pogledu.
Ako se na mjestima gdje e se razvui elementi ve nalaze elementi onda se elementi briu (oni
koji se pomiu). Elementi se briu i ako se krajnji vorovi poklope.
PRIMJER
Kao primjer moe posluiti primjer iz Kopiranja. Umjesto kopiranja elementi e se razvui.
Rotiranje
alat:
preica:
Funkcijom Rotiraj rotiramo selektirane elemente. Funkcija se izvrava u dva koraka. U prvom
koraku moramo selektirati elemente koje elimo rotirati. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskae. U drugom koraku moramo odrediti kut i
pravac rotacije (3D) ili sredite rotacije (2D). Kut rotacije zadaje se u stupnjevima. Pravac
rotacije odreujemo s dvije toke. Toke moemo izabrati biranjem vorova u pogledu ili
upisivanjem koordinata u dijalog. Sredite rotacije odreujemo s koordinatama sredita.
Koodrinate moemo izabrati u pogledu ili upisujii njene koordinate u dijalog. Klikom na tipku
Rotiraj rotiramo selektirane elelemente.
Ako se na mjestima gdje e se rotirati elementi ve nalaze elementi onda se elementi briu (oni
koji se rotiraju).
PRIMJER
104
Brisanje
alat:
preica:
Funkcijom Izbrii briemo selektirane elemente. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se oni odmah briu. vorove ne moemo izbrisati ako nisu izbrisani
i svi elementi u njemu.
PRIMJER
Skaliranje
alat:
preica:
Funkcijom Skaliraj skaliramo selektirane elemente. Skaliranje je poveavanje ili smanjivanje
konstrukcije u jednom ili vie smjerova. Funkcija se izvrava u dva koraka. U prvom koraku
moramo selektirati elemente koje elimo skalirati. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskae. U drugom koraku moramo odrediti sredite
skaliranja i faktore skaliranja za svaki smjer. Nove koordinate toaka raunaju se mnoenjem
razlike izmeu trenutnih koordinata i koordinata sredita skaliranja s faktorima skaliranja. Broj
koordinata sredita skaliranja ovisi nalazimo li se u prostoru ili ravnini. Faktore skaliranja
moemo odrediti na dva naina. Prvi nain je odreivanje faktora N s kojim e se mnoiti
udaljenosti u svim smjerovima, dok je drugi nain odreivanje faktora za svaki smjer posebno, a
faktor N mora imati vrijednost 0.
Ako se na mjestima gdje e se pomaknuti elementi ve nalaze elementi onda se elementi briu
(oni koji se skaliraju).
105
PRIMJER - jednako u svim smjerovima
PRIMJER - samo u jednom smjeru
Zrcaljenje
alat:
preica:
Funkcijom Zrcali zrcalimo selektirane elemente. Funkcija se izvrava u dva koraka. U prvom
koraku moramo selektirati elemente koje elimo zrcaliti. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih elemenata onda se prvi korak preskae. U drugom koraku moramo odrediti ravninu
zrcaljenja (3D) ili pravac zrcaljenja (2D). Ravninu odreujemo s tri, a pravac s dvije toke koje
moemo upisati u dijalog ili izabrati u pogledu. Ako tipka Shift nije pritisnuta onda e se
zrcaljenjem dodati novi elementi, a ako je pritisnuta onda e pomicati ve postojei.
PRIMJER
106
Podjela tapova i stranica na jednake djelove

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Podijeli na jednake dijelove
Funkcijom Podijeli dijelimo selektirane elemente na jednake djelove. Elementi koje moemo
podjeliti su tapovi i stranice ploa. S parametrom N odreujemo na koliko emo elemenata
podjeliti selektirane elemente, a minimalni broj elemenata je 2.
PRIMJER
Pokrenemo funkciju i selektiramo tapove koje emo podjeliti na 5 djelova (prva slika). Rezultat
moemo vidjeti na drugoj slici.
Podjela tapova i stranica na dva nejednaka dijela

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Podijeli na dva dijela
Funkcijom Prekini dijelimo selektirane elemente na dva nejednaka djela. Elementi koje moemo
podjeliti su tapovi i stranice ploa. S parametrom L odreujemo udaljenost od prvog vora na
kojoj emo podjeliti selektirane elemente. Ako je L vee od elementa onde se element
preskae.
Upozorenje
Kod ove funkcije je vrlo bitno koji je prvi a koji drugi vor tapa.
107
PRIMJER
Pokrenemo funkciju i selektiramo tap s prve slike. Na tapovima se vidi poloaj lokalne Y osi.
Prvi vor je onaj kojemu je os blia. Kod selektiranog tapa to gornji lijevi vor. tap emo
podjeliti na dva dijela na udaljenosti od 2 m (tap je duine 10 m). Rezultat moemo vidjeti na
drugoj slici.
Generiranje elemenata koordinatama

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Generiraj koordnatama
Moemo generirati vorove, tapove i ploe. Kod generiranja vorova u svakom retku odredimo
koordinate za svaki vor koji elimo dodati. Za generiranje tapova potrebno je odrediti po dva
vora, odnosno moramo upisati koordinate u dva retka. Za generiranje etverovornih ploa
potrebno je odrediti po etiri vora, odnosno moramo upisati koordinate u etiri retka za svaku
plou. Za generiranje vievorne ploe potrebno je odrediti sve vorove, odnosno svaki upisani
redak odrediti e koordinate jednog vora ploe. Moramo paziti na redosljed zadavanja
vorova.
Koordinate vorova moemo upisivati i biranjem koordinata u pogledu.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti kooordinate, a na drugoj vorove koje emo generirati.
108
Generiranje elemenata vorovima

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Generiraj vorovima
U tablicu umjesto koordinata unosimo nazive ve postojeih vorova u projektu. Za tapove
nazive unosimo u prva dva stupca i za svaki upisani radak generiramo po jedan tap. Za
etverovorne ploe koristimo sva etiri stupca i za svaki upisani redak generiramo po jednu
etverovornu plou. Za vievorne ploe upisujemo po jedan vor u svaki redak.
Nazive vorova moemo upisivati i biranjem vorova u pogledu.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti vorove u projektu. Na drugoj slici se nalazi tablica s nazivima
vorova za tapove koje emo dodati. Na treoj slici moemo vidjeti generirane tapove.
Linijsko generiranje
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Linijski generiraj
Funkcijom Linijsko generiranje dodajemo vorove i tapove u nizu. Niz elemenata moe biti u
obliku pravca, krunog luka i parabole. U prostoru (3D) to moe biti samo pravac. Ako smo
izabrali parametar Generiranje tapova uz vorove e se generirati i tapovi.
Pravac
Kod pravca odreujemo dvije krajnje toke s njihovim koordinatama. Broj koordinata ovisi
nalazimo li su u prostoru ili ravnini. Koordinate moemo upisati ili izabrati u pogledu. Parametar
N odreuje broj interpoliranih vorova izmeu dva krajnja vora.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti parametre pravca. Dvije glavne toke imaju koordinate (0, 0, 10) i
(10, 10, 10) i moemo ih vidjeti na drugoj slici. Broj podjela N je 10, a generirani pravac moemo
vidjeti na posljednjoj slici.
109
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti parametre pravca. Dvije glavne toke imaju koordinate (-10, 10) i
(10, 15) i moemo ih vidjeti na drugoj slici. N=10, a generirani pravac moemo vidjeti na
posljednjoj slici.
Kruni luk
Kod generiranja krunog luka odreujemo dvije krajnje toke s njihovim koordinatama. Kruni
luk e ii od prve do druge toke u smjeru obratno od smjera kazaljke na satu. S parametrom R
odreujemo radius krunog luka. Radius mora biti vei od polovice udaljenosti izmeu krajnjih
toaka. Parametar N odreuje broj interpoliranih vorova na krunom luku izmeu dva krajnja.
110
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti parametre krunog luka. Dvije glavne toke imaju koordinate (-10,
0) i (10, 0) i moemo ih vidjeti na drugoj slici. Radius i N su 10, a generirani luk moemo vidjeti
na posljednjoj slici.
Parabola
Kod generiranja parabole odreujemo dvije krajnje i jednu sredinju toku. Redosljed vorova
nije bitan jer se vorovi sortiraju od onog s najmanjom x koordinatom do onog s najveom.
Parametar N odreuje broj interpoliranih vorova izmeu dva krajnja.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti parametre parabolinog luka. Tri glavne toke imaju koordinate (10, 0), (0, 20) i (10, 0) i moemo ih vidjeti na drugoj slici. N=11, a generirani luk moemo vidjeti
na posljednjoj slici.
111
Generiranje reetke
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Generiraj reetku
Funkcijom Generiranje reetke dodajemo vorove i tapove u nizu. S koordinatama odreujemo
poloaj tri toke, dvije krajnje i jednu sredinju toku donje zone. S parametrima H odreujemo
visinu reetke u tim tokama. Visna moe biti i jednaka nuli, odnosno da nema vertikalnog
tapa. S parametrima N odreujemo broj polja s lijeve i desne strane reetke. Ako je broj polja
jednak nuli onda se ta strana reetke ne crta.
PRIMJER
U primjeru moemo vidjeti parametre reetke (prva slika) i samu reetku u pogledu (druga slika).
Koordinate glavnih toaka reetke su (-10, 0), (0, 0) i (10, 0). Visine reetke u tim tokama su 5,
8 i 5. S obje strane imamo po dva polja.
112
Mijenjanje lokalnih osi ploa

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni lokalne osi ploe
Funkcijom Promijeni lokalne osi ploe mijenjamo lokalne osi ploe. S lokalnim osima
odreujemo smjerove nagiba optereenja i osi za prikazivanje rezultata u ploama. U prvom
koraku selektiramo ploe ije osi elimo promijeniti. Ako je prilikom pokretanja funkcije bilo
selektiranih ploa onda se prvi korak preskae. U drugom koraku odreujemo poloaj lokalne X
osi upisivanjem u dijalogu ili biranjem dvije toke u pogledu. Os X e se pruati od prve toke
prema drugoj.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti selektiranu plou na kojoj elimo promijeniti smjerove lokalnih osi.
Novi smjer lokalne X osi moemo zadati u dijalogu (druga slika) ili biranjem dvije toke u
pogledu (trea i etvrta slika). Na posljednjoj slici moemo vidjeti nove smjerove lokalnih osi.
Promjena orijentacije tapova

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Promijeni orijentaciju tapova
Funkcijom Promijeni orijentaciju tapa mijenjamo orijentaciju selektiranih tapova. Orijentacija se
mijenja zamijenom vorova na tapu.
113
PRIMJER
Prvo moramo selektirati tapove kojima elimo promijeniti orijentaciju (prva slika). Nakon
selektiranja pozovemo funkciju i rezultat moemo vidjeti na drugoj slici.
Korak natrag
alat:
izbornik: Uredi/Korak natrag
Ponitavamo izvrene promjene u projektu (samo promjene koje smo izvrili u pogledu).
Moemo se vratiti do 16 koraka unatrag. Snimanjem projekta briu se podaci o prethodnim
promjenama.
Korak naprijed
alat:
preica: Ctrl+Y, Shift+Alt+Backspace
izbornik: Uredi/Korak naprijed
Vraamo promjene ponitene s funkcijom Korak natrag.
Clipboard copy
alat:
Kopiramo selektirane elemenate ili parametre pogleda na Clipboard.
Clipboard paste
alat:
Ako se na clipboard-u nalaze elementi onda ih dodajemo u projekt. Prvo emo morati odrediti
poloaj ishodita elemenata na clipboard-u. Ako se na clipboard-u nalaze samo parametri
pogleda onda e se njihove vrijednosti postaviti u parametre radnog pogleda.
114
Clipboard paste special

alat:
izbornik: Uredi/Paste Special
Radi isto to i funkcija Paste, samo to moemo birati elemente ili parametre pogleda. Na
slikama moemo vidjeti dijaloge.
Diskretizacija ploa
alat:
preica: F3
izbornik: Funkcije/Diskretiziraj ploe
Ovom funkcijom se diskretiziraju selektirane ploe prema parametrima ploa i njihovih stranica
(str. 97).
115
SLUAJEVI OPTEREENJA
OPTEREENJE NA ELEMENTIMA
ZADANI POMACI U VOROVIMA
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje V
Sluajevi optereenja
Sluajevi optereenja
alat:
preica: F6
izbornik: Projekt/Sluajevi optereenja
Imamo tri tipa sluaja optereenja: statiko, kombinacije statikog i dinamiko. Broj dinamikih
sluajeva optereenja odreujemo brojem izraunatih vlastitih vrijednosti, a taj broj odreujemo
u dijalogu za proraun. Statike sluajeve i kombinacije odreujemo u ovom dijalogu.
Sluajevi optereenja
Prvu stranicu dijaloga moemo vidjeti na slici. Na njoj odreujemo sluajeve statikog
optereenja. Sluajeve optereenja u projektu moemo vidjeti u listi. Uz naziv sluaja
optereenja moemo izabrati parametar Vlastita teina. Ako je parametar izabran u proraunu
e se dodati kontinuirano optereenje s vrijednou vlastite teine, a smjer optereenja je
odreen u dijalogu za proraun. Vlastita teina tapa ovisi o poprenom presjeku i specifinoj
teini materijala elemenata, dok kod ploa ovisi o specifinoj teini materijala i debljini ploe.
Poredak sluajeva optereenja moemo mijenjati tako da kliknemo na sluaj optereenja kojeg
elimo pomaknuti i ne otputajui mia pomiemo ga gore-dolje.
Upozorenje
Za sada je vlastita teina ploa implementirana samo za horizontalne

ploe, tj. vlastita teina djeluje okomito na plou.
S funkcijom Dodaj dodajemo novi sluaj optereenja. Nakon pozivanja pojaviti e se dijalog u
kojem emo odrediti naziv optereenja. Taj se naziv mora razlikovati od naziva postojeih
sluajeva optereenja. U sluaju da je naziv jednak postojeem morati emo ga ponovno
upisati.
119
Sluajevi optereenja
S funkcijom Izbrii briemo postojei sluaj optereenja. Jedini uvjet je da u projektu mora
postojati bar jedan sluaj optereenja.
S funkcijom Promijeni mijenjamo naziv sluaja optereenja. Uvjeti za naziv su isti kao kod
dodavanja novog sluaja optereenja.
Kombinacije sluajeva optereenja
Drugi dio dijaloga moemo vidjeti na slici. U njemu odreujemo kombinacije statikih sluajeva
optereenja.
Tri funkcije imaju isto znaenje kao i kod statikih sluajeva optereenja, s tim da broj
kombinacija moe biti nula. U tablici s desne strane upisujemo vrijednosti koeficijenata s kojima
mnoimo sluajeve optereenja.
PRIMJER
U gornjoj tablici definirali smo kombinaciju optereenja Komb. 3 koja se dobiva na nain da se
Opt. 1 mnoi s koeficijentom 1; Opt. 3 i Opt. 6 s 1.2; Opt. 9 i Opt. 10 s koef. 1. Nakon mnoenja
vrijednosti se dobivaju zbrajanjam svih umnoaka.
120
Optereenje
Optereenje
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Optereenje
Dijalog za optereenje je podjeljen na tri stranice: vorove, tapove i ploe. Stranice dijaloga
moemo vidjeti na slikama.
Optereenje u vorovima
U svakom voru moemo zadati po tri sile i tri momenta u smjerovima globalnih koordinatnih osi.
Dranjem pritisnute tipke Ctrl i selektiranjem vora na konstrukciji moemo ispisati vrijednosti
optereenja, u tom voru, u dijalogu.
Dodaj
Funkcijom Dodaj dodajemo optereenje iz dijaloga. Optereenje dodajemo tako da selektiramo
vor ili vorove u koje elimo dodati optereenje. Ako u selektiranom voru ve postoji
optereenje onda e se ono zbrojiti s onim koje dodajemo.
PRIMJER
Prvo emo izabrati funkciju Dodaj. U dijalogu emo zadati optereenje F=10 u smjeru osi X
(prva slika). Zatim emo selektirati vor u koji elimo dodati optereenje (druga slika). Dodano
optereenje moemo vidjeti na treoj slici.
121
Optereenje
Sad emo to isto optereenje dodati u dva vora (prva slika) tako da oba selektiramo. U voru
gdje je ve postojalo optereenje vrijdnosti optereenja e biti F= 20.
Promijeni
Funkcijom Promijeni mijenjamo postojea optereenja. Optereenje mijenjamo tako da
selektiramo vor ili vorove u kojima elimo promijeniti optereenje i optereenja e se postaviti
na vrijednosti odreene u dijalogu. Ako u selektiranom voru ne postoji optereenje onda e se
vor preskoiti.
PRIMJER
Na konstrukciji iz prethodnog primjera zamijeniti emo sile u smjeru osi X s optereenjem F= -20
u smjeru osi Z. Prvo emo izabrati funkciju Promijeni i upisati vrijednost optereenja u dijalogu
(prva slika). Zatim emo selektirati vorove s optereenjem (druga slika). Promijenjeno
optereenje moemo vidjeti na treoj slici.
Izbrii
Funkcijom Izbrii briemo postojea optereenja. Optereenje briemo tako da selektiramo vor
ili vorove u kojima elimo izbrisati optereenje.
122
Optereenje
PRIMJER
Kad izaberemo funkciju Izbrii dovoljno je selektirati vorove u kojima elimo izbrisati
optereenje (prva slika). Konstrukciju s izbrisanim optereenjem moemo vidjeti na drugoj slici.
Optereenje na tapovima i dodatnim stranicama

Na svakom tapu moemo zadati est tipova optereenja. Na slici moemo vidjeti tipove
optereenja i potrebne parametre za odreivanje svakog tipa optereenja. Smjer optereenja
moemo zadati u smjerovima lokalnih koordinatnih osi tapova ili globalnih koordinatnih osi.
Savjet
Ako se kod zadavanja jednoliko kontinuiranog optereenja parametri L1 i

L2, izostave (tj. ostavi se iznos 0), program to prihvaa kao jednoliko
kontinuirano optereenje po cijeloj duini tapa.
Savjet
Kod zadavanja temperaturnog optereenja potrebno je zadati jednoliku

temperaturu (T) i temperaturne gradijente u smjerovima lokalnih osiju Y i
Z. Temperaturni gradijenti se dobiju na nain da se razlika temperature
podijeli s debljinom konstrukcije u tom smjeru. Temperatura se zadaje u K
(C), a debljina konstrukcije u jedinicama u kojima se zadaju koordinate.
Upozorenje
Prilikom zadavanja koncentrirane sile ili momenta valja izbjegavati

sluajeve s L=0. Kod takvog sluaja uvijek je bolje zadati silu/moment u
voru.
Dranjem pritisnute tipke Ctrl i selektiranjem nekog tapa na konstrukciji, prebaciti emo
vrijednosti optereenja na tom tapu u dijalog. Ako se na tapu nalazi vie optereenja onda e
se naizmjeninim selektiranjem tog tapa u dijalogu pojavljivati vrijednosti svih optereenja.
Optereenje u dijalogu moemo dodavati i mijenjati samo ako su parametri pravilno zadani.
123
Optereenje
Dodaj
Funkcijom Dodaj dodajemo optereenje. Optereenje dodajemo tako da selektiramo tap ili
tapove na koje elimo dodati optereenje.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti optereenje koje emo dodati. Prvo emo izabrati funkciju Dodaj i
najmestiti parametre u dijalogu. Zatim emo selektirati tap na koji elimo dodati optereenje
(druga slika). Dodano optereenje moemo vidjeti na treoj slici.
Nakon to snmo dodali silu na jedan tap, dodati emo kontinuirano optereenje na svim
horizontalim tapovima. Prvo emo namjestiti parametre optereenja u dijalogu (prva slika). Kad
selektiramo tapove (druga slika) dodana optereenja moemo vidjeti na posljednjoj slici.
Promijeni
selektiramo tap ili tapove na kojima elimo promijeniti optereenje i optereenje e se postaviti
na vrijednosti odreene u dijalogu. To vrijedi samo ako se na tapu nalazi jedno optereenje.
Ako se na tapu nalazi vie optereenja i selektiramo jedan tap onda e se pojaviti dijalog u
kojem moemo odrediti koja optereenja na tom tapu elimo promijeniti. Ako je selektirano vie
tapova onda se promjene nee izvriti na tapovima s vie optereenja, osim ako ne drimo
pritisnutu tipku Shift onda e se promijeniti sva optereenja na tapu.
PRIMJER
Optereenje na konstrukciji zamijeniti emo s nejednolikim kontinuiranim optereenjem s
parametrima q1= -1, q2= -3, L1= 2 i L2= 5 (prva slika). Orijentacija optereenja je u smjeru
globalne osi Z. Na drugoj slici moemo vidjeti na kojim emo tapovima promijeniti optereenja.
nakon selektiranje promijeniti e optereenje samo na tapovima na kojima se nalazi jedno
optereenje (trea slika).
124
Optereenje
Na sljedeoj slici moemo vidjeti da bi promijenili i optereenja na tapovima s vie optereenja

da smo kod selektiranja drali pritisnutu tipku Shift. Na drugoj slici moemo vidjeti da su se oba
optereenja na tapu promijenila i da su i dalje dva optereenja na tapu.
U sluaju da elimo promijeniti samo jedno optereenja na tapu s vie optereenja moramo
prvo selektirati taj tap (prva slika). Pojaviti e se dijalog sa svim optereenjima na tapu.
Izabrati emo ona optereenja koja elimo promijeniti (kontinuirano) i kliknuti lijevom tipkom
mia izvan dijaloga. Rezultat moemo vidjeti na posljednjoj slici.
Izbrii
Funkcijom Izbrii briemo postojea optereenja. Optereenje briemo tako da selektiramo tap
ili tapove u kojima elimo izbrisati optereenje. Uvjeti su isti kao i za funkciju Promijeni.
125
Optereenje
Okreni
Funkcijom Okreni zrcalimo optereenje na tapu. Uvjeti su isti kao i za funkciju Promijeni.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo isto optereenje na dva tapa, samo to su orijentacije tapova suprotna.
Da bi sila na bliem tapu bila na suprotnoj strani potrebno je izabrati funkciju Okreni i selektirati
tap (druga slika). Na treoj slici moemo vidjeti rezultat.
Promijeni odabrani tip

Funkcijom Promijeni odabrani tip mijenjamo izabrano optereenje na tapu s onim u dijalogu na
cijeloj konstrukciji. Prvo je potrebno odrediti optereenje u dijalogu, a zatim se izabere
optereenje na nekom tapu. Promjena se dogaa na svim tapovima u prikazanom sluaju
optereenja. Ova funkcija slui da se vrlo brzo promijeni jedan tip optereenja u drugi na cijeloj
konstrukciji.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo optereenje na konstrukciji. Jednoliko kontinuirano optereenje na
tapovima od -5.0 kN/m' zamijeniti emo s istim optereenjem ali suprotnog smjera, odnosno
+5.0 kN/m'. Prvo emo izabrati funkciju Promijeni izabrani tip i upisati parametre optereenja u
dijalogu (druga slika). Zatim emo selektirati tap na kojem se nalazi optereenje to ga elimo
promijeniti (trea slika). Kako se na tapu nalaze dva optereenja pojaviti e se dijalog u kojem
emo izabrati optereenje (etvrta slika). Kad izaberemo optereenje moramo kliknuti lijevom
tipkom mia izvan dijaloga da bi ga promijenili. Razultat vidimo na posljednjoj slici.
126
Optereenje
Optereenje na ploama
Na svakoj ploi moemo zadati samo povrinsko optereenje. Linijsko optereenje dodaje se na
dodatnim stranicama ploe. Smjer optereenja je okomit na plou. Optereenje odreujemo s
vrijednou optereenja u poetnoj toki i nagibima u smjerovima lokalnih koordnatnih osi ploe.
Ako su nagibi nula, optereenje e biti jednako po cijeloj povrini. Koordinate vrhova
odreujemo na pogledu.
Dodaj
Funkcijom Dodaj dodajemo optereenje odreujui toku po toku optereenja. Toke se moraju
nalaziti unutar ploe na kojoj se nalazi optereenje.
PRIMJER
Prvo emo izabrati funkciju Dodaj i zadati vrijednost jednolikog optereenja q=-1.0 kN/m2 u
dijalogu (prva slika). Zatim emo odrediti sve toke na ploi kao na drugoj slici. Kad odredimo
sve toke moramo kliknuti desnu tipku mia da bi dobili optereenje (trea slika).
Dodaj po cijeloj ploi

Funkcijom Dodaj po cijeloj ploi dodajemo optereenje po cijeloj ploi. Potrebno je samo izabrati
plou na kojoj elimo dodati optereenje.
PRIMJER
Isto optereenje kao u prethodnom primjeru zadati emo po cijeloj ploi. Prvo moramo izabrati
funkciju Dodaj po cijeloj ploi i upisati vrijednosti optereenja u dijalogu (prva slika). Da bi dodali
optereenje na plou moramo selektirati plou (druga slika). Rezultat moemo vidjeti na treoj
slici.
127
Optereenje
Promijeni
selektiramo optereenje ili optereenja koja elimo promijeniti s parametrima odreenim u
dijalogu. Moe se promijeniti samo iznos i nagib optereenja ali ne i koordinate optereenja.
PRIMJER
Optereenje na prvoj slici je jednoliko po cijeloj ploi i iznosi 2.0 kN/m 2. Izabrati emo funkciju
Promijeni i zadati qX=0.10 i qY=0.05 (druga slika). Kad upiemo vrijednosti u dijalogu moramo
selektirati optereenje da bi ga promijenili. Rezultat vidimo na posljednjoj slici.
Izbrii
Funkcijom Izbrii briemo postojea optereenja. Optereenje briemo tako da selektiramo
optereenje ili optereenja koja elimo izbrisati.
PRIMJER
U primjeru vidimo tri optereenja na ploi (prva slika). Ako izaberemo funkciju Izbrii i
selektiramo optereenja kao na drugoj slici (selektiramo s desna na lijevo) ostati e samo jedno
optereenje (posljednja slika).
128

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Zadani pomaci u vorovima
Sa zadanim pomacima u vorima odreujemo veliinu pomaka u vorovima prije prorauna.
Opis zadavanja pomaka je analogan zadavanju optereenja u vorovima, te se tamo mogu
vidjeti detaljan opis i primjeri.
.
Savjet
Korisno je uvijek prije nanoenja optereenja prekontrolirati koji je sluaj

optereenja tekui (statusni redak).
129
UREIVANJE ELEMENATA
RAZMJENA S AUTOCAD-OM
DIRECT-X RENDERIRANJE
OSTALE FUNKCIJE
VI
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VI
Ureivanje elemenata
Ureivanje elemenata
alat:
preica: Ctrl+F3
izbornik: Projekt/Uredi elemenata
Ureivanjem elemenata moemo promijeniti neke parametre elemenata. Elementi su podjeljeni

na tri stranice koje moemo vidjeti na slikama. Elemente ne moemo ni dodavati ni brisati.
U tablici vorova, za svaki vor redom su navedeni naziv, koordinate (X, Z, Y), pridranja (X,
Y, ...), teina i da li je vor orijentacijski vor (Or.). Kod pridranja prazna polja oznaavaju da
nema nepridranja u tom smjeru, a polja s kvaicom da ga ima. Analogno vrijedi i orijentaciju.
U tablici tapova imamo naziv tapa, otputanja na krajevima (indeksi s brojem 1 oznaavaju
prvi vor, a s brojem 2 drugi vor), orijentaciju tapa (prema globalnim koordinatnim osima ili
naziv orijentacijskog vora), naziv poprenog presjeka i kut .
U tablici ploa imamo naziv ploe, naziv materijala ploe, debljinu i pridranja koje se odnose na
diskretizirane vorove koji se ne nalaze na stranicama ploe. Kvaicu dodajemo upisivanjem
bilo kojeg karaktera u polje (i pritiskom na tipku ENTER).
Biljeka
Ova tablica je zadrana zbog navike odreenog broja korisnika s tablinim

radom. Dakako da se sve promjene koje se ovdje mogu izvriti mogu
takoer izvriti i funkcijom Promjena parametara.
133
alat:
preica: Ctrl+F2
izbornik: Projekt/Razmijeni s AutoCAD-om
Razmjena je organizirana preko OLE-a, odnosno direktno izmeu Aspalathosa i AutoCAD-a i
nije potrebno snimanje i uitavanje iz datoteke. Dijalog moemo vidjeti na slici.
Ako AutoCAD nije otvoren prilikom otvaranja dijaloga pojaviti e se pitanje elimo li ga otvoriti.
Kad je AutoCAD otvoren u listi na lijevoj strani moemo vidjeti layer-e u dokumentu u AutoCADu. S oznakama vor, tap, stranica i ploa odreujemo layer-e za svaki tip elementa. vor je u
AutoCAD-u odreen kao Point, tap i stranica kao Line, a ploa kao zatvoreni 3D poligon.
S parametrom Elementi koji se razmijenjuju odreujemo koje emo elemente razmijenjivati. Ako
niti jedan tip elementa nismo izabrali kod pokuaja razmijenjivanja program e nas na to
upozoriti.
S parametrom Jedinice u AutoCAD-u odreujemo u kojim je jedinicama dokument u AutoCAD-u.
S funkcijom Osvjei provjeravamo ima li promjena u layer-ima u dokumentu i ako ih ima
osvjeavamo listu.
S funkcijom Import dodajemo elemente iz AutoCAD-a u projekt. Nakon pokretanja funkcije prvo
moramo odrediti ishodite koordinatnog sustava u AutoCAD-u. Nakon odreivanja ishodita, s
obzirom na tip elemenata i layer-e, u projekt e se dodati elementi.
S funkcijom Export dodajemo elemente iz projekta u AutoCAD-a. Nakon pokretanja funkcije prvo
moramo odrediti ishodite koordinatnog sustava u AutoCAD-u. Nakon odreivanja, s obzirom na
tip elemenata i layer-e, u AutoCAD-u e se dodati elementi.
Prilikom uitavanja iz AutoCAD-a program ne kontrolira sijeenje tapova, tj. svaki element
tapa je potrebno nacrtati kao zasebnu liniju.
134
Ureivanje elemenata
Savjet
S obzirom da program mora provjeriti sve nacrtane entitete u AutoCAD-u,

kod sloenijih AutoCAD crtea izvrenje ove funkcije moe potrajati due.
S toga se preporua, za sloenije crtee, napraviti kopiju, oistiti je od
nepotrebnih dijelova i tek onda pokrenuti ovu funkciju.
Upozorenje
Ako koristite AutoCAD verziju 14 ili nie, preporuljivo je imati otvoren

samo onaj AutoCAD koji vam je potreban za model. Ako koristite
AutoCAD, verzija 2000, tada je preporuljivo imati uitan samo crte
potreban za model.
135
Ostale funkcije
DirectX renderiranje
alat:
preica: Ctrl+F8
izbornik: Projekt/DirectX renderiranje
DirectX je komponenta Windowsa koja omoguuje koritenje 3D funkcija grafikih kartica i
direktno crtanje u njihovu video memoriju, za razliku od normalnog crtanja koje ide preko
Windows API-ja koje je jednostavnije i veih mogunosti, ali i mnogo sporije. Ovdje emo opisati
samo one djelove DirectX-a koji utjeu na kvalitetu rezultata (renderiranog crtea) u programu.
Svi elementi to se prikazuju preko DirectX-a zadaju se plohama s tri toke, jer je trokut
najjednostavniji lik s kojim se moe zadati ravnina, ali postoji i ogranienje broja tih ploha. Tu
nailazimo na problem koji se dogaa u programu. Da bi smo neki kompliciraniji popreni presjek
tono prikazali morali bi ga podjeliti (diskretizirati) u dovoljan broj trokutastih elemenata. Taj
postupak bi doveo do usporavanja rada zbog same diskretizacije presjeka, zadavanja tih
elemenata u DirectX-u i velikog broja elemenata. Kod kompliciranijih konstrukcija broj elemenata
(trokuta) bi bio vei od maksimalnog broja. Na taj nain bi se izgubio sam smisao koritenja
DirectX-a, a to je brzina rada. Zato smo u programu preskoili diskretizaciju presjeka i presjek se
alje u DirectX kakav je. Greke e nastati kod konkavnih elemenata, ali e brzina rada ovisiti
samo o mogunostima grafike kartice. Za precizno renderiranje konstrukcije treba koristiti
renderiranje u pogledima.
U dijalogu e se prikazati konstrukcija onako kako se vidi u radnom pogledu (poloaj, vidljivost
elemenata itd.).
Klikom na srednju ili desnu tipku na miu pojaviti e se izbornik na kojem se nalaze standardne
funkcije rotiranje, zoom i pan i imaju iste funkcije kao i u pogledima. S Parametri otvaramo
parametre projekta gdje moemo namjestiti parametre renderiranja.
S tipkama Alt+Enter moemo se prebacivati iz dijaloga u prikazivanje po cijelom ekranu i
obratno.
137
Ostale funkcije
Ostale funkcije
Podaci o konstrukciji
alat:
preica:
izbornik: Projekt/Podaci o konstrukciji
U dijalogu s podacima o konstrukciji moemo vidjeti broj svakog tipa elemenata i potrebnu
memoriju za ulazne podatke, rezultate i proraun. Moemo ga vidjeti na slici.
ienje izbrisanih elemenata

alat:
preica:
izbornik: Projekt/ienje izbrisanih elemenata
Brisanjem elemenata, elementi se u projektu ne briu, nego se interno oznae kao izbrisani. Tek
ih snimanjem ili pozivanjem ove funkcije stvarno i briemo. (Slino naredbi PURGE u AutoCADu)
Selektiranje granica mree toaka

alat:
preica:
izbornik: Projekt/Selektiranje granica mree toaka
Selektiramo granice vidljive mree toaka u pogledu. Granice odreujemo jer bi kod
beskonanih granica crtanje mree toaka bilo veoma sporo (jer bi bilo jako puno toaka).
138
Ostale funkcije
Pronai element
alat:
preica: Ctrl+F
izbornik: Uredi/Pronai element
Traimo elemente u pogledu pomou naziva elemenata. Klikom na element u dijalogu selektirati
ili deselektirati emo taj element.
139
VII
POPRENI PRESJECI
BAZA POPRENIH PRESJEKA
GENERIRANJE
PRESJEKA
MATERIJALI
STANDARDNIH
POPRENIH
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VII
Popreni presjeci
Popreni presjeci
Za odreivanje krutosti pojedinih tapnih elemenata, potrebno je odrediti oblik njihovog
poprenog presjeka. est osnovnih karakteristika koje su potrebne za proraun su: Povrina
poprenog presjeka, posmine povrine u smjerovima lokalnih osiju y i z, Momenti inercije oko
lokalnih osiju y i z i torzioni moment inercije. Za detaljni opis ovih karakteristika te njihovo
izraunavanje konzultirajte lit. [4], a za njihovu uporabu u MKE lit. [1], [2] i [3].
Program daje etiri mogunosti postavljanja ovih parametara:
1. Direktno upisivanje brojanog iznosa parametara bez definiranja presjeka
2. Uitavanje predefiniranih presjeka iz baze
3. Definiranje standardnih presjeka s izraunom njihovih karakteristika
4. Kreiranje proizvoljnih presjeka i izraun njihovih karakteristika
Dakako sve ove mogunosti ne iskljuuju jedna drugu, te je mogue npr. definirati standardni
pravokutni presjek (ili npr. uitati I nosa iz baze) te mu pridodati neki drugi presjek. Na ovaj
nain mogu se definirati i presjeci sastavljeni iz vie razliitih materijala (npr. spregnuti nosai).
Za ispravni rad programa, u principu, su potrebni samo brojani iznosi geometrijskih
karakteristika. Meutim, sugerira se, da se svi presjeci zadaju oblikom. Na ovaj nain se postie
bolja kontrola uneenih podataka i smanjuje mogunost greke.
Biljeka
Renderirani prikaz konstrukcije mogue je dobiti samo ako su definirani

popreni presjeci. Oni tapovi u kojima nisu definirani popreni presjeci ne
renderiraju se.
Upozorenje
Nijedna geometrijska karakteristika ne smije biti postavljena na nulu. U

sluaju da program prilikom prorauna konstrukcije naie na karakteristiku
koja je jednaka nuli, prekida se daljnje izvrenje prorauna.
Za karakteristike za koje se eli da budu zanemarive potrebno je postaviti
dovoljno mali broj (otprilike 100 puta manji od najmanje realne
karakteristike)
alat:
preica: F4
izbornik: Projekt/Popreni presjeci
Dijalog
Na lijevoj strani prikazuju se svi popreni presjeci koje se nalaze u projektu. U gornjem dijelu
nalaze se izbornik i redak s alatima s kojima pozivamo funkcije i odreujemo parametre
presjeka. Ispod njih je nacrtan radni popreni presjek gdje moemo vidjeti njegove elemente i
kote. Na dnu se nalazi statusni redak u kojem se nalaze koordinate kursora, ortogonalnost i
poruke funkcija dok radimo s njima. Elementi, kote i koordinatne osi uvijek su prikazani u
dijalogu. S prikazivanjem materijala elementi se prikazuju u boji materijala. Pozadina i alati za
crtanje su isti kao i za poglede, a elementi se crtaju alatima za ploe.
143
Popreni presjeci
Veina funkcija je ista kao i kod pogleda i zadavanja konstrukcije pa e ovdje biti opisanesamo
razlike u odnosu na njih. Elementi presjeka se crtaju zatvorenim poligonalnom linijom. Svaki
element moe imati svoj tip materijala. Karakteristike presjeka predstavljaju sumarni doprinos
svih elemenata presjeka.
Dodavanje presjeka
alat:
preica: Ctrl+A
izbornik: Presjek/Dodaj
S funkcijom Dodaj dodajemo novi popreni presjek. Nakon pokretanja funkcije pojavljuje se
dijalog u kojem odreujemo naziv poprenog presjeka. Naziv novog presjeka mora biti razliit od
naziva postojeih presjeka u projektu.
Brisanje presjeka
alat:
preica: Ctrl+D
izbornik: Presjek/Izbrii
S funkcijom Izbrii briemo radni popreni presjek. Jedini uvjet je da je bar jedan presjek
definiran u projektu.
144
Popreni presjeci
Promjena naziva presjeka

alat:
preica: Ctrl+R
izbornik: Presjek/Promijeni
S funkcijom Promijeni mijenjamo naziv poprenog presjeka. Uvjeti za naziv jednaki su kao kod
funkcije Dodaj.
Snimanje presjeka u bazu

alat:
preica: Ctrl+E
izbornik: Presjek/Poalji u bazu
S funkcijom Poalji u bazu snimamo trenutni presjek u bazu, u podruju Ostali presjeci. Ako
presjek s istim nazivom postoji u bazi pojaviti e se dijalog s upitom hoemo li promijeniti presjek
u bazi s presjekom u projektu. Ako materijali presjeka i elemenata u presjeku ne postoje u bazi
onda e se i ti materijali snimiti u bazi.
Uitavanje iz baze
alat:
preica: F5
S funkcijom Otvori bazu otvaramo dijalog s bazom poprenih presjeka, materijala i generiranjem
jednostavnih elemenata. Rad s bazom je opisan na stranici 151.
Korak natrag/naprijed
alat:
izbornik: Uredi/Korak natrag/naprijed
S funkcijom Korak natrag ponitavamo promjene koje smo napravili u presjeku. Za razliku od
pogleda moemo ponititi samo posljednju promjenu. S funkcijom Korak naprijed vraamo
ponitenu promjenu.
Clipboard copy
alat:
S funkcijom Copy kopiramo selektirane elemente na Clipboard.
Clipboard paste
alat:
S funkcijom Paste dodajemo elemente s Clipboard-a u popreni presjek. Poslije pokretanja
funkcije moramo odrediti poloaj novih elemenata upisivanjem udaljenosti u dijalogu ili biranjem
dvije toke u presjeku.
145
Popreni presjeci
Parametri presjeka
alat:
preica: F3
izbornik: Presjek/Parametri presjeka
S funkcijom Parametri otvaramo dijalog u kojem odreujemo parametre presjeka, boju presjeka i
vrijednosti koje se prikazuju.
Parametre presjeka upisujemo u sluaju kad ne elimo definirati presjek ve samo njegove
karakteristike. Tada e se u proraunu matrice krutosti koristiti te vrijednosti. Torzijski moment
inercije rauna se za cijeli presjek i u proraunu se uvijek koristi vrijednost iz ovih parametara.
S parametrima Vrijednosti parametara presjeka i elemenata koji se prikazuju odreujemo koji e
se parametri presjeka i elemenata prikazivati kod prikazivanja parametara.
Boju presjeka odreujemo klikom na pravokutnik s bojom i odreivanjem boje u dijalogu koji se
pojavi. Tom se bojom crtaju tapovi u pogledu kad se prikazuju popreni presjeci i kad nisu
prikazani materijali.
146
Popreni presjeci
Proraun parametara presjeka

alat:
preica: F9
izbornik: Presjek/Izraunaj
S funkcijom Izraunaj raunamo parametre presjeka. Prvo se raunaju svi parametri elemenata
koji su postavljeni da se automatski raunaju. Nakon prorauna elemenata raunaju se
parametri cijelog presjeka zbrajanjem vrijednosti svakog elemenata, osim torzijskog mementa
inercije.
Proraun torzijskog mementa inercije presjeka

alat:
preica: F8
izbornik: Presjek/Torzijski mement inercije
S funkcijom Izraunaj torzijski moment inercije raunamo torzijski mement inercije presjeka.
Prvo se diskretizira presjek u konane elemente koji se prikau na ekranu, a zatim se izrauna
torzijski mement inercije. Detaljan opis moemo vidjeti u poglavlju Teorija.
Centriranje presjeka
alat:
preica: F7
izbornik: Presjek/Centriraj
S funkcijom Centriraj postavljamo teite poprenog presjeka u sredite koordinatnog sustava.
Nakon centriranja poziva se funkcija Izraunaj.
Selektiranje elemenata
Isto kao i u pogledima.
Inverzno selektiranje
alat:
izbornik: Pogled/Inverzna selekcija
Zoom
alati:
izbornici: Pogled/Zoom
147
Popreni presjeci
Pan, nuliraj pan

alat:
preica:
alat:
preica:
Promjena paramatara
alat:
preica:
S parametrom Materijal odreujemo materijal selektiranog elementa ili elemenata. Moemo

birati izmeu materijala definiranih u projektu.
S parametrima Parametri odreujemo povrine i momente inercije selektiranog elementa ili
elemenata. Ako selektiramo vie elemenata s razliitim vrijednostima u poljima e biti vrijednost
0.
S parametrima Automatski izraunaj odreujemo koji e se parametri (povrine i momenti
inercije) selektiranog elementa ili elemenata raunati kod pozivanja funkcije Izraunaj. Za one
parametre koji se ne raunaju automatski poslije prorauna ostaju vrijednosti odreene u tablici.
Ako selektiramo vie elemenata s razliitim vrijednostima, vrijednosti e se postaviti u neutralan
poloaj.
Dodavanje elemenata
alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj element
Isto kao i dodavanje ploa u pogledima.
148
Popreni presjeci
Dodavanje pravokutnog elementa

alat:
preica:
izbornik: Funkcije/Dodaj pravokutni element
Isto kao i dodavanje pravokutnih ploa u pogledima.
Dodavanje kota
alat:
preica:
Kopiranje
alat:
preica:
Pomicanje
alat:
preica:
Razvlaenje
alat:
preica:
Isto kao i u pogledima, samo to se umjesto vorova razvlae krajevi stranica.
Rotiranje
alat:
preica:
Brisanje
alat:
preica:
149
Popreni presjeci
Skaliranje
alat:
preica:
Zrcaljenje
alat:
preica:
Import elemenata iz AutoCAD-a

alat:
preica: Ctrl+I
izbornik: Funkcije/Import iz AutoCAD-a
Elementi poprenog presjeka su u AutoCAD-u zatvoreni 3D poligoni. Dijalog moemo vidjeti na
slici. S parametrom Layer elementa biramo layer za poligone u AutoCAD-u. S funkcijom Osvjei
provjeravamo ima li promjena u layer-ima u dokumentu i ako ih ima osvjeavamo listu. S
parametrom Jedinice u AutoCAD-u odreujemo u kojim je jedinicama dokument u AutoCAD-u.
Klikom na tipku U redu, zatvaramo dijalog, a poslije zatvaranja dijaloga odreujemo poloaj
novih elemenata birajui dvije toke.
150
Baza presjeka
Baza presjeka
alat:
preica: F5
Stranicu dijaloga za rad s poprenim presjeci u bazi moemo vidjeti na slici.
S lijeve strane nalazi se lista svih poprenih presjeka u bazi. Presjeci su podjeljeni u grupe. U
grupi Ostali presjeci nalaze se popreni presjeci koje smo definirali u dijalogu Popreni presjeci i
spremili u bazu, a u grupi Dodatni profili presjeci koje smo definirali kod dimenzioniranja elinih
presjeka i spremili u bazu. U ostalim grupama se nalaze standardni elini presjeci.
U gornjem desnom dijelu stranice moemo vidjeti tip selektiranog presjeka u bazi.
U Parametri presjeka moemo vidjeti izraunate parametre cijelog presjeka.
S parametrima u Import u projekt odreujemo vrijednosti parametara prilikom importiranja
selektiranog presjeka u projekt. Parametri ovise o tipu poprenog presjeka u bazi.
S parametrom Materijal odreujemo materijal presjeka i elementa. S parametrom S kotama
odreujemo hoemo li kotirati element. S parametrom U novi popreni presjek odreujemo hoe
li se presjek importirati u trenutni popreni presjek ili e se dodati novi.
Kod presjeka u grupi Ostali presjeci parametar Materijal se odnosi samo na materijal presjeka,
ne i elemenata.
Klikom na tipku U projekt importiramo presjek.
S tipkom Izbrii moemo brisati samo presjeke iz grupe Ostali presjeci.
151
Generiranje
Generiranje standardnih poprenih presjeka

alat:
preica: F5
Stranicu dijaloga za generiranje standardnih poprenih presjeka moemo vidjeti na slici.
S parametrom Tip elementa biramo oblik elementa koji emo generirati. Na desnoj strani je
prikazan element s dimenzijama.
S parametrima Dimenzije elementa odreujemo dimenzije elementa u jedinicama duine
poprenog presjeka.
S parametrom Materijal odreujemo materijal elementa.
S parametrom S kotama odreujemo hoemo li kotirati element.
S parametrom U novi popreni presjek odreujemo hoe li se presjek importirati u trenutni
popreni presjek ili e se dodati novi.
Klikom na tipku Generiraj generiramo element.
152
Materijali
Materijali
alat:
preica: F5
Stranicu dijaloga za rad s materijalima u projektu i bazi moemo vidjeti na slici.
Materijali u projektu
U gornjem lijevom dijelu stranice nalazi se lista s materijalima u projektu. Uz naziv materijala
nalazi se kvadrat s bojom materijala.
Funkcijom Dodaj dodajemo novi materijal. Nakon pokretanja funkcije pojavljuje se dijalog u
kojem odreujemo naziv materijal. Naziv novog materijal mora biti razliit od naziva postojeih
materijal u projektu. Ako nije razliit onda emo morati ponovo upisati naziv.
Funkcijom Izbrii briemo trenutni materijal. Uvjeti su da je bar jedan materijal definiran u
projektu i da se trenutni materijal ne nalazi u niti jednom presjeku (presjek i elementi) i niti jednoj
ploi.
Funkcijom Promijeni mijenjamo naziv materijala. Uvjeti za naziv su jednaki kao kod funkcije
Dodaj.
Funkcijom U bazu snimamo trenutni materijal u bazu. Ako materijal s istim nazivom postoji u
bazi pojaviti e se dijalog s upitom hoemo li promijeniti materijal u bazi s materijalom u projektu.
153
Materijali
S desne strane nalazi se tablica s parametrima trenutnog materijala. Ispod tablice se nalaze tri
tipke s kojima raunamo E, G i . Formule moemo vidjeti u poglavlju Teorija.
Materijali u bazi
U donjem lijevom dijelu stranice nalazi se lista s materijalima u bazi. Uz naziv materijala nalazi
se kvadrat s bojom materijala. Uz boje nalazi se pravokutnik s kojim odreujemo koji e se
materijali automatski dodavati u novi projekt. Oznaeni su oni u crvenoj boji.
Funkcijom Izbrii briemo materijal u bazi. Uvjeti su da se trenutni materijal ne nalazi u niti
jednom presjeku (presjek i elementi) u bazi.
Funkcijom Promijeni mijenjamo naziv materijala. Uvjeti za naziv su jednaki kao kod funkcije
Dodaj u materijalima u projektu.
Funkcijom U projekt importiramo trenutni materijal u projekt. Ako materijal s istim nazivom
postoji u projektu pojaviti e se dijalog s upitom hoemo li promijeniti materijal u projektu s
materijalom u bazi.
154
VIII
PRORAUN
REZULTATI
BOJANJE I RAFIRANJE REZULTATA U
PLOAMA
155
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje VIII
Bojanje i rafiranje rezultata u ploama
Proraun
alat:
preica: F9
izbornik: Projekt/Proraun
Dijalog
Na prvoj stranici dijaloga za proraun bira se tip prorauna i prati trajanje prorauna.
Za vrijeme trajanja prorauna moemo vidjeti napredak prorauna i vrijeme potroeno za svaku
od tri faze, kao i ukupno vrijeme. U donjem lijevom kutu moemo vidjeti irinu fronta. Na drugoj
stranici dijaloga za proraun odreuju se parametri prorauna.
Na treoj stranici prorauna odreuju se parametri za Modalnu analizu.
157
O svim parametrima modalne analize detaljnije u poglavlju Teorija.

S parametrom Default se kao i kod parametara projekta spremaju parametri koji e korisititi u
svakom novom projektu.
Tipovi prorauna
Statika (F9)
Proraun se izvrava za sve sluajeve optereenja. S parametrom Orijentacija vlastite teine
odreujemo u smjeru koje globalne osi raunamo optereenje od vlastite teine.
Moemo odrediti i s kojim e vorom zapoeti frontalna metoda. Poetni vor odreujemo ako je
irina fronta bitno vea kod automatskog prorauna od irine fronta za taj vor. Provjera vora s
minimalnom irinom fronta prije svakog prorauna je besmislena jer bi viestruko produila sam
proraun. vor s minimalnom irinom fronta moemo izraunati u dijelu s parametrima.
Statika po teoriji II. reda (F7)
Proraun se izvrava za svaki sluaj optereenja posebno. S parametrom Maksimalni broj
koraka odreujemo u koliko se maksimalno koraka vri proraun za svaki sluaj optereenja.
Svaki sluaj optereenja rauna se jedan po jedan. S Preciznost prorauna odreujemo kod
koje se tonosti razlike ukupnih pomaka izmeu dva koraka proraun prekida.
Modalna analiza (F8)
Prije pokretanja moramo odrediti Broj vlastitih vektora i koeficijente analize. Moemo zadati
vrijednosti ubrzanja za svaki globalni smjer posebno kao faktor gravitacijskog ubrzanja. Na taj
nain moemo dobiti vlastite vektore u eljenom smjeru/smjerovima.
158
Rezultati
Pomaci
U proraunu dobivamo pomake u vorovima konstrukcije. Iz tih pomaka se interpolacijom uz
koritenje baznih funkcija dobivaju pomaci u presjecima tapova. Broj presjeka u tapovima
odreujemo u parametrima projekta. Sa to veom gustoom, odnosno to manjim razmakom
presjeka dobivamo toniju liniju pomaka, ali je samo crtanje sporije. Kod ploa se pomaci crtaju
u vorovima diskretiziranih ploa.
Vlastiti vektori
Vrijednosti vlastitih vektora dobivamo u vorovima. Koordinate raunamo i crtamo na isti nain
kao i kod pomaka.
Unutarnje sile u tapovima
U proraunu dobivamo sile na krajevima tapova. Da bi nacrtali dijagame potrebno je odrediti
veliine sila u karakteristinim tokama tapa. Karakteristine toke su mjesta gdje se nalaze
optereenja na elementu. Dijagrami se crtaju tono (npr. tono se prikazuju skokovi u
dijagramima poprenih sila kod koncentriranih sila). Preciznost crtanja parabola odreujemo s
brojem toaka u parametrima projekta.
Unutarnje sile u ploama
U proraunu dobivamo sile u Gaussovim tokama ploa. Prvo se ekstrapoliraju rezultati iz
Gauss toaka u diskretizirane vorove. Uz tri momenta i tri sile moemo prikazati po dva glavna
momenta i sile, kao i povrinu armature za svaki smjer.
Selektiranje rezultata
alat:
preica:
izbornik: Rezultati/Selektiraj
Selektirati rezultate moemo klikom na kvadrati na liniji rezultata ili odreivanjem pravokutnika
u pogledu i selektiranjem svih rezultata unutar njega. Ako se dri pritisnuta tipka Shift onda se
selektirani rezultati deselektiraju.
Pomaci
Kod tapova moemo selektirati samo pomake u presjecima tapova, dok kod ploa selektiramo
pomake u vorovima diskretiziranih ploa. Moemo birati izmeu tri komponente pomaka, tri
komponente rotacije i ukupnog pomaka.
159
Unutarnje sile u tapovima

Vrijednost unutarnjih sila moemo prikazati u karakteristinim tokama dijagrama i interpoliranim
tokama izmeu karakteristinih, iji razmak odreujemo u parametrima projekta.
Selektiranje maksimalnih vrijednosti

alat:
preica: Ctrl+F11
izbornik: Rezultati/Selektiraj maksimalne
Funkcijom Selektiraj maksimalne selektiramo najvee pozitivne i najmanje negativne vrijednosti
na dijagramima na svim selektiranim tapovima.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti momentni dijagram oko Z osi. Selektirati emo tapove prema
drugoj slici. Pozivanjem funkcije selektirati e se minimalna i maksimalna vrijednost momenta na
selektiranim tapovima (posljednja slika).
Funkcijom Selektiranje maksimalne (svi elementi) seleketiramo najvee pozitivne i najmanje

negativne vrijednosti na dijagramima na svakom selektiranom tapu posebno. Ako nije
selektiran niti jedan element onda se vrijednosti selektiraju na svim tapovima.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti momentni dijagram oko Z osi. Selektirati emo tapove prema
drugoj slici. Pozivanjem funkcije selektirati e se minimalna i maksimalna vrijednost momenta na
svakom selektiranom tapu (posljednja slika).
160

alat:
preica: F7
izbornik: Projekt/Bojanje ploa
Bojanjem i rafiranjem rezultata u ploama moemo umjesto 3D dijagrama rezultate prikazati u
ravnini s izo-linijama, rafiranjem ili bojanjem.
Na lijevoj strani imamo definirane pozicije s parametrima u projektu i bazi, a s desne strane
odreujemo parametre pozicija u projektu.
Pozicije u projektu
Postojee pozicije u projektu moemo vidjeti u listi u gornjem lijevom kutu dijaloga. Uz naziv se
nalazi obojani pravokutnik u bojama pozicije. U listi moemo selektirati jednu ili vie pozicija.
Parametri u dijalogu e se postaviti s obzirom na trenutno selektiranu poziciju u listi.
S funkcijom Dodaj dodajemo novu poziciju u projekt. Nakon pozivanja funkcije pojavljuje se
dijalog u kojem upisujemo naziv pozicije. Naziv se ne mora razlikovati od ostalih naziva.
S funkcijom Izbrii briemo sve selektirane pozicije.
S funkcijom Promijeni mijenjamo naziv selektirane pozicije.
S funkcijom U bazu dodajemo u bazu selektirane pozicije u projektu. Nazivi se ne provjeravaju i
sve se selektirane pozicije u pogledu dodaju bez obzira na njega.
Pozicije u bazi
Postojee pozicije u bazi moemo vidjeti u listi u donjem lijevom kutu dijaloga. Uz naziv se
nalazi obojani pravokutnik u bojama pozicije. U listi moemo selektirati jednu ili vie pozicija.
161
S funkcijom Izbrii briemo sve selektirane pozicije u bazi.

S funkcijom U projekt dodajemo u projekt selektirane pozicije u bazi. Nazivi se ne provjeravaju i
sve se selektirane pozicije u bazi dodaju bez obzira na njega.
Parametri pozicije
S parametrom Broj granica odreujemo koliko e pozicija imati granica. Moemo birati izmeu 1
i 50 granica. Broj redaka u tablici e biti jednak broj granica.
S Nain popunjavanja odreujemo hoe li se podruje rafirati i bojati. rafure i boje za pojedine
granice odreene su u tablici.
S parametrom Tip rezultata odreujemo koji emo format i jedinice koristiti za ispisivanje
vrijednosti granica u tablici i pogledu.
S parametrom Automatsko generiranje granica pozicija e kad je izabrana u pogledu prije
prorauna koordinata prvo izraunati granine vrijednosti rezultata i linearno e generirati
granice i nakon toga odrediti granice podruja na ploama. Granice odreene u poziciji e ostati
kakve jesu i nee se mijenjati. Na ovaj nain ne moramo runo namjetati granice nego se
granice automatski prilagouju rezultatima.
S parametrima Naziv odreujemo naziv svake granice koji e se ispisivati uz boju u pogledima.
S parametrima Granica odreujemo vrijednosti granica. Prva granica mora imati najmanju
vrijednost, a svaka sljedea granica mora imati veu vrijednost nego prethodna.
S parametrima Boja odreujemo boje svake granice. Boja se moe upisati kao decimalna ili
heksadecimalna vrijednosti ili dvostrukim klikom lijeve tipke mia, u polju, moemo pozvati
dijalog za odreivanje boje.
S parametrima rafura odreujemo rafuru granice. Vrijednosti mogu biti izmeu 0-7. rafuru
odreujemo na nain da kliknemo u polje sa rafurom, upiemo broj (0-7) te pritisnemo tipku
Enter.
Pokupi granice
S funkcijom Pokupi granice raunamo granine vrijednosti za izabrani tip rezultata u ploama.
Uvjet da bi se pokupile granine vrijednosti je da je prikazan neki tip rezultata u ploama. Ako
nije prikazan funkcija se prekida. Kad se izraunaju granine vrijednosti postavljaju se u prvu i
posljednju granicu, a vrijednosti izmeu njih se linearno interepoliraju.
Generiranje
S funkcijom Generiranje moemo generirati nazive, vrijednosti granica i boje. Tip parametara
koji emo generirati ovisi o stupcima, a granice koje emo generirati ovise o retcima koji su
selektirani u tablici.
162
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti da je u 1. granici zadana crvena, u 8. granici bijela, a u 16. granici
plava boja. U svim ostlim poljima je crna boja.
Prvo selektiramo podruje u tablici od 1. do 8. retka u stupcu s bojama (druga slika). Pozivanjem
funkcije Generiranje linearno e se interpolirati boje u granicama 2-7 kao nijanse izmeu crvene
i bijele boje (trea slika).
To isto napravimo i za retke 8-16 (posljednje dvije slike).
163
DIMENZIONIRANJE
IX
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje IX
Dimenzioniranje
Openito
alat:
preica: F5
izbornik: Projekt/Dimenzioniranje
U programu je predvieno dimenzioniranje elemenata s jednostavnim poprenim presjecima po
PBAB-a i Eurocode normama. Ono nije direktno povezano s konstrukcijom i rezultatima, tj.
pozicije u dimenzioniranju nisu povezane s elementima na konstrukciji, nego se dimenzije i sile
mogu proizvoljno zadavati, uz mogunost biranja sila na samoj konstrukciji.
U ovom priruniku nisu objanjavani principi dimenzioniranja, ve samo postupak rada s
programom. Za detaljnije objanjenje dimenzioniranja vidjeti literaturu: za armirani beton [5], a
za elik [6].
AB presjeci
Presjeci mogu biti pravokutni (greda, ploa, stup) i T-presjeci.
Greda u kontekstu ovog programa je AB pravokutni presjek optereen s N, T, M t i Ms. Poprena
sila i moment savijanja djeluju u jednoj osi. Armatura se dijeli na uzdunu u donjoj i gornjoj zoni,
dodatnu uzdunu od torzije po cijelom opsegu presjeka i vilice za preuzimanje poprene sile i
torzije.
Ploa je AB pravokutni presjek razliit od grede samo po tome to je irina presjeka
predefinirana i iznosi 100 cm. Armatura se dijeli na uzdunu u donjoj i gornjoj zoni.
Stup je AB pravokutni presjek optereen s N, TY, TZ, Mt, MY i MZ. Poprena sila i moment
savijanja su dvoosni. Armatura se dijeli na uzdunu od momenta savijanja i dodatnu uzdunu od
torzije po cijelom opsegu presjeka i vilice za preuzimanje poprene sile i torzije.
T-presjek je AB pravokutni presjek spojen s ploom u gornjoj zoni. Optereen je s N, T, M t i Ms.
Poprena sila i moment savijanja su jednoosni. Armatura se dijeli na uzdunu u donjoj i gornjoj
zoni, dodatnu uzdunu od torzije po cijelom opsegu presjeka i vilice za preuzimanje poprene
sile i torzije.
Kako je trenutno vaei pravilnik PBAB-u, a u budunosti e se prijei na Eurocode2, u
programu moemo dimenzionirati presjeke i po jednim i po drugim normama. Moemo koristiti
standardne tipove betona (MB15 - MB60, odnosno C12/16-C50/60) i betonskog elika (GA
240/360, RA400/500 i MA 500/600).
Temelji
Temelje moemo dimenzionirati samo kao temelje samce. Kod njih raunamo plohu naprezanja
i povrinu potrebne armature u dva glavna smjera. Dimenzije temelja odreujemo dimenzijama
stranica i visinom temeljne stope, ekscentricitetom i dimenzijama stupa na temeljnoj stopi.
elini presjeci
elini presjeci mogu biti od 5 standardnih tipova elinih presjeka (I, O, itd.) uz mogunost
zadavanja zavarenih I profila. Na I presjeke moemo dodavati lamele s gornje ili donje strane
radi poveavanja nosivosti presjeka. Dimenzioniramo samo po Eurocode-u. Presjeke moemo
167
Dimenzioniranje
uzimati i iz baze u kojoj se nalazi oko 120 predefiniranih standardnih presjeka. Uz provjeru
otpornosti presjeka ukljuena je i provjera otpornosti elementa uz jednostavno odreivanje
potrebnih parametra.
Dijalog
Na lijevoj strani dijaloga nalaze se dimenzionirane pozicije u projektu. Na njima se u pozadini
nalazi slika koja prikazuje oblik presjeka, dok se kod uspjeno proraunatih AB presjeka nalaze i
poloaji potrebne i odabrane armature. Uz sliku je ispisan i naziv pozicije. Naziv pozicije kod
temelja je ispisan u donjem lijevom kutu da bi mogli vidjeti poloaj stupa na temelju. Iznad
pozicija nalaze se funkcije za rad s pozicijama.
Najvei dio zauzima ispis rezultata dimenzioniranja. Ako se ispis vei od visine dijaloga onda ga
moemo pomicati gore-dolje scrollbar-om ili pomicanjem mia gore-dolje s pritisnutom lijevom
tipkom. Veliinu font-a s kojim se ispisuje tekst moemo odrediti u parametrima projekta. Kod
veih rezolucija moemo odabrati i prikazivanje u dva stupca to se takoer odreuje u
parametrima projekta. To nam moe pomoi kod pregledavanja rezultata dimenzioniranja
elinih profila kad imamo provjeru stabilnosti elementa i kad je ispis dosta dugaak.
168
Dimenzioniranje
Dodavanje nove pozicije

alat:
preica: F3
S funkcijom Dodaj dodajemo novu poziciju. Pozivanjem funkcije otvoriti e se dijalog u kojem
moemo odrediti naziv pozicije i tip presjeka. Naziv pozicije moe imati do 20 znakova. Tip
presjeka moe biti AB greda, AB ploa, AB T-presjek, AB stup, temelj i elini presjek.
Kopiranje pozicije
alat:
preica: Ctrl+C
Funkcijom Kopiraj dodajemo novu poziciju koja e imati potpuno iste parametre kao i trenutno
izabrana pozicija. To moe biti znaajno kad se nova pozicija vrlo malo razlikuje od postojee,
tada nije potrebno upisivati vrijednosti svih parametara ponovno, nego samo promijeniti one koji
se razlikuju.
Promjena naziva pozicije

alat:
preica: Ctrl+R
Funkcijom Promijeni mijenjamo naziv pozicije.
Brisanje pozicije
alat:
preica: Del
Funkcijom Izbrii briemo trenutno izabranu poziciju.
Ureivanje pozicije
alat:
preica: F4
Funkcijom Uredi pozivamo dijalog za odreivanje parametara pozicije. Funkciju moemo

pokrenuti i s klikom desne tipke mia kad se kursor nalazi iznad ispisa.
169
Dimenzioniranje
Proraun pozicije
alat:
preica: F9
Funkcijom Izraunaj raunamo poziciju s odreenim parametrima. Uz runo pokretanje

prorauna moemo u parametrima projekta izabrati automatski proraun pozicije. Automatski
proraun se pokree poslije svake promjene parametara.
Selektiranje optereenja pozicije

alat:
preica: F8
S funkcijom Sel. opt. moemo izabrati sile na koje elimo dimenzionirati presjek. Kod AB i
elinih presjeka biramo unutarnje sile na tapovima, dok kod temelja biramo reakcije u
vorovima.
Kod dimenzioniranja AB stupova i elinih profila koristimo svih est unutarnjih sila, kod grede,
ploe i T-presjeka koristimo samo etiri. Zato postoje pravila kod izbora sila kod grede, ploe i Tpresjeka. Za uzdunu silu i moment torzije uzimaju se njihove veliine u izabranom presjeku.
Ako sile biramo dok je prikazana poprena sila Ty ili moment Mz tada se te vrijednosti uzimaju
za T i Ms. U sluaju da su to Tz ili My onda se one uzimaju za T i Ms. Kad su prikazane N ili Mt
onda se uzima onaj par T i Ms kod kojih je Ms vei.
U redu
alat:
preica: F5
S ovom funkcijom se vraamo u Aspalathos, s tim da sve dimenzionirane pozicije ostaju

sauvane.
Odustani
alat:
preica: Alt+F4
S ovom funkcijom se vraamo u Aspalathos, s tim da se sve dimenzionirane pozicije briu.
Pomo
alat:
preica: F1
S ovom funkcijom pozivamo pomo.
170
Dimenzioniranje
Parametri presjeka
AB presjeci
Na prvoj stranici dijaloga za odreivanje parametara AB presjeka nalaze se parametri s kojima
odreujemo dimenzije presjeka, optereenje i materijal.
Dimenzije AB presjeka su u cm. Sile zadajemo u kN, a momente u kNm. Tlana uzduna sila
ima negativnu vrijednost, a negativni moment savijanja stvara vlak u donjoj zoni.
U tablicama moemo vidjeti tlanu i posminu vrstou za marke (klase) betona i vrstoe za
betonski elik.
MB-15 MB-20 MB-25 MB-30 MB-35 MB-40 MB-45 MB-50 MB-55 MB-60
2
fB [kN/cm ]
1.05
1.40
1.72
2.05
2.30
2.55
2.77
3.00
3.15
3.30
r [kN/cm2]
0.060
0.080
0.095
0.110
0.120
0.130
0.140
0.150
0.155
0.160
C12/16 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C55/60
fCK [kN/cm2]
1.20
1.60
2.00
2.50
3.00
3.50
4.00
4.50
5.00
r [kN/cm2]
0.018
0.022
0.026
0.030
0.034
0.037
0.041
0.044
0.048
vi [kN/cm2]
GA 240/360
RA 400/500
MA 500/600
24
40
50
171
Dimenzioniranje
Na drugoj stranici dijaloga nalaze se parametri koji odreuju nain dimenzioniranja.
Moemo birati izmeu PBAB i Eurocode normi. Promjer vilica odreujemo u mm.
Minimalnu deformaciju armature koristimo kad se prekorauje tlana vrstoa betona kod istog
tlaka ili tlane sile s malim ekscentricitetom (N+Ms). U tom se sluaju deformacija armature u
vlanoj zoni u proraunu smanjuje za 0.1. Ako deformacija armature doe do te vrijednosti, a
tlak u betonu je i dalje vei od tlane vrstoe, onda se ide na dvostrano armiranje. Za dvostrano
armiranje odreujemo deformaciju za dvostrano armiranje. Deformacija u armaturi moemo i
unaprijed zadati izaberemo li paramtar Forsiraj deformaciju u armaturi, a vrijednost koja se
uzima je odreena deformacijom za dvostrano armiranje.
Minimalne postotke armiranja uzdunom armaturom upisujemo proizvoljno ili biramo
predefinirane standardne veliine za savijanje i torziju.
Kod Eurocode-a odreujemo i koeficijente sigurnosti. Moemo ih proizvoljno zadati ili ih biramo
preko predefiniranih vrijednosti kao osnovnu ili sluajnu kombinaciju optereenja.
Na treoj stranici dijaloga biramo armaturu u presjeku.
172
Dimenzioniranje
Armatura je podjeljena na uzdunu i vilice, dok je uzduna podjeljena na armaturu donje zone,
armaturu gornje zone i armaturu za preuzimanje torzije. Svaku uzunu armaturu moemo
odrediti s etiri pozicije, a vilice s jednom. Kod uzdune armature ispisana je povrina odabrane
i izraunate armature. U gornjem desnom kutu se nalazi ukupna i mimimalna povrina uzdune
armature.
Armaturu biramo tako da s kursorom doemo na poziciju koju elimo promijeniti i kliknemo
lijevom tipkom mia (kad se kursor nalazi iznad pozicije, pozicija mijenja boju). Klikom na
poziciju pojavljuje se dijalog u kojem moemo odabrati broj komada i profil ipke ili tip mree,
odnosno razmak vilica. Izgled dijaloga za odabiranje armature ovisi o tome bira li se uzduna
armatura ili vilice. Dijalog moemo vidjeti na sljedeim slikama.
Kod biranja uzdune aramture u dijalogu se prikazuje broj komada i profil ipke ili tip mree, a
kod biranja vilica prikazuje se broj komada, profil ipke, tip mree i razmak vilica. Za broj
komada i profila ipki moemo koristiti predefinirane vrijednosti ili ih runo upisivati. Klikom na
tipku Izbrii briu se izabrane vrijednosti.
173
Dimenzioniranje
Temelji
Na prvoj stranici dijaloga za odreivanje parametara temelja nalaze se parametri s kojima
odreujemo dimenzije temelja, optereenje, materijal i nain dimenzioniranja.
Dimenzije temelja odreuju se u cm. Optereenje se odreuje u kN i kNm. Tlana uzduna sila
ima negativnu vrijednost.
Tlanu i posminu vrstou za marke (klase) betona i vrstoe za betonski elik moemo vidjeti
u tablicma na stranici 171.
Moemo birati izmeu PBAB i Eurocode normi. Moemo ukljuiti dodavanje vlastite teine
temelja kao optereenja. Sila od vlastite teine dobije se mnoenjem volumena temeljne stope i
jedinine teine AB kao 25 kN/m3. Ukljuujui poprenu silu moemo dodati utjecaj poprenih
sila na momente savijanja. Utjecaj se rauna kao veliina sile pomnoena s krakom djelovanja
(visina temelja).
Na drugoj stranici dijaloga biramo armaturu u temelju.
174
Dimenzioniranje
Armatura je podjeljena na uzdunu aramturu u smjeru osi X i Y. Svaku uzdunu armaturu

moemo odrediti s etiri pozicije. Kod svake uzune armature ispisana je povrina odabrane i
izraunate armature. Armaturu biramo na isti nain kao kod AB presjeka.
175
Dimenzioniranje
elini presjeci
eline presjeke moemo dimenzionirati samo prema Eurocode-u. Na prvoj stranici dijaloga za
odreivanje parametara elinih presjeka nalaze se parametri s kojima odreujemo oblik,
dimenzije i parametre presjeka, kao i baza elinih presjeka.
S parametrom Oblik profila moemo odrediti oblik presjeka izmeu est standardnih tipova.
S parametrima Dimenzije profila odreujemo dimenzije presjeka. Dimenzije se odreuju u mm.
S parametrima Parametri profila odreujemo parametre presjeka kao to su povrina presjeka,
momenti inercije i dr. Za presjek L uz osi y i z imamo i parametre za osi u i v iji poloaj ovisi o
duinama stranica.
S funkcijom Izraunaj moemo izraunati parametre presjeka iz dimenzija presjeka. Funkciju
moemo koristiti samo za zavareni I presjek.
S funkcijom Spremi moemo spremiti presjek u bazu presjeka pod podrujem Dodatni presjeci.
Prije spremanja pojaviti e se dijalog u kojem moramo odrediti naziv presjeka.
Ako izaberemo neki presjek iz baze presjeka onda e se vrijednosti prethodno navedenih
parametara postaviti prema vrijednostima izabranog presjeka u bazi.
S funkcijom Promijeni moemo promijeniti nazive presjeka u bazi, ali samo onih koji se nalaze
pod Dodani presjeci.
S funkcijom Izbrii moemo izbrisati presjeke u bazi, ali samo one koji se nalaze pod Dodani
presjeci.
Na drugoj stranici dijaloga za odreivanje parametara elinih presjeka nalaze se parametri s
kojima odreujemo veliinu optereenja i materijal presjeka.
176
Dimenzioniranje
S parametrima Optereenje odreujemo veliinu optereenja na presjek. Optereenje

odreujemo u kN i kNm. Negativna uzduna sila oznaava tlak, a pozitivna vlak.
S parametrima Materijal odreujemo kvalitetu elika. Parametre moemo upisati ili ih birati
izmeu predefiniranih vrijednosti za standardne elike.
S parametrom Razmak pridranja hrpta odreujemo na kojem se razmaku nalazi ukruenje
hrpta. Ako je vrijednost nula onda pridranje ne postoji.
S parametrima i Anetto odreujemo parametre za proraun otpornosti presjeka na vlanu silu.
Kod valjanih pravokutnih cijevi moemo odrediti nain valjanja s kojim odreujemo koji e se tip
linije koristiti u proraunu otpornosti elementa.
Na treoj stranici dijaloga za odreivanje parametara elinih presjeka nalaze se parametri s
kojima odreujemo parametre za proraun otpornosti elementa.
177
Dimenzioniranje
S parametrima liy i liz odreujemo duljine izvijanja presjeka. Zadajemo ih u cm.

S parametrom L odreujemo razmak bonog pridranja. Zadajemo ga u cm.
S parametrom g odreujemo poloaj optereenja na vertikalnoj osi z. Zadajemo ga u cm.
Parametri k i kw nam slue za proraun koeficijenata C.
Odreuju se tri koeficijenta C. U dijalogu na dijelu gdje se raunaju koeficijenti prvo moemo
vidjeti izraunatu vrijednost prema odreenih parametrima. Ispod vrijednosti koeficijenata
odreujemo Tip optereenja na elementu. Moemo izabrati izmeu optereenja po elementu i
momenata u krajnim vorovima. S obzirom na to to smo izabrali moemo dobiti dva tipa izbora
prikazanih na slikama.
U prvom izboru na prvoj slici moemo izabrati Tip dijagrama momenta savijanja kao jedan od
pet predloenih oblika. U drugom izboru na drugoj slici moemo upisati ili izabrati vrijednost
koeficijenta koji odreuje odnos izmeu krajnjih momenata i moe biti izmeu -1 i 1. Klikom na
tipku < pored vrijednosti koeficijenata C u tablici prebaciti emo izraunate vrijednosti u tablicu.
Koeficijente odreujemo s obzirom na oblik dijagrama momenta savijanja u smjerovima osi y i
z. U dijalogu na dijelu gdje se raunaju koeficijenti prvo moemo vidjeti izraunatu vrijednost
prema odreenih parametrima. Ispod vrijednosti koeficijenata odreujemo veliinu momenata na
krajevima s ili bez vrijednosti u sredini i oblika dijagrama. Na slici u donjem desnom kutu
moemo vidjeti izgled dijagrama s obzirom na parametre. Klikom na tipke uz koeficijente u tablici
s oznakom "<" prebacujemo izraunate vrijednosti u tablicu, a klikom na tipke s oznakom ">"
prebacujemo vrijednosti i parametre iz tablice.
Na etvrtoj stranici dijaloga za odreivanje parametara elinih presjeka nalaze se parametri s
kojima odreujemo broj i veliinu dodatnih lamela.
178
Dimenzioniranje
Lamele moemo dodavati samo na I profile. Dodaju se na pojasnice s gornje i donje strane. Sa
strane tablice odreujemo broj lamela. Broj lamela je ogranien na etiri sa svake strane. U
tablicama se pojavljuje onoliko redaka koliko ima lamela. Svaku lamelu odreujemo njenom
irinom i debljinom. Na crteu uz tablice moemo vidjeti i presjek s lamelama.
179
Dimenzioniranje
Rezultati
AB presjeci
Osnovni podaci o presjeku
Na vrhu se nalaze osnovni podaci o presjeku koje ine optereenje presjeka, tip betona s
tlanom i posminom vrstoom, dimenzije presjeka i slika presjeka. Presjek je na slici nacrtan
prema zadanim dimenzijama. Oznake donje ili gornje armature prikazuju se kada je izraunata
ili odabrana pojedina armatura.
Uzduna armatura
Nakon osnovnih podataka ispisuje se granina vrstoa elika uzdune armature. Proraun je
podjeljen u dva dijela. Prvi dio je proraun na uzdunu silu i moment savijanja. Ispisuje se redom
postupak prorauna, izraunata povrina armature, izabrana i minimalna armatura. Drugi dio je
proraun dodatne uzdune armature od momenta torzije. Ispisuje se redom postupak
prorauna, izraunata povrina armature, izabrana i minimalna armatura.
AB stupovi optereeni dvoosnim naprezanjem raunaju se iterativno. Potrebna povrina
armature rasporeuje se jednoliko po cijelom opsegu presjeka.
Vilice
Nakon uzune armature slijedi proraun vilica na poprenu silu i torziju. Kod PBAB-a dobivamo
minimalni razmak i minimalnu povrina vilica, a kod Eurocode-a samo minimalni razmak.
Razmak se dobiva posebno za poprenu silu i torziju, pa je kod odabiranja potrebno
iskombinirati potreban razmak.
Temelji
Osnovni podaci o temelju
Na vrhu se nalaze osnovni podaci o temelju koje ine optereenje temelja, tip betona s tlanom
vrstoom, dimenzije temelja i slika temelja. Temelj je na slici nacrtan prema zadanim
dimenzijama u tlocrtu i dva pogleda.
Proraun temelja
Nakom osnovnih podataka slijedi proraun ravnine naprezanja i potrebne armature. S lijeve
strane prikazana je povrina temeljna stopa, momenti tromosti, naprezanja u krajevima ako su
vea od 0 i izraunata povrina armature u dva glavna smjera. S desne strane prikazana je
ravnina naprezanja. Ravnina naprezanja rauna se iterativnom metodom dok se ne uspostavi
ravnotea izmeu optereenja i reakcije tla. Povrina armature se rauna u etiri presjeka, po
dva u svakom smjeru na mjestima gdje se spajaju temeljna stopa i stup. Kao rezultat koji e se
ispisati biti e vei rezultat.
181
Dimenzioniranje
elini presjeci
Osnovni podaci o presjeku
Na vrhu se nalaze osnovni podaci o presjeku koje ine optereenje presjeka, tip elika s
parametrima, dimenzije, parametri i slika presjeka. Presjek je na slici nacrtan prema zadanim
dimenzijama.
Klasifikacija presjeka
Nakon osnovnih podataka slijedi klasifikacija presjeka. Ispisuje se posebno klasifikacija hrpta i
pojasnice. Kad je presjek klase 4 onda se ispisuju izraunate dimenzije i parametri reduciranog
presjeka.
Otpornost poprenog presjeka
Posebno se provjerava otpornost za svaku silu posebno i interakciju izmeu njih.
Otpornost elementa
Ispisuje se redom proraun uzdune tlane otpornosti ako postoji uzduna tlana sila, proraun
otpornosti na savijanje ako postoje momenti savijanja i interakcija uzduna tlane sile i momenta
savijanja s i bez bonog izvijanja.
182
PRINTANJE
UPUTE ZA UPORABU - Poglavlje X
Printanje
Priprema za printanje
alat:
preica: Ctrl+P
izbornik: Datoteka/Printanje
Priprema printanja zamiljena je na nain da se prvo formira stranica, a zatim se po njoj slau
objekti koje elimo isprintati. Svaka stranica moe imati svoju veliinu i neovisna je o ostalim
stranicama. Objekti koje slaemo po stranicama mogu biti pogledi, tekst, popreni presjeci,
materijali, dimenzionirane pozicije, slike, parametri bojanja rezulatata u ploama, faktori
kombinacija optereenja i vrijednosti vlastitih vektora.
U gornjem dijelu dijaloga nalaze se izbornik i redak s alatima s kojima pozivamo funkcije i
odreujemo parametre prikaza. Ispod njih moemo vidjeti izgled radne stranice s objektima. U
gornjem lijevom kutu nalazi se broj radne stranice. Stranice su neovisne jedna o drugoj. Svaka
stranica ovisno o printeru ima odreeno podruje unutar kojeg e se vidjeti objekti. Izvan tog
podruja objekti se nee isprintati. To podruje moemo vidjeti kao isprekidani okvir unutar
stranice kad se prikazuju rubovi.
Objekte selektiramo klikom na njih ili razvlaenjem pravokutnika s kojim emo selektirati sve
objekte koji se nalaze unutar pravokutnika ili ih stranica prokutnika dodiruje ili sijee. Dranjem
tipke Shift i klikom na objekt selektiramo, odnosno deselektiramo objekt po objekt. Selektirane
objekte moemo pomicati dranjem pritisnute lijeve tipke mia i pomicanjem mia. Ako se
objekti iznesu izvan podruja stranice, program ih automatski vraa u poetni poloaj. Za
pojedine objekte na rubovima se prikazuju crni kvardratii s kojima moemo odreivati veliinu
objekata. U gornjem lijevom kutu nalazi se udaljenost objekta od gornjeg i lijevog ruba stranice,
dok se u donjem desnom kutu nalaze irina i visina objekta.
Klikom na desnu tipku mia pojavljuje se plivajui izbornik s najvanijim funkcijama. Koje e se
funkcije pojaviti na izborniku ovisi o tome to se nalazi ispod mia (stranica ili objekt na stranici).
185
PRIMJER I
Promjena printera
alat:
preica:
izbornik: Dijalog/Promijeni printer
Pozivanjem funkcije pojaviti e se izbornik s kojim moemo izabrati printer.
Dodavanje stranice
alat:
izbornik: Stranica/Dodaj
Dodajemo novu stranicu s Default parametrima. Dodana stranica postaje radna.
Brisanje stranice
alat:
preica: Shift+Ctrl+Delete
izbornik: Stranica/Izbrii
Briemo radnu stranicu i sve objekte na njoj. Uvijek mora postojati bar jedna stranica u projektu.
Ureivanje stranice
alat:
preica: Shift+E
Pozivamo dijalog u kojem odreujemo veliinu stranice i nain prikazivanja objekata na njoj.
Pomicanje stranice
alat:
preica: Ctrl+M
izbornik: Stranica/Pomakni
Premjetamo radnu stranicu na neko drugo mjesto. Broj stranice moe biti samo unutar broja
postojeih stranica.
Sljedea stranica
alat:
preica: PgDown
izbornik: Stranica/Sljedea
Prikazujemo sljedeu stranicu i postavljamo je kao radnu.
Sljedea 5. stranica
alat:
preica: Ctrl+PgDown
izbornik: Stranica/Skok 5 stranica naprijed
Prikazujemo petu po redu stranicu prema naprijed i postavljamo je kao radnu.
186
Printanje
Prethodna stranica
alat:
preica: PgUp
izbornik: Stranica/Prethodna
Prikazujemo prethodnu stranicu i postavljamo je kao radnu.
Prethodna 5. stranica
alat:
preica: Ctrl+PgUp
izbornik: Stranica/Skok 5 stranica natrag
Prikazujemo petu po redu stranicu prema natrag i postavljamo je kao radnu.
Ureivanje zaglavlja
alat:
preica: Ctrl+H
Pozivamo dijalog u kojem odreujemo izgled zaglavlja na stranicama.
Dodavanje objekta
alat:
preica: Ctrl+A
izbornik: Objekt/Dodaj
Dodajemo novi objekt. U dijalogu biramo tip objekta i njegove parametre.
Brisanje objekta
alat:
preica: Delete
izbornik: Objekt/Izbrii
Briemo sve selektirane objekte.
Ureivanje objekta
alat:
preica:Ctrl+E
Pozivamo dijalog u kojem odreujemo izgled selektiranog objekta.
Mijenjanje fonta objekta

alat:
preica: Ctrl+F
izbornik: Objekt/Promijeni font
Mijenjamo font selektiranih objekata.
187
PRIMJER I
Default font objekata

alat:
preica: Shift+Ctrl+F
izbornik: Objekt/Default font
Parametre font-a selektiranog objekta postavljamo za parametre font-a novih objekata.
Poravnavanje objekata
alat:
izbornik: Objekt/Poravnaj
preica: Ctrl+Alt+ (Left/Home/Right/Up/End/Bottom)
Selektirani objekt ili objekte moemo poravnavati horizontalno (lijevo, desno ili po sredini) ili
vertikalno (gore, dolje ili po sredini). Ako je selektiran samo jedan objekt onda e se on
poravnavati uz rubove stranice. Ako je selektirano vie objekata onda e se objekti ravnati uz
najbliu stranicu objekta u smjeru poravnanja.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo raspored pogleda na stranici. Ako poslije selektiranja pozovemo funkciju
Poravnaj/Lijevo pogledi e se poravnati kao na drugoj slici.
Dovoenje objekta naprijed

alat:
preica: Shift+PgUp
izbornik: Objekt/Dovedi naprijed
Dovoenjem naprijed objekt e se posljednji crtati, odnosno preko ostalih objekata.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo da se pogled nalazi iza teksta i da se tekst crta preko pogleda. Ako
selektiramo pogled i pozovemo funkciju pogled e se nalaziti ispred teksta i crtati e se preko
njega (druga slika).
188
Printanje
Odvoenje objekta natrag

alat:
preica: Shift+PgDown
izbornik: Objekt/Odvedi natrag
Odvoenjem natrag objekt e se prvi crtati, odnosno ostali objekti e se ctrati preko njega.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo da se tekst nalazi iza pogleda i da se pogled crta preko teksta. Ako
selektiramo pogled i pozovemo funkciju tekst e se nalaziti ispred pogleda i crtati e se preko
njega (druga slika).
189
PRIMJER I
Skaliranje objekata na stranici

alat:
preica: Ctrl+S
izbornik: Stranica/Skaliraj objekte na stranici
Skaliramo selektirane objekte na stranici s obzirom na gornji lijevi kut stranice i faktor. Faktor
zadajemo u dijalogu koji se pojavi poslije pokretanja funkcije.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo poloaj i veliinu objekata na stranici. Prvo moramo selektirati objekte koje
elimo skalirati. Poslije selektiranja pokreemo funkciju i u dijalogu upisujemo vrijednosti faktora
skaliranja. U ovom primjeru je to 0.5. Rezultat skaliranja moemo vidjeti na drugoj slici.
Copy
alat:
Kopiramo objekte na Clipboard. Ako ima selektiranih objekata onda se oni kopiraju, a ako ih
nema onda se kopiraju svi objekti na stranici.
Cut
alat:
preica: Ctrl+X, Shift+Delete
izbornik: Uredi/Cut
Kopiramo objekte na Clipboard i briemo ih sa stranice. Ako ima selektiranih objekata onda se
oni kopiraju, a ako ih nema onda se kopiraju svi objekti na stranici.
190
Printanje
Paste
alat:
Paste-iramo objekte iz Clipborad-a na stranicu.
PRIMJER
Na prvoj slici moemo vidjeti objekte na radnoj stranici. Objekte emo kopirati ako ih selektiramo
i pozovemo funkciju Copy. Nakon toga odemo na stranicu na koju elimo kopirati objekte. Na
treoj slici vidimo da je stranica prazna. Pozivanjem funkcije Paste dodati emo kopirane objekte
(posljednja slika).
191
PRIMJER I
Paste parametara objekta

alat:
izbornik: Uredi/Paste parametara objekta
Paste-iramo veliinu objekta na clipboard-u na selektirane objekte na stranici.
PRIMJER
Na prvoj slici vidimo razliku u dimenzijama dva ista pogleda. Selektirati emo manji pogled i
kopirati na Clipboard funkcijom Copy. Zatim emo selektirati vei pogled i pozvati funkciju Paste
parametara objekta. Rezultat vidimo na drugoj slici.
Prikazivanje rubova objekta

alat:
preica: Shift+M
izbornik: Dijalog/Prikai rubove
S ovim parametrom odreujemo elimo li vidjeti rubove objekata, kad objekti nisu selektirani, i
granice do kojih se printa.
192
Printanje
Renderirani pogledi
alat:
preica: F8
izbornik: Dijalog/Renderiraj pogled
Renderiramo sve poglede na stranici za koje je u parametrima odreeno da se renderiraju.
193
PRIMJER I
Prikazivanje pogleda
alat:
preica: F5
izbornik: Dijalog/Prikai poglede
S ovim parametrom odreujemo elimo li prikazivati sadraj pogleda na stranicama ili ne. Kod
kompleksnijih konstrukcija s vie pogleda na jednoj stranici treba dosta vremena da bi se
pogledi iscrtali, pa je rad s njima bitno usporen. Iskljuivanjem pogleda iscrtavaju se samo
rubovi pogleda s nazivom u sredini.
Zoom x2
alat:
preica: Ctrl+=
izbornik: Stranica/Zoom x2
Poveavamo zoom stranice dva puta.
Zoom x0.5
alat:
preica: Ctrl+izbornik: Stranica/Zoom x0.5
Smanjujemo zoom stranice dva puta.
Pan
alat:
preica:
izbornik: Stranica/Pan
Pomiemo sredite stranice iz sredita pogleda.
194
Printanje
Nuliraj Pan
alat:
preica:
izbornik: Stranica/Nuliraj pan
Postavljamo sredite stranice u sredite pogleda.
Prethodna/sljedea pozicija
alat:
izbornik:
preica: Alt+PgUp, Alt+PgDown
Ako je npr. u pogledu na nekoj stranici namjeten 5. pogled po redu u projektu, preicom
Alt+PgUp namjestiti emo 4. pogled, a preicom Alt+PgDown 6. pogled po redu u projektu. To
vrijedi i kad je selektirano vie objekata odjednom.
195
Printanje
Stranice
alat:
preica: Shift+E
Ureivanje stranice moemo pokrenuti i dvostrukim klikom lijeve tipke mia kada se kursor ne
nalazi iznad objekta na stranici.
Veliinu stranice moemo izabrati izmeu onih koje su ponuene za odabrani printer. Ako
printer doputa odreivanje proizvoljne veliine stranice mogue ju je odrediti samo u
doputenim granicama. Obino se taj tip veliine stranice naziva Custom paper. Minimalne i
maksimalne vrijednosti visine i irine moemo vidjeti u dijalogu. Vijednosti odreujemo u
milimetrima.
Indeks stranice je broj stranice koji se moe prikazivati u zaglavlju. On je samo vrijednost koja
slui za printanje i nema veze s brojevima stranica u samom programu.
Orijentacija stranice moe biti vertikalna ili horizontalna. Orijentacija ovisi i o veliini stranice jer
ako je irina vea od visine onda e orijentacija biti suprotna od one koju smo izabrali.
Zaglavlje se pojavljuje uz gornji i donji rub stranice i jedinstveno je za sve stranice. Na svakoj
stranici posebno odreujemo elimo li ga prikazivati. Ako stranica ima horizontalnu orijentaciju
onda e se zaglavlje postaviti uz lijevi i desni rub stranice.
Objekte moemo prikazivati u boji ili crno-bijelo. To se ne odnosi na slike jer se prikazuju onakve
kakve jesu.
Viestranini objekti mogu biti tekst i slike. Oni e se na taj nain prikazivati na svi stranicama
gdje se prikazuju viestranini objekti. Viestranini objekti su najee naziv ili logo firme koji bi
197
PRIMJER I
se trebao prikazivati na svim stranicama. Na taj nain nije potrebno njihvovo postavljanje na
svakoj pojedinoj stranici, nego samo na jednoj.
Default nam slui da bi trenutne parametre u dijalogu namjestili kao parametre s kojima e se
odreivati sve stranice koje dodamo. Npr. ako namjestimo veliinu stranice A3, kliknemo tipku
Default, izaemo iz dijaloga i dodamo novu stranicu ona e imati veliinu formata A3.
198
Printanje
Objekti
alat:
preica:Ctrl+E
Objekti mogu biti pogledi, tekst, popreeni presjek, dimenzionirana pozicija, slika, materijal,
parametri renderiranja rezultata u ploama, kombinacija optereenja i vrijednosti vlastitih
vektora. Oni se slau po stanicama i sa svojim poloajem i veliinom odreuju kako e izgledati
isprintana stranica. Svaki objekt ima svoje parametre, ali postoje i zajedniki parameti. Jedan od
njih je i okvir ije oblike moemo vidjeti na slici.
Drugi zajedniki parametar je broj stranice koji odreuje na kojoj se stranici objekt nalazi. Broj
stranice mora biti broj postojee stranice u projektu.
Pogledi
Izgled izabranog pogleda u listi moemo vidjeti u dijalogu. Pogledi u listi poredani su po
redosljedu kako su i dodavani. Parametrima moemo odrediti poloaj gornjeg lijevog kuta i irinu
objekta. Visina pogleda automatski se rauna u ovisnosti o veliini i obliku podruja printanja. S
parametrom Renderirano pogled e se kod printanja renderirati.
Ako je na stranici selektiran pogled onda se preicom Alt+PageUp i Alt+PageDown u objektu

prikazuju prethodni ili sljedei pogled u nizu.
199
PRIMJER I
Tekst
Za tekst odreujemo poloaj gornjeg lijevog kuta, irinu i visinu objekta. Ako nije izabran
parametar Namjetanje veliine onda e se irina i visina automatski raunati u ovisnosti o
veliini ispisanog teksta. S parametrom Prikai na svim stranicama prikazujemo tekst na svim
stranicama na kojima se prikazuju viestranini objekti. Parametar Sjena prikazuje sjenu
pozadine teksta, ako nije izabrano transparentno prikazivanje. S parametrom Namjetanje
veliine moemo odrediti irinu i visinu objekta, a tekst e se u vertikalnom smjeru prikazivati po
sredini. S parametrom Transparentno odreujemo hoe li se vidjeti pozadina teksta.
Parametrom Tekst funkcije moemo koristiti funkcije za formatiranje teksta.
S parametrom Tip kuta kod okvira odreujemo hoe li kutevi kod pozadine biti otri ili zaobljeni.
Ako objekt nije transparentan onda moemo odrediti boju pozadine. Tekst u objektu moemo
poravnavati na lijevu i desnu strane, te po sredini.
Popreni presjek
Kod poprenog presjeka moemo prikazati sliku presjeka, njegove parametre ili parametre
njegovih elemenata.
Za sliku moemo odrediti poloaj gornjeg lijevog kuta, irinu i visinu objekta. Poloaj i veliina
nacrtanog presjeka u objektu ovisi o obliku presjeka i objekta. Na slici moemo prikazivati naziv
presjeka, koordinatne osi, kote, brojeve elemenata i obojati elemente prema boji materijala.
Kod parametara presjeka ili elemenata odreujemo poloaj gornjeg lijevog kuta i broj elementa.
Ako je broj elementa manji od 1 ili vei od broja elemenata u presjeku onda se prikazuju
parametri presjeka. Pod Prikazane vrijednosti odreujemo koji e se parametri, uz naziv,
prikazivati.
Ako je na stranici selektiran popreni presjek onda se preicom Alt+PageUp i Alt+PageDown u
objektu prikazuju prethodni ili sljedei popreni presjek ili element u nizu, to ovisi o tome to je
prikazano u objektu.
200
Printanje
Dimenzionirana pozicija
Za dimenzioniranu poziciju moemo odrediti poloaj gornjeg lijevog kuta. S parametrom
Neprikazivanje naslova neprikazujemo naslov pozicije. Parametri su odvojeni za AB i elik. S
njima odreujemo koji dio dimenzioniranja pozicije elimo prikazati, jer je kod veih prorauna
esto potrebno sam proraun odvojiti na vie stranica. Kod AB presjeka i temelja moemo
posebno prikazati podatke o presjeku (temelju), proraun uzdune armature i proraun vilica.
Kod elika dimenzioniranje je podjeljeno na podatke o presjeku, klasifikaciju presjeka, proraun
otpornosti presjeka, proraun otpornosti elementa na uzdunu silu i moment i njihovu interakciju.
Ako je na stranici selektirana dimenzionirana pozicija onda se preicom Alt+PageUp i

Alt+PageDown u objektu prikazuju prethodna ili sljedea dimenzionirana pozicija.
201
PRIMJER I
Slika
Izabrana slika se ne snima u projekt nego se pamti njen poloaj na disku, tako da je za
prebacivanje projekta na neko drugo raunalo potrebno prabaciti i sliku. Izgled izabrane slike
moemo vidjeti u samom dijalogu. Za sliku moemo odrediti poloaj gornjeg lijevog kuta, irinu i
visinu objekta. Ako parametar Razvuci sliku nije izabran onda se visina automatski rauna s
obzirom na omjer stvarne visine i irine slike. Slika se uitava s Uitaj sliku i moe biti u bmp, jpg
ili wmf formatu. S parametrom Transparentno sliku prikazujemo transparentno, a program e za
transparentnu boju uzeti boju piksela u donjem lijevom kutu. Sliku kao i tekst moemo prikazivati
na vie stranica.
202
Printanje
Materijali, bojanje rezultata u ploama, kombinacija optereenja i

parametri vlastitih vektora
Materijali, bojanje rezultata u ploama, kombinacija optereenja i parametri vlastitih vektora su
jednostvani objekti za koje odreujemo samo poloaj gornjeg lijevog kuta. Izborom tipa objekta
moemo birati koji od njih elimo prikazati.
203
Printanje
Zaglavlje
alat:
preica: Ctrl+H
Sa zaglavljem odreujemo to emo prikazivati uz gornji i donji rub stranice. Za svaku stranicu
posebno odreujemo elimo li prikazati zaglavlje.
Za svaki od dva ruba podaci su podjeljeni u lijevu, sredinju i desnu stranu. Za zaglavlje s gornje
strane odreujemo poloaj lijevog, desnog i gornjeg ruba, a visina se mjeri od gornjeg ruba
prema dolje. Za zaglavlje s donje strane odreujemo poloaj lijevog, desnog i donjeg ruba, a
visina se mjeri od donjeg ruba prema gore. Linija ispod, odnosno iznad, zaglavlja definira se kao
i okvir kod objekata.
Postoje etiri predefinirane funkcije koje moemo birati tipkom Predefinirane fukcije. Pojaviti e
se plivajui izbornik na kojem emo moi izabrati jednu od njih. Funkcija e se ispisati u trenutno
odabranom podruju zaglavlja. Predefinirane funkcije su sljedee:
&[No] - broj stranice
&[Naziv] - naziv datoteke projekta
&[Datum] - trenutni datum
&[Vrijeme] - trenutno vrijeme
Funkcije moemo i runo upisati u definiranom obliku.
S tipkom Font biramo font kojim e podaci u zaglavlju biti ispisani.
S parametrom Default odreujemo poloaj i podatke u zaglavlju za svaki novi projekt.
205
Printanje
Printanje
alat:
preica: Ctrl+P
izbornik: Dijalog/Printaj
U dijalogu za printanje biramo stranice koje elimo printati. To moe biti trenutna (radna)
stranica, sve stranice u projektu ili posebno odreene stranice. Ako biramo stranice koje elimo
printati odreujemo ih upisivanjem brojeva stranica odvojenih zarezom. Umjesto broja moemo
upisati i niz stranica tako da granice niza odvojimo znakom "-".
Uz stranice biramo broj kopija i elimo li printati u datoteku. Kod printanja u datoteku otvoriti e
se dijalog u kojem emo izabrati naziv datoteke.
PRIMJER
Izrazom "3, 5, 8-12, 15, 20-22" printati e se 3., 5., 8., 9., 10., 11., 12., 15., 20., 21. i 22. stranica.
207
PRIMJERI
Prosta greda
PRIMJERI
Prosta greda
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
Zatvoriti emo sve otvorene projekte, ako ih ima, i otvoriti novi projekt.
Najjednostavniji nain dodavanja tapa je dodavanje u 2D. Da bi smo mogli raditi u 2D
moramo definirati ravninu. Pozvati emo funkciju 2D.
Odabarati emo ravninu X-Y. To moemo napraviti na dva naina. U oba sluaja za
sredite T0 upisujemo koordinate (0, 0, 0).
Toka TX ima koordinate (1, 0, 0), a toka TY ima koordinate (0, 1, 0). Koordinate moemo
upisati ili ih moemo dobiti s klikom na tipku X-Y jer se radi o ravnini X-Y (ili ravnini koja je
paralelna s X-Y).
Klikom na tipku Transformacija u 2D prebacujemo se u 2D.
tap koji emo dodati ima koordinate (0, 0, 0) - (10, 0, 0). U naoj ravnini to e biti
koordinate (0, 0) - (10, 0). Pokrenuti emo funkciju Dodaj tap.
Koordinate moemo upisati u dijalog ili ih izabrati miom u pogledu. Prvo emo kursor
postaviti na koordinate (0, 0) i kliknuti lijevu tipku mia. Koordinate kursora moemo vidjeti
u statusnom retku.
Koordinate prvog vora su upisane u dijalogu. Zatim emo kursor postaviti na koordinate
(10, 0) i klikom na lijevu tipku mia dodati tap.
Funkciju prekidamo klikom na lijevu tipku mia i tipku Esc.
U 3D se moemo vrati funkcijom 3D.
Sad emo odrediti pridranja u vorovima i popreni presjek tapa. Pridranja u vorovima
mijenjamo funkcijom Promijeni parametre.
Izabrati emo stranicu s parametrima vorova i selektirati prvi vor s koordinatama (0, 0,
0).
Postaviti emo parametre pridranja za nepomian vor. Nepomian vor ima pridrane
pomake u svim smjerovima i rotaciju oko X osi.
Parametre u selektiranom voru emo promijeniti klikom na tipku Promijeni.
Da bi smo vidjeli pridranja u pogledu za vrijeme rada s ovom funkcijom moramo izabrati
potrebni parametar u Prikazani objekti.
Mjerilo pridranja moemo poveati s funkcijom Skaliranje pridranja. Pomicanjem mia
s pritisnutom lijevom tipkom mia mijenjamo mjerilo objekta.
Funkciju prekidamo p klikom na lijevu tipku mia i tipku Esc i vraamo se u promjenu
parametara elemenata.
U drugom voru emo namjestiti Klizi leaj na isti nain kao i za prvi vor.
Ako kliknemo stranicu za tapove u dijalogu i selektiramo tap moemo vidjeti da je
odreen poprenim presjekom Popr. 1. Presjek emo promijeniti u dijalogu za zadavanje
poprenih presjeka.
U poprenom presjeku Popr. 1 dodati emo element 60x20. Pokrenuti emo funkciju
Dodaj pravokutni element.
U dijalogu emo upisati koordinate dva suprotna kuta poprenog presjeka. To su (0, 0) i
(60, 0). Koordinate su u cm jer je tako odreeno u parametrima projekta.
Element emo dodati klikom na tipku Dodaj.
Presjek se ne nalazi u ishoditu koordinatnog sustava pa emo ga centrirati i zoom-irati da
ga vidimo cijelog.
Prikazati emo vrijednosti parametara elemenata i materijale.
Vrijednost torzijskog momenta inercije izraunati emo s funkcijom Torzijski moment
inercije.
U presjeku moemo vidjeti diskretizirane elemente s kojima smo izraunali torzijski
moment inercije. Elemente moemo maknuti pritiskom na tipku Esc.
Materijal elementa je MB-20, pa emo ga promijeniti u MB-30. Pozvati emo funkciju
Promijeni parametre.
Princip promjena parametara elemenata je isti kao i kod elemenata konstrukcije. Prvo
emo selektirati element. U dijalogu emo namjestiti MB-30 i kliknuti tipku Promijeni.
209
PRIMJERI
Prosta greda
29 Funkciju prekidamo klikom na lijevu tipku mia ili tipku Esc.

30 Promjene prihvaamo pritiskom na tikpu F4 ili u izborniku na U redu.
31 Sad emo zadati optereenje na tapu. Prvo emo dodati jo jedan sluaj optereenja.
Otvoriti emo dijalog za zadavanje sluajeva optereenja.
32 Klikom na tipku Dodaj otvoriti e se dijalog u kojem emo odrediti naziv novog sluaja
optereenja.
33 Zatvoriti emo dijalog.
34 Sad emo dodati optereenja na tap. Pozvati emo funkciju i prikazati emo stranicu za
optereenje na tapovima.
35 Sluaj optereenja u pogledu moemo namjestiti tipkama Page Up i Page Down. Naziv
moemo vidjeti u statusnom retku.
36 Prvo optereenje emo zadati kao konitnuirano po cijelom tapu. Vrijednost optereenja
biti e -1, a smjer je globalna os Z.
37 Kad zadamo sve parametre u dijalogu, optereenje emo dodati selektiranjem tapa.
38 U drugom sluaju optereenja dodati emo silu na sredini raspona. Prvo emo postaviti
drugi sluaj optereenja.
39 Zatim emo zadati i drugo optereenje na tapu na isti nain kao i prvo. To e biti
koncentrirana sila u sredini raspona.
40 Funkciju prekidamo klikom na lijevu tipku mia i tipku Esc.
41 Prikazivanje elemenata, optreenja itd. opisati emo poslije prorauna. Otvoriti emo
dijalog za proraun.
42 Proraun moemo pokrenuti biranjem statikog prorauna i klikom na tipku Izraunaj ili
pritiskom na tipku F9.
43 Poslije prorauna moemo zatvoriti emo dijalog.
44 Sad emo pokazati kako biramo prikazane elemente, optereenje, rezultate u pogledima.
Parametri su podjeljeni na etiri stranice u dijalogu. Prvo emo otvoriti dijalog za
prikazivanje elemenata konstrukcije.
45 Biranjem razliitih parametara oni se odmah prikazuju u pogledu.
46 U drugom dijalogu odreujemo nain prikazivanja u pogledu.
47 U treem dijalogu odreujemo sluajeve optereenja, optereenje i rezultate.
48 U etvrtom dijalogu odreujemo mjerila objekata i poziciju konstukcije u pogledu.
49 Parabola na dijagamu je nacrtana s tri toke. Broj toaka odreujemo u parametrima
projekta.
50 Postaviti emo broj toaka na 10.
51 Pozvati emo funkciju za selektiranje rezultata. U pogledu emo namjestiti prikazivanje
pomaka.
52 Udaljenost na kojoj moemo selektirati pomake odreena je u parametrima projekta.
53 Namjestiti emo udaljenost na 0.5 m.
54 U dijalogu emo oznaiti pomak u smjeru Z osi.
55 Zatim emo selektirati pomak na sredini raspona.
56 Funkciju prekidamo klikom na lijevu tipku mia i tipku Esc.
210
Ploa
PRIMJERI
Ploa
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
Plou emo dodati u ravnini X-Y i prvo emo se prebacitu u nju.
Plou emo dodati funkcijom Dodaj plou. Krajnje toke emo dodati postavljanjem
kursora na njihove koordinate i klikom na desnu tipku mia.
Na sredini ploe s koordinatama (10, 0)-(10, 10) dodati emo stranicu. S tom stranicom
emo zadati pridranje u ploi.
Vratiti emo se u 3D.
S funkcijom Cirkuliraj ravnine namjestiti emo pogled okomit na X-Y ravninu.
Sad emo odrediti pridranja u vorovima i stranicama ploa.
Na vanjskim stranicama i vorovima emo sprijeiti pomake i rotaciju oko Z osi. Elemente
deselektiramo dranjem tipke Shift pritisnute.
Postaviti emo debljinu ploe na 20 cm i materijal MB-30.
Parametre emo promijeniti klikom na tipku Promijeni.
Na dodatnoj stranici emo sprijeiti sve pomake i rotacije.
Sad emo diskretizirati plou.
Funkciju prekidamo klikom na lijevu tipku mia ili tipku Esc.
Sad emo zadati optereenja na ploi. Prvo emo dodati jo dva sluaja optereenja i
dvije kombinacije.
U prvo optereenje emo ukljuiti i vlastitu teinu ploe.
Dodavanjem koombinacija u tablici upisujemo koeficijente s kojima mnoimo odgovarajua
optereenja.
Da bi smo dodali optereenje na ploi moramo se prebaciti u 2D.
U prvom sluaju optereenja dodati emo jednoliko optereenje po cijeloj ploi veliine -1.
Upisati emo vrijednost optereenja, izabrati potrebnu funkciju i kliknuti plou.
U drugom sluaju optereenja dodati emo jednoliko optereenje na lijevoj strani ploe.
Optereenje emo zadati biraju toku po toku. Prvo emo postaviti drugi sluaj
optereenja pritiskom na tipku Page Down.
Optereenje u treem sluaju optereenja dodati emo na isti nain kao i prethodno samo
to e to biti na desnoj strani ploe.
Vratiti emo se u 3D.
Sad emo proraunati konstrukciju.
Sad emo prikazati moment u smjeru osi X za prvi sluaj optereenja.
Da bi smo mogli prikazati sile unutar ploe obojanim ili rafiranim podrujima moramo prvo
definirati parametre. Otvoriti emo dijalog.
Klikom na tipku Dodaj dodati emo novu poziciju u projektu.
Postaviti emo broj granica na 16. S tipkom Pokupi granice moemo postaviti u prvom i
posljednjem polju u tablici vrijednosti minimalnog i maksimalnog momenta, sile ili povrine
armature (ako se u neto od navednog prikazuje u radnom pogledu).
Vrijednosti izmeu krajnjih su se automatski interpolirale. Sad emo u tablici odrediti boje
za minimalni i maksimalni moment i za moment 0.
Boje moemo upisati kao brojeve (decimalne ili heksadecimalne) ili u dijalogu koji
otvaramo dvostrukim klikom na polje gdje elimo promijeniti boju. U 1. polju emo definirati
crvenu boju, u 6. bijelu, a u posljednjem modru.
Da bi smo generirali boje izmeu definiranih boja moramo selekrirati polja i kliknuti tipku
Generiraj. Selektirati emo od 1. do 6. polja u treem stupcu.
Kad smo izabrali polja kliknuti emo tipku Generiraj.
To emo isto ponoviti za 6. do 16. retka.
Dodati emo jo jednu poziciju. Njeni parametri e biti jednaki parametrima pozicije koja je
trenutno selektirana u dijalogu (u naem sluaju ona koju smo prvu dodali).
Postavljanjem parametra Automatsko generiranje granica vrijednosti granica e se
automatski raunati u odnosu na minimalnu i maksimalnu vrijednost prikazanu u pogledu.
211
PRIMJERI
Ploa
34 Zatvoriti emo dijalog.

35 Sad emo prikazati isti moment ali za drugi sluaj optereenja i obojan s pozicijom Render
1.
36 Mijenjanjem prikazivanja razliitih rezultata rezultati e se obojati u osivnosti o granicama
unutar izabrane pozicije.
37 Stavljanjem pozicije Render 2 granice e se automatski generirati izmeu minimalne i
maksimalne.
38 Stavljanjem prazne pozicije rezultati e se prikazivati u 3D.
212
Ravninski okvir
PRIMJERI
Ravninski okvir
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
Okvir emo zadati u ravnini X-Z.
Pogled emo postaviti okomito na ravninu.
Dodati emo prva etiri tapa reetke.
Sad emo s funkcijom Kopiraj kopirati dodane tapove dva puta.
Prvo emo selektirati tapove.
Klikom na desnu tipku mia prebaciti emo se u drugi korak funkcije gdje moramo odrediti
udaljenost na koju emo kopirati elemente. Udaljenost moemo upisati u dijalogu ili je
odrediti s dvije toke. Prvu toku emo izabrati na koordinatama (0, 0).
Pomicanjem mia moemo vidjeti poloaj elemenata u ovisnosti o poloaju kursora.
Drugu toku emo izabrati na koordinatama (6, 0).
Kopiranje istih elemenata moemo nastaviti biranjem drugih toaka. Treu toku emo
izabrati na koordinatama (12, 0).
Jo trebamo kopirati dva vertikalna tapa i dodati ih na kraj okvira.
U donja etiri vora postaviti emo upeti leaj.
Prikazati emo parametre elemenata.
Sad emo zadati poprene presjeke greda i stupova.
Presjeke emo generirati. Otvoriti emo dijalog s bazom presjeka, materijalima i
generiranjem.
Izabrati emo pravokutni element i upisati dimenzije 25x25 cm. U parametrima projekta
smo definirali jedinice poprenih presjeka.
Izabrati emo materijal MB-30.
S parametrom S kotama uz element e se dodati i odgovarajue kote.
Klikom na tipku Generiraj dodati emo element u trenutni popreni presjek.
Drugi popreni presjek isto ima jedan pravokutni element dimenzija 50x25 cm.
S parametrom U novi popreni presjek element e se dodati u novi popreni presjek.
Klikom na tipku Generiraj dodati emo element u novi popreni presjek.
Klikom na tipku Zatvori zatvoriti emo dijalog.
Prikazati emo vrijednosti parametara presjeka i elemenata ...
... i proraunati torzijski moment inercije za prvi ...
... i drugi popreni presjek.
Zatvoriti dijalog i prihvatiti promjene moemo s tipkom F4.
Opet emo pogled emo postaviti okomito na ravninu i pozvati funkciju Promijeni
parametre.
Popreni presjek Popr. 1 postaviti emo na stupove, a Popr. 2 na grede.
Prekinuti emo funckiju.
Zoom-irati emo konstrukciju tako da moemo vidjeti izgled poprenih presjeka. To emo
napraviti s funkcijom Zoom window.
S funkcijom Prethodni Zoom vratiti emo se u prethodni poloaj.
Vratiti emo se u 3D i zadati optereenje.
Na sve tapove emo dodati jednoliko kontinuirano optereenje.
Koncentrirane sile emo dodati samo na gredama.
Prekinuti emo funkciju i proraunati statiku.
Nakon prorauna iskljuiti emo prikazivanje pridranja, orjentacije tapova i poprenih
presjeka.
Prikazati emo moment savijanja oko Z osi.
Najvei i najmanji moment moemo selektirati funkcijom Selektiraj maksimalne. Ako
nema selektiranih tapova onda e se pregledati svi tapovi. Mi emo selektirati grede.
Dodati emo jo jedan pogled funkcijom Dodaj pogled.
S funkcijom Deselektiraj sve deselektirati emo sve selektirane rezultate u pogledu ...
... i na isti nain kao u prethodnom pogledu selektirati najmanju i najveu uzdunu silu na
stupovima.
213
PRIMJERI
Dimenzioniranje
Dimenzioniranje
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
214
Elementi se dimnzioniraju u dijalogu za dimenzioniranje pa emo ga otvoriti.
Poziciju dodajemo s funkcijom Dodaj.
Upisati emo naziv pozicije i izabrati tip presjeka. Prvi pozicija e biti AB greda.
Poziciju emo dodati klikom na tipku U redu.
U dijalogu moemo vidjeti podatke o poziciji koje su postavljene dodavanje nove pozicije.
Prvo emo ih promijeniti klikom na tipku Uredi ili klikom na desnu tipku mia iznad
podruja gdje se ispisuju podaci.
Redom emo upisati dimenezije presjeka, ...
... optereenje ...
i materijale.
Na drugoj stranici emo odrediti promjer vilica.
Promjer vilica e biti 10.
Zadati emo minimalni postotak armiranja uzunom armaturom.
Na treoj stranici se odabire armatura, ali to emo napraviti poslije prorauna. Zatvoriti
emo dijalog.
Proraun moemo pozvati klikom na tipku Izraunaj ili F9. U parametrima projekta
moemo namjestiti da se proraun izvrava poslije svake promjene u poziciji, to je sluaj
u naem primjeru.
Ako se cijeli ispis ne vidi na ekranu dranjem pritisnute lijeve tipke mia i pomicanjem mia
gore-dolje moemo pogledati nevidljivi dio ispisa.
Dobili smo potrebne povrine armature pa emo je odabrati.
Postavljanjem kursora iznad prvog polja za uzdunu armaturu u donjoj zoni i klikom lijeve
tipke mia otvoriti e se dijalog u kojem emo izabrati armaturu.
Izabrati emo 410 ...
... i kliknuti tipku U redu.
To emo ponoviti za uzdunu armaturu u gornjoj zoni ...
... i vilice.
Zatvoriti emo dijalog i odabranu armaturu moemo vidjeti u ispisu.
Sad emo dodati elini presjek.
Kao i kod AB grede prvo emo promijeniti parametre.
Izabrati emo presjek iz baze presjeka tako to emo jednostavno kliknuti na eljeni
presjek i njegovi e se podaci prebaciti u dijalog.
Na drugoj stranici upisati emo optereenje i izabrati materijal.
Na treoj stranici odrediti emo parametre elementa.
Upisati emo duljine izvijanja i bonog pridranja, te poloaj optereenja na presjeku g.
Koeficijenti k i kw na slue za odreivanje koeficijenata C .
Koeficijente C emo izraunati postavljenjem parametara koji ih odreuju.
Klikom na tipku uz koeficijente C u tablici, vrijednosti izraunatih koeficijenata prebaciti
emo u tablicu.
Na slian nain se raunaju koeficijenti .
Za detaljno objanjenje ova dva parametra treba pogledati Eurocode.
Dranjem kliknute lijeve tipke mia i pomicanjem mia gore-dolje moemo pogledati
nevidljivi dio ispisa.
Temelj emo dodati na isti nain kao i prethodne dvije pozicije.
Zadati emo parametre temelja.
Zadati emo dimenzije, ...
... optereenje i ...
... i materijal.
Zatvoriti emo dijalog.
Dimenzioniranje
PRIMJERI
41 Sad emo odabrati armaturu.

42 Poto emo odabrati Q mreu to emo napraviti samo za Ax.
43 Pritiskom na tipku U redu zatvoriti emo dijalog.
215
PRIMJERI
Priprema printanja
Priprema printanja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
216
Zatvoriti emo sve otvorene projekte, ako ih ima, i otvoriti pripremljeni projekt.
Otvoriti emo dijalog za pripremu printanja.
Prvo emo namjestiti zaglavlje.
Zaglavlje je podjeljeno na gornju i donju stranu, te svaki od njih na lijevu, sredinju i desnu
stranu. Sad emo u odgovarajua polja upisati podatke o projektu.
Odrediti emo i poziciju zaglavlja na stranici i oblik linije.
Sad emo odrediti parametre stranice.
Izabrati emo prikazivanje zaglavlja.
Klikom na tipku Default odrediti emo parametre svake nove stranice, tj. svaka dodana
stranica imati e parametre koji su namjeteni u trenutku klikanja tipke Default.
Dodati emo i prvi objekt na stranici.
To e biti tekst.
Odrediti emo parametre teksta i ...
... boju pozadine.
Upisati emo tekst koji elimo prikazati.
Promijeniti emo visinu fonta teksta na 36. Funkcija se nalazi u izborniku Objekt, ali je ne
moemo pokaziti jer je dijalog za promjenu fonta sastavni dio Windowsa i ne moe se
preprogramirati.
Sad emo tekst razvui po sredini stranice.
Sad emo dodati novu stranicu.
Na novoj stranici emo dodati pogled.
Upisati emo poziciju objekta na stranici.
Dodati emo na jo jednoj novoj stranici jo jedan pogled.
Namjestiti emo Pogled 2.
Ako elimo dodati isti pogled ne moramo ponoviti prethodni postupak, nego je dovoljno
postojei objekt kopirati na clipboard i paste-irati na stranicu.
Sad emo novi pogled pomaknuti.
Kad je selektiran pogled pritiskom na tipke Alt+PgDown u pogledu emo postaviti sljedei
pogled po redu. Na taj nain ne trebamo ii u ureivanje objekta.
Sad emo na novoj stranici dodati popreni presjek.
Namjestiti emo parametre objekta.
Sad emo dodati taj isti presjek ali emo prikazati vrijednosti parametara presjeka.
Na novoj stranici emo dodati dimnezionirani AB presjek.
Na novoj stranici emo dodati dimnezionirani elini presjek.
Prikazati emo samo osvnovne podatke o presjeku i klasifikaciju presjeka jer samo toliko
moe stati na stranicu. Zatvoriti emo dijalog.
Kopirati emo objekt i dodati ga na novoj stranici.
U objektu emo prikazati proraun otpornosti presjeka.
Zatvoriti emo dijalog za pripremu printanja.
TEORIJA
TEORIJA
Na poetku moramo napomenuti da ovaj prirunik nije zamiljen kao udbenik za Metodu
konanih elemenata. U svakom sluaju takav pokuaj bi rezultirao znatnim poveanjem broja
stranica ovog prirunika. U ovom poglavlju prirunika dana su neka osnovna obiljeja ove
metode (kao uputa korisnicima poetnicima koji se do sada nisu s njom susretali), te neke
specifinosti koje su ugraene u program Aspalathos, kao uputa iskusnijim korisnicima koji ele
poznavati i pozadinske osnove rada programa.
Korisnici koji ne poznaju MKE, a ele je nauiti, upuujemo na odline knjige koje se mogu nai
na hrvatskom jeziku, lit. [1], [2] i [3].
Takoer, moemo preporuiti i nekoliko knjiga na engleskom jeziku, koje su postale gotovo
Biblije u ovom podruju, lit. [8]-[13]:
Uvod
Metoda konanih elemenata predstavlja numeriko rjeenje diferencijalne jednadbe problema
statike/dinamike ravnotee zadanog sustava. U njoj rjeenje u svakoj toki konstrukcije
dobivamo preko rjeenja u odreenim diskretnim tokama koje nazivamo vorovi. Rjeenje u
ostalim tokama dobivamo interpolacijom pomou baznih funkcija. Jedan kratak i vrlo razumljiv
opis postupka za tapne elemente dan je u lit. [2] na str. 51-63.
Opi postupak MKE moe se prikazati u sljedeim kratkim crtama.
Polje pomaka neke konstrukcije, u opem sluaju, poznato je ako su poznati pomaci svih toaka
te konstrukcije. MKE uvodi sljedeu aproksimaciju: ako su poznati pomaci odreenih toaka
konstrukcije, onda se pomaci meutoaka mogu izraunati iz poznatih pomaka krajnjih toaka i
interpolacione funkcije. Npr. promotrimo sliku. Ako je poznat pomak toaka A i B (krajeva) nekog
tapa, tada ako su nam poznate funkcije f1(x) i f2(x), tada moemo izraunati pomak bilo koje
toke izmeu toaka A i B. Naprimjer: pomak toke C je:
u(c ) f1xC f2 xC
xC
A
B
f1(x)
f1(A)
f2(B)
f2(x)
u(A).f1 (C)+u(B).f2 (C)
u(A).f1 (A)
u(B).f2 (B)
219
TEORIJA
Neka toke u kojima se tono izraunava pomak predstavljaju vorove, a skup meutoaka
izmeu vorova predstavlja konani element. Ako funkcije f 1(x) i f2(x) normiramo (f1(A)=1 i
f2(B)=1), tada se pomak bilo koje toke na elementu moe napisati u obliku:
u(c) uA f1x uB f2 x
Naravno, da bi rezultat bio toan potrebno je poznavati oblik funkcija f1(x) i f2(x). Ove funkcije
nazivaju se bazne ili oblikovne funkcije. Za pojedine probleme optimalni oblik baznih funkcija se
jo uvijek intezivno istrauje. Njihov broj na konanom elementu ovisi o broju vorova konanog
elementa te broju stupnjeva slobode svakog vora. Openito moe se rei da je polje pomaka
bilo koje toke konanog elementa definirano umnokom pomaka u vorovima tog elementa i
bazne funkcije. U vektorskom obliku to se moe napisati:
p H u
gdje je p polje pomaka, H matrica baznih funkcija, a u vektor vornih pomaka. U sluaju
problema elastine ravnotee, vektor deformacija se moe iskazati:
p H u H
u Bu
x
x
x
poto je u vektor vornih pomaka (broj!). Matrica B predstavlja matricu derivacija baznih funkcija
po prostornim koordinatama.
Matrica D predstavlja linearnu vezu naprezanja i deformacija (poopeni Hookeov zakon)
D
Postavljanjem jednadbe virtualnog rada, da je rad vanjskih sila na vanjskim pomacima jednak
radu unutarnjih sila (naprezanja) nad unutarnjim pomacima (deformacijama), dolazimo do
sljedeih izraza:
dV f p dV
V
V
T
u D B u dV f B u dV
B D B u dV f B dV
V
KuF
K B D B dV
V
F f B dV
V
gdje K predstavlja matricu krutosti svakog elementa. S obzirom na povezanost elemenata, ove
matrice se slau u globalne matrice u koje se uvrtavaju rubni uvjeti, te se rjeava sustav
jednadbi:
1
ucvor K gl
Fgl
Program Aspalathos sadri konane elemente tapa (s konanim elementom reetke kao
podelementom) i konani element ploe. Ovi elementi su u potpunosti kompatibilni, to znai da
svi imaju 6 stupnjeva slobode u voru, i mogue je od njih graditi prostorni mjeoviti sustav.
Neke specifinosti svakog upotrebljenog konanog elementa prikazane su u nastavku.
220
TEORIJA
vorovi
vorovi su definirani u globalnom prostornom koordinatnom sustavu. Moraju biti definirani na
svim spojnicama tapova i ploa. Program Aspalathos sam dodaje vorove na krajevima novo
definiranog tapa/ploe, ako vor na tom mjestu ne postoji. Rjeenje sustava jednadbi
predstavljaju upravo pomaci vorova.
Prilikom modeliranja konstrukcije potrebno je obratiti pozornost na slijedee stavke u svezi s
odreivanjem poloaja i pridranja vorova na strukturnom modelu.
Broj vorova treba biti dostatan za pravilni geometrijski opis konstrukcije.
vorovi se moraju postavljati na mjestima diskontinuiteta karakteristika modela. Npr.: Na
mjestima promjene geometrijskih karakteristika ili na mjestima promjene tipa materijala.
vorovi se moraju postaviti na svim pridranim mjestima konstrukcije
Tipovi pridranja se modeliraju sprijeavanjem pomaka odreenog vora u eljenom
smijeru
Koordinatama se odreuje poloaj vora u prostoru. Sve tri koordinate su realni brojevi
Nainom pridranja odreena je mogunost tj. sloboda translacije ili rotacije vora usljed
djelovanja optereenja na konstrukciju. Svaki vor ima est stupnjeva slobode ili est moguih
pomaka. Tri translatorna pomaka u smjeru globalnih koordinatnih osiju i tri rotacije oko njih.
Pomak moe biti dozvoljen ili sprijeen. Svaki novi zadani vor je "slobodan" tj ima mogunost
svih triju translacija i rotacija. Ukoliko elimo sprijeiti neki pomak potrebno je sprijeiti pomak u
tom smjeru (vidi Promjena parametara elemenata, str. 97).
Spreavanje pomaka u zadanom smjeru predstavlja fiksiranje konstrukcije u tom smjeru za
okolinu. U tom voru i tom smjeru se pojavljuje reakcija (sila ili moment).
221
TEORIJA
tapovi
tapovi su konani elementi koji ma je jedna dimenzija (duina) znaajno vea od ostale dvije. U
inenjerskim konstrukcijama elementima tapa moemo opisati grede, stupove, elemente
elinih ili betonskih reetki i sl.
Definicija tapa zapoima njegovim postavljanjem u prostoru, dakle odreivanjem poetnog i
krajnjeg vora.
Svakom tapu, da bi numeriki bio jednoznano opisan, mora se definirati lokalni koordinatni
sustav: (x,y,z). Os x lokalnog koordinatnog sustava tapa ima ishodite u prvoj toci (1) tapa i
usmjerena je kroz drugu toku tapa (2). Dakle, lokalna os x tapa prolazi kroz sam tap. Ostale
dvije lokalne osi se mogu definirati na vie naina.
Orijentiranje elementa prema osima glavnog koordinatnog sustava
Ovo je vrlo jednostavan i praktian nain orijentacije elementa. S obzirom da se u velikom broju
konstrukcija iz svakodnevne prakse dogaa da su tapni elementi paralelni s osima globalnog
koordinatnog sustava lokalni se koordinatni sustav moe lako dovesti u vezu s globalnim.
Element se orijentira tako da se lokalna osi y postavi u vezu sa jednom od tri osi globalnog
x'
vor 2
_
_
Z Z
_
Z
y'
Z
X
Y
z'
vor 1
koordinatnog sustava. Lokalna os y se tada nalazi u ravnini koja je paralelna sa odabranom

globalnom osi, os x se nalazi u njoj, a pozitivni smjer joj je pozitivni smjer odabrane globalne
osi. Smjer osi z lokalnog koordinatnog sustava je tada odreen po pravilu desne ruke.
Orijentiranje elementa prema orijentacijskom voru
Ako iz bilo kojeg razloga nije mogue ili nije jednostavno orjentiranje elementa na gore opisani
nain, element se moe orijentirati pomou orijentacijskog ili tzv. treeg vora i to na slijedei
nain: U prostoru se definira orijentacijski vor vor3. Ako kroz vorove: vor1, vor2 i vor3
poloimo ravninu (), tada je lokalna os y definirana kao os u ravnini , okomita na lokalnu os z
(koja predstavlja normalu ravnine ) i s osi x zatvara desni koordinatni sustav (vektorski:
zx=y)
222
TEORIJA
x'
vor 2
vor 3
y'
Z
X
Y
z'
vor 1
Orijentiranje elementa pomou kuta

Definiranje lokalnog koordinatnog sustava moe se provesti i preko relativnog kuta zaokreta .
Ovaj kut definira otklon lokalne od globale Y osi. Ako se lokalna os x definira na standardni
nain (kako je ranije opisano), kod definiranja lokalne osi y postoje dva sluaja:
1 sluaj: Lokalna os x je paralelna s globalnom osi Y. U ovom sluaju, ako je =0, lokalna os y
je paralelna s globalnom osi Z. Ako je 0, lokalna os y se zakree oko lokalne osi x za kut .
Smjer zakretanja definiran je pravilom desnog vektorskog mnoenja.
a) =0
b) <>0
x'
x'
y y'
y'
z'
z'
2 sluaj: Lokalna os x nije paralelna s globalnom osi Y. U ovom sluaju potrebno je definirati
ravninu A koja prolazi lokalnom osi x i paralelna je s globalnom osi Y. Ako je =0, lokalna os y
se nalazi u toj ravnini i okomita je na os x. Ako je 0, lokalna os y se zakree oko lokalne osi x
za kut . Smjer zakretanja definiran je pravilom desnog vektorskog mnoenja.
a) =0
b) <>0
x'
x'
y y'
y'
z'
A
Y
X
z'
Y
Z
Smjer osi z lokalnog koordinatnog sustava je u oba sluaja odreena po pravilu desne ruke.
223
TEORIJA
Svi rezultati na tapovima (unutranje sile) vezani su za lokalni koordinatni sustav. Pri tome Ty,
My, Tz, Mz usmjereni su uvijek u smjeru pripadnih lokalnih osiju. Ravnine crtanja pojedinih
rezultantnih sila sortirane su u tablici:
Rezultantna sila
Ravnina crtanja
Nx
xy
Ty
xy
Tz
xz
Mx
xy
My
xz
Mz
xy
Implikacije postavljanja lokalnog koordinatnog sustava najoitije se vide na primjeru I nosaa s
njegovim karakteristikama: Na donjem crteu (a) prikazan je nosa kojemu je lokalna y os
usmjerena u smjeru globalne osi Z, a na crteu (b) isti nosa ali kojemu je lokalna y os
usmjerena u smjeru globalne osi X.
a)
b)
1
3
Z
2
Z
Y
X
3
X
Tonost aproksimacije stvarnog stanja ovisi prvenstveno o upotrebljenim baznim funkcijma

rjeenja. U programu Aspalathos za tapove koritene su bazne funkcije iz klase Hermite-ovih
polinoma, prikazane na donjoj slici, sa simulacijom posmine krutosti, prema [1] i [12].
1.0
h1 1
h2
1.0
l
2
1.0
h3 1 3
x
x
2 2 3
1.0
h5 3
x
x
2 2 3
l
2
1.0
h4 x 2
x
x
2

1.0
h4
x
x
2

x
l
224
x
l
TEORIJA
Otputanje veza
Otputanjima veza se simuliraju razliiti tipovi spojeva izmeu elemenata. Na kraju svakog
elementa mogue je otpustiti po est veza, tj sila i momenata: N, T1, T2, M1, M2 i M3.
Otputanjem neke od veza na kraju nekog elementa onemoguava se prijenos te sile ili
momenta u na tom kraju elementa.
Ukoliko nema otputenih veza izmedju elemenata, takav spoj nazivamo krutom vezom. Pri
modeliranju konstrukcije, ukoliko se drugaije ne odredi, sve veze izmeu elemenata su krute
veze.
Otputanjem momenata oko lokalnih osi dobijamo zglobnu vezu, koja prenosi samo uzdune i
posmine sile. Npr. ako imamo ravninski sustav u x-y ravnini, otputanjem veze M3 simuliramo
zglobnu vezu.
Ako se eli simulirati zglobna ili neka druga veza izmau dva tapa, potrebno je otpustiti eljenu
vezu samo na jednom od tapova koji se veu.
Otputanjem svih momenata na krajevima tapova simulira se potpuna zglobna veza na oba
kraja. Umjesto ovog postupka, u programu Aspalathos mogue je zadati da je tap tipa: reetka.
Moment torzije se smije otpustiti samo na jednom kraju tapa. Otputanjem momenta torzije na
oba kraja stvara se nestabilni sustav (tj. mogua je beskonana vrtnja tapa oko njegove
uzdune osi).
Potrebno je striktno razlikovati otputanje veza od rubnih uvjeta. Otputanjem veza se simulira
odreena veza dvaju konstruktivnih elemenata dok se rubnim uvjetima odreuje veza
cjelokupne konstrukcije s okolinom.
225
TEORIJA
Ploe
Ploe su konani elementi kojima su dvije dimenzija (duina i irina) znaajno vee od tree
(debljina). U inenjerskim konstrukcijama elementima ploe moemo opisati klasine ab ploe,
zidove, eline limove i sl. U klasinom pristupu metode konanih elemenata (koji je koriten i u
programu Aspalathos) element ploe se praktino odvaja na dva elementa: element ploe
podloan savijanju i element zida.
Element ploe podloan savijanju je element koji opisuje savijanje ploe kojoj optereenje
djeluje okomito na nju. Pri tome, u ploi se javljaju samo momenti savijanja i eventualno
poprene sile. Postoje dvije teorije savijanja izotropnih ploa koje se primjenjuju u praksi:
Germain-Kirchhoffova i Reissner-Mindlinova teorija. Prema Germain-Kirchhoffovoj teoriji ploa
posmine deformacije i normalno naprezanje u poprenom smjeru se zanemaruju. Ponaanje
ploe je opisano diferencijalnom jednadbom etvrtog reda, a u obzir se uzimaju samo dva
rubna uvjeta. Ova teorija je prihvatljiva za analizu tankih ploa (vie u lit. [7], [10] i [11]).
Reissner-Mindlinova teorija uzima u obzir posmine deformacije. Temelji se na diferencijalnoj
jednadbi estog stupnja s tri rubna uvjeta i koristi se za proraun debelih ploa (takoer vie u
lit. [7]).
U programu Aspalathos koritena je Germain-Kirchhoffova teorija, koja je jednostavnija za
praktinu uporabu, a za praksu daje dovoljno tone rezultate.
Element zida je element koji opisuje ravninsko stanje naprezanja od optereenja koje djeluje u
ravnini elementa ploe (zida). Od tog optereenja u ploi (zidu) nastaju samo uzdune sile. Ovi
problemi opisani su diferencijalnom jednadbom drugog reda s dva rubna uvjeta (vie u lit. [10] i
[11]).
Ova dva elementa su praktino neovisna tako da ploa optereena okomito na svoju ravninu
daje samo momente savijanja, a ploa optereena u svojoj ravnini uzdne sile.
Opi element ljuske, koji moe istovremeno opisati oba ova problema je u pripremi (vidi lit. [10] i
[11]).
Element ploe izloen savijanju ima za bazne funkcije produkt Hermite-ovih polinoma u dva
ortogonalna smjera [1], [7]. Bazne funkcije za prvi vor u prirodnom koordinatnom sustavu ()
prikazane su na slici:
pomak vora okomito na plou:

h1
226
1
3 12 13 3 12 13
16
TEORIJA
rotacija oko osi :

h2
1
3 12 13 4 1 4 12 13
16
rotacija oko osi :

h2
1
3 12 13 4 1 4 12 13
16
Lokalni koordinatni sustav ploe:

Svaka ploa kao i tap ima svoj lokalni koordinatni sustav u kojem se izraavaju momenti i
uzdune sile ploe. Lokalni koordinatni sustav definiran je koordinatnim sustavom u kojem se
ploa crta. Program pamti taj koordinatni sustav i u njemu iskazuje sve momente i uzdune sile.
227
TEORIJA
Teorija II reda
Teorija II reda ukomponirana u program je teorija malih pomaka i malih deformacija i predstavlja,
u stvari, postavljanje optereenja na pomaknutom sustavu.
Promotrimo jedan stup optereen vertikalnom i horizontalnom silom (crte).
V
u
v
M
T
N
Reakcije koje nastaju prema statici I reda su:

NV
T H
M Hl
Reakcije koje nastaju prema statici II reda (sile na pomaknutom sustavu) su:
N V
T H
M H l v V u
U principu mogu nastati 3 sluaja:
a) Bez obzira na veliinu sila, element ne doivljava velike pomake, tj. u=v=0.0. U
ovom sluaju nema potrebe za proraunom po teoriji II reda, jer e se dobiti isti ili vrlo
slini rezultati kao i po teoriji I reda. Ovakve elemente nazivamo kabastim elementima
(nisu podloni izvijanju).
b) Sustav doivljava relativno velike pomake, ali je vertikalna sila (V) mala. U ovom
sluaju takoer nema potrebe za proraunom po teoriji II reda, jer iako je element
moda podloan izvijanju, konani moment se nee mnogo razlikovati od onog po
teoriji I reda.
c) Sustav doivljava relativno velike pomake i vertikalna sila (V) je velika. U ovom sluaju
ima potrebe za proraunom po teoriji II reda, jer se konani moment moe dosta
razlikovati od onog po teoriji I reda.
228
TEORIJA
Proraun prema teoriji II reda provodi se iterativno, sve dok ukupna norma pomaka u dvije
uzastopne iteracije padne ispod zadanog praga tolerancije, ili se prekorai zadani broj iteracija.
Valja napomenuti da ovakav proraun vrijedi samo za elemente/sustave iji je ukupni pomak
relativno mali u odnosu na dimenzije (red veliine nekoliko postotaka). U takve sustave mogu se
ubrojiti sve standardne armirano betonske i eline konstrukcije. Kod konstrukcija iji su pomaci
vei od nekoliko postotaka valja koristiti neke druge postupke/programske pakete za proraun
(vidjeti lit. [1]).
Modalna analiza
Algoritam koji se nudi u ovoj programu zasniva se na: Pravilnik o tehnikim normativima za
projektiranje i proraun inenjerskih objekata u seizmikim podrujima. Pravilnik nije nikad bio
usvojen, ali ga u programu nudimo zbog toga to se oslanja na potpune rezultate modalne
analize i teoriju dinamike konstrukcije, a pored toga dosta je slian i ostalim standardima koji se
primenjuju u svijetu. U pripremi je proraun prema Eurocode normama.
Veliina projektnih seizmikih sila za svaku od masa postavljenih na konstrukciju proraunava
se prema sljedeem izrazu:
Sik K s i ik Gk
Vrijednost koeficijenta seizmikog intenziteta (Ks) se odreuje na sljedei nain:

a) Ako za lokaciju objekta postoji istraivanje seizminosti, tada se vrijednost koeficijenta
seizmikog intenziteta (Ks) odreuje prema izrazu:
Ks
X
max
p
pri emu X
max predstavlja maksimalno ubrzanje tla na lokaciji objekta za djelovanje
potresa P1 ili P2 izraeno u djelovima zemljinog ubrzanja - gravitacije (g). Potres P1

predstavlja potres nakon kojeg graevina mora ostati u operativnom stanju bez
oteenja konstruktivnog sklopa i s malim ili nikakvim oteenjem nekonstruktivnih
elemenata. U sluaju potresa P2 graevina mogu doivjeti izvjesna oteenja
konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata ali ne smije doi do djelominog ili potpunog
ruenja graevine.
p predstavlja faktor duktilnosti konstrukcije i dan je u tablici.
b) Ako za lokaciju objekta ne postoje detaljnija istraivanja seizminosti, tada se vrijednost
maksimalnog ubrzanja tla ( X

max ) usvaja na osnovu Privremene seizmoloke karte i
tablice. Za odreivanje koeficijenta seizmikog intenziteta (K s) treba usvojiti manju
vrijednost propisanog faktora duktilnosti ( p ).
Stupanj projektirane
seizminosti prema
MCS skali
VII
VIII
IX
X
max
(g)
0.10
0.20
0.40
229
TEORIJA
Koeficijent dinaminosti (i) se proraunava prema slijedeim izrazima:
TT
i 1 a Ts 2 3 1
i a Ts
i a Ti 2 3
2 3
; 0 Ti T0
; T0 Ti Ts
; Ti Ts
Parametri: a, T0 i Ts zavise od kategorije tla, i vrijednosti se odabiru prema sljedeoj tabeli:

Kat.
tla
I
II
III
Karakteristini profil tla

Stjenovita i polustjenovita tla (kristalaste stijene, kriljci,
karbonatne stijene,vapnenac, lapori, cementirani
konglomerati i sl.).
Dobro zbijena i tvrda tla debljine manje od 60 m od stabilnih
naslaga ljunka, pijeska i tvrde gline iznad vrste geoloke
formacije.
Zbijena i polutvrda tla, kao i dobro zbijena i tvrda tla debljine
vee od 60 m, od stabilnih naslaga ljunka pijeska i tvrde
gline iznad vrste geoloke formacije (200m/sVs800 m/s).
Malo zbijena i meka tla, debljine vee od 10 m, od
rastresitog ljunka, srednje zbijenog pijeska i teko gnjeive
gline, sa slojevima ili bez slojeva pijeska ili drugih
nekoherentnih materijala(Vs<200 m/s).
T0
(s)
Ts
(s)
0.20
0.10
0.35
0.25
0.15
0.55
0.30
0.20
0.85
je koeficijent priguenja i dan je u tablici.

Koeficijent ik zavisi od oblika vlastitih oscilacija konstrukcije, te se za svaki pojedini oblik
osciliranja (i=1,2,3,4,...) komponentalne vrijednosti ikj odreuju prema sljedeem izrazu:
Gk Uikj cos ikj

n
ikj Uikj
k 1
j 1
Gk
k 1
Uikj2
j 1,2,3;
Uikx 0; Uiky 0; Uikz 0;
ikj 0;
j 1
gdje je:
Uikj - projekcija normaliziranog vektora (Uik) 'i'-tog tona osciliranja u toki 'k' na tri
ortogonalne koordinatne osi X, Y, i Z (j=1,2,3)
cos(ikj) -kosinus kuta izmeu vektora seizmikog djelovanja i projekcije normaliziranog
vektora 'i'-tog tona osciliranja u toki 'k' (Uikj), j=1,2,3.
Gk - masa u voru k, u kojem se izraunava intenzitet seizmike sile.
je koeficijent redukcije koji zavisi od vrste konstrukcije i prikazan je u tablici.
230
TEORIJA
Br.
1
2
3
4
5
Vrsta konstrukcije
Nadzemne eline i AB
okvirne konstrukcije
Nadzemne betonske i ab
konstrukcije s nosivim
zidovima
Nasuti objekti konstrukcije
od zemlje i kamena
Djelomino ukopani objekti,
objekti izloeni tlaku tla
Podzemni objekti
Koeficijent
priguenja
()
Koeficijent
redukcije
()
Potres P1
Potres P2
0.05
0.60
4.00
5.00
0.07
0.65
.00
5.00
0.10
0.70
3.00
4.00
0.15
0.75
2.50
3.00
0.20
0.80
2.00
2.50
Faktor duktilnosti (p)
Kako se prema pravilniku, veliine projektnih seizmikih sila izraunavaju posebno za svaki oblik
vlastitih oscilacija objekta, a ekstremne veliine koje se uzimaju pri proraunu sila u konstrukciji
odreuju kao rezultat zajednikog djelovanja seizmikih sila svih oblika osciliranja koji su u
proraunu tretirani, prema izrazu:
k ii2
i 1
gdje je
iki -
statika veliina koja se promatra (moment, uzduna ili poprena sila)

statika veliina za 'i'-ti oblik osciliranja
koeficijent kojim se mnoi 'i'-ti oblik osciliranja
to program interno sprovodi analizu za 'n' nezavisnih sluajeva optereenja, pri emu je broj
sluajeva optereenja 'n' jednak broju proraunatih svojstvenih vrijednosti osciliranja
konstrukcije. Kako se iz samog izgleda formule moe zakljuiti sve e vrijednosti imati pozitivan
znak, pa e dijagrami presjenih sila za ove sluajeve optereenja imati esto neobian izgled,
ali to su svakako mjerodavni utjecaji za dimenzioniranje konstrukcije.
Moe se zakljuiti da pri modalnoj analizi ne treba pretjerivati kako sa brojem masa tako i sa
zahtjevanim brojem proraunavanja formi osciliranja, pogotovu kod veih modela, jer e se to u
velikoj mjeri odraziti na brzinu prorauna modela.
231
LITERATURA
LITERATURA
Literatura na hrvatskom jeziku:

[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
V. Jovi Uvod u inenjersko numeriko modeliranje, Aquarius engineering, 1993.

A. Mihanovi, P. Marovi, J. Dvornik Nelinearni prorauni armirano betonskih
konstrukcija, DHGK, 1993.
M. Aneli Statika neodreenih tapnih konstrukcija, DHGK, 1993.
V. imi Otpornost materijala 1 i 2, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
I. Tomii Betonske konstrukcije, kolska knjiga, Zagreb, 1988. (Izdanje po PBAB);
DHGK, 1996. (Izdanje prema Eurocode 2)
B. Androi, D. Dujmovi, I. Deba Metalne konstrukcije 1, IGH Zagreb, Zagreb 1994.;
Metalne konstrukcije 2, IA Projektiranje, Zagreb 1995.
. Nikoli Doprinos poboljanju rjeenja nad konanim elementima linijskih
konstrukcija i tankih ploa, Disertacija, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split,
1999.
Literatura na engleskom jeziku:

[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
O.C. Zienkiewicz The finite elementh method, McGraw-Hill Book Company, London,
1976.
D.R.J. Owen, E. Hinton Finite Element Programming, Academic Press, London, 1977.
D.R.J. Owen, E. Hinton Finite Elements in Plasticity, Pineridge Press, Swansea, UK,
1980.
E. Hinton, D.R.J. Owen Finite element software for plates and shells, Pineridge
Press, Swansea, 1984.
M.J.H. Bangash Concrete and Concrete Structures: Numerical Modelling and
Applications, Elsevier Applied Science, New York, 1989.
M.A. Crisfield Nonlinear finite element analysis of solids and structures, John Wiley
and sons, New York, 1991.
235

Aspalathos Manual

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Aspalathos Manual

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Aspalathos

Split, rujan 2001.

Tekst koji se utipkava preko tipkovnice napisan je u kurzivu (italic)

Naredbe iz izbornika uglavnom su pisane skraeno.

U kombinacijama tipki koje se istodobno pritiu za izvodjenje neke naredbe, oznake

Simbol "" oznaava pritisak tipke ENTER ili RETURN.

Biljeka daje dodatne informacije koje nisu presudne za temu koja se

Savjeti pomau korisniku da to bolje iskoristi mogunosti programa

Upozorenje svraa pozornost na stvari koje mogu biti riskantne u smislu

KRATAK OPIS SVIH FUNKCIJA......................................................................................... 11

Poglavlje IV - Funkcije za zadavanje kostrukcije ......................................................... 89

Poglavlje VIII .................................................................................................................155

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Otvaramo novi projekt.

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Zatvaranje svih projekata

Otvaramo dio programa u kojem vrimo prpremu printanja i samo printanje.

preica: Ctrl+C, Ctrl+Insert

Kopiramo elemenate i parametre pogleda na clipboard.

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

preica: Ctrl+V, Shift+Insert

Ako se na clipboard-u nalaze elementi onda ih dodajemo u projekt. Elementi preuzeti iz

Odreujemo vrijednosti parametara projekta kao to su formati brojeva, jedinice, svjetla za

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

ienje izbrisanih elemenata

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Parametri prikazivanja rezultata u pogledima

Transformacija iz ravnine 2D u prostor 3D.

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Skaliranje lokalnih Y osi tapova

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Pomicanjem mia lijevo-desno i gore-dolje s pritisnutom lijevom tipkom mia rotiramo

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Pomiemo sredite konstrukcije u pogledu pomicanjem mia lijevo-desno i gore-dolje s

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Viestruko kopiramo selektirane elemente. U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Briemo sve selektirane elemente. Ako se u selektiranim vorovima nalaze neizbrisani

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Podjela na dva nejednaka dijela

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Promjena orijentacije tapova

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Dinamiki zoomiramo popreni presjek u pogledu pomicanjem mia lijevo-desno s pritisnutom

Smanjujemo zoom dva puta.

Poveavamo zoom dva puta.

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Pomiemo ishodite poprenog presjeka u pogledu pomicanjem mia lijevo-desno i gore-dolje

Postavljamo ishodite poprenog presjeka u sredite pogleda.

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Kopiramo selektirane elemenate. U prvom koraku selektiramo elemente. Ako su prilikom

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA

Briemo sve selektirane elemente.

Proraunavamo parametre presjeka osim torzijskog momenta inercije. Prvo se izraunaju

Postavljamo teite presjeka u ishodite koordinatnog sustava.

KRATKI OPIS SVIH FUNKCIJA