12/14/2009

DESKRIPTIVNA 
STATISTIKA
KOLEGIJ: Numerička i stohastička matematika 

doc. Nelida Črnjarić‐Žic

Što nam pada na pamet kad čujemo pojam statistika?

 razni numerički podaci: broj nezaposlenih, stopa kriminala, 
mjesečni dohodak, rezultati mjerenja, proračuna i sl. 
 obrađeni podaci – uređeni, tabelirani, prikazani grafički, te 
“neke numeričke vrijednosti” (koje?) dobivene na osnovi tih 
podataka
 statistički zaključci dobiveni na osnovu nekakvih dosadašnjih 
pokazatelja: pad BDP‐a u sljedećoj godini, pad/porast 
vrijednosti dionica, procjena rasta nezaposlenosti itd.

 Statistika je znanstvena disciplina koja se bavi skupljanjem, 
razvrstavanjem, uređivanjem podataka, donošenjem 
određenih zaključaka o podacima, te nadalje, predviđanjem
na osnovi dobivenih zaključaka.

 Deskriptivna statistika se bavi razvrstavanjem, uređivanjem i 
određivanjem numeričkih pokazatelja u statističkom skupu

TERMINOLOGIJA
 populacija – skup svih elemenata za koje nas zanima 
promatrano obilježje (npr. svi proizvedeni elementi, svi građani 
RH, 
 uzorak i reprezentativni uzorak –
uzorak i reprezentativni uzorak odabrani podskup populacije 
odabrani podskup populacije
na osnovu kojeg se obično donose zaključci o cijeloj populaciji
 Matematička osnova statistike je vjerojatnostni račun. 
Osnovni pojmovi koji se pojavljuju: slučaj, događaj, 
vjerojatnost

1
 12/14/2009

Deterministički podaci vs. statistički podaci

 Dani tijekom tjedna? – nema vanjskih utjecaja na odgovor

 Rezultati mjerenja – ovise o slučajnim faktorima – STATISTIČKI

PODACI

ATRIBUTIVNI: KVANTITATIVNI:
opisne numerički
vrijednosti
dobar-loš proizvod
diskretni kontinuirani

Primjer 1 (diskretno statističko obilježje)

Promatrajući tjedni broj kvarova na strojevima nekog industrijskog pogona tijekom
jedne godine, dobiveni su sljedeći podaci:

0 0 1 1 2 2 0 1 0 1 1 0 1 0 2 0 3 1 1 1
3 1 2 0 1 1 3 2 0 1 3 2 3 0 2 0 1 0 1 1
1 2 0 1 0 2 1 1 1 0 0 1

Primjer 2 (kontinuirano statističko obilježje)

Mjerena je potrošnja na 100 km novog tipa automobila na otvorenoj cesti.
Izvedeno je 100 mjerenja i utvrđeni su slijedeći podaci za potrošnju u kunama:
36,3 41,0 36,9 37,1 44,9 36,8 42,1 35,6 30,0 37,4
32,7 37,3 41,2 36,6 32,9 36,5 37,5 38,8 33,2 37,7
40,5 36,5 37,6 33,9 40,2 36,4 40,0 38,4 37,7 35,7
36,2 37,9 36,0 37,9 35,9 38,2 39,0 38,1 38,3 34,4
38,5 39,0 35,5 34,8 38,6 39,4 36,7 36,7 35,3 38,2
36,3 36,8 32,5 36,4 40,5 36,6 34,8 33,6 36,1 38,7
41,0 31,8 37,3 33,1 37,0 37,6 34,2 39,3 37,0 35,6
37,0 37,2 40,7 37,4 37,1 37,8 35,1 35,8 35,9 35,2
37,1 40,3 36,7 37,0 33,9 40,1 39,7 34,5 38,0 35,0
39,9 36,9 32,9 33,8 39,8 34,0 39,5 36,9 36,8 37,2

TABELIRANJE PODATAKA – distribucija

frekvencija
NEPREKIDNO OBILJEŽJE
DISKRETNO
OBILJEŽJE

2
 12/14/2009

RELATIVNE I KUMULATIVNE FREKVENCIJE

Kumulativna frekvencija
Relativna kumulativna
Relativna frekvencija frekvencija

GRAFIČKI PRIKAZ PODATAKA - poligon

Poligon frekvencija
35
33
30

25

20
18
15
14
12
10
9 Poligon kumulativnih frekvencija
5 5 100 6

0 1 1 1
(29,95- (31,45- (32,95- (34,45- (35,95- (37,45- 80
(38,95- (40,45- (41,95- (43,45-
31,45] 32,95] 34,45] 35,95] 37,45] 38,95] 40,45] 41,95] 43,45] 44,95]

60

40

20

0
(29,95- (31,45- (32,95- (34,45- (35,95- (37,45- (38,95- (40,45- (41,95- (43,45-
31,45] 32,95] 34,45] 35,95] 37,45] 38,95] 40,45] 41,95] 43,45] 44,95]

GRAFIČKI PRIKAZ PODATAKA -

HISTOGRAM

3
 12/14/2009

NUMERIČKE KARAKTERISTIKE
STATISTIČKOG SKUPA

POKAZATELJI • Aritmetička sredina

CENTRALNE • Mod
TENDENCIJE • Medijan

POKAZATELJI • Raspon podataka

RASAPA • Varijanca, standardna devijacija

POKAZATELJI • Asimetrija
OBLIKA • Spljoštenost

POKAZATELJI CENTRALNE TENDENCIJE

 MOD – tjemena vrijednost, najčešći podatak

 MEDIJAN – poziciona srednja vrijednost

POKAZATELJI RASAPA

4
 12/14/2009

Utjecaj standardne devijacije

Grafički prikaz podataka za vrijeme čekanja u redu za dva različita sustava: sustav A –
čekanje u odabranom redu, sustav B – čekanje u jednom redu

POKAZATELJI OBLIKA
 Koeficijent asimetrije
 Koeficijent spljoštenosti (kurtozis)
 Razmatra se asimetrija u odnosu na aritmetičku sredinu i
spljoštenost u odnosu na normalan graf

Obrada statističkih podataka