TEHNIKI

OsnoveFAKULTET SVEUILITA
elektrotehnike U RIJECI
I: Elektrostatika
Zavod za elektroenergetiku

Studij: Preddiplomski struni studij elektrotehnike

Kolegij: Osnove elektrotehnike I
Predava: v. pred. mr.sc. Branka Dobra

Elektrostatika
Materija u el. polju
Kondenzatori
Kondenzatorske mree
Str: 1
Materija u elektrinom polju

U formirano elektrino polje dovodimo materiju i pri

tome razlikujemo dva sluaja:
kada je materija metal (vodi)
kada je materija dielektrik (izolator)
U oba sluaja elektrino polje djeluje na pozitivne i
negativne naboje od kojih se sastoji neutralna
materija.

2
Vodi u elektrinom polju

Naboji u metalnom predmetu koji se nalazi u

elektrinom polju bit e izloeni djelovanju elektrine
sile.
Ta sila e dovesti do razdvajanja tih naboja.
Negativni naboji koji se mogu pomicati bit e
premjeteni na stijenku metala u koju udara polje
(pomiu se suprotno od smjera polja), a na suprotnoj
stijenci pojavit e se viak pozitivnih naboja.
Pojava razdvajanja elektrinih naboja naziva se
ELEKTRINA INFLUENCIJA.

3
Vodi u elektrinom polju (2)
E E

- +
- + - E +
- +
- + metal +
-
- + - +
- Einf +
- +

EUK Einf E 0

Einf E
U metalu koji se nalazi u elektrinom polju nema
elektrinog polja.
4
Dielektrini materijal u elektrinom
polju
U dielektrinom materijalu, za razliku od metala,
naboji se ne mogu tako lako gibati.
Kao primjer e se uzeti dielektrik u homogenom
elektrinom polju.
P P
+ - + - + - + - + -
+ -
- + - + - + - + -
+
+ - + - + -
+ - + E0 - + -
+ -
- + - +
+ -
- + - + -
+ EP

5
Dielektrini materijal u elektrinom
polju (2)
Izmeu raznoimeno nabijenih ploa homogeno
elektrino polje djeluje na pozitivne i negativne naboje
unutar dielektrika.
Ovu pojavu pomicanja naboja zovemo dielektrini
pomak.
Na povrini dielektrika pojavljuje se negativan naboj
prema pozitivnoj elektrodi i pozitivan naboj kod
negativne elektrode.
Plona gustoa tog naboja (zovemo ga polarizirani
naboj) iznosi P.

6
Dielektrini materijal u elektrinom
polju (3)
Polarizirani naboj P vezan je uz dielektrik dok na
elektrodama imamo slobodni naboj .
Po iznosu je uvijek P <.
Zbog toga to polje u dielektriku nastaje
superpozicijom utjecaja naboja na elektrodama i
utjecaja polariziranog naboja polje u dielektriku se
smanji!
0 E P ; s dielektrik om
bez dielektrika E0
r dielektrina konstanta
sa dielektrikom E P
7
Dielektrini materijal u elektrinom
polju (4)
Ploni naboj na povrini dielektrika rauna se preko
relativne dielektrine konstante.
r 1
0 r P
r
Dielektrici su dakle materijali koji pokazuju svojstvo
elektrine polarizacije kada ih unesemo u elektrino
polje. Izolatori su izraziti dielektrici.
Za izolatore su bitna tri svojstva:
dielektrinost,
vodljivost,
elektrina vrstoa (dielektrina vrstoa).
8
Dielektrini materijal u elektrinom
polju (5)
Elektrina vrstoa je granina jakost elektrinog polja
kad dolazi do proboja izolatora; tada se on vie ne
ponaa kao izolator.
Na materijale nije mogue primijeniti polje proizvoljne
jakosti.
r Eprob [kV/mm]
celuloid 7-9 20-30
izolacijski lak <3.5 40-120
tinjac 6-7 25-200
ulje 2.4 8-20

9
Vektor gustoe elektrinog pomaka
Uvodimo novu veliinu vektor gustoe elektrinog
pomaka, D.
Izmeu vektora gustoe el. pomaka i el. polja postoji
direktna veza:
As
D E 2
m
Poopeni Gaussov zakon vrijedi:

D dS ( Qi )unutar S
S i

10
Polje na granici dva dielektrika

Zbog toga to na granici dva dielektrika postoji vezani

naboj, elektrino polje mijenja iznos prelaskom u
drugo sredstvo, a ako ne upada okomito na granicu
tada mijenja i smjer.
E1

1
(1)

(2)
E2
2

11
Polje na granici dva dielektrika (2)

Moe se pokazati da vrijedi:

na granici dva dielektrika tangencijalne komponente
elektrinog polja su jednake (E1t = E2t)
na granci dva dielektrika normalne komponente vektora
gustoe elektrinog pomaka su jednake (D1n = D2n)

(1) (1)

(2) (2)
2 E2 2 D2
1 1

E1 D1

12
Serijski spoj izolatora

Kod serijskog spoja izolacija vektori D i E probadaju

okomito zajedniku granicu pa vrijedi:

+Q -Q
E1 E2 D1 D2 D
D1 D2
1 2 E1 2

E2 1

13
Paralelni spoj izolatora

Kod paralelnog spoja izolacija vektori D i E su paralelni

sa zajednikom granicom pa vrijedi:

+Q -Q
E1 E2 E
E1
1 D1 1
D1
D2 2
E2
2
D2

14
Kapacitet
Dovoenjem naboja na vodljivo tijelo poveava se
njegov potencijal. Faktor proporcionalnosti nazivamo
kapacitet, oznaavamo s C te definiramo kao:
Q
C

Jedinica za kapacitet je Farad [F].
As
F
V
Primjer, kapacitet nabijene kugle:
Q Q
Ckugle 4 R
kugle Q
4 R
15
Elektrini kondenzator
+ -
+ -
+ -
Q + Q
-
1 + - 2
+ + - -

+ -
U

Kapacitet sustava dvaju tijela definira vezu izmeu

koliine naboja (Q) na tijelima i napona (U) koji vlada
izmeu njih.
Q
C konst .
U
16
Elektrini kondenzator (2)
DEFINICIJA: Elektrini kondenzator je fizika tvorevina
sastavljena od dvije raznoimeno nabijene elektrode
koja ima sposobnost skladitenja elektrinih naboja.
Prema oblicima elektroda kondenzatore moemo
podijeliti na:
ploasti kondenzator,
kuglasti kondenzator,
cilindrini kondenzator, itd.

17
Ploasti kondenzator
Najjednostavniji tip kondenzatora.
Sastoji se od dvije ravne, meusobno razmaknute
vodljive plohe povrine S izmeu kojih se nalazi zrak ili
dielektrik.
Q
+Q E -Q E x x0
S
0

1 2 x1

U12 E dx
x2

x1 x2
x1

x2 x1
Q Q Q
U12 dx x x
x2

x2
S S 1
S 18
Ploasti kondenzator (2)
Ako udaljenost izmeu ploa kondenzatora definiramo s
l, onda je kapacitet ploastog kondenzatora:
Q Q S
C
U Q l l
S
Izraz za kapacitet ploastog kondenzatora:

C F
S
l

zad. Elstat3.1.
19
 El. polje i potencijal u ploastom
kondenzatoru
Q Vektor gustoe el. pomaka u dielektricima:
Q

D1 D2
E1, D1 E2, D2
S Polje u dielektricima:
r1 r2
Q Q
E1 x; E2 x
d1 d2
0 r1 S 0 r2 S
Naponi na dielektricima:
E(x) (x)
E1 xref = d U1 E1 d1 ; U 2 E2 d 2
E2

Potencijali:
-x 0 x
d1 d (0) (d1 ) (d )

20
El. polje i potencijal u ploastom
kondenzatoru (2)

r1 r 2
r1 t al r2
e
m
D1
E1
x 0 r1
0 a b c Emetal 0
E(x)
D2
a b c x E2
0 0 r2
E1

E2

21
 El. polje i potencijal u ploastom
kondenzatoru (3)

(0) 0
al
r1 et r2
m (a) a U a0
0 r1
x (b) (a) Uba U a0 Uba
0 a b c
(x) (b) (a) a
0 r1
a
0 r2
c b 0 r1
(c) (b) Ucb

a
0 r1 (c ) a c b
a b c x 0 r1 0 r2
0
zad. Elstat3.2.
22
Kuglasti kondenzator
Q 1
-Q E
r0
4 r 2

+Q
R1

1 R1 R2 2 U12 E dr
R2

Q 1 1
U12
4 R1 R2
Izraz za kapacitet kuglastog kondenzatora:

R1 R2
C 4 F
R2 R1

23
El. polje i potencijal u kuglastom
kondenzatoru
+Q

-Q Q
R1 r E (r )
4 0 r r 2
R2

Q 1 1
U R1R 2
4 0 r R1 R2
(r) E(r)
R1 R2 r

rref = R2

24
Cilindrini kondenzator
l 1
E r0
-Q 2 r
Q

+Q l
1 R1 R2 2 R1

U12 E dr
R2

R2
U12 ln
2 R1
Izraz za kapacitet cilindrinog kondenzatora:

C 2
l
F
R2
ln
R1 25
El. polje i potencijal u cilindrinom
kondenzatoru
-

+
R1 r E (r )
2 0 r r
R2

R2
U R1R 2 ln
(r) E(r) 2 0 r R1

rref = R2
0 r
R1 R2
26
Kondenzator u strujnom krugu
Oznaka za kondenzator: C

Veza naboja, kapaciteta i napona na kondenzatoru:

Q Q
C Q C U U
U C

Kondenzatore moemo spojiti na dva naina:

serijski
paralelno

27
Serijski spoj kondenzatora
Serijski spoj dva kondenzatora:

Q1 C1 U1

C12 Q12 U12

Q2 C2 U2

28
Serijski spoj kondenzatora (2)
Serijski spoj kondenzatora:
osnovni preduvjeti: C1

U12 U1 U 2 C2

Q12 Q1 Q2
iz prethodnog slijedi:

Q12 Q1 Q2

C12 C1 C2
izraz za ekvivalentan kapacitet:
1 1 1 C1 C2
C12
C12 C1 C2 C1 C2

29
Serijski spoj kondenzatora (3)
Openito, za serijski spoj n kondenzatora vrijedi:
n
U S U i
i 1

QS Q1 Q2 Qn
n
1 1

CS i 1 Ci

Odnosi napona na pojedinim kondenzatorima:

1 1 1
U1 : U 2 : : U n : ::
C1 C2 Cn

30
Paralelni spoj kondenzatora
Paralelni spoj dva kondenzatora:

C1 C2
Q1 U1 Q2 U2 C12 Q12 U12

31
Paralelni spoj kondenzatora (2)
Paralelni spoj dva kondenzatora:
C1 C2
osnovni preduvjeti:
U 12 U 1 U 2
Q12 Q1 Q2

iz prethodnog slijedi:

U12 C12 U1 C1 U 2 C2

izraz za ekvivalentan kapacitet:

C12 C1 C2

32
Paralelni spoj kondenzatora (3)
Openito, za paralelni spoj n kondenzatora vrijedi:

U P U1 U 2 U n
n
QP Qi
i 1
n
C P Ci
i 1

Odnosi naboja na pojedinim kondenzatorima:

Q1 : Q2 : : Qn C1 : C2 : : Cn

33
Kondenzatorske mree
Mjeoviti spoj kondenzatora:
rjeava se tako da se parcijalno promatraju segmenti mree i
rjeavaju kao isti paralelni ili serijski spojevi dva ili vie
kondenzatora.
na taj se nain korak po korak smanjuje kompleksnost mree.

C1
C1

C23 C123
C2 C3 C23

34
Ako je C1 = 40 [nF] i C2 = 10 [nF] ekvivalentan kapacitet
prikazane kombinacije iznosi:
a) 100 [nF]
b) 10 [nF] C1

c) 90 [nF]
d) 85 [nF]
C2 C2

C1

zad. Elstat3.3.
35
Kondenzatorske mree (2)
Prethodni izrazi za ekvivalentne kapacitete
serije i paralele kondenzatora vrijede za
kondenzatorske mree u kojima kondenzatori
prije prikljuenja na naponski izvor nisu
prethodno nabijeni.
U mreama gdje su kondenzatori prethodno nabijeni
definiramo dva zakona:
za vorove u mrei,
za zatvorene petlje u mrei.

36
Kondenzatorske mree (3)
Za svaki vor u mrei vrijedi:

a lg Qi a lg Q0 j
gdje su:
Qi, konani naboji na kondenzatorima,
Q0j, poetni naboji na kondenzatorima
Primjer, serijski spoj kondenzatora, od kojih je C1
prethodno nabijen:
Q10 + +
C1 Q1

E
-
(1)
- za vor (1) Q1 Q2 Q10
+
C2 Q2
- Q1 Q2!
37
Kondenzatorske mree (4)
Za svaku zatvorenu petlju u mrei vrijedi:

a lg Ei a lg U Cj
Qj
a lg Ei a lg
Cj
gdje su:
Ei, naponi naponskih izvora u petlji,
Qj, konani naboji na kondenzatorima,
UCj, naponi na kondenzatorima u petlji.

Prilikom raspisivanja jednadbi paziti na predznake!

38
Kondenzatorske mree (5)
Primjer, serijski spoj kondenzatora, od kojih je C1
prethodno nabijen:

+ Q10 + + E U1 U 2
U C1 - Q1
-
E 1 - Q1 Q2
+
(1)
+ E
U2 C2 - Q2 C1 C2
-

39
Voltmetar u kond. mrei
Voltmetar je instrument koji mjeri napon izmeu
toaka na koje je spojen.
Pri tome treba paziti na polaritet toga napona.
Na voltmetru je definirana referentna stezaljka
oznaena s +.

+
+ +
U1 C V U1 C
1 V
- 1
-
E E +
C2 C2

UV U1 UV U1
zad. Elstat3.3.-3.640
Energija elektrinog polja
Postoje dva tumaenja energije elektrinog polja.
Energija el. polja nekog sustava naboja (stvaratelja
polja) predstavlja potencijalnu energiju tog sustava
koja je jednaka radu kojeg je potrebno izvriti da se
sav pristupni naboj dovede iz beskonanosti u zadani
poloaj, tj. da se formira zadani sustav.
Rad koji je potrebno uloiti da bi se dva pozitivna
tokasta naboja q1 i q2 koji se nalaze na beskonanoj
udaljenosti dovela na meusobnu udaljenost r12
jednak je: r r12
q1 q2
A F dr
r
4 0 r r12
41
Energija elektrinog polja
Taj se rad pretvara u energiju el. polja tog sustava
naboja.
U drugom pristupu energija sustava naboja sadrana
je u njegovom el. polju.
Svaka toka prostora u kojoj postoji el. polje sadri
energiju ija je prostorna gustoa dana izrazom:
1 1 1 2 J
E D E
2
D 3
2 2 2 m
Ukupna energija rauna se tako da se prostor razdijeli
na diferencijalno male volumene u kojima je
konstantno, a zatim se sumiraju (integriraju) energije
sadrane u svim tim volumenima.
42
Energija elektrinog polja

W dV
V

Kod ploastog kondenzatora (homogeno polje) je

konstantno i ukupna energija el. polja dobije se kao:
1
W E2 S d
2
2
1 U 1 2
W S d U C
2 d 2
Q2
W
2C
43