Teorija skupova (vježbe)

Marko Doko

Zadnja promjena: 25. veljače 2010.

Licenca
Ovo djelo je ustupljeno pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-
Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska. Puni tekst licence priložen je na kraju dokumenta.
Slobodno smijete:

dijeliti – umnožavati, distribuirati i javnosti priopćavati djelo

remiksirati – preradivati djelo

Pod sljedećim uvjetima:

imenovanje – Morate priznati i označiti autorstvo djela na način kako je specificirao

autor ili davatelj licence (ali ne način koji bi sugerirao da Vi ili Vaše korištenje
njegova djela imate njegovu izravnu podršku).

nekomercijalno – Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe.

Dijeli pod istim uvjetima – Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate
koristeći ga, preradu možete distribuirati samo pod licencom koja je ista ili slična
ovoj.
A podrazumijeva se da prethodno ne utječe na:
Ustupanje prava – Svaki od prethodnih uvjeta nositelj prava Vam može ustupiti izričitim
dopuštenjem.
Javno dobro – Kada je djelo ili neko od njegovih elemenata prešlo u javno dobro prema
mjerodavnom zakonu, licenca ni na koji način ne utječe na taj status.
Druga prava – Licenca ni na koji načine ne utječe na:
- Vaša prava koja proizlaze iz ograničenja autorskog prava ;
- Autorova moralna prava;
- Prava nad djelom ili nad njegovim korištenjima kojima možda raspolažu druge osobe
kao što su pravo nad objavljivanjem osobne fotografije ili pravo privatnosti.
Upozorenje: U slučaju korištenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja
licencne uvjete ovog djela. Najbolji način da to učinite jest linkom na ovu internetsku
stranicu.

Slike na ovoj stranici preuzete su s službene stranice Creative Commonsa - http://creativecommons.org/

i
Sadržaj
Licenca (sažetak) i

Predgovor iii

1 Uvod 1
1.1 Logičke napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.1.1 Kvantifikatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.1.2 Prazan skup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.2 Osnovne definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.3 Zadaci za zagrijavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.4 Relacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.5 Funkcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

2 Ekvipotentnost i kardinalnost 9
2.1 Hilbertov hotel . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
2.1.1 Priča prva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
2.1.2 Priča druga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
2.1.3 Priča treća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
2.2 Definicija jednakobrojnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
2.3 Aritmetika kardinalnih brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
2.3.1 Zbrajanje kardinalnih brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
2.3.2 Produkt kardinalnih brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Licenca (Creative Commons by-nc-sa) 15

ii
Predgovor
Ova skripta nastala je kao pokušaj sistematizacije vježbi iz kolegija Teorija skupova koje
držim od akademske godine 2006./2007. Trenutačno se radi o materijalima koji su u
izradi, tako da skripta za sada izgleda kao kolekcija zadataka uz koje su navedeni teoremi i
definirani pojmovi potrebni za razumijevanje načina rješavanja zadataka. Kako bi olakšao
snalaženje, ubacio sam poneke napomene i komentare kojih još uvijek ima u nedovoljnim
količinama, no to bi se s vremenom trebalo popraviti.
Većina zadataka još uvijek nema rješenje iz razloga što mi je prva ambicija imati (do-
nekle) kompletne materijale koje se onda može (po potrebi) upotpunjavati i nadopu-
njavati. Sadržaj skripte (zadaci, primjeri, napomene i sl.) ne mora se u potpunosti
podudarati sa sadržajem vježbi održanim na nastavi. Skripta je zamišljena kao nadopuna
vježbama, a ne kao zamjena za prisustvovanje na nastavi.
Kako se radi o materijalima u izradi, ovim putem potičem sve one kojima bi ova skripta
mogla biti od koristi da me kontaktiraju ukoliko uoče bilo kakve greške ili nedostatke u
tekstu koji slijedi te Vas molim da me kontaktirate ukoliko imate bilo kakve primjedbe ili
prijedloge.
Marko Doko

iii
1 Uvod
1.1 Logičke napomene
Prije početka napomenimo da ćemo razlikovati oznake za medusobni odnos dvaju formula:
implikaciju (⇒) i ekvivalenciju ( ⇐⇒ ), od logičkih veznika: kondicional (→) i bikondi-
cional (↔). Distinkcija bi trebala biti jasna onima koji su odslušali kolegij Matematička
logika, dok ostalima ne bi trebala predstavljati problem u praćenju kolegija.

1.1.1 Kvantifikatori

Koristimo dva kvantifikatora (∃ i ∀), koji su medusobno interdefinabilni tj. jednog možemo
promatrati kao pokratu za drugi:
∀xϕ(x) ⇐⇒ ¬∃x(¬ϕ(x))
∃xϕ(x) ⇐⇒ ¬∀x(¬ϕ(x))
Osim ova dva kvantifikatora uobičajene su i neke pokrate, kao što su:
• kvantifikator “postoji jedinstven”
def
∃!xϕ(x) ⇐⇒ ∃x(ϕ(x) ∧ ∀y(ϕ(y) → x = y))
• ograničena kvantifikacija
def
(∀x ∈ A)ϕ(x) ⇐⇒ ∀x(x ∈ A → ϕ(x))
def
(∃x ∈ A)ϕ(x) ⇐⇒ ∃x(x ∈ A ∧ ϕ(x))
Poredak kvantifikatora u formulama je bitan. Točnije, vrijedi sljedeće:
⇒
∃x∀yϕ(x, y) ∀y∃xϕ(x, y)
6 ⇐
Kontraprimjer za implikaciju koja ne vrijedi:
(∀y ∈ R)(∃x ∈ R)(y < x) >
(∃x ∈ R)(∀y ∈ R)(y < x) ⊥

U formulama možemo “preimenovati” varijable po kojima se kvantificira (vezane vari-

jable), no treba pripaziti na to da varijablu ne zamijenimo nekom koja se već javlja u
formuli. Varijable koje nisu vezane kvantifikatorima nikada ne možemo preimenovati.
Pogledajmo primjer:

∃x(x ∈ a) 
∃y(y ∈ a) Postoji element skupa a.
∃z(z ∈ a)


∃x(x ∈ b) - Postoji element skupa b.

∃a(a ∈ a) - Postoji skup koji je sam sebi element.
Napomena 1.1. U teoriji skupova svi objekti o kojima govori naša teorija su skupovi, tako
da (neograničene) kvantifikacije ∀x i ∃x znače “za svaki skup x”, odnosno “postoji skup
x”.

1
1.1.2 Prazan skup

Osnovna relacija u teoriji skupova je “biti element” – ∈, preko koje se definira i jednakost.
Kada su dva skupa jednaka govori nam aksiom ekstenzionalnosti

∀x∀y(x = y ↔ ∀z(z ∈ x ↔ z ∈ y)) ,

što je formalan način za izreći: “dva skupa su jednaka ako i samo ako imaju iste elemente”.
Postojanje barem jednog objekta u našoj teoriji zahtijevamo aksiomom praznog skupa koji
kaže
∃x∀y(¬y ∈ x) ,
što je formalan zapis za: “postoji skup bez elemenata”. Koristeći ova dva aksioma možemo
dokazati da postoji jedinstven skup koji nema elemenata, te nam to daje za pravo da
uvedemo specijalnu oznaku i naziv za takav skup – prazan skup, oznaka: ∅.
Napomena 1.2 (Kvantifikacija po praznom skupu). Uočite da vrijedi:
• (∀x ∈ ∅)ϕ(x) je uvijek istina bez obzira što je ϕ,
• (∃x ∈ ∅)ϕ(x) je uvijek neistina bez obzira što je ϕ.

1.2 Osnovne definicije

Većina definicija (sve osim 1.4) i oznaka koje ćemo ovdje uvesti trebala bi biti poznata iz
sadržaja kolegija prve godine (pa čak i iz ranijeg školovanja).
Definicija 1.3. Neka su a i b skupovi. Definiramo:
• a ∪ b := {x | x ∈ a ∨ x ∈ b}
• a ∩ b := {x | x ∈ a ∧ x ∈ b}
• a \ b := {x | x ∈ a ∧ x 6∈ b}
• a M b := (a \ b) ∪ (b \ a) = (a ∪ b) \ (a ∩ b)
Definicija 1.4. Za skup a definiramo uniju skupa a:
[
a := {x | ∃y(x ∈ y ∧ y ∈ a} .
S S
Oznaka na koju ste možda navikli bila bi a= y. (Sjetite se: svi objekti su skupovi!).
y∈a

Napomena 1.5. Unija skupa je upravo objekt čije postojanje zahtijeva aksiom unije:

∀a∃b(x ∈ b ↔ ∃y(x ∈ y ∧ y ∈ a)) .

Definicija 1.6. Pojmove podskup i pravi podskup definiramo ovako:

def
a ⊆ b ⇐⇒ ∀x(x ∈ a → x ∈ b)
def
a ⊂ b ⇐⇒ a ⊆ b ∧ a 6= b

Definicija 1.7. Za skup a definiramo njegov partitivni skup:

P (a) := {x | x ⊆ a} .

2
Definicija 1.8. Za skup a kažemo da je familija ako postoji skup b takav da je a ⊆ P (b).
Zadatak 1.9. Dokažite da je svaki skup familija.

Rješenje: Uočimo da vrijedi:

  [ 
∀a a ⊆ P a .

1.3 Zadaci za zagrijavanje

Zadatak 1.10. Neka su a, b i c skupovi. Odredite odnos medu skupovima

(b \ c) \ (b \ a) i (b ∩ a) \ c .

“Odrediti odnos” u ovom kontekstu znači odgovoriti na sljedeća tri pitanja:

• Jesu li skupovi nužno jednaki? Ako jesu dokažite. Ako nisu, nadite kontraprimjer.
• Je li jedan od skupova nužno podskup onog drugog? Ako da dokažite. Ako ne,
nadite kontraprimjer.
• Jesu li skupovi nužno disjunkni? Ako jesu dokažite. Ako nisu, nadite kontraprimjer.
Zadatak 1.11. Neka su a, b i c skupovi. Odredite odnos medu skupovima

(a \ b) ∪ ((b \ c) \ a) i b M (c ∩ a) .

Zadatak 1.12. Neka su a1 , a2 , . . . , an skupovi. Dokažite da se skup a1 M a2 M · · · M an

sastoji od elemenata koji pripadaju skupovima ai za neparno mnogo indeksâ i.

Rješenje: Dokaz provodimo indukcijom po n.

Za n = 2 imamo a1 M a2 = (a1 ∪ a2 ) \ (a1 ∩ a2 ), pa vidimo da se taj skup sastojo id
elemenata koji se nalaze u skupovima ai za točno jedan indeks i ∈ {1, 2}.
Neka je n > 2. Pretpostavimo da za svaki k < n i sve k-torke skupova a1 , a2 , . . . , ak
vrijedi tvrdnja zadatka. Promotrimo:

a1 M a2 M . . . M an = (a1 M a2 M . . . M an−1 ) M an =
| {z }
a
= (a ∪ an ) \ (a ∩ an )

Ako je x ∈ a1 M a2 M . . . M an = (a ∪ an ) \ (a ∩ an ), moguća su dva slučaja:

1◦ x ∈ a i x 6∈ an
Po pretpostavci indukcije, x je u ai za neparno mnogo indeksâ i ∈ {1, 2, . . . , n − 1},
a ne nalazi se u an , pa tvrdnja vrijedi.
◦
2 x 6∈ a i x ∈ an
Tvrdnja vrijedi jer je x u parno mnogo ai indekse i ∈ {1, 2, . . . , n − 1}, a nalazi se i
u an .

3
Po principu matematičke indukcije slijedi tvrdnja.
#

Definicija 1.13. Neka je I proizvoljan skup. Funkciju f : i 7→ Ai , gdje je i ∈ I, a Ai

neki skupovi, nazivamo indeksirana familija s indeksnim skupom I. Uobičajena oznaka
za indeksiranu familiju je (Ai : i ∈ I).

Napomena 1.14. Formalna definicija indeksirane familije izgleda zbunjujuće, no intuitivna

predodžba indeksirane familije bi trebala biti kolekcija skupova u kojoj se neki skupovi
mogu pojavljivati više puta.

Definicija 1.15. Za indeksiranu familiju (Ai : i ∈ I) definiramo

• uniju indeksirane familije
[
Ai := {x | (∃i ∈ I)(x ∈ Ai )
i∈I

• presjek indeksirane familije

\
Ai := {x | (∀i ∈ I)(x ∈ Ai )
i∈I

Zadatak 1.16. Dokažite da za proizvoljne indeksirane familije skupova (Ai : i ∈ N) i

(Bi : i ∈ N), vrijedi ! !
\ \ \
Ai ∪ Bi ⊆ (Ai ∪ Bi ) ,
i∈N i∈N i∈N

te da jednakost ne mora vrijediti.

Rješenje: Dokažimo da inkluzija iz zadataka vrijedi:

! !
\ \ \ \
x∈ Ai ∪ Bi ⇒ x ∈ Ai ∨ x ∈ Bi ⇒ (∀i ∈ N)(x ∈ Ai ) ∧ (∀i ∈ N)(x ∈ Bi ) ⇒
i∈N i∈N i∈N i∈N
\
⇒ (∀i ∈ N)(x ∈ Ai ∪ Bi ) ⇒ x ∈ (Ai ∪ Bi )
i∈N

Kontraprimjer za jednakost:
( (
{0} , ako je i = 0 , {1} , ako je i = 0 ,
Ai = Bi =
{1} , inače. {0} , inače.

Za ovako definirane Ai i Bi imamo:

! !
\ \ \
Ai ∪ Bi = ∅ i (Ai ∪ Bi ) = {0, 1} .
i∈N i∈N i∈N

4
1.4 Relacije
Definicija 1.17. Neka su a i b skupovi i neka je ρ ⊆ a × b. Kažemo da je ρ binarna
relacija. Za (x, y) ∈ ρ koristimo i oznaku xρy. Ako je a = b kažemo da je ρ binarna
relacija na skupu a.

Definicija 1.18. Neka je ρ ⊆ a × b binarna relacija. Definiramo

• domena relacije: dom (ρ) := {x | x ∈ a ∧ (∃y ∈ b)(xρy)} ⊆ a,
• slika relacija: rng (ρ) := {y | y ∈ b ∧ (∃x ∈ a)(xρy)} ⊆ b,
• inverzna relacija: ρ−1 := {(x, y) | (y, x) ∈ ρ} ⊆ b × a.

Definicija 1.19. Neka su dane relacije ρ ⊆ a × b i ψ ⊆ b × c. Relaciju

ψ ◦ ρ := {(x, z) | (∃y ∈ b)((x, y) ∈ ρ ∧ (y, z) ∈ ψ)} ⊆ a × c

nazivamo kompozicija relacija ψ i ρ.

Zadatak 1.20. Neka su ρ1 , ρ2 i ρ3 binarne relacije na skupu a. Dokažite da vrijedi:

(a) ρ1 ◦ (ρ2 ∩ ρ3 ) ⊆ (ρ1 ◦ ρ2 ) ∩ (ρ1 ◦ ρ3 ),
(b) (ρ1 ∪ ρ2 ) ◦ ρ3 ⊆ (ρ1 ◦ ρ3 ) ∪ (ρ2 ◦ ρ3 ).

Rješenje: Dokazat ćemo tvrdnju (a).

(x, y) ∈ ρ1 ◦ (ρ2 ∩ ρ3 ) ⇒ (∃z ∈ a)((x, z) ∈ ρ2 ∩ ρ3 ∧ (z, y) ∈ ρ1 ⇒

⇒ (∃z ∈ a)((x, z) ∈ ρ2 ∧ (x, z) ∈ ρ3 ∧ (z, y) ∈ ρ1 ⇒
⇒ (∃z ∈ a)((x, z) ∈ ρ2 ∧ (z, y) ∈ ρ1 ) ∧ (∃z ∈ a)((x, z) ∈ ρ3 ∧ (z, y) ∈ ρ1 ) ⇒
⇒ (x, y) ∈ ρ1 ◦ ρ2 ∧ (x, y) ∈ ρ1 ◦ ρ3 ⇒
⇒ (x, y) ∈ (ρ1 ◦ ρ2 ) ∩ (ρ1 ◦ ρ3 )

Zadatak 1.21. Neka su ρ, ψ ⊆ a × b relacije. Dokažite da vrijedi:

(a) ρ ⊆ ψ ⇒ ρ−1 ⊆ ψ −1 ,
(b) (ρ ∪ ψ)−1 = ρ−1 ∪ ψ −1 ,
(c) (ρ ∩ ψ)−1 = ρ−1 ∩ ψ −1 ,
−1
(d) (ρ−1 ) = ρ.

Rješenje: Dokazujemo tvrdnju (b).

(x, y) ∈ (ρ ∪ ψ)−1 ⇐⇒ (y, x) ∈ ρ ∪ ψ ⇐⇒ (y, x) ∈ ρ ∨ (y, x) ∈ ψ ⇐⇒

⇐⇒ (x, y) ∈ ρ−1 ∨ (x, y) ∈ ψ −1 ⇐⇒ (x, y) ∈ ρ−1 ∪ ψ −1

Definicija 1.22. Neka je ρ ⊆ a × a binarna relacija na skupu a. Kažemo da je relacija ρ

• refleksivna ako vrijedi (∀x ∈)(xρx)

5
 • irefleksivna ako vrijedi (∀x ∈ a)((x, x) 6∈ ρ),
• simetrična ako vrijedi (∀x ∈ a)(∀y ∈ a)(xρy → yρx),
• antisimetrična ako vrijedi (∀x ∈ a)(∀y ∈ a)(xρy ∧ yρx → x = y),
• tranzitivna ako vrijedi (∀x ∈ a)(∀y ∈ a)(∀z ∈ a)(xρy ∧ yρz → xρz),
• relacija ekvivalencije ako je simetrična, refleksivna i tranzitivna.

Zadatak 1.23. Neka je ρ ⊂ a × a. Dokažite da vrijedi:

(a) ρ je refleksivna ako i samo ako je Ia ⊆ ρ,
(b) ρ je irefleksivna ako i samo ako je ρ ∩ Ia = ∅,
(c) ρ je simetrična ako i samo ako je ρ ⊆ ρ−1 ,
(d) ρ je antisimetrična ako i samo ako je ρ ∩ ρ−1 ⊆ Ia ,
(e) ρ je tranzitivna ako i samo ako je ρ ◦ ρ ⊆ ρ,
(f) ρ je relacija ekvivalencije ako i samo ako je (ρ ◦ ρ−1 ) ∪ Ia = ρ.
Pri čemu je Ia = {(x, x) | x ∈ a}.

Rješenje: Dokazujemo da vrijedi tvrdnja (e).

⇒ Neka je ρ tranzitivna. Ako je (x, y) ∈ ρ ◦ ρ, onda po definiciji kompozicije postoji
z ∈ a takav da je (x, z) ∈ ρ i (z, y) ∈ ρ. Sada iz tranzitivnosti od ρ slijedi da je i (x, y) ∈ ρ,
te smo dokazali da je ρ ◦ ρ ⊆ ρ.
⇐ Neka je ρ ◦ ρ = ρ. Ako su x, y, z ∈ a takvi da vrijedi (x, y) ∈ ρ, i (x, z) ∈ ρ, onda je
po definiciji kompozicije (x, y) ∈ ρ ◦ ρ ⊆ ρ, te smo dokazali da je ρ tranzitivna.
#

Definicija 1.24. Neka je ∼ relacija ekvivalencije na skupu a. Za x ∈ a skup

[x] := {y ∈ a | x ∼ y}

nazivamo klasa ekvivalencije elementa x. Skup

a/∼ := {[x] | x ∈ a}

nazivamo kvocijentni skup skupa a po relaciji ∼.

Definicija 1.25. Neka je a skup. Skup A ⊂ P (a) nazivamo particija skupa a ako vrijede
sljedeća dva svojstva
S
• A = a,
• (∀x ∈ A)(∀y ∈ A)(x 6= y ↔ x ∩ y = ∅).

Napomena 1.26. Svaki kvocijentni skup skupa a (po nekoj relaciji ekvivalencije) je par-
ticija skupa a i za svaku particiju skupa a postoji jedinstvena relacija ekvivalencije na a
kojoj je ta particija kvocijentni skup.

Zadatak 1.27. Neka je a skup i neka je x neprazan podskup od a. Dokažite da pos-

toji relacija ekvivalencije ∼ na a takva da svaka klasa ekvivalencije ima točno jednog
reprezentanta u x (tj. svaka klasa ekvivalencije ima jednočlan presjek s x).

6
Rješenje: Po napomeni 1.26 dovoljno je dokazati da postoji particija A skupa a čiji
svaki element ima jednočlan presjek sa skupom x.
Kako je x neprazan, znamo da postoji neki njegov element. Označimo ga s α. Skup

{(a \ x) ∪ {α}} ∪ {{y} | y ∈ x \ {α}}

je tražena particija. (Provjerite to!)

#

1.5 Funkcije
Definicija 1.28. Relaciju f ⊂ a × b nazivamo funkcija s a u b ako vrijedi

(∀x ∈ a)(∃!y ∈ b)((x, y) ∈ f ) .

Oznaka: f : a → b. Ako je relacija f funkcija, onda umjesto (x, y) ∈ f pišemo i y = f (x).

Uočite da nema potrebe definirati sliku funkcije, budući da je funkcija relacija, a pojam
slike relacije smo već definirali. Takoder nema potrebe definirati ni pojam kompozicije
funkcija jer je već definiran pojam kompozicije relacija, no treba nam sljedeća propozicija:
Propozicija 1.29. Neka su f : a → b i g : b → c funkcije, tada je relacija g ◦ f funkcija s
a u c (g ◦ f : a → c) i za svaki x ∈ a vrijedi (g ◦ f )(x) = g(f (x)).

Dokaz. Ako je a = ∅, tvrdnja trivijalno vrijedi. Pretpostavimo da je a 6= ∅ i neka je

x ∈ a. Tada je (x, f (x)) ∈ f i (f (x), g(f (x)) ∈ g, pa je po definiciji kompozicije relacijâ
(x, g(f (x))) ∈ g ◦ f .
Treba još dokazatai da je g(f (x)) jedini element skupa c koji je u relaciji g ◦ f s x.
Pretpostavimo suprotno, tj. da postoji element z ∈ c takav da vrijedi z 6= g(f (x)) i
(x, z) ∈ g ◦ f . To znači da postoji y ∈ b takav da je (x, y) ∈ f i (y, z) ∈ g, a kako su f i g
funkcije, vidimo da mora biti y = f (x) i z = f (y), odnosno z = g(f (y)).
Definicija 1.30. Za funkciju f : a → b kažemo da je
• injekcija ako vrijedi (∀x1 ∈ a)(∀x2 ∈ a)(x1 6= x2 → f (x1 ) 6= f (x2 ));
• surjekcija ako vrijedi (∀y ∈ b)(∃x ∈ a)(y = f (x)), ili kraće zapisano rng (f ) = b;
• bijekcija ako je injekcija i surjekcija.
Zadatak 1.31. Neka su f : a → b i g : b → c funkcije. Dokažite da vrijedi:
(a) Ako su f i g injekcije, tada je i f ◦ g injekcija.
(b) Ako su f i g surjekcije, tada je i f ◦ g surjekcija.
(c) Ako su f i g bijekcije, tada je i f ◦ g bijekcija.
Definicija 1.32. Kažemo da je g : b → a inverzna funkcija funkcije f : a → b ako je
f ◦ g = Ib i g ◦ f = Ia .

Uočimo da ne bi bilo dobro u definiciji uvesti oznaku f −1 za inverznu funkciju, jer je ta

oznaka već zauzeta za inverznu relaciju, no stvar spašava sljedeća propozicija.

7
Propozicija 1.33. Inverzna funkcija funkcije f : a → b postoji ako i samo ako je f
bijekcija. U tom slučaju je inverzna funkcija jedinstvena i to je upravo inverzna relacija
f −1 : b → a.

Dokaz. Neka je f : a → b bijekcija. Promotrimo relaciju f −1 ⊆ b × a. f −1 je funkcija jer,

zbog surjektivnosti od f , za svaki y ∈ b postoji x ∈ a takav da je (y, x) ∈ f −1 , a zbog
injektivnosti od f vidimo i da je taj x jedinstveno oderden.
Obratno, neka je g : b → a inverzna funkcija funkcije f : a → b i pretpostavimo da f nije
bijekcija. Imamo dva slučaja:
1◦ f nije injekcija. Neka su x1 , x2 ∈ a takvi da je x1 6= x2 i f (x1 ) = f (x2 ). Kako
je g inverzna funkcija funkcije f imamo x1 = g(f (x1 )) = g(f (x2 )) = x2 , što je
kontradikcija s pretpostavkom x1 6= x2 . Dakle, f mora biti injekcija.
◦
2 f nije surjekcija. Neka je y ∈ b \ rng (f ). Kako y nije u slici od f očito je da y ne
može biti niti u slici od f ◦ g, pa vidimo da (y, y) 6∈ f ◦ g, odnosno f ◦ g 6= Ib , to je
kontradikcija s pretpostavkom da je g inverzna funkcija od f . Prema tome, f mora
biti i surjekcija.
Dokazali smo da inverzna funkcija od f : a → b postoji ako i samo ako je f bijekcija i
da je u tom slucaju f −1 : b → a jedna inverzna funkcija. Dokažimo sada da nema drugih
inverznih funkcija. Pretpostavimo da je g : b → a inverzna funkcija od f različita od f −1 .
Tada postoji y ∈ b za koji je g(y) 6= f −1 (y). Zbog surjektivnosti od f postoji x ∈ a za
koji je y = f (x). Za takav x očito vrijedi g(f (x)) 6= f −1 (f (x)) = x, pa vidimo da je
g ◦ f 6= Ia , pa g ne može biti inverzna funkcija od f .

Definicija 1.34. Neka je f : a → b funkcija i neka je α ⊆ a i β ⊆ b. Skup

f → (α) := {y ∈ b | (∃x ∈ α)(f (x) = y)}

nazivamo slika skupa α po funkciji f , a skup

f ← (β) := {x ∈ a | f (x) ∈ β}

nazivamo praslika skupa β po funkciji f .

Napomena 1.35. Razlog zbog kojeg ne koristimo uobučajenu oznaku f (α) za sliku je to
što je takva oznaka višeznačna. Kada bi koristili tu oznaku imali bi problema s npr.
funkcijom f : a → b, gdje je a = {∅, {∅}, {∅, {∅}}}. Sada ne bi bilo jasno odnosi li se
oznaka f ({∅, {∅}}) na vrijednost funkcije u {∅, {∅}} ∈ a ili na sliku skupa {∅, {∅}} ⊆ a.

8
2 Ekvipotentnost i kardinalnost
U ovom odjeljku bavit ćemo se pitanjem jenakobrojnosti (ekvipotentnosti) skupova. Jasno
je što to znači na konačnim skupovima, dok na beskonačnim baš i nije. Dat ćemo definiciju
jednakobrojnosti i razvit ćemo osnovnu aritmetiku “kardinalnih brojeva” (brojeva koji
govore koliko neki skup ima elemenata). Kardinalne brojeve nećemo formalno definirati
(formalnu definiciju možete vidjeti u skripti prof. Vukovića), no to nam neće smetati. Cilj
ovog dijela je usvajanje osnovnih metoda za odredivanje “veličine” skupa (u smislu broja
elemenata), te ćemo tome posvetiti gotovo sve zadatke i primjere.
Kao motivaciju i poticaj za razumijevanje nekih tehnika koje ćemo kasnije primjenjivati
počet ćemo sa (nadam se zabavnom pričom) o jednom hotelu koja će nam ilustrirati samo
neke od čudnovatih svojstava beskonačnih skupova.

2.1 Hilbertov hotel

Hilbertov hotel je hotel s beskonačno mnogo soba – svaka soba označena je jednim pri-
rodim brojem i svakom prirodnom broju odgovara jedna soba. Naša priča započinje s
Hilbertovim hotelom H koji je popunjen (svaka soba ima gosta). (Kao i uvijek na ovom
kolegiju, N = {0, 1, 2, 3, . . .}.)

2.1.1 Priča prva

Na recepciju (popunjenog) hotela H dolazi novi gost i traži od recepcionera da ga smjesti

u neku sobu. Da se radi o običnom hotelu, gostu ne bi bilo moguće pronaći smještaj, no
sjetimo se da je H hotel s beskonačno mnogo soba. Sve što naš recepcioner treba napraviti
je zamoliti svakog gosta da se prebaci u sljedeću sobu, odnosno za svaki n ∈ N zamoliti
gosta u sobi n da se prebaci u sobu n + 1. Nakon što to napravi, soba broj 0 ostaje prazna
i u nju je moguće smjestiti novog gosta.

2.1.2 Priča druga

Pred naš hotel H parkirao se je Hilbertov autobus pun gostiju koji traže smještaj u hotelu.
(Hilbertov autobus je autobus s beskonačno mnogo mjesta – svako mjesto numerirano je
prirodnim brojem i svakom prirodnom broju odgovara jedno mjesto.) Recepcioner hotela
H nema problema niti sa smještanjem ovolikog broja gostiju, jednostavno za svaki n ∈ N
zamoli gosta u sobi n da se premjesti u sobu 2n. Na taj način sve sobe s neparnim
brojevima su ostale prazne, nakon čega recepcioner za svaki k ∈ N smjesti gosta koji je
sjedio na mjestu k u novopridošlom autobusu u sobu broj 2k + 1.

2.1.3 Priča treća

Sada se recepcioner hotela H nalazi pred pravim izazovom, jer pred hotel stiže Hilbertov
konvoj Hilbertovih autobusa punih gostiju koji traže smještaj u hotelu. (Hilbertov konvoj
je beskonačni konvoj – svaki autobus označen je prirodnim brojem i svakom prirodnom
broju odgovara jedan autbus.) Nakon dužeg razmišljanja i malo očajavanja racepcioner

9
se sjeti da mu je Euklid jednom rekao da ne postoji najveći prosti broj i to ga inspirira
za rješenje ovog problema.
Za svaki prosti broj p i svaki prirodni broj n zamoli gosta u sobi pn da se prebaci u
sobu broj p2n . Na taj način je ispraznio sobe numerirane neparnim potencijama prostih
brojeva. Sada za sve i, k ∈ N smjesti putnika koji je sjedio na mjestu broj k u autobusu
broj i u sobu broj p2k+1
i , pri čemu je s pi označen i-ti prost broj (p0 = 2, p1 = 3, p2 = 5,
p3 = 7, . . . ).

2.2 Definicija jednakobrojnosti

Kao što možemo vidjeti iz gornje tri priče pitanje jednakobrojnosti na beskonačnim sku-
povima nije jednostavno, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što na beskonačnim
skupovima možemo imati slučaj da neki skup ima jednako mnogo elemenata kao i njegov
pravi podskup. Štoviše, kao što ćemo vidjeti, svaki beskonačni skup ima jednakobrojan
pravi podskup. Stoga, jedini način da se izvučemo iz te zbrke je da iskoristimo pojam
bijekcije i jednakobrojnost definiramo na sljedeći način:

Definicija 2.1. Za skupove a i b kažemo da su jednakobrojni ili ekvipotentni ako postoji

bijekcija f : a → b, što označavamo a ∼ b.

Najgrublja podjela beskonačnih skupova prema broju elemenata je na prebrojive (ekvipo-

tentne s N) i neprebrojive (svi ostali). Prebrojivi skupovi su skupovi iz priče o Hilbertovom
hotelu i s njima dosta jednostavno baratamo, dok je situacija s neprebrojivima donekle
složenija. Navedimo i formalne definicije.

Definicija 2.2. Za skup a kažemo da je prebrojiv ako je a ∼ N.

Definicija 2.3. Za skup a kažemo da je neprebrojiv ako je beskonačan i a 6∼ N.

Prebrojivi skupovi su (na neki način) najmanji beskonačni skupovi, o čemu govori sljedeći
teorem.

Teorem 2.4. Svaki beskonačan skup ima prebrojiv podskup.

Očito je skup N prebrojiv, no što je sa ostalim skupovima brojeva?

Zadatak 2.5. Dokažite da su sljedeći skupovi prebrojivi:

(a) Z
(b) Q

Rješenje: Bijekciju izmedu N i Z dobijemo lagano koristeći trik koji smo vidjeli u
drugom dijelu priče o Hilbertovom hotelu. Funkcija f : N → Z definirana formulom
(
n−1
2
, ako je n neparan,
f (n) :=
− n2 , ako je n paran,

je tražena bijekcija (provjerite to!) koja dokazuje da je N ∼ Z.

10
Konstruiranje bijekcije izmedu Q i N je ne toliko teško, koliko nespretno, pa je nećemo
ovdje prezentirati, no u osnovi trik koji se koristi je analogan trećoj priči o Hilbertovom
hotelu.
#
Teorem 2.6. Skupovi R i C su neprebrojivi.
Zadatak 2.7. Neka su a, b ∈ R takvi da je a < b. Dokažite da su sljedeći skupovi
medusobno ekvipotentni:
(a) [a, b],
(b) [a, bi,
(c) ha, b],
(d) ha, bi,
(e) R.

Rješenje: U rješavanju ovog zadatka koristit ćemo sljedeće: ako je A ∼ B i B ∼ C,

onda je i A ∼ C. Ovo vrijedi jer je kompozicija bijekcijâ bijekcija.
Uočimo da su funckije f1 : [0, 1] → [a, b], f2 : [0, 1i → [a, bi, f3 : h0, 1] → ha, b] i f4 : h0, 1i →
ha, bi definirane formulama
f1 (x) := (b − a)x + a, za x ∈ [0, 1],
f2 (x) := (b − a)x + a, za x ∈ [0, 1i,
f3 (x) := (b − a)x + a, za x ∈ h0, 1],
f4 (x) := (b − a)x + a, za x ∈ h0, 1i.

dokazuju da vrijedi [a, b] ∼ [0, 1], [a, bi ∼ [0, 1i, ha, b] ∼ h0, 1], odnosno ha, bi ∼ h0, 1i.
(Provjerite da se uistinu radi o bijekcijama i uočite da su to stvarno četiri različite funk-
cije!)
Sada ćemo nizom bijekcija dokazati [0, 1] ∼ [0, 1i ∼ h0, 1] ∼ h0, 1i. Tražene bijekcije
(provjerite bijektivnost!) su:
(
x
, ako je x ∈ {2−n | n ∈ N} ,
g1 : [0, 1] → [0, 1i g1 (x) := 2
x , inače.
(
1 , ako je x = 0,
g2 : [0, 1i → h0, 1] g2 (x) :=
x , inače.
(
x
, ako je x ∈ {2−n | n ∈ N} ,
g3 : h0, 1] → h0, 1i g3 (x) := 2
x , inače.

Do sada smo dokazali da vrijedi [a, b] ∼ [a, bi ∼ ha, b] ∼ ha, bi. Za dovršetak dokaza bit
će nam dostatna bijekcija h : h0, 1i → R. Evo jedne takve bijekcije:
 π
h(x) := tg πx − .
2
#
Za vježbu probajte riješiti sličan zadatak koji ćemo, kao i prethodni, često koristiti.

11
Zadatak 2.8. Neka je a ∈ R. Dokažite da su sljdeći skupovi medusobno ekvipotentni:
(a) h−∞, ai,
(b) h−∞, a],
(c) ha, +∞i,
(d) [a, +∞i,
(e) R.

2.3 Aritmetika kardinalnih brojeva

Kako bi olakšali promatranje “veličine skupova” govorit ćemo o kardinalnim brojevima
koje nećemo formalno definirati (to je moguće, ali bi nam u ovom trenutku stvorilo ne-
potrebnu komplikaciju). Kardinalni broj skupa a označavat ćemo s k (a). Kardinalne
brojeve konačnih skupova označavat ćemo prirodnim brojevima:

0 = k (∅)
1 = k ({1})
2 = k ({1, 2})
..
.
n = k ({1, 2, . . . , n})
..
.

Takoder ćemo uvesti oznake za dva beskonačna kardinalna broja skupova o čijoj veličini
imamo nekakvu intuitivnu predodžbu:

ℵ0 = k (N)
c = k (R)

Oznaku za ℵ0 čitamo “alef nula” (alef - ℵ je prvo slovo hebrejskog alfabeta), a oznaku za
c čitamo “kontinuum” ili jednostavno - “ce”.
Nadalje, zanimat će nas broj elemenata raznih skupova (skup nizova realnih brojeva, skup
neprekidnih funkcija realnih brojeva i sl.), a kardinalnost tih skupova željeli bismo izra-
ziti, na neki način, u odnosu na kardinalnost skupova o kojima imamo dobru intuitivnu
predodžbu (konačni skupovi) ili barem kakvu-takvu intuitivnu predodžbu (N i R). U tu
svrhu definirat ćemo aritmetiku kardinalnih brojeva. Pri definiranju operacija (zbrajanja,
množenja i potenciranja) na kardinalnim brojevima vodit ćemo se idejom da te opera-
cije moraju na prirodan i elegantan način proširiti operacije na prirodnim brojevima (tj.
konačnim kardinalnim brojevima).

2.3.1 Zbrajanje kardinalnih brojeva

Definicija zbrajanja je prilično jednostavna, a svojstvo konačnih skupova na koje se kon-

centriramo je da ako imamo dva disjunktna konačna skupa M s m elemenata i N s n

12
elemenata, onda skup M ∪ N ima m + n elemnata. Ako kojim slučajem M i N nisu
disjunktni, i dalje lako možemo dobiti dva disjunktna skupa s m, odnosno n elemenata, a
to su npr. M × {0} i N × {1}. Sada smo spremni definirati zbrajanje kardinalnih brojeva.
Definicija 2.9. Neka su a i b skupovi. Definiramo zbroj kardinalnih brojeva k (a) i k (b):
k (a) + k (b) := k (a × {0} ∪ b × {1})

Iz definicije je očito da je zbrajanje kardinalnih brojeva komutativno i asocijativno tj. za

proizvoljne kardinalne brojeve κ, λ i η vrijedi
κ + λ = λ + κ i (κ + λ) + η = κ + (λ + η) .

Probajte detaljno raspisati dokaz za gornje tvrdnje, kao i za sljedeći zadatak čije rješenje
nije komplicirano, te bi ga onaj tko je razumio definiciju zbrajanja trebao biti u stanju
riješiti. Takoder, samu tvrdnju zadatka ćemo koristiti u nekoliko sljedećih zadataka.
Zadatak 2.10. Neka su a i b disjunktni skupovi. Tada vrijedi
k (a) + k (b) = k (a ∪ b) .
Zadatak 2.11. Neka je n ∈ N i κ proizvoljan beskonačan kardinalni broj. Dokažite da
vrijedi
κ+n=κ
Rješenje: Neka je X skup takav da je k (X) = κ. Po teoremu 2.4 postoji prebrojiv
podskup A od X. Kako je A prebrojiv njegove elemente možemo (bijektivno) poredati u
niz, pa neka je A = {a0 , a1 , a2 , . . .}.
Uočimo da je X \ {a0 , a1 , . . . , an−1 } ∼ X. Jedna bijekcija je:
(
ai+n , ako je x = ai za neki i ∈ N ,
X 3 x 7→
x , inače.
Sada imamo
κ + n = k (X \ {a0 , a1 , . . . , an−1 }) + k ({a0 , a1 , . . . , an−1 }) =
= k (X \ {a0 , a1 , . . . , an−1 }) ∪ {a0 , a1 , . . . , an−1 } =
= k (X) = κ .

#
Zadatak 2.12. Dokažite da je
(a) ℵ0 + ℵ0 = ℵ0 ,
(b) c + c = c,
(c) ℵ0 + c = c.
Rješenje: Dat ćemo upute za rješavanje, dok detalje prepuštamo čitatelju. U sva tri
dijela koristimo zadatak 2.10.
(a) Iskoristimo: N = 2N ∪ 2N + 1.
(b) Iskoristimo: R = h−∞, 0i ∪ [0, +∞i i zadatak 2.8.
(c) Dokažemo da vrijedi R ∼ R \ N i tu činjenicu iskoristimo da dokažemo tvrdnju
zadatka.
#

13
2.3.2 Produkt kardinalnih brojeva

Sada ćemo definirati produkt kadrinalnih brojeva. Na prirodnim brojevima znamo da

tablica s m redaka i n stupaca ima mn ćelija. U ovom kontekstu, tablica odgovara
Kartezijevom produktu. Ovdje imamo sreću u odnosu na zbrajanje jer se ne moramo
zamarati oko disjunktnosti skupova.

Definicija 2.13. Neka su a i b skupovi. Definiramo produkt kardinalnih brojeva k (a) i

k (b):
k (a) · k (b) := k (a × b) .

Iz definicija vidimo (dokažite to!) da je množenje komutativno i asocijativno, te da vrijedi

distributivnost množenja prema zbrajanju, tj. da za sve kardinalne brojeve κ, λ i η vrijedi

κ · λ = λ · κ,
(κ · λ) · η = κ · (λ · η) ,
κ · (λ + η) = κ · λ + κ · η .

Zadatak 2.14. Dokažite da vrijedi ℵ0 · ℵ0 = ℵ0 .

Na pitanje koliko je c · c i c · ℵ0 odgovorit ćemo (koliko got to čudno zvučalo) nakon što
definiramo potenciranje.

14
Licenca
DJELO (KAKO JE NIŽE DEFINIRANO) PONUDENO JE POD UVJETIMA OVE
CREATIVE COMMONS JAVNE LICENCE (”CCJL” ILI ”LICENCA”). DJELO JE
ZAŠTIĆENO AUTORSKIM PRAVOM I SRODNIM PRAVIMA TE DRUGIM POZI-
TIVNIM PROPISIMA. SVAKO KORIŠTENJE DJELA KOJE ODSTUPA OD DOPUŠ-
TENOGA POD OVOM LICENCOM JE ZABRANJENO.
KORIŠTENJEM BILO KOJIH OVDJE PONUDENIH PRAVA NA DJELO PRIHVA-
ĆATE I PRISTAJETE DA STE OBAVEZANI UVJETIMA OVE LICENCE. DAVATELJ
LICENCE DAJE VAM OVDJE SADRŽANA PRAVA POLAZEĆI OD TOGA DA PRI-
HVAĆATE TAKVE UVJETE I ODREDBE.

1. Definicije
a. “Davatelj licence” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje nude korištenje
Djela pod uvjetima ove Licence.
b. “Djelo” znači originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera koja je
zaštićena autorskim pravom i ponudena pod uvjetima ove Licence. Za svrhe ove
licence Djelom se takoder smatra fonogram, videogram, nakladničko djelo, radiodi-
fuzijsko emitiranje i baza podataka, pod uvjetom da je takva tvorevina predmetom
zaštite autorskog prava, srodnih prava ili drugog mjerodavnog prava u Vašem prav-
nom sustavu.
c. “Elementi licence” znači najviše atribute licence koju je izabrao Davatelj licence
kako stoje u naslovu ove Licence: Imenovanje, Nekomercijalno, Dijeli pod istim
uvjetima.
d. “Izvorni autor” znači jedna ili više fizičkih osoba koje su stvorile Djelo. Ako Izvorni
autor nije poznat, onda je to, u slučaju objavljenog Djela, nakladnik koji je Djelo
zakonito izdao ili, u slučaju objavljenog, ali neizdanog Djela, osoba koja je Djelo
zakonito objavila. Za svrhe ove licence Izvornim autorom se takoder smatra jedna
ili više fizičkih ili pravnih osoba koje su stvorile predmet srodnog prava: umjetnik
izvodač, proizvodač fonograma, filmski producent (proizvodač videograma), orga-
nizacija za radiodifuziju, nakladnik i proizvodač baze podataka, pod uvjetom da
njihova tvorevina jest predmetom zaštite autorskog prava, srodnih prava ili drugog
mjerodavnog prava u Vašem pravnom sustavu.
e. “Prerada” znači prijevod, prilagodba, glazbena obrada i druga prerada Djela ili
Djela i drugih prethodnih djela, koja je originalna intelektualna tvorevina indivi-
dualnog karaktera. Za svrhe ove Licence djelo koje tvori Zbirku neće se smatrati
Preradom. Kako ne bi bilo dvojbe, ako je Djelo glazbena kompozicija ili zvučna
snimka, za svrhe ove licence sinkronizacija Djela s pokretnom slikom smatrat će se
Preradom.
f. “Vi” znači fizička ili pravna osoba koja koristi prava u skladu sa sadržajem ove
licence i nije prethodno prekršila uvjete ove Licence s obzirom na Djelo ili netko tko
je primio izričito dopuštenje od davatelja Licence da koristi prava dana pod ovom
Licencom unatoč prethodnom kršenju.
g. “Zbirka” označava zbirku samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grade kao

15
 što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili
rasporedu sastavnih elemenata čine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora.
Tu se ubrajaju i one zbirke koje su uredene po odredenom sustavu ili metodi, čiji su
elementi pojedinačno dostupni putem elektroničkih ili drugih sredstava. U Zbirku je
Djelo, u svom cjelovitom i neizmijenjenom obliku, sabrano s jednim ili više drugih
samostalnih djela. Za svrhe ove Licence djelo koje tvori Zbirku neće se smatrati
Preradom (onako kako je gore definirano).

2. Ograničenja autorskog prava

Ova licenca ničime ne umanjuje, ograničava ili onemogućava prava korištenja koja pro-
izlaze iz sadržajnih ograničenja autorskog prava, iscrpljenja prava i drugih ograničenja
isključivih prava prema zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima te drugim pozitiv-
nim propisima.

3. Licencna dopuštenja
Prema uvjetima i odredbama ove Licence, Davatelj licence Vam ovime ustupa pravo, koje
je oslobodeno naknade, neisključivo, prostorno i vremenski (za trajanja autorskog prava,
srodnog prava ili drugog mjerodavnog prava) neograničeno, da koristite Djelo kako je niže
navedeno:
a. da reproducirate Djelo, da uključujete Djelo u jedno ili više Zbirki, te da reprodu-
cirate Djelo kako je uključeno u Zbirke;
b. da stvarate i reproducirate Prerade, pod uvjetom da svaka takva Prerada, uključujući
i prijevod u bilo kojem mediju, poduzme razumne korake da jasno obilježi, razgraniči
ili drugačije naznači da su u izvorno Djelo unešene izmjene. Primjerice, prijevod
može biti naznačen kao “Prijevod izvornika s engleskog na španjolski”, a izmjena
može upozoriti “Izvorno djelo je izmijenjeno.”
c. da distribuirate kopije ili fonograme Djela i priopćavate Djelo javnosti, uključujući
i Djelo kako je uključeno u Zbirke;
d. da distribuirate kopije ili fonograme Prerada i da ih priopćavate javnosti;
e. da izvlačite ili ponovno koristite znatne i neznatne dijelove sadržaja Djela kada je
Djelo baza podataka.
Navedena prava mogu se koristiti u svim poznatim i budućim medijima i formatima.
Navedena prava uključuju pravo da se načine one izmjene koje su tehnički nužne da bi
prava moglo koristiti u drugim medijima i formatima. Ako je Davatelj licence nositelj
prava proizvodača baze podataka prema nacionalnom zakonu usuglašenim s Direktivom
EZ o pravnoj zaštiti baza podataka, Davatelj licence se odriče tog prava. Sva prava koja
Davatelj licence nije izričito ustupio ovom Licencom su pridržana.

4. Ograničenja
Prava dana Člankom 3. izričito podliježu sljedećim ograničenjima:

16
a. Djelo smijete distribuirati i priopćavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, a
kopiju te Licence ili njenu internetsku adresu (Uniform Resource Identifier - URI)
morate uključiti u svaku kopiju ili fonogram Djela koji distribuirate ili priopćavate
javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Djelo koji ograničavaju
uvjete ove Licence ili mogućnost primatelja Djela da koristi Licencom dana prava.
Ne smijete podlicencirati Djelo. Morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja
se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Kada distribuirate ili javnosti
priopćavate Djelo, ne smijete primijeniti na Djelo tehnološke mjere koje ograničavaju
mogućnost onoga tko od Vas prima Djelo da koristi prava koja su tom primatelju
dana pod uvjetima ove Licence. Sve se ovo odnosi i na Djelo kada je uključeno u
Zbirku, ali to ne iziskuje da osim samog Djela cjelokupna Zbirka podliježe uvje-
tima ove Licence. Ako stvarate Zbirku, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence
morate, na način kako je zatraženo, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Zbirke uklo-
niti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4(d). Ako
stvarate Preradu, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na način kako
je zatraženo, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Prerade ukloniti bilo koju oznaku i
priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4(d).
b. Preradu smijete distribuirati ili priopćavati javnosti samo (i) pod uvjetima ove Li-
cence, (ii) kasnijim verzijama ove Licence s istim Elementima licence kao što ih ima
ova Licenca, (iii) bilo pod Creative Commons (nelokaliziranom) licencom ili nekom
Creative Commons pravno lokaliziranom licencom (bilo ovom ili kasnijom verzijom)
koja sadrži iste Elemente licence kao ova Licenca (npr. Imenovanje-Dijeli pod istim
uvjetima 3.0 (nelokalizirana)) (“Primjenjiva licenca”). (I) Morate uključiti kopiju
ili internetsku adresu (URI) Primjenjive licence uz svaku kopiju ili fonogram svake
Prerade koju distribuirate ili priopćavate javnosti. (II) Ne smijete ponuditi ili na-
metnuti bilo kakve uvjete za Prerade koji ograničavaju uvjete Primjenjive licence ili
mogućnost primatelja Prerade da koristi Primjenjivom licencom dana prava. (III)
Morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na Primjenjivu licencu i
upozorenje o jamstvima. (IV) Kada distribuirate ili javnosti priopćavate Preradu,
ne smijete primijeniti na Preradu tehnološke mjere koje ograničavaju mogućnost
onoga tko od Vas prima Preradu da koristi prava koja su tom primatelju dana pod
uvjetima Primjenjive licence. Sve ovo se odnosi i na Preradu kada je uključena u
Zbirku, ali to ne iziskuje da osim same Prerade cjelokupna Zbirka podliježe uvjetima
Primjenjive licence.
c. Ne smijete iskoristiti niti jedno pravo koje Vam je dano u Članku 3. na način koji ima
za primarni cilj ili je usmjeren na komercijalno iskorištavanje ili privatnu novčanu
naknadu. Razmjena Djela za druga autorskim pravom, srodnim pravima ili drugim
mjerodavnim pravom zaštićena djela putem digitalne razmjene datoteka ili na kakav
drugi način neće se smatrati da ima za primarni cilj ili da je usmjerena na komer-
cijalno iskorištavanje ili privatnu novčanu naknadu, pod uvjetom da nema plaćanja
bilo kakve novčane naknade vezane uz razmjenu autorskim pravom, srodnim pra-
vima ili drugim mjerodavnim pravom zaštićenih djela.
d. Ako distribuirate ili priopćavate javnosti Djelo ili bilo kakve Prerade ili Zbirke, mo-
rate - osim ako nije drugačije zatraženo u skladu sa stavkom 4(a) - ostaviti netak-
nutima sva upozorenja o autorskom pravu za Djelo i, u mjeri u kojoj je primjereno
za medije ili sredstva koja koristite, istaknuti: (i) ime Izvornog autora (odnosno,

17
 ako je takav slučaj, pseudonim), ako je ime navedeno, i/ili ako Izvorni autor i/ili
Davatelj licence u svojoj obavijesti o autorskim pravima, uvjetima usluge ili drugim
primjerenim sredstvima odredi da se neka druga stranka ili stranke (npr. institu-
cija pokrovitelj, izdavač, časopis) navode kao stranke u djelu (“Navedene stranke u
djelu”), ime te stranke ili stranaka; (ii) naslov Djela, ako je naslov naveden; (iii)
internetsku adresu (URI) vezanu uz Djelo - u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo
i ako postoji, onako kako ju je specificirao autor, osim u slučaju da se ta inter-
netska adresa (URI) ne odnosi na upozorenje o autorskom pravu ili na licencnu
informaciju za Djelo; (iv) a u slučaju Prerade, u skladu sa stavkom 3(b), naznaku
koja upućuje na Djelo korišteno u Preradi (npr. “Francuski prijevod Djela Izvornog
autora” ili “Scenarij prema izvornom Djelu Izvornog autora”). Naznaka kakva je
propisana ovim stavkom 4(d) može se navesti na bilo koji način koji je primjeren;
medutim, u slučaju Prerade ili Zbirke uz minimalni uvjet da će se takva naznaka,
ako je naznačeno autorstvo svih kontributora u Preradi ili Zbirci, pojaviti unutar
tih naznaka i na barem podjednako istaknut način kao naznake autorstva drugih
kontributora. Kako ne bi bilo dvojbe, naznaku propisanu ovim stavkom možete
samo koristi u svrhu imenovanja autora na prethodno izložen način, a korištenjem
prava koja su Vam dana ovom Licencom ne smijete niti implicitno niti eksplicitno
tvrditi ili sugerirati da ste povezani s Izvornim autorom, Davateljem licence i/ili
Navedenim strankama u djelu, odnosno da oni izravno podržavaju već prema danoj
situaciji Vas ili Vaše korištenje Djela, ako prethodno niste dobili zasebno, izričito
pismeno dopuštenje Izvornog autora, Davatelja licence i/ili Navedenih stranaka u
djelu.
e. Kako ne bi bilo dvojbe, ograničenja navedena u stavcima 4(a), 4(b), 4(c) i 4(d) ne
primjenjuju se na one dijelove Djela koji potpadaju pod definiciju “Djela” iz ove
Licence samo zato jer ispunjavaju kriterije sui generis prava baze podataka prema
mjerodavnom nacionalnom zakonu uskladenim s Direktivom EZ o pravnoj zaštiti
baza podataka.
f. Kako ne bi bilo dvojbe:
i. Pravo na naknadu kojeg se nositelj prema zakonu ne može odreći. Ako zakon ne
dopušta odricanje od nekog prava na naknadu (npr. naknada za iznajmljivanje,
javnu posudbu, reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito
korištenje), Davatelj licence pridržava pravo da tu naknadu ostvari (bilo da to
čini posredstvom udruge za kolektivno ostvarivanje prava ili ne) za svako Vaše,
komercijalno ili nekomercijalno, korištenje djela koje Vam je dopušteno ovom
Licencom;
ii. Neobavezno pravo na naknadu i kolektivno ostvarivanje prava. Davatelj li-
cence pridržava pravo da ostvaruje neobavezna prava na naknadu (bilo osobno
ili, ako je član udruge za kolektivno ostvarivanje prava, posredstvom te udruge)
za svako Vaše komercijalno korištenje djela koje Vam je dopušteno ovom Licen-
com. Nositelj prava odriče se ostvarivanja neobaveznih prava na naknadu (bilo
osobno ili, ako je član udruge za kolektivno ostvarivanje prava, posredstvom te
udruge) za svako Vaše nekomercijalno korištenje djela koje Vam je dopušteno
ovom Licencom.
g. Ova Licenca ostavlja netaknutima moralna prava, u mjeri u kojoj ih mjerodavni
zakon priznaje i ne dopušta odricanje od njih.

18
5. Jamstva
OSIM AKO STRANKE NISU DRUGAČIJE NAPISMENO UGOVORILE ILI JE ODRE-
DENO MJERODAVNIM PRAVOM, DAVATELJ LICENCE NUDI DJELO “KAKVO
JEST”, BEZ JAMSTAVA BILO KOJE VRSTE VEZANIH UZ DJELO.

6. Ograničenje odgovornosti
OSIM JAMSTAVA IZ ČLANKA 5., DAVATELJ LICENCE ĆE SNOSITI ODGOVOR-
NOST SAMO ZA ŠTETE UZROKOVANE NAMJERNO ILI IZ KRAJNJE NEPAŽNJE.

7. Prestanak važenja
a. Licenca i prava korištenja koja su njome dana prestat će automatski važiti prekršite
li uvjete Licence. Za fizičke i pravne osobe koje su od Vas primile Preradu ili Zbirku
pod ovom Licencom Licenca nastavlja važiti, pod uvjetom da se te fizičke ili pravne
osobe u potpunosti pridržavaju Licence. Članci 1., 2., 5., 6., 7. i 8. nastavljaju važiti
i nakon svakog prestanka važenja ove Licence.
b. Unutar gore navedenih uvjeta i odredbi ovdje dana Licenca je trajna (za trajanja
autorskog prava, srodnog prava ili drugog mjerodavnog prava na Djelo). Unatoč
tome, Davatelj licence pridržava pravo da izdaje Djelo pod drugačijim licencnim
uvjetima ili da u bilo koje doba prestane distribuirati Djelo - pod uvjetom da takvim
izborom ne prestaje važiti ova Licenca (niti druge licence koje su izdane, ili su morale
biti izdane, na temelju nje) te da će ova Licenca nastaviti važiti punom snagom ako
nije prestala važiti prema prethodnom stavku.

8. Završne odredbe
a. Svaki put kada umnažate, distribuirate ili priopćavate javnosti Djelo ili Zbirku,
Davatelj licence primatelju nudi licencu na djelo pod istim uvjetima i odredbama
kako je Vama dano pod ovom Licencom.
b. Svaki put kada umnažate, distribuirate ili priopćavate javnosti Preradu, Davatelj
licence primatelju nudi licencu na izvorno Djelo pod istim uvjetima i odredbama
kako je Vama dano pod ovom Licencom.
c. Ako je bilo koja odredba ove Licence nevažeća i neprovediva po mjerodavnom pravu,
to neće utjecati na provedivost ostalih uvjeta ove Licence, i to bez daljnjeg djelovanja
stranaka ovog ugovora, a takva će se odredba preoblikovati u najmanjoj mogućoj
mjeri potrebnoj da postane važeća i provediva.
d. Neće se smatrati da je bilo dopušteno odstupanje od bilo kojeg uvjeta ili odredbe
ove Licence ili da je dan pristanak na bilo kakvo kršenje, ako takvo dopuštenje ili
takav pristanak nisu dani u pismenom obliku i potpisani od stranke koja daje takvo
dopuštenje ili pristanak.
e. Licenca čini cjelokupni ugovor izmedu stranaka u pogledu Djela koje je ovdje licenci-
rano. Nema nikakvih daljnjih sporazuma ili usmenih dogovora u pogledu Djela koja
nisu ovdje specificirana. Davatelja licence neće obavezivati nikakve dodatne odredbe

19
koje bi se mogle pojaviti u bilo kakvom usmenom dogovoru s Vama. Ova licenca
ne može se mijenjati bez zajedničkog ugovora u pisanom obliku izmedu Davatelja
licence i Vas.

20