Predavanja iz predmeta Poslovna matematika: IV dio

U okviru etvrtog dijela predavanja predvieno je da studenti savladaju slijedee programske

sadraje:
1. Granina vrijednost funkcije.
2. Neprekidnost funkcije. Osobine neprekidnih funkcija.
3. Neke elementarne funkcije: stepena, eksponencijalna i logaritamska.
4. Pojam izvoda funkcije. Geometrijsko znaenje izvoda funkcije.
5. Primjena izvoda u ekonomiji. Marginalna funkcija. Koeficijent elastinosti.

IV.1. Granina vrijednost funkcije

Definicija 1. Neka je funkcija y f x definisana u okolini neke take x0 , osim eventualno
u samoj taki x0 . Za broj A kaemo da je granina vrijednost funkcije f x u taki x0 i
f x ako za dat 0 postoji 0 koje zavisi samo od (to piemo kao
piemo A xlim
x0

) tako da vrijedi
x x0 f x A .
Ovo moemo zapisati kao
x0 x x0 A f x A .
Ovdje po definiciji pretpostavljamo da je A . Granina vrijednost funkcije ( x x0 ) moe
da bude i beskonanost (+ ili - ).
Sada emo dati deficiciju u sluaju da je granina vrijednsot .
Definicija 2. Neka je funkcija y f x definisana u nekoj okolini take x0 osim eventualno
f x ako za proizvoljno veliko, pozitivno M postoji
u samoj taki x0 . Tada je xlim
x0
broj koji zavisi samo od M (dakle, M ) takav da vrijedi
x x0 f x M

f x M .

Napomenimo da funkcija u nekoj taki ne moe primati vrijednost ili .

Pogledajmo primjer funkcije sa grafika:

29

x0

Slika 1.

Ova funkcija oigledno nema graninu vrijednost kada x x0 . Meutim ima tzv. "desnu" i
"lijevu" graninu vrijednost. S slike se vidi da je lijeva granina vrijednost neki konaan broj,
dok je desna granina vrijednost .
Sada emo dati definiciju desne i lijeve granine vrijednosti.
Definicija 3. Neka je funkcija f x definisana na intervalu a, x0 ( a x0 ). Broj A je
lijeva granina vrijednost funkcije f kad x Z x0 (ili kada x x0 0 , to znai da se x
pribliava broju x0 s lijeve strane) ako za svako 0 postoji takvo da vrijedi
x0 x f x A .
(lijevu graninu vrijednsot analogno definiemo i kada je A ).
Ovo piemo kao lim f x A .
x Z x0

Desna granina vrijednost funkcije (bila ona konana ili beskonana) analogno se definie se
na isti nain, samo je potrebno da funkcija bude definisana desno od take x0 i treba vrijediti
x x0 f x A .
Za desnu graninu vrijednost koristimo oznaku x ] x0 (ili x x0 0 ).
Teorem. Funkcija f ima u taki x0 graninu vrijednost A (ili ) ako i samo ako postoje
f x i lim f x i jednaki su A (ili ).
limesi lim
x Z x0
x ] x0
Na kraju, daemo definiciju granine vrijednosti funkcije kada x , odnosno kada
x .
Definicija 4. Neka je funkcija f definisana na intervalu a, ( ,a ). Funkcija f ima
graninu vrijednost A kada x ( x ) ako za dato 0 postoji 0
takvo da vrijedi
x ( x ) f x A .

30

(U sluaju A ili A imali bi f x M ( f x M ) za unaprijed dato M 0 .)

x 2 3 .
Primjer 1. Izraunajmo lim
x2

x 2 3 4 3 1 .
Direktnim uvrtavanjem x 2 u funkciju vidimo da je lim
x2
Analogno, zakljuujemo da je lim
x 1

1
1
1

.
x 1 11 2
ex
, to nije mogue jer
x 3 x 3

Primjer 2. Ukoliko elimo direktnim uvrtavanjem izraunati lim

ex
e3
e3
za x 3 dobijamo da je lim

, to nije definisano. Ukoliko bismo napisali da

x 3 x 3
33 0
ex
e3
, takoer bismo napravili greku, jer limes moe biti samo ili , a
x 3 x 3
0

ne . To nas navodi da posmatramo posebno lijeve i desne granine vrijednosti, pa imamo:

ex
e3
lim
, gdje nam znak "-" iznad broja 0 oznaava da je za x 3 (jer posmatramo
xZ 3 x 3
0
je lim

lijevi limes) izraz x 3 negativan. To znai da je kolinik

ex
takoer negativan (jer je
x3

ex
e3
.
xZ 3 x 3
0
Analogno, moemo zakljuiti da je, za x 3 izraz x 3 uvijek pozitivan, pa je
eksponencijalna funkcija uvijek pozitivna), pa je lim

ex
e3
.
3 x3
0

lim
x]

Kako se lijevi i desni limesi funkcije

ex
, kad x 3 razlikuju, to ne postoji limes te funkcije
x3

kad x 3 , nego samo lijevi i desni limesi.

x3
. Pri izraunavanju limesa racionalne funkcije kada x
x x 2 1
, jednostavnije je podijeliti brojnik i nazivnik sa varijablom x podignutom na najvei stepen
koji se nalazi u nazinviku (u ovom primjeru je to 2). Imamo:
Primjer 3. Izraunajmo lim

lim

x3
x2

x
x
1
lim 2
lim
. (Koristili smo injenicu da je lim 0 ).
x

x x
x
1
x 1
1 0
2
2
x
x
2

x2
2 x2
Analogno emo izrainati lim 3
i lim
. Imamo:
x x 1
x 1 x 2
x2
x3

1
x2
0
lim 3
lim 3
lim x 0 .
x x 1
x x
1 x 1 0 1
3
3
x
x
31

2 x2
2 x2
x 2 lim 2 2 .
lim

lim
x 1 x 2
x 1
x 2 x 0 1

x2 x2
Na kraju, navedimo neke vane granine vrijednosti:
n

e lim 1 (po definiciji);

n
n

1
1/ t
e lim 1 lim 1 t ;
x
t 0
x

sin x
lim
1.
x0
x

IV. 2. Neprekidnost funkcije. Osobine neprekidnih funkcija.

IV.2.1. Definicija neprekidnosti.
Definicija 1. Neka je funkcija f definisana u taki x0 i u nekoj okolini take x0 . Za funkciju f
f x i jednak je f x0 .
kaemo da je neprekidna u taki x0 ako postoji xlim
x0
Mogue je definisati neprekidnost s desna (s lijeva) na sljedei nain:
Neka je funkcija f definisana u intervalu a, x0 ( x0 , b ). Za funkciju f kaemo da je
f x ( lim f x ) i jednak je f x0 .
neprekidna s desna (lijeva) u taki x0 ako postoji lim
x Z x0
x ] x0
Funkcija je neprekidna u taki x0 ako i samo ako je neprekidna i s desna i s lijeva u toj taki.
Primjer 1.

x0

Neprekidna funkcija u x0

x0

Funkcija neprekidna s lijeva u x0

32

x0

Funkcija neprekidna s desna u x0

Geometrijski, funkcija je neprekidna u x0 tada je grafik te funkcije kriva koja se "ne prekida"
pri prolasku kroz x0 .
Elementarne funkcije, o kojima emo vie rei u treem dijelu, su neprekidne u svim
takama u kojima su definisane.
Funkcija f definisana u taki x0 i nekoj njenoj okolini je u toj taki prekidna ako i samo ako
f x f x0 lim f x .
nije lim
x Z x0
x ] x0
Zavisno od toga da li gornji limesi postoje ili ne postoje razlikujemo nekoliko vrsta prekida
funkcije.
y
1. Taka x0 je taka prekida funkcije f s konanim
skokom ako postoje konane vijednosti lijevog i
x0 , ali je
desnog limesa funkcije u
lim f x lim f x . Skok je jednak vrijednosti
x Z x0
x ] x0

skok

x0

f x lim f x .
izraza lim
xZ x
x] x
0

2. Ako funkcija f x ima u x0 konanu graninu

vrijednost razliitu od f x0 tada je x0 taka otklonjivog prekida funkcije f x . (Prekid
f x .)
otklanjamo tako da definiemo f x0 xlim
x0
y

sin x
u taki x0 0
x
definiemo tako da bude jednaka jedan. Tada
dobijamo neprekidnu funkciju.
Primjer. Funkciju

f x

x0

33

Take prekida koje su navedene pod 1. i 2. nazivamo take prekida I vrste.

3. Za funkciju f x kaemo da u taki x0 ima prekid II vrste ako bar jedna od graninih
f x ili lim f x ne postoji ili je beskonana.
vrijednosti lim
x Z x0
x ] x0
IV.2.1. Osobine neprekidnih funkcija
Teorem 1. Ako je funkcija f x neprekidna na zatvorenom intervalu a, b , onda je ona na
tom intervalu ograniena i prima svoju najmanju i najveu vrijednost.
Teorem 2. Ako je funkcija f x neprekidna na a, b i ako su f a i f b razliitog znaka,
tad funkcija f x ima na segmentu a, b barem jednu nulu.
Teorem 3. Funkcija neprekidna u otvorenom ili zatvorenom intervalu prolazi u tom intervalu
sve vrijednosti izmeu ma koje dvije vrijednosti f x1 i f x2 za x1 i x2 iz tog intervala.
IV.3. Neke elementarne funkcije: stepena, eksponencijalna i logaritamska.

U elementarne funkcije stadaju stepena funkcija, eksponencijalna funkcija, logaritamska

funkcija, trigonometrijske funkcije, inverzne trigonometrijske funkcije i sve funkcije koje se
sa konano mnogo algebarskih operacija i operacijom kompozicije funkcija mogu dobiti iz
navedenih funkcija. Mi se neemo baviti trigonometriskim i inverznim trigonometrijskim
funkcijama, jer one nemaju iroku primjenu u ekomoniji.
1. Stepena funkcija je funkcija oblika y x ( ).Mi emo posmatrati samo neke
specijalne sluajeve stepene funkcije. To su:
n .
a)
Funkcija y x n , gdje je n prirodan broj definisana je za svako x i neprekidna za svako
x .
x n , kada x za n neparno i x n , kada x za n parno.
Za neparno n funkcija moe biti pozitivna i negativna, dok je za parno n funkcija uvjek
pozitivna.
Na intervalu 0, funkcija x n je strogo rastua i neprekidna.
Na intervalu ,0 funkcija x n je strogo rastua za neparno n a za parno n je opadajua i
neprekidna. Na intervalu 0,
koja je strogo rastua i

0, , dok

funkcija y x n ima inverznu funkciju y x1/ n n x

neprekidna. Ako je n parno inverzna funkcija postoji samo na

za neparno n funkcija y x n ima inverznu funkciju y x1/ n n x koja je

definisana na , rastua i neprekidna na .

Na slici je prikazano nekoliko stepenih funkcija.

34

y=x 3
y=x 2
y= x
3

n 0 , za prirodan broj n .
1
Funkcija y x n , n , to jest y n , definisana je
x
za svako x , x 0 . Ova funkcija je parna kada je
n parno i neparna kada je n neparno. Za parno
b)

n n 2k je:funkcija rastua na intervalu

1
x 2k

,0 ,

opadajua na intervalu 0, .
1
1
; lim 2 k 0 .
2
k
x0 x
x x

Vrijedi lim

Za neparno n n 2k 1 je: funkcija uvjek opadajua,

1
1
lim 2 k 1 ,
lim 2 k 1 .
xZ 0 x
x] 0 x
1
Takoer, lim 2 k 1 0 i funkcija je neprekidna svuda
x x
gdje je deifinisana.

x 2 k 1

c)

Mogu se posmatrati i sluajevi kada je

m
ali to neemo initi.
n

35

Eksponencijalna funkcija
Eksponencijalna funkcija je funkcija oblika
y a x , pri emu uzimamo da je a 0 . Ova
funkcija je definisana za svako x i pozitivna
za sve x .

y a x (a 1)

y a x a 1
y 1x

Razlikujemo dva sluaja: a 1 i a 1 . U sluaju

a 1 funkcija je konstanta (jednaka je 1 za
svako x).

Za a 1 , funkcija je rastua i neprekidna

x
x
na cijelom definicionom podruju. Vrijedi lim a , lim a 0 .
a)

Za a 1 , funkcija je opadajua i neprekidna na cijelom definicionom podruju i

a x 0 , lim a x .
vrijedi xlim

x
b)

Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcija je inverzna eksponencijalnoj funkciji. To je funkcija oblika y log a x , pri
emu smatramo da je a 0 i a 1 . Ova funkcija je definisana samo za pozitivne realne brojeve, i
slino kao kod eksponencijalne funkcije, razlikovat emo dva sluaja:
a)

Za a 1 funkcija raste na cijelom definicionom podruju, neprekidna je, ima nulu u taki

log a x , te lim log a x .

x 1 i vrijedi xlim

x] 0

b)

Za a 0,1 tada funkcija opada na cijelom definicionom podruju, neprekidna je, ima nulu u

log a x , te lim log a x .

taki x 1 i vrijedi xlim

x] 0
y

y log a x, a 1
x

O
y log a x, a 1

Vaan specijalni sluaj eksponencijalne i logaritamske funkcije je kada je a e ( e 2,73 ) tako da

tada funkcije y e x i y log e x ln x spadaju u klasu a 1 .

log x

e
x

ln x .
Napomenimo jo da je a x eln a e x ln a i log a x
log e a ln a

36

IV. 4. Pojam izvoda funkcije. Geometrijsko znaenje izvoda funkcije.

U ispitivanju ekonomskih pojava do sada smo se bavili tzv statikom analizom, tj odreivali smo
stanje ekvilibrijuma datog modela. Pri tome se nismo bavili pitanjem koliko se taj ekvlibrijum mijenja
ukoliko promijenimo poetne uvjete. Time se bavi dinamika analiza. U dinamikoj analizi bavit emo
se tzv stepenom promjene odreene varijable y f x pri nekoj promjeni varijable x . Taj stepen
promjene moemo ispitivati kvalitativno i kvantitativno. Kvalitativno, zanima nas da li sa porastom x
- sa dolazi do porasta ili smanjivanja y-a i kvantitativno, zanima nas kolika je ta promjena.
Pretpostavimo sada da naa varijabla y zavisi samo od x.
.
y
Ukoliko x promijeni svoju vrijednost od x0 do x0 x ,

f x0 x
f x0

tada y mijenja svoju vrijednost od f x0 do

f x x . Razmjera, ili stepen promjene y po jedinici

y
x

promjene x-a je
x
x
x0 x0 x

je

y f x0 x f x0
. Vidimo da

x
x

y
funkcija x0 i x (za dato f).
x

Ako je ugao oznaen na slici, vidimo da je tg

.
Definicija. Ako postoji lim

f x0 x f x0

x 0

y
x

: f ' x0 kaemo da je funkcija diferencijabilna u

taki x0 (odnosno da ima izvod u x0 ). Izvod funkcije u x0 oznaavamo sa f ' x0 .

Piemo jo i lim

x 0

Dakle,

y dy

y'.
x dx

y dy

za malo x . (ovdje je oznaka za priblinu vrijednost).

x dx

Geometrijski gledajui, prvi izvod funkcije f u taki x0 (dakle, f ' x0 ) jednak je koeficijentu
pravca tangente na krivu y f x u taki x0 .

Prvi izvod nam odreuje smjer promjene funkcije. Ako je f ' x0 0 tu je promjena pozitivna (s
rastom x-a raste i y), a ako je f ' x0 0 tu je promjena negativna (s rastom x-a y opada).
Proces nalaenja izvoda zovemo diferenciranjem.

y
ne mora postojati. Meutim mogu postojati lijevi i desni limesi. Takvi
x
limesi su desni i lijevi izvod funkcije f u taki x0 (tu funkcija nije diferencijabilna). ( Sluaj kada
postoje dvije razliite tangente (lijeva i desna), tj. kada su desni i lijevi izvod funkcije u taki x0
Vidjeli smo ranije da lim

x 0

razliiti prikazan je na slici dole lijevo).

37

Ukoliko

je

y

x 0 x
lim

tu

funkcija

nije

diferencijabilna, ali to geometrijski znai da je tangenta

u taki x0 , f x0 okomita na x osu.

x0

Moemo rei da izvod funkcije oznaava "brzinu njene promjene".

IV.5. Primjena izvoda u ekonomiji. Marginalna funkcija. Koeficijent elastinosti.

Kao to smo vidjeli, izvod funkcije nam govori kojom se brzinom i kako funkcija mijenja. Ukoliko je
prvi izvod veliki pozitivan broj, to znai da funkcija brzo rasle, ukoliko je malen (po apsolutnoj
vrijednosti) negativan broj, to znai da funkcija sporo opada i sl.
Ukoliko je rije o funkciji koja ima neko ekonomsko znaenje, tada nam prvi izvod predstavlja
graninu ili marginalnu funkciju te funkcije.
Primjer 1. Ako je C C Q funkcija trokova (gdje smo sa Q oznaili koliinu proizvodnje) , u
ekonomiji se definie tzv. funkcija marginalnog ili graninog troka, koju oznaavamo sa MC(Q) sa
MC Q C ' Q .
Ako sa AC Q oznaimo funkciju prosjenog troka, tj. AC Q

C Q
Q

, tada je

MC Q AC Q za male Q.
Primjer 2. Koeficijent elastinosti pojave y u odnosu na promjenu pojave x se definie sa

y
x
1
y

. Ekonomski, to znai da, ako se x promijeni za 1% (tj.

) tada se varijabla y
y , x :
x
x 100
x
y
100% . Ako je y , x 1 tada je y elastina na promjenu x, a za y , x 1
promijeni za y , x
y
kaemo da je y neelastina na promjenu x. Zapravo kad je rije o malim promjenama (u ekonomiji su
uglavnom takve u vremenu) , moemo smatrati da je y , x

dy x
x
y 'x .
dx y
y

(U mikroekonomiji se definiu razliite elastinosti, npr. elastinost supstitucije proizvodnih faktora

skupljeg faktora jeftinijim, ili elastinost potranje u odnosu na dohodak, ...).
Neto kasnije emo vidjeti kako pomou izvoda moemo, za datu funkciju ukupnih trokova
proizvodnje izraunati nivo proizvodnje na kome su jedinini trokovi proizvodnje minimalni.

38