7.

SPOJEVI PRORAUNATI I IZVEDENI BEZ UKRUENJA

7.1. Uvod 7.2. Prijenos koncentriranih sila na nosae 7.2.1. Oznake i pretpostavke 7.2.2. Nosiva sila uslijed dostizanja granice gnjeenja F (problem napona) 7.2.3. Nosiva sila kao posljedica instabiliteta 7.2.4. Interakcija djelovanja koncentrirane sile i savijanja 7.2.5. Tablice za proraun 7.3. Spojevi okvirnih sustava bez ukruenja 7.3.1. Uvod 7.3.2. Zavareni spojevi
7.3.2.1. Krajnje granino stanje 7.3.2.2. Proraun zavara 7.3.2.3. Granino stanje upotrebljivosti

7.3.3. Vijani spojevi 7.3.4. Numeriki primjer zavarenog spoja 7.3.5. Tabele za proraun zavarenih spojeva 7.3.6. Numeriki primjer vijanog spoja 7.3.7. Tabele za proraun vijanih spojeva

289

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.1. UVOD
Karakteristino je za projektiranje elinih konstrukcija da se posebna panja posveuje prijenosu sila iz jednog elementa u drugi. Uobiajena je konstrukterska praksa da se prijenos sila na mjestu spoja rjeava postavljanjem ukruenja, kako bi se rijeio problem lokalnih prekoraenja napona. To znai da se, vrlo esto i bez prorauna, dodaju elementi ukruenja koja osiguravaju siguran prijenos sila. Ovakav nain projektiranja spojeva elinih konstrukcija dovodio je do poveanja opsega rada u radionici, te se zbog toga poelo razmiljati o tome da se to vie pojednostavni radionika izrada, a da se razliita ukruenja za prijenos sila izostave ili da se postave samo kod onih spojeva gdje je to stvarno neophodno. Na slici 7.1. pokazano je koje dileme mogu nastati pri unosu koncentriranog optereenja u element.

Sl.7.1. Unos koncentrirane sile u element

Isto tako moe se uzeti primjer vieetanog okvira, gdje treba takoer donijeti odluku o izboru vrste spoj preka stup ( Sl.7.2.).

B. Pero

290

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Pri projektiranju spoja A treba rijeiti: - zavareni ili vijani

A

- sa ukruenjem, bez ili s djelominim ukruenjem - ponaanje spoja

ZAVARENA IZVEDBA

(a) NEUKRUENI SPOJ

(b) DJELOMINO UKRUENI SPOJ

(c) POTPUNO UKRUENI SPOJ

VIJANA IZVEDBA
v.v. v.v. v.v.

(a) NEUKRUENI SPOJ

(b) DJELOMINO UKRUENI SPOJ

(c) POTPUNO UKRUENI SPOJ

PORAST TROKOVA IZRADE

POETNO SE ODABERE SPOJ (a) AKO NE ZADOVOLAVA POKUA SE SA SPOJEM (b) Sl.7.2. Mogunosti izvedbe spoja A
AKO NE ZADOVOLJAVA

KONANO SE ODLUI ZA SPOJ (c)

B. Pero

291

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Dalje e se posebno obraditi dva odvojena problema neukruenih spojeva: I. Prijenos koncentriranih sila na nosa II. Prijenos sila kod spojeva prekastup okvirnih sustava

7.2. PRIJENOS KONCENTRIRANIH SILA NA I NOSAE

7.2.1. Oznake i pretpostavke
bf tf r a F

Pomona veliina L(cm): L = 1.15 4 4 hw1 I f tw

hw

tw

h w1

-valjani profili
tf

L = 1.00 4

4 hw I f tw

-zavareni profili
Sl.7.3. Oznake

Pojedine koncentrirane sile F nemaju meusobnog utjecaja ukoliko se nalaze na razmaku emin ( Sl.7.4.):
F
e min

e = 4.7 L

e = 4.7 L

e min

4.7 L

raspodjela napona ispod sile F u hrptu nosaa

Sl.7.4. Meusobni utjecaj koncentriranih sila F

B. Pero

292

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Maksimalni tlani napon u hrptu uslijed sile F nastupa razliito za valjane i zavarene profile (Sl.7.5.):
F
tf r tw
F

F
tf

h w1

hw

tw

r tf VALJANI PROFIL

tf ZAVARENI PROFIL

Sl.7.5. Maksimalna naprezanja za valjane i zavarene profile

Radi koritenja gotovih tablica za valjane i zavarene profile moraju biti ispunjene sljedee pretpostavke: elik mora zadovoljavati izduenje pri slomu B 22% Lokalna vitkost hrpta treba biti
hw 233 . tw
hw h E tj. za Fe360 w 350 , a za Fe510 0. 4 tw F tw

Gornji pojas nosaa sa kojega se prenosi koncentrirana sila je pridran (horizontalno i protiv zakretanja)

PRIDRANO

B. Pero

293

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Odreivanje momenta tromosti f gornjeg pojasa

bf tf x x x x x

Iine x

If =

b f t f3 12

I f = Ix

I f = I x + I ine

Radi savitljivosti pojasa usvaja se da se sila s hrpa prenosi na pojas pod kutem od 30

F
tw r
30 30

a = tw + 2

[(

3 1 r + 3 t f

B. Pero

294

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.2.2. Nosiva sila uslijed dostizanja granice gnjeenja F (problem napona) Nosiva sila Fu dosegnuta je onda, kada je na mjestu maksimalnog naprezanja u hrptu dolo do gnjeenja (F), kako se vidi na slici 7.6.
F Fu

a a

Sl.7.6. Nosiva sila Fu

Za raspodjelu napona ispod koncentrirane sile i za dosizanje sile Fu vani su slijedei parametri: krutost pojasa Ef da li je profil valjan ili zavaren irina raspodjele optereenja 'a' granica poputanja (gnjeenja) 'F' Analitiki model za izraunavanje sile Fu je nosa na elastinoj podlozi. Naime pojas nosaa moe se smatrati nosaem koji je elastino oslonjen na njegov hrbat (Sl.7.7.).
a F
GORNJI POJAS

tf r tw
HRBAT

F=F u

Sl.7.7. Model za izraunavanje Fu

B. Pero

295

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Za nosa na elastinoj podlozi moe se napisati diferencijalna jednadba: E y IV + k y = 0

4 a4 = k 1 E

EI - fleksijska krutost nosaa

k konstanta stiljivosti (7.1.)

y IV + 4 a 4 y = 0

Rjeenjem ove jednadbe mogue je odrediti ovisnost napona o sili F na nosau. Ukoliko se uvede = F slijedi F = Fu, koja slui za valjane i zavarene profile: Fu = F t w 2 L 1 gdje je: Fu - nosiva sila obzirom na dostizanje gnjeenja (7.2.)

F - granica poputanja (gnjeenja)

t w - debljina hrpta
2 L - fleksijska krutost pojasa

1 - faktor korekcije irina rasprostiranja sile a

Doputena koncentrirana sila dobije sa dijeljenjem s koeficijentom sigurnosti :
Fu .dop = Fu

(7.3.)

Gnjeenje hrpta ispod koncentrirane sile na mjerodavnom mjestu poinje prvim dosezanjem granice gnjeenja F. Budui da se izraz za Fu temelji na uvjetu da je

max F, nosiva je sila ustvari elastina granina sila. Zato se izraz (7.2.) moe
koristiti kod spojeva koji su izloeni uestalo promjenljivom naprezanju gdje umor nije mjerodavan. Kod preteno statikog naprezanja lokalni maksimalni napon nije interesantan iako dosegne vrijednost F jer se razgrauje, tj. rasprostire se na vee utjecajno podruje.

B. Pero

296

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Za valjane profile izloene statikom naprezanju moe se usvojiti empirijski model (Sl.7.8.):

tf r

tf r
F

s = a + 5 t f + r

)]
Sl.7.8.

Na temelju slike 7.8., izraz za silu Fu iznosi:

Fu = F t w a + 5 (t f + r )

(7.4.)

Za uvoenje koncentrirane sile na kraju nosaa u izrazu (7.2.) umjesto 2L stavlja se L, a u izrazu (7.4.) umjesto 5 stavlja se 2.5. 7.2.3. Nosiva sila kao posljedica instabiliteta Nosiva sila Fu obzirom na instabilitet ovisi od: irine rasprostiranja optereenja a visine i duljine hrpta hw i tw pomone veliine L (krutost pojasa) Potrebno je razlikovati lokalni i globalni instabilitet hrpta (Sl.7.9.):
A F B F

LOKALNI INSTABILITET HRPTA (IZOBLIENJE)

GLOBALNI INSTABILITET HRPTA (IZBOAVANJE)

Sl.7.9. Lokalni i globalni instabilitet hrpta

B. Pero

297

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Za sluaj A tj. lokalni instabilitet hrpta sila Fu glasi:

L 2 Fu = 0.80 t w F E 1 + 0.064 t 1 w

(7.5.)

Kod izboavanja hrptova (globalni instabilitet) utvreno je da nosiva sila Fu nastupa kod veih vrijednosti L (krui pojas) i relativno veih visina hrptova. 7.2.4. Interakcija djelovanja koncentrirane sile i savijanja Djelovanjem koncentrirane sile i istovremeno napona uslijed savijanja, reducira se nosiva sila na vrijednost Fui: Fui = Fu ako je o 0.5 F (7.6.) (7.7.)

o Fui = Fu 1 . 25 0 . 5 F
gdje je:

ako je 0.5 F o F

o -napon pri savijanju u gornjem pojasu, koji se treba uveati s koeficijentom

sigurnosti ( = 1.7).

B. Pero

298

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.2.5. Numeriki primjer Nosa HEB 180 oslanja se na podvlaku HEA 340. Kvaliteta elika je Fe360. treba odrediti nosivu silu ako je nosa statiki optereen, dinamiki uslijed dosezanja gnjeenja F, te nosivu silu kao posljedicu lokalnog instabiliteta.
HEB 180
Za HEB 180 L=5.3cm =1.26
1

a=10.6cm

HEA 340
w

a=10.6cm

r=1.5cm

a=7.9cm
w

r=2.7cm

Za HEA 340 L=8.58cm =1.06

1

a=7.9cm

HEA 340

Slika 7.10.

A) Spoj nosaa optereen je statiki (izraz 7.4.)

Fu = F t w a + 5(t f + r ) Fu dop = 512 / 1,7 = 301 kN

Fu = 24,0 0,85 [10,6 + 5(1,4 + 1,5)] = 512 kN ( za HEB180)

Nosiva sila kao posljedica dosezanja

B) Spoj nosaa optereen je dinamiki (izraz 7.2.)

Fu = F t w 2 L 1 Fu = 24,0 0,85 2 5,3 1,26 = 272 kN ( za HEB 180) Fu dop = 272 / 1,7 = 160 kN

granice gnjeenja.

C) Nosiva sila Fu kao posljedica lokalnog instabiliteta (izraz 7.5.)

L 2 Fu = 0.80 t w F E 1 1 + 0,064 t w 5,3 Fu = 0,80 0,85 2 24 2,1 10 4 1 + 0,064 1,26 = 722 kN ( za HEB 180) 0,85 Fu dop = 722 / 2,0 = 361 kN

B. Pero

299

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.2.6. Tablice za proraun

B. Pero

300

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3. SPOJEVI OKVIRNIH SUSTAVA BEZ UKRUENJA

7.3.1. Uvod Oblikovanje spojeva vieetanih elinih sustava bitno utjee na nosivost i ekonominost globalnog nosivog sustava. Ukoliko se promatra samo ekonominost spoja u ovisnosti trokova izrade i trokova materijala, ova se ovisnost moe prikazati slikom 7.10.
PORAST TROKOVA IZRADE

C
PORAST TROKOVA MATERIJALA

Sl.7.10. Ekonominost spoja u ovisnosti trokova izrade i trokova materijala

Obzirom na preuzimanje momenta savijanja spoj moe varirati od zgloba (A) do nepominog (krutog) koji je prikazan na (C). Danas se smatra da se optimalna rjeenja postiu primjenom djelomino nepopustljivih spojeva (polukrutih) to se vidi za tip (B). Za ispravnu primjenu numerikih metoda prorauna potrebno je poznavanje konstrukcijskih karakteristika odnosa momenta (M) i kuta rotacije takvih spojeva. M Mcd

Sl. 7.11. Mcd raunski granini moment savijanja koji moe preuzeti spoj

B. Pero

301

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Veliina raunskog graninog momenta Mcd spoja preka stup moe se izraunati iz sljedeih kriterija za pojedine kritine zone (Sl. 7.12.): A) Tlana zona -lokalna ili globalna nestabilnost hrpta stupa

C B A M
B) Posmina zona -granina posmina nosivost hrpta stupa

C) Vlana zona -teenje u hrptu stupa -teenje u pojasu stupa -teenje spojnih sredstava ploa, vijci, var -nosivost vijaka
Sl.7.12. Kritine zone spoja preka-stup

Naini otkazivanja spoja preka-stup mogu se prikazati na Sl. 7.13.

A M

Ff

Ff

Ff

Ff

Ff
LOKALNI INSTABILITET Posmina nosivost hrpta stupa Teenje spojnih sredstava

GLOBALNI INSTABILITET

Teenje pojasa stupa

Teenje hrpta stupa

Sl.7.13. Naini otkazivanja spoja preka-stup

B. Pero

302

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

to se tie graninog momenta savijanja spoja Mcd, on se dobiva proraunom svih moguih sluajeva, tako da se odabere onaj najmanji:
max

q max

Mjerodavan Mcd

q max

q min

q max

q max

Sl. 7.14. Mjerodavan je najmanji granini moment spoja Mcd

B. Pero

303

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.2. Zavareni spojevi Sigurnost zavarenih spojeva moe se analizirati za krajnje granino stanje i granino stanje upotrebljivosti. U praktinim zadacima najee se pojavljuju sljedei tipovi spojeva stup - preka (Sl. 7.15.)

r. M

MB

SIMETRIAN SPOJ STUP-PREKA

NESIMETRIAN SPOJ STUP-PREKA

T - SPOJ

KUTNI SPOJ

Sl.7.15. Najei tipovi spojeva stup-preka

7.3.2.1. Krajnje granino stanje Krajnje granino stanje nastupa dostizanjem tzv. nosivog optereenja, koje nastupa ukoliko je dolo do: graninog momenta savijanja spoja dostizanja rotacijske sposobnosti spoja Granini moment savijanja: Prema slici 7.12. u tlanoj zoni A dolazi do instabiliteta hrpta stupa uslijed normalnih i posminih napona. Pokusima je utvreno da poprena sila u spoju ne utjee znatnije na granini moment savijanja Mcd. Za odreivanje maksimalnog (graninog) momenta u spoju mjerodavno je teenje hrpta stupa. Sila u tlanom pojasu preke Ff prenosi se u hrbat stupa i usvaja se da je raspodjela ove sile na kraju zakrivljenja profila r jednaka na duini hrpta sc (Sl. 7.16.).

B. Pero

304

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Ff
M M
tlak

Ff
sc

:1 2.5

1:1

Ff

t bf

Ff

Ff
rc tcf

Sl. 7.16. Sila Ff u tlanom pojasu preke to se prenosi na hrbat stupa

Izraz za sudjelujuu irinu hrpta u tlanoj zoni iznosi:

sc = tbf + 5 (t cf + rc )

(7.8.)

Dakle hrbat stupa postaje nestabilan kada normalni napon uslijed djelovanja sile Ff, koji je jednoliko rasprostranjen na dijelu sc, dosegne vrijednost granice poputanja

F. Ukoliko je stup optereen razliitim momentima, osim normalnih, javljaju se i

posmini naponi. U tom se sluaju moe primijeniti Huber-Hencky-Miresova teorija vrstoe. Praktino to znai uvoenje koeficijenta m: a) Za simetrini prikljuak spojeva stup-preka (nema posminih napona) m=0 b) Za kruti i T spoj (posmini su naponi maksimalni) m=1 c) Za nesimetrini prikljuak spojeva stup-preka

h r m= f s ,f c
h = (hbA tbfA ) (hbB tbfB )

f =

(h (h

bB bA

tbfB ) tbfA )

r=

MB MA

(r < 0)

B. Pero

305

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

sc sudjelujua irina hrpta stupa u tlanoj zoni (prema izrazu (7.8.) Za sluaj ad c) vrijednosti koeficijenata m prikazani su na tabeli Tabela (za sc)
h sc

Tabela (za st)

i A m 1
r stB f stA
r f

r f

i A

m
1 r f

2 B 1 A >2 B
1 f r
f r

s tA + s tB f 1 2 s tA r

1
s tB r 1 s tA f

A B

stA stB 2 stA

stA stB f r 2 stA r s tA + s tB f 2 s tA 1 s tA + s tB f 2 s tA r

A 1

r f

h 1 s c

A
1 r f

B A B
<1

r f

h 1 s c
h sc h f sc r

r h 1 1+ f sc

sc sudjelujua visina hrpta u tlanoj zoni st sudjelujua visina hrpta u vlanoj zoni

h h r sc 1+ sc f 1 h sc 1+

h sc

Primjedba: McdA ili McdB > MA ili MB

B
r f

f r

h 1+ r sc f 1 h sc

A B

h 1 1 s c

f r

B. Pero

306

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Na slici 7.17. prikazan je nesimetrian prikljuak spoja stup-preka.

FfB hbB
B MB

FfA hbA
MA A

FfA
MA

FfB FfA

hsA

FfA

Sl.7.17. Nesimetrian prikljuak spoja stup-preka

Granini moment savijanja iznosi:

A M cd = F fA (hbA tbfA ) B M cd = F fB (hbB tbfB )

hbA
(7.9) (7.10.) (7.11.)
307

Sila Ff glasi:
F fi =

F tcw sc (hc 2 tcf )

(h

2 tcf ) + 3 mi2 sc2

2

, i = A, B

Rotacijska sposobnost Rotacijska sposobnost spoja okvirnog sustava je dostatna ukoliko je ispunjen uvjet:

M cd h = 0.8 22.8 hc b M pl l1
gdje je: Mcd granini moment savijanja spoja (za m=0) Mpl moment savijanja potpune plastine preke hc visina stupa hb visina preke l1 duina preke

B. Pero

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.2.2. Proraun zavara U neukruenim spojevima trebaju varovi u uvali, koji spajaju vlani pojas preke i pojas stupa, imati debljinu aw =0.5tbf.

aw Ff (vlak) pojas preke pojas stupa

Meutim mora se dokazati da potrebna debljina vara aw nije vea od 0.5 tbf. Ukoliko je aw > 0.5 tbf dobro je radi rotacijske sposobnosti spoja, ali je preoptereen vlani pojas preke tako da je potrebno ukrutiti vlanu zonu pojasa stupa. Vano je da moment koji prenose varovi Mw mora iznositi 1.4Mcd. Pri tome se kao sudjelujua irina zavara kod prijenosa vlane sile Ff sa vlanog pojasa preke na stup treba uzeti (sl. 7.18.):
bm = 2 tcw + 7 tcf

(7.12.)

t cw tcf

bm

Ff

bb

vlani pojas preke var debljine a w i duljine l

NAPOMENA: bm sudjelujua irina zavara (ne sudjeluje itava duina vara l u prenosu sile Ff ) Sl. 7.18. Sudjelujua irina zavara pri prijenosu sile Ff

Ukoliko je u tlanoj zoni sprijeeno plastino izboavanje hrpta stupa mora biti zadovoljen dopunski uvjet: bm 0.7bb. Znai da se mora ostvariti sposobnost rotacije preke tj. da se na njoj realizira moment plastifikacije Mpl.

B. Pero

308

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.2.3. Granino stanje uporabljivosti Da bi se odredila deformabilnost globalnog sustava okvira potrebno je uzeti u obzir deformabilne karakteristike spojeva. To se moe postii uvoenjem krutosti spojeva EIv. Vrijednost Iv (moment tromosti spoja) odreuje se pokusima i za pojedine spojeve iznosi: Spojevi s obostranim prikljukom preki na stup
I v = 0.2 t cw hc hb2

(7.13.)

Kruti i T spojevi
I v = 0.075 t cw hc hb2

(7.14.)

Raunski model na temelju kojeg se moe uzeti u obzir deformabilnost spoja bez ukruenja i na taj nain proraunati globalnu deformabilnost sustava prikazan je na slici 7.19.
STUP

PRECKA

l1 EIv EI1 1 2h 1 2h EIv

Sl. 7.19. Raunski model za proraun graninog stanja upotrebljivosti

B. Pero

309

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.3. Vijani spojevi Spojevi s eonom ploom mogu se izvesti u okvirnim spojevima prema sl. 7.20.

DUGAKA EONA PLOA

KRATKA EONA PLOA

Sl. 7.20. Tipovi eonih ploa (dugaka i kratka)

Za vijane spojeve bez ukruenja potrebno je dokazati: a) Krajnje granino stanje Granini moment spoja Mcd:

Plastino izboavanje hrpta Teenje pojasa stupa Teenje vijaka Teenje hrpta stupa mjerodavan manji Mcd

Rotacijska sposobnost Nosivost varova Nosivost eone ploe b) Granino stanje uporabljivosti Pojedini kriteriji nosivosti navest e se redom kojim su gore prikazani:

B. Pero

310

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Ff B h bB
t bfB

Ff A

t bfA

Ff A
PREKA

MB
Ff B

MA
Ff A

h bA

h sA

MA
Ff A

PREKA

hc
t eB bbB t cw bc rc tcf
2.5:1

STUP
t eA bbA

DETALJ B
2.5:1

1:1

sc

t bf

Ff
te rc tcf

sc

DETALJ A

Ff
rc tcf

t bf

Sl. 7.21. Plastino izboavanje hrpta stupa

Sila Ff koja je u preki tlana prenosi se u hrbat stupa tako da djeluje na sudjelujuoj irini sc:
sc = tbf + 2 t e + 5 (t cf + rc ) sc = 5 (t cf + rc )

- duga eona ploa - kratka eona ploa

(7.15.) (7.16.)

Izrazi (7.15.) i (7.16.) predstavljaju sudjelujuu irinu hrpta stupa u tlanoj zoni.

B. Pero

311

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Granini momenti spoja Mcd iznosi:

A M cd = F fA (hbA tbfA ) B M cd = F fB (hbB tbfB ) A M cd = F fA hsA B M cd = F fB hsB

(7.17.) (7.18.)

hbA hbB
Dugaka eona ploa Sila u pojasu preke iznosi:

hsA hsB
Kratka eona ploa

F fi =

F tcw sc (hc 2 tcf )

(h

2 t ef ) + 3 mi2 sc2
2

i = A,B

(7.19.)

mi uzima se prema tabeli II. Teenje pojasa stupa Sila Ff u vlanom pojasu preke prenosi se preko 4 vijka u pojas stupa. Granini momenti spoja Mcd iznose:
M cd = F f (hb tbf ) M cd = F f hs

(7.20.)

Dugaka eona ploa Vlana sila u preki:

Kratka eona ploa

Ff =

4 bm m pl mc
-sudjelujua duina pojasa stupa

(7.21.)

bm = e1 + 4 mc + 1.25 n'
m pl =
2 tef F

1 mc = yc + rc 5

-razmak vijaka na stupu

Naini otkazivanja dokazan je pokusima i prikazan je na sl. 7.22.

B. Pero

312

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

e1

Ff

t bf

n' n mc

rc

yc

t cf

M
linije teenja

bc t cw

Ff
t cf t cw w1 2Fb t cf 2Fb Ff

vijci

e1 1 2 Ff

v' 2Fb

bc

w1

Sl. 7.22. Teenje pojasa stupa

Prikazane linije teenja mogu se ostvariti pod uvjetom:

e1 4 mc + 1.25 n'
Teenje vijaka Granini moment spoja Mcd dobije se iz izraza (7.20.), pri emu se sila Ff dobije iz izraza:

m pl m pl

F f mc ( Fbu F f ) n = 2 bm m pl
Izraz (7.22.) vrijedi samo za Fbu > Ff, dok je u ostalim sluajevima Ff = Fbu.

(7.22.)

Fbu suma graninih nosivosti vijaka.

Za n uzimaju se ogranienja n 1.25mc i n n'. Deformiranjem pojasa stupa nastaju na rubu kontaktne ploe sile (V'). Sa izrazom (7.22.) moe se raunati ako zbroj sile Ff i kontaktnih sila 2V' nije vei od nosivosti 4 vijka.

B. Pero

313

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Trenje hrpta stupa Granini moment spoja dobije se prema izrazima (7.17.) i (7.18.). Sila Ff u vlanom pojasu preke prenosi se na hrbat stupa na sudjelujuoj visini hrpta stupa st (sl. 7.23.).

st

e1

Ff (vlana sila)

rc tcf
Sl. 7.23.

st = e1 + 4 mc + 1.25 n'
Sila Ffi dobije se iz izraza:
F fi =

(7.23.)

F t cw st (hc 2 tc )

(h

2 t cf ) + 3 mi2 st2
2

Koeficijent mi ima isto znaenje kao i za tlanu zonu hrpta. Za simetrino izvedene spojeve m = 0, a za nesimetrino izvedene spojeve mi se odredi prema tabeli

h r m= f s ,f c
Rotacijska sposobnost Spoj moe ostvariti sposobnost rotacije samo ako su mjerodavna oba ili jedno granino stanje za iznalaenje momenta spoja Mcd:

plastino izboavanje hrpta stupa teenje pojasa stupa

Ne moe se ostvariti rotacija spoja ukoliko su mjerodavni:

teenje vijaka teenje hrpta stupa

B. Pero

314

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Nosivost varova Var izmeu vlanog pojasa preke i eone ploe treba iznositi:

0.5tbf (za dugu eonu plou) 1.1tbf (za kratku eonu plou zbroj oba vara)

Nosivost eone ploe Debljina eone ploe moe se dobiti iz istog izraza kao i za proraun pojasa stupa, osim to se umjesto razmaka vijaka na pojasu stupa mc, treba uzeti razmak vijaka na eonoj ploi me:

Ff =

4 bm m pl me

(7.24.) (7.25.)

F f me ( Fbu F f ) n = 2 bm m pl
Granino stanje upotrebljivosti Izrauna se pomou krutosti savijanja spojeva EIv:
h h2 Iv = c s 4 1 lb lb m2 + + + 3c 0 .4 t 0.4 tcw nb Asp tcf cw
1

(7.26.)

h h2 Iv = c s 4 lb m2 1 + + 3c 0.15 t nb Asp tcf cw

1

(7.27.)

B. Pero

315

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.4. Numeriki primjer zavarenog spoja Potrebno je odrediti granini moment spoja Mcd za primjer na slici
STUP HEA 300 PREKA IPE 500

MB

MA

PREKA IPE 500

Zadano:

STUP HEA 300 PREKE IPE 500 MB = 0.75 MA

F = 24 kN/cm2 (Fe360)
a) Moment plastinosti za preku (IPE 500) Tabela
M pl = W pl F = 2216 24 = 532 kNm

b) Za simetrini prikljuak preka-stup

r= MB = 0.75 MA

c) Koeficijent utjecaja posminih napona m

h = 0 , f = 1 , za m = 1 0.75 = 0.25

r h = 0.75 m = 1 r =0 i f sc

d) IPE 500 (preka) i HEA 300 (stup) za

m=0 m = 0.5 m = 0.25

Za m = 0 (Tabela)

k = 41
k= 0.41 + 0.33 = 0.37 2

Za m = 0.5 (Tabela) k = 33

Granini moment spoja McdA

A M cd = k M pl = 0.37 532 = 197 kNm

B. Pero

316

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.5. Tablice za proraun zavarenih spojeva

B. Pero

317

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.6. Numeriki primjer vijanog spoja Na slici je prikazan neukrueni spoj preka-stup okvirnog sustava. Treba odrediti granini moment savijanja spoja Mcd.
te t bf tcf IPE 500 bc w1 e1 t bw

Ff

MB

MA

hb Ff

tcf

HEA 300

hc
t cw

bb

Zadano:

IPE 500 (preka)

hb = 500mm bb = 200mm tbf = 16mm tbw = 10.2mm

HEA 300 (stup)

hc = 290mm bc = 300mm tef = 14mm tcw = 8.5mm rc = 27mm

Mb = 0.75 Ma v.v. vijci 6 M 20 w1 = e1 =120mm

Treba odrediti granini moment savijanja spoja stup-preka Mcd.

B. Pero

318

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

a) Vlana sila Ff uslijed teenja pojasa stupa w1 = 105 mm w1 = 160 mm w1 = 120 mm

F f = 518 kN F f = 368 kN

F f = 368 +

40 (518 368 ) = 477 kN 55

M cd = 477 (500 16 ) = 231 kNm

b) eona ploa Potrebna minimalna irina bemin w1 = 105 mm w1 = 160 mm w1 = 120 mm

be min = 172 mm be min = 223 mm

be min = 223 40 (223 172 ) = 186 mm 55

Maksimalna irina eone ploe w1 = 105 mm w1 = 160 mm w1 = 120 mm

be min = 286 mm be min = 341 mm

be min = 341 40 (341 286 ) = 301 mm 55

Odabrana irina eone ploe je 200 mm to odgovara irini pojasa preke. Zadovoljen je uvjet:

be min = 186 mm < bodabrano = 200 mm < be max = 301 mm

Potrebni minimalni Wpl eone ploe (za tbf = 16 mm) w1 = 105 mm w1 = 160 mm w1 = 120 mm

W pl = 42 cm 3 W pl = 20 cm 3 W pl = 20 +

40 (42 20 ) = 36cm 3 55

Potrebna debljina eone ploe te

B. Pero 319

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

be t e2 W pl = 4

te =

4 W pl be

4 36 = 27 mm 20

te = 27 mm
c) Vlana sila uslijed teenja hrpta stupa

M B = 0.75 M A
r= MB = 0.75 MA

m = 1 r = 1 0.75 = 0.25
Sudjelujua visina hrpta st u vlaku

st = e1 + 4 mc + 1.25 n'

e1 = 120 mm
n' = (300 120 ) 1 = 90 mm 2

1 mc = yc + rc 5

rc = 27 mm yc = 28.75 mm
mc = 28.75 + 1 27 = 34.15 mm 5

st = 120 + 4 34.15 + 1.25 90 st = 369 mm Ff =

F tcw st (hc 2 tef )

(h

2 tcf ) + 3 m 2 st2
2

Ff =

240 8.5 369 (290 2 14 )

(290 2 14 )2 + 3 0.25 2 369 2

= 643 kN

M cd = 643 (500 16 ) = 311 kNm

B. Pero

320

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

d) Tlana sila koja donosi do plastinog izboavanja hrpta stupa

M B = 0.75 M A
za m = 0 za m = 0.5 za m = 0.25

r=

MB = 0.75 MA
F f = 504 kN F f = 390 kN

m = 1 r = 1 0.75 = 0.25

Ff =

504 + 390 = 447 kN 2

sc = 247 mm
Budui da je Ff = f(sc) potrebna je redukcija za stvarnu sudjelujuu visinu hrpta stupa u tlaku sc:
sc = tbf + 2 t e + 5 tcf + rc = 16 + 2 27 + 5 (14 + 27 ) = 275 mm

Korigirana sila Ff
Ff = 275 447 = 498 kN 247

M cd = 498 (500 16 ) = 241 kNm

e) Teenje vijaka U vlanoj zoni nalaze se 4 M 20 (10.9 kvalitete)

F
f) Varovi

bu

= 686 kN

M cd = 686 (500 16 ) = 332 kNm

a = 0.5 tbf = 8 mm

g) Rotacijska sposobnost Rotacijska sposobnost je zadovoljavajua jer je mjerodavno nastajanje graninog momenta spoja Mcd uslijed plastinog izboavanja hrpta stupa i teenja pojasa stupa. Rekapitulacija graninih momenata spoja Mcd Mcd = 231 kNm Mcd = 311 kNm
B. Pero

-Teenje pojasa stupa -Teenje hrpta stupa

321

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Mcd = 241 kNm Mcd = 332 kNm h) Zakljuak Mjerodavan je najmanji Mcd Mcd = 231 kNm

-Izboavanje hrpta stupa -Teenje vijaka

7.3.7. Tabelice za proraun vijanih spojeva

Vrijednosti Wpl

B. Pero

322

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

B. Pero

323

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

7.3.7. Numeriki primjer upetog spoja stup - temelj Na slici je prikazan upeti spoj stup - temelj. Potrebno je odrediti dimenzije i debljinu ploe, potreban broj i promjer vijaka, te dimenzije vara.

Nsd = 50,0 kN HE 200 A Msd = 50,0 kNm Tsd = 50,0 kN t pl MB-20 b pl a pl Zadano: Materijal: HE 200 A : Fe360 h = 190 mm b = 200 mm tw = 6,5 mm tf = 10 mm A= 53,8 cm2 Vijci: KV. 5.6
a) Izraun vara profil - podlona ploa

Vlana sila u pojasu od momenta savijanja: N*pM =

M sd ht

=
f

50,0 = 277,8 kN (0,19 0,01)

* - zanemaruje se naprezanje u hrptu (na strani sigurnosti) Tlana sila u pojasu od uzdune sile: NpN =

Ap A

N sd =

20 1 50,0 = - 18,6kN 53,8

324

B. Pero

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Ukupna sila u vlanoj pojasnici: Np = N*pM + NpN = 277,8 -18,6 0 = 259,2 kN = Fw,Sd Duljina zavara pojasnice l 2 200 = 400 mm Duljina zavara hrpta l 2 170 = 340 mm Maksimalna debljina zavara obzirom na debljinu hrpta i pojaseva nosaa: amax = 0,7 tmin = 0,7 6,5 = 4,6 mm Pretpostavljena je debljina zavara a= 4,0 mm, pa slijedi: uzduna sila:
Fw, Rd = Fw, Rk L 103,9 400 = = 332,5 kN > Fw,Sd = 259,2 kN 1,25 100 1,25 100 Fw, Rd = Fw, Rk L 103,9 340 = = 282,6 kN > Fw, Sd = 50,0 kN 1,25 100 1,25 100

poprena sila:

Usvojena je debljina zavara a = 4,0 mm

b) Izraun vijaka
100 cm

Nsd = 50,0 kN
c x 1 x2

A
2s s

Ft,sd

Uz pretpostavljene vijke M 22 udaljenost vijaka cmin od ruba pojasnice iznosi:

cmin = 2d + a 2 = 2 22 + 4 1,41 = 49,6mm

Usvojeno: c = 50 mm. Ekscentricitet uzdune sile e = Msd / Nsd = 50,0 / 50,0 = 1,0 m Ekscentricitet x1= 50 + 190 - 5 = 235 mm = 0,235 m Ekscentricitet x2= 1000 - 190/2 + 5 = 910 mm = 0,910 m
B. Pero 325

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Uz pretpostavku da rezultantna sila odgovora betonske podloge djeluje u teitu tlane pojasnice, iz sume momenata na toku A slijedi sila Ft,sd u vijcima. Odabrana su po dva vijka na svakoj strani profila pa slijedi:
N sd x 2 = Ft , sd x1 Ft , sd = 50,0 0,910 =193,6kN 0,235

Otpornost vijka na vlak:

Ft , Rd = Ft , Rk =

1,25

136,4 =109,1kN > Ft ,sd / 2 = 96,8 kN 1,25

Otpornost vijka na odrez:

FV , Rd =

FV , Rk 1,25

90,9 = 72,7 kN > FV , Sd = Tsd / 4 = 50 / 4 = 12,5 kN 1,25

Interakcija uzdune i odrezne sile na vijak:

FV ,sd FV , Rd + Ft ,sd 1,4 Ft ,Rd 1,0 12,5 96,8 + = 0,81 1,0 72,7 1,4 109,1

Usvojeni su vijci M 22.

c) Izraun dimenzija ploe

aplmin = h + 2 (c+e1) = 190 + 2(50+55)=400mm

b pl
min

= b + 2a 2 + 20mm = 200 + 2 4 2 + 20 = 232mm = p 2 + 2e2 = 75 + 2 45 = 165mm

Odabrane dimenzije ploe su 400 x 240 mm.

B. Pero

326

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

Izraun debljine ploe tplmin - Pritisak po omotau rupe osnovnog materijala:

f b,sd
t 2s
FV , sd = Tsd / 4 = 50 / 4 = 12,5 kN = Fb , sd

F1

s F2

Fb , Rd =

Fb , Rk t pl 151,3 t pl min = = Fb ,sd = 12,5kN t pl = 1,0mm 1,25 10 1,25 10

- Savijanje ploe od odgovora betonske podloge: s=(400-190-10)/2= 100 mm = 10 cm R=Ft,sd + Nsd = 193,6 + 50,0 = 243,6 kN Naprezanje
f B ,sd =

na

betonu:

f R 243,6 1.4 = = 0,68kN / cm 2 ck = = 0,93 kN / cm 2 3 s b pl 3 10 24 1.5 1.5 2 2

Savijanje 1 f s b pl 2 2 2 s s 3 B ,sd = F1 + F 2 s = f B ,sd s b pl + s= 2 3 3 2 2 3 1 6800 0,1 0,24 2 0,1 3 2 = 6800 0,1 0,24 + 0,1 = 5,44 +1,81 = 7,3 kNm 3 2 2 3

ploe:

M sd

B. Pero

327

7. Spojevi proraunati i izvedeni bez ukruenja

MK I

- Savijanje ploe od vlanih vijaka: M sd = Ft ,sd (c + 5mm ) = 193,6 0,055 = 10,7 kNm
M sd Wmin f y Wmin

1,1

1,1 M sd b pl t pl = = fy 6
2

min

t pl

min

1,1 M sd 6 1,1 1070 6 = = 3,54cm b pl f y 24 23,5

Usvojene dimenzije ploe su 400 x 240 x 36 mm. Izgled ploe i raspored vijaka:

70 100 70

55 50

190 400

50 55

B. Pero

20 200 240

20

328