You are on page 1of 26

1.

Limes funkcije

Napomena. Pune i prazne toke nam na grafu neke funkcije naglaavaju o kojoj se
funkcijskoj vrijednosti radi. Tako puna toka s koordinatama (a, b) na grafu funkcije f (x)
oznaava da je f (a ) b . Ako imamo praznu toku s koordinatama (a, b) na grafu funkcije
f (x ) to znai da vrijedi f ( a ) b .
10

10

10

Slika. Crvena toka zamijenjuje praznu toku (jer se slabo vidi). Primjer funkcije na temelju ijeg grafa ne bi mogli zakljuiti
koja je funkcijska vrijednost u toki 2, da nemamo oznaenu punu i praznu toku. Ovako znamo da je f (2) 4 .

10
8
6
4
2

10

5
0
5
10
Slika 1. Recimo da krivulja na slici prestavlja graf funkcije f (x ) .

Desni limes funkcije f (x) (sa Slike 1.) u toki 2 jednak je vrijednosti kojoj tei f ( x 0 ) kada
se broj x 0 pribliava neizmjerno blizu broju 2 s desne strane. (Npr., kada bi birali vrijednosti
2.0001,2.00001,2.000001,...). Oznaka je: lim f ( x) i u sluaju funkcije sa Slike 1. vrijedi
lim f ( x) .

x2

x2

Lijevi limes funkcije f (x) (sa Slike 1.) u toki 2 jednak je vrijednosti kojoj tei f ( x 0 ) kada
se broj x 0 pribliava neizmjerno blizu broju 2 s lijeve strane. (Npr., kada bi birali vrijednosti

1.999,1.9999,1.9999999,....). Oznaka je: lim f ( x) i u sluaju funkcije sa Slike 1. vrijedi


x2

lim f ( x) 4 .

x2

Kada su desni i lijevi limes funkcije f (x) u nekoj toki a jednaki, odnosno kada vrijedi
lim f ( x) lim f ( x) , govorimo o limesu funkcije f (x) u toki a i koristimo oznaku: lim f ( x) .
xa

x a

xa

(U sluaju funkcije f prikazane na Slici 1., lijevi i desni limes u toki 2 nisu jednaki, pa ne
moemo govoriti o limesu funkcije u toki 2).
Asimptota funkcije je pravac sa svojstvom da udaljenost izmeu njega i toke na grafu
funkcije tei k nuli kada ta toka na grafu odmie u beskonanost. Postoje vertikalne,
horizontalne i kose asimptote.
Funkcija f (x) iji je graf prikazan na Slici 1. ima jednu vertikalnu asimptotu i dvije
horizontalne:
- jer je lim f ( x) , pravac x 2 je vertikalna asimptota s desne strane.
x2

jer je lim f ( x) 2 , pravac y 2 je horizontalna asimptota na desnoj strani

jer je lim f ( x) 0 , pravac y 0 je horizontalna asimptota na lijevoj strani

x
x

Oitavanje limesa sa grafova funkcija


Zadatak 1. Sa grafa funkcije f (x) oitati sve kljune limese i odrediti asimptote. (Crvena
toka zamijenjuje praznu toku).
4

10

10

Rjeenje.
lim f ( x) 0

lim f ( x)

x 1

lim f ( x) 0

x 1

lim f ( x ) 1

x 0

lim f ( x) 0

x 0

lim f ( x )

x2

lim f ( x) 1

x2

lim f ( x) 2

Asimptote funkcije f (x) su:


- pravac y 0 je horizontalna asimptota na lijevoj strani jer vrijedi lim f ( x) 0
x

pravac y 2 je horizontalna asimptota na desnoj strani jer vrijedi lim f ( x) 2

pravac x 1 je vertikalna asimptota s lijeve strane jer vrijedi lim f ( x)

pravac x 2 je vertikalna asimptota s lijeve strane jer vrijedi lim f ( x)

x 1

x2

Zadatak 2. Skicirati graf funkcije f ( x) ln( x 2) i sa grafa oitati emu je jednak lim f ( x) .
x2

Rjeenje. Graf funkcije f ( x) ln( x 2) moemo dobiti pomakom grafa funkcije f ( x) ln( x) za
dvije jedinine duljine u desno.
1

Sa grafa vidimo da je lim f ( x) .


x2

Raunanje limesa
Vrijede pravila:

lim f ( x) g ( x) lim f ( x) lim g ( x)


x c

x c

x c

lim f ( x) g ( x) lim f ( x) lim g ( x)


x c

x c

x c

lim

x c

lim f ( x )
x c

f ( x)
f ( x) lim
x c
g ( x) lim g ( x)
x c

g ( x)

lim g ( x )

lim f ( x ) x c
x c

Primjer.
- lim x 0 0
x 0

- lim

x 3

3x 2 7

4x 3 9

- lim e x
x

5
0
x
5
lim ? (ovisi
x 0 x
lim (5 x)

- lim

s koje strane prilazimo nuli) - lim


x 0

5

x

i lim
x 0

5

x

- lim (5 x)
x

- lim (5 x)
x

- lim 5 x
x

- lim x 5
x

- lim x 5
x

- lim

1
x5

- lim x 5 lim
x

1
0
x5

Neodreeni izrazi u raunu s limesima su izrazi:

0
, ,0 , ,1 ,0 0 , 0 .
0

1. Limesi racionalnih i iracionalnih funkcija kada x


Ovaj tip limesa najee rjeavamo djeljenjem brojnika i nazivnika s najveom potencijom od
x koja se pojavljuje u izrazu. Nekada se i moramo rijeiti korijena racionalizacijom.

Zadatak 1. Rijeiti limes lim

Rjeenje.
Uvrtavanjem dobivamo lim

2x 1
x 2 3x 4

2x 1


,
x 3x 4
2

to je neodreeni izraz. Radi se o limesu

racionalne funkcije (omjer dva polinoma) kada x , pa ga rjeavamo djeljenjem brojnika


i nazivnika s najveom potencijom od x koja se pojavljuje u njemu, odnosno sa x 2 .

2 1

(2 x 1) : x
x x2
lim 2

lim
x ( x 3 x 4) : x 2
x
3 4
1 2
x x
2 1
00 0,
dobivamo u brojniku:

2

Ako sada uvrstimo,


1

3 4
1 0 0 1 ,

odnosno u nazivniku:

pa imamo:
2 1

0
x x2
lim 2

lim
0
x ( x 3 x 4) : x 2
x
3 4
1
1 2
x x
(2 x 1) : x 2

Zadatak 2. Rijeiti limes lim

Rjeenje.
Uvrtavanjem dobivamo: lim

x 3 2x 1
3x 2

x 3 2x 1 3

, to je neodreeni izraz. Pokuajmo


3x 2

podijeliti brojnik i nazivnik s najveom potencijom od x koja se pojavljuje u izrazu. Pitanje je


koja je to potencija. U nazivniku je to x. U brojniku imamo x 3 ali pod treim korijenom pa je
to zapravo
zapravo

1
x3

x3 x .

Nadalje, u brojniku imamo i x , ali takoer pod treim korijenom pa je to

. Dakle, najvea potencija od x koja mi se pojavljuje u izrazu

Dakle, dijelimo brojnik i nazivnik sa x.


3

(3 x 3 2 x 1 ) : x
lim
x
x
(3 x 2) : x
lim

x 3 2x 1
x
lim
x
2
3
x
3

lim

Uvrstimo li sada x u izraz dobivamo:


3

2
x

2
x

x 3 2x 1
3

x3
2
3
x

lim

x 3 2x 1
3x 2

je x.

x 3 2x 1
x3
2
3
x

1
x3

2 1

3
1 0 0 1

2
3 0
3
3

Zadatak 3. Rijeiti limes lim x 2 3x x .


Rjeenje.

Uvrtavanjem dobivamo: lim x 2 3x x , to je neodreeni izraz. Radi se o limesu


x

iracionalne funkcije, pa moemo pokuati podijeliti brojnik i nazivnik s najveom potencijom

od x koja se javlja u izrazu


zapravo

x 2 3 x x . To e biti x (jer nam je x 2 pod korijenom pa je to

x 2 x ).
x 2 3x x
x
lim
x
1
x

( x 2 3x x) : x
lim
lim
x
x
1: x

x 2 3x
x2
1
x

lim

x 2 3x
1
x
1
x

Iako ovo to smo napravili u posljednjem redu nije ba potpuno tono za bilo koji x (naime, za
negativne x-eve ne vrijedi x 2 x , ve x 2 | x | ), to si u ovom trenutku moemo dopustiti jer
imamo limes po x koji tei u . Dakle, baratamo sa velikim, ali i pozitivnim brojevima za
koje vrijedi x 2 x .
x 2 3x
x2
1
x

lim

3
1
x
1
x

1
lim

1 0 1 0
. Ponovno smo dobili neodreeni izraz. Dakle,
0
0
trebamo izvesti neku drugu manipulaciju sa poetnim izrazom lim x 2 3 x x . U savjetu na
x

Uvrstimo sada x i dobivamo:

poetku ove kategorije limesa pie da se nekada moramo rijeiti korijena u limesu
racionalizacijom, pa moemo sada pokuati to napraviti.
x 2 3x x
x 2 3x x 2
lim x 2 3 x x lim ( x 2 3 x x)
lim
lim
x
x
x 2 3 x x x x 2 3 x x x

3x
x 2 3x x

Pokuajmo sada ovaj limes podijeliti s najveom potenicjom od x-a.


lim

3x : x
2

( x 3x x) : x

lim

x 3x x
x

lim

3
2

x 3x x
x2

Uvrstimo sada x pa dobivamo:


3

lim

Zadatak 4. Rijeiti limes lim

Rjeenje.

3
1
x

x 5 x 3 1
x 4 2x 5

3
1

3
1 0 1

lim

3
.
2

3
1
x

Uvrstimo li x , dobivamo neodreeni izraz


x,

je x .
5

. Radi se o limesu racionalne funkcije kada

pa dijelimo brojnik i nazivnik najveom potencijom od x-a koja se javlja u izrazu, a to

( x 5 x 3 1) : x 5

lim

( x 4 2 x 5) : x 5

Uvrstimo sada x pa dobivamo:


1

lim

Zadatak 5. Rijeiti limes lim

Rjeenje.
Uvrstimo x : lim

1
lim

1
x

1
x5
5

1 2

x x4 x5

x
x5 1 0 0 1 .
1 2
5
000 0
4 5
x x
x
2

x 6x
.
3x 1

x 6x
, to je neodreeni izraz. Imamo limes iracionalne

3x 1

funkcije kada x , pa ga pokuajmo rijeiti djeljenjem brojnika i nazivnika s najveom


potencijom od x koja se javlja u izrazu, a to je x.

lim

( x 6 x) : x
lim
x
(3 x 1) : x

Uvrstimo sada x , pa dobivamo:

x
1
x 6x
6
6
2
x
x
x
lim
lim
x
x
1
1
1
2
2
2
x
x
x

1
1
6
6
06
x

lim

3 .
x
1
1
20
2
2
x

Zadatak 6. Rijeiti limes lim ( x 2 2 x 1 x 2 7 x 3 ) .


Rjeenje.

Uvrstimo li u izraz x , dobivamo neodreeni izraz. Pokuajmo onda brojnik i nazivnik


podijeliti najveom potencijom od x koja se javlja u izrazu.

lim

x 2 2x 1 x 2 7x 3
x
lim
x
1
x

x 2 2x 1
x 2 7x 3

x
x
lim
x
1
x
1

lim

2 1
7 3

1 2
x x2
x x
1
x

x 2 2x 1
x2

1
x

x 2 7x 3
x2

Uvrstimo li sada x ponovno bi dobili neodreeni izraz

0
0

. Dakle, trebali bi izvesti neku

drugu manipulaciju na limesu lim ( x 2 2 x 1 x 2 7 x 3 ) . Pokuajmo racionalizirati izraz


x

unutar limesa.

lim ( x 2 2 x 1 x 2 7 x 3 ) lim ( x 2 2 x 1 x 2 7 x 3 )

Koristimo formulu za razliku kvadrata a b (a b)(a b) :


2

lim

x 2 2x 1 x 2 7x 3

x 2 2 x 1 ( x 2 7 x 3)
2

x 2 2x 1 x 2 7x 3

x 2x 1 x 7x 3

5x 4

lim

x 2x 1 x 2 7x 3

Pokuajmo sada dijeljenje s najveom potencijom od x-a:

lim

(5 x 4) : x
( x 2 2x 1 x 2 7x 3) : x

lim

4
x

2 1
7 3

1 2
x x2
x x

Uvrstimo li sada x , dobivamo:

lim

Zadatak 7. Rijeiti limes lim (


x

Rjeenje.

4
x

5
1

2 1
7 3

1 2
x x2
x x

5
1 1

5
.
2

x
2x 2

).
3 x 4 x2

Uvrstimo li x , dobivamo neodreeni izraz


lim (

x
2x 2
x:x
2x 2 : x 2
1
2
1
2

lim
(

) lim (

1 2 1 .
2
2
x (3 x ) : x
x

3
4
3 x 4 x2
0

1
0
1
(4 x ) : x
1

1
x
x2

Zadatak 8. Rijeiti limes lim ( x 5 x ) .


x

Rjeenje.

lim ( x 5 x ) lim ( x 5 x )

Uvrstimo li x , dobivamo: lim

x5 x
x5 x

5
x5 x

lim

5
0.

x5 x
x5 x

lim

5
x5 x

Zadatak 9. Rijeiti limes lim ( x x 2 9 ) .


x

Rjeenje.

lim ( x x 2 9 ) lim ( x x 2 9 )

x x2 9
2

x x 9

Uvrstimo li x , dobivamo: lim

x x 9

x 2 ( x 2 9)

lim

lim

x x 9

9
x x2 9

9
0.

Zadatak 10. Rijeiti limes lim (3 x 1 3 x ) .


x

Rjeenje. Uvrstimo li x , dobivamo neodreeni izraz . Izvest emo racionalizaciju


primjenom formule razlike kubova koja glasi a 3 b 3 (a b)(a 2 ab b 2 ) .

lim (3 x 1 3 x ) lim (3 x 1 3 x )

(3 x 1 ) 2 3 x 1 3 x (3 x ) 2
1

lim

x (3

x 1) x 1 x ( x )

Zadatak 11. Rijeiti limes lim

x8 x 1
x 5 x 4 2x

x 1 x

lim

(3 x 1 ) 2 3 x 1 3 x (3 x ) 2

x 1 ) 2 3 x 1 3 x (3 x ) 2

x (3

1
1
0

Rjeenje. Kada uvrstimo x , dobivamo neodreeni izraz

. Pokuajmo podijeliti brojnik

i nazivnik s najveom potencijom od x koja se javlja u izrazu. Koja je to potencija? U


brojniku imamo x 8 ali ispod drugog korijena pa to shvaamo kao x 8 x 4 . U brojniku jo
imamo x . U nazivniku imamo x 5 , x 4 i x . Dakle, najvea potencija od x je x 5 .
x8 x
lim

x x 1
5

x x 2x

lim

( x x 1) : x
5

( x x 2 x) : x

lim

x
1

10

1
x5

1 2

x x4

1
lim

1
x

1 2

x x4

1
x5

00
0
1

2. Limesi racionalnih i iracionalnih funkcija kada x c, c R


Ovaj tip limesa najee rjeavamo na nain da kraenjem iz brojnika i nazivnika uklonimo
faktor koji daje nulu.
Ako se radi o iracionalnoj funkciji, esto e biti potrebno izvesti neku racionalizaciju.
Zadatak 1. Rijeiti limes lim

x 3

x 2 5x 6
x 2 8 x 15

Rjeenje. Uvrstimo li x 3 dobivamo lim

x 3

x 2 5x 6
2

x 8 x 15

0
, to je neodreeni izraz. Zato emo
0

rastaviti polinome iz brojnika i nazivnika na proste faktore i vidjeti moemo li skratiti neki od
tih faktora, po mogunosti onaj koji nam daje nule.
Prilikom rastavljanja na proste faktore, treba znati da ako su brojevi x1 , x 2 nul-toke kvadratne
funkcije f ( x) ax 2 bx c , tada vrijedi ax 2 bx c a( x x1 )( x x 2 ) .
Prema tome, naimo nultoke kvadratnih funkcija f ( x) x 2 5 x 6 i g ( x) x 2 8 x 15 .
5 25 24 5 1

2
2
2
f ( x) x 5 x 6 su x1 3

i x2 2 .

8 64 60 8 2

2
2
2
g ( x) x 8 x 15 su x1 5

i x2 3 .

x1, 2

Nul-toke funkcije

x1, 2

Nul-toke funkcije

Dakle, sad smo u stanju rastaviti polinome iz brojnika i nazivnika limesa na proste faktore pa
imamo:

lim

x 3

x 2 5x 6
2

x 8 x 15

lim

x 3

( x 3)( x 2)
( x 5)( x 3)

Moemo skratiti sporni faktor koji nam je davao nulu, faktor x 3 , pa imamo:
lim

x 3

Zadatak 2. Rijeiti limes lim

x2

( x 3)( x 2)
x2
1
1
lim

( x 5)( x 3) x 3 x 5 2
2

x 2
.
x2

Rjeenje. Uvrstimo li x 2 , dobivamo lim

x2

bi na neki nain transformirati izraz

x 2 0
, to je neodreeni izraz. Dakle, trebali
x2
0

x 2
da bi iz brojnika i nazivnika mogli pokratiti
x2
x 2
:
x2

faktor koji nam daje nulu. Pokuajmo racionalizirati brojnik izraza

lim

x2

x 2
lim
x2
x2

x 2
x 2
x2

lim
x

2
x2
x 2
( x 2) ( x 2 )

Iz brojnika i nazivnika kratimo faktor x 2 , pa dobivamo:


lim

x2

x2
( x 2) ( x 2 )

lim

x2

1
x 2

1
2 2

Zadatak 3. Rijeiti limes lim (


x2

1
12

).
x 2 x3 8

Rjeenje. Uvrstimo li x 2 , dobivamo lim (


x2

1
12
3
) , to je neodreeni izraz.
x 2 x 8

Pokuajmo svesti razlomke na zajedniki nazivnik. Prije toga, iskoristiti emo formulu za
razliku kubova koja glasi a 3 b 3 (a b)(a 2 ab b 2 ) , i raspisati nazivnik x 3 8 .
lim (

x2

1
12
1
12

) lim (

)
x2 x 2
x 2 x3 8
( x 2)( x 2 2 x 4)

lim

x2

x 2 2 x 4 12
( x 2)( x 2 2 x 4)

lim

x2

x 2 2x 8
( x 2)( x 2 2 x 4)

Rastavimo polinom iz brojnika na proste faktore. Da bi to uinili, najprije moramo nai


njegove nul-toke:
2 4 32 2 6

2
2
x1 4
x2 2

x1, 2

lim

x2

x 2 2x 8
2

( x 2)( x 2 x 4)

x2

Zadatak 4. Rijeiti limes lim

x 1 1

x 0

( x 2)( x 4)

lim

( x 2)( x 2 x 4)

0
0

nazivnik razlomka:
lim

x
x 1 1

lim

x 0

x
x 1 1

Zadatak 5. Rijeiti limes lim

x 1

x 1 1

x4
2

x 2x 4

6 1

12 2

x 2 2x 3

, to je neodreeni izraz. Pokuajmo racionalizirati

lim

x 1 1

x 4 1

x2

Rjeenje. Uvrstimo li x 0 , dobivamo

x 0

lim

x 0

x( x 1 1)
x( x 1 1)
lim
lim ( x 1 1) 2
x 0
x 0
x 11
x

Rjeenje. Uvrstimo li x 0 , dobivamo neodreeni izraz

0
0

. Pokuajmo polinome iz brojnika i

nazivnika rastaviti na proste faktore. Izraunajmo najprije nul-toke polinoma iz brojnika:


x1, 2

lim

x 1

2 4 12 2 4

2
2
x1 3
x2 1

x 2 2x 3
4

x 1

lim

x 1

( x 1)( x 3)
x 4 1

Polinom iz nazivnika moemo rastaviti primjenom formule za razliku kvadrata


a 2 b 2 (a b)(a b) .

( x 1)( x 3)

lim

x 4 1

x 1

lim

( x 1)( x 3)

x 1 ( x 2

Zadatak 6. Rijeiti limes lim

1)( x 2 1)
4

x 16

Rjeenje.
lim

x 16

1)

lim

x3

x 1 ( x 1)( x 2

1)

4
1
4

4
4
x 2
x 2
1
1
0
lim
lim
lim
.
2
2
4
4
x 16 ( x 2)( 4 x 2)
x 16 4 x 2
4
x 4 0 x 16 ( x ) 2

x 5

Rjeenje.
lim

x 4

x 1 ( x 1)( x 1)( x 2

x 2

Zadatak 7. Rijeiti limes lim

x 5

x 2

( x 1)( x 3)

lim

x5

x 5

( x 5)( x 5 )
x5
x 5
0
lim

lim
lim ( x 5 ) 2 5
x

5
x

5
x 5
0
x5
x 5
x 5
x 5
x5

Zadatak 8. Rijeiti limes lim

x 1

Rjeenje.

4 x x2 2
x 1

4 x x2 2 0
4 x x2 2 4 x x2 2
4 x x2 4
lim

lim
x 1
x 1
0 x 1
4 x x 2 2 x 1 ( x 1)( 4 x x 2 2)

lim

x 1

lim

x x2

x 1

( x 1)( 4 x x 2 2)

Zadatak 9. Rijeiti limes lim 3


x 0

lim

x 1

x
1 x 1

x(1 x)
( x 1)( 4 x x 2 2)

lim

x 1

x
4 x x2 2

1
4

Rjeenje. Limes emo rijeiti racionalizacijom nazivnika koritenjem formule za razliku


kubova a 3 b 3 (a b)(a 2 ab b 2 ) .

(3 1 x ) 2 3 1 x 1
x (3 1 x ) 2 3 1 x 1
x
0
lim

lim

x 0 3 1 x 1
1 x 1
0 x 0 3 1 x 1 (3 1 x ) 2 3 1 x 1 x 0
lim

lim

x 0

x (3 1 x ) 2 3 1 x 1
lim (3 1 x ) 2 3 1 x 1 1 1 1 3
x 0
x

Zadatak 10. Rijeiti limes lim

x 1

x2 x
x 1

Rjeenje. Pokuajmo racionalizirati nazivnik:


lim

x 1

( x 2 x )( x 1)
x2 x
x 1
0
lim

lim
x 1
x 1 0 x 1 x 1
x 1 x 1

x2 x

x ( x 2 1) x( x 1)
x2 x x2 x x
x2 x x x2 x
lim
lim
x 1
x 1
x 1
x 1
x 1
x 1

lim
lim

x 1

x ( x 1)( x 1) x( x 1)
( x 1) x ( x 1) x
lim
lim( x ( x 1) x) 3
x 1
x 1
x 1
x 1

3. Limesi trigonometrijskih funkcija


Najee ih rjeavamo koritenjem formule lim

x 0

Zadatak 1. Rijeiti limes lim

x 0

sin 3 x
x

sin x
1.
x

Rjeenje. Uvrstimo li x 0 , dobivamo


da u njemu imamo 3x :

0
0

. Pokuajmo si natimati nazivnik izraza u limesu

sin 3 x 0
sin 3 x 3
sin 3 x
sin 3 x
lim
lim 3
lim 3 lim
x

0
x

0
x

0
x

0
x
0
x

3
3
x
3x

sin 3 x
sin x
Na limesu lim
sada moemo primijeniti formulu lim
1 , jer kada x tei u nulu i 3x
x 0 3 x
x 0 x
sin 3 x
tei u nulu, pa vrijedi lim
1 . Konano dobivamo:
x 0 3 x
lim

x 0

lim 3 lim

x 0

Zadatak 2. Rijeiti limes lim

x 0

x 0

sin 3 x
3 1 3
3x

sin 3 x
.
sin 5 x

Rjeenje. Uvrstimo li x 0 , dobivamo


morati emo natimati nazivnik.

0
0

. Da bi mogli primijeniti formulu lim

x 0

sin 3 x 0
sin 3 x 3 x
3 x sin 3 x
3x
sin 3 x
lim

lim
lim

x 0 sin 5 x
0 x 0 sin 5 x 3 x x 0 sin(5 x) 3 x x 0 sin(5 x) 3 x
3x
sin 3 x
lim
lim
x 0 sin(5 x ) x 0 3 x
lim

sin x
1 , pa dobivamo:
x
3
3
lim
3x
3x
3x : 5 x
x

0
5
lim
1 lim
lim
lim 5
x 0 sin(5 x )
x 0 sin(5 x )
x 0 sin(5 x ) : 5 x
x 0 sin 5 x
sin 5 x
lim
x 0 5 x
5x

Na posljednjem limesu moemo primijeniti formulu lim

x 0

Na limesu iz nazivnika moemo primijeniti formulu pa dobivamo:


3
3
3
5
5


sin 5 x 1 5
lim
x 0 5 x
lim

x 0

Zadatak 3. Rijeiti limes lim

x 1

Rjeenje.

sin( x 1)
x 3 1

sin x
1,
x

lim

sin( x 1)
x 3 1

x 1

sin( x 1)
sin( x 1)
sin( x 1)
1
1
0
lim
lim
2
lim
lim 2
2
x

1
x

1
x

1
x

1
0
(
x

1
)
(
x

1
)
(
x

1
)(
x

1
)
x

1
x

x 1

sin( x 1)
sin x
moemo primijeniti formulu lim
1 , jer kada x tei u 1, tada izraz
x 1 ( x 1)
x 0 x

Na limesu lim
( x 1)

sin( x 1)
1.
x 1 ( x 1)

tei u nulu, pa e vrijediti lim

lim

x 1

Zadatak 4. Rijeiti limes lim

x 0

Rjeenje.
lim

x 0

lim
x 0

sin( x 1)
1
1 1
lim
1
( x 1) x 1 x 2 x 1
3 3

sin 4 x
x 1 1

.
sin 4 x
sin 4 x
lim
x 0 4 x
4x

x 1 1
x 1 1
lim
lim
x 0
x 0
4x
4x

sin 4 x

sin 4 x : 4 x
0
lim
lim
x

0
0
x 1 1
( x 1 1) : 4 x x 0

x 1 1

4 x

lim
x 0

x 1 1 x 1 1

4x
x 1 1

x 11
lim

x 0 4 x ( x 1 1)

1
lim

x 0 4 ( x 1 1)

Zadatak 5. Rijeiti limes lim

x 0

Rjeenje.

1
x 1 1
4x

1
lim

x 0 4 ( x 1 1)

1
( ) 1 8
8

2 sin( x 1 1)
.
x
2 sin( x 1 1)

2 sin( x 1 1) 0
2 sin( x 1 1) : ( x 1 1)
lim
lim
lim
x 0
x 0
x
0 x 0
x : ( x 1 1)

x 1 1
x
x 1 1

lim

2 sin( x 1 1)

x 0

lim

x 0

x 1 1
x
x 1 1

Na limes iz brojnika prethodnog razlomka moemo primijeniti formulu lim

x 0

tei u 0, i izraz

x 1 1

sin x
1,
x

jer kada x

tei u nulu. Pa slijedi:


2

lim

x 0

x
x 1 1

Limes jednak nazivniku posljednjeg razlomka rijeen je u prethodnoj skupini zadataka


(Zadatak 4.) i jednak je 2 pa imamo konano da je:
lim

x 0

2 sin( x 1 1) 2
1
x
2

Zadatak 6. Rijeiti limes lim

x 1

sin( x 1)

( x 1) 2

Rjeenje.
lim

x 1

Na limes lim

x 1

sin( x 1)
( x 1)

sin( x 1)
x 1

sin( x 1)
sin( x 1) 1
sin( x 1)
1
0
lim
lim

lim
lim
x 1 x 1 x 1 x 1 x 1
0 x 1 ( x 1) ( x 1) x 1 x 1

moemo primijeniti formulu lim

x 0

tei u nulu. Dakle, imamo:


1 lim

x 1

Zadatak 7. Rijeiti limes lim

x 0

sin x
1,
x

jer kada x tei u 1, izraz x 1

1
1

x 1 0

sin 5 x cos x
.
5 x ( x 2)

Rjeenje.
lim

x 0

sin 5 x cos x 0
sin 5 x
cos x
cos x cos 0 1
lim
lim
1 lim

0
x

0
x

0
5 x ( x 2)
5x
x2
x2 02 2
0
tg 2 x
.
x 0 tgx

Zadatak 8. Rijeiti limes lim


Rjeenje.

Koristimo

sin 2 x
tg 2 x 0
cos
2 x lim sin 2 x cos x
lim
lim
x 0 tgx
x 0 cos 2 x sin x
0 x 0 sin x
cos x

trigonometrijske
cos 2 x cos x sin 2 x .
2

formule

dvostrukih

kutova:

sin 2 x 2 sin cos x

sin 2 x
tg 2 x 0
2 sin x cos x cos x
2 cos 2 x
lim
lim cos 2 x lim

lim
x 0 tgx
x 0 (cos 2 x sin 2 x ) sin x
x 0 cos 2 x sin 2 x
0 x 0 sin x
cos x

Zadatak 9. Rijeiti limes lim

x 0

Rjeenja.

2 cos 2 0
2

cos 0 sin 0

x 2 sin x sin( x )
3x 3 2 x

lim

x 0

2
2
1 0

x 2 sin x sin( x)
3x 3 2 x

0

0

Iskoristimo najprije injenicu da je sinus neparna funkcija, odnosno da je sin( x) sin x , pa


imamo:
lim

x 0

x 2 sin x sin( x)
3x 3 2 x

sin x( x 2 1)
sin x( x 2 1)
x 2 sin x sin x
0
lim

lim

lim
x 0
x 0 x (3 x 2 2)
3x 3 2 x
3x 3 2 x
0 x 0

sin x
x 2 1
x 2 1 1
lim 2
1 lim 2

x 0 x
x 0 3 x 2
x 0 3 x 2
2

lim

Zadatak 10. Rijeiti limes lim

1 cos 2 (5 x )
x2

x 0

Rjeenje.

lim

1 cos 2 (5 x)
x

x 0

0

0

Koristimo osnovni trigonometrijski identitet sin 2 x cos 2 x 1 :


sin 2 (5 x) cos 2 (5 x) cos 2 (5 x)
sin 2 (5 x)
0

lim

lim

x 0
x 0
x2
x2
x2
0 x 0
sin 5 x sin 5 x
sin 5 x sin 5 x 5 5
25 sin 5 x sin 5 x
lim
lim

lim
25
x 0
x

0
x

0
xx
xx
55
5x 5x
lim

1 cos 2 (5 x)

4. Limesi eksponencijalnih funkcija


x

1
Najee ih rjeavamo koritenjem formule lim 1 e .
x

2x 3

x 2 x 2

Zadatak 1. Rijeiti limes lim

x 1

Rjeenje.
2x 3
lim

x 2 x 2

x 1

1
Trebali bi zadani limes dovesti do oblika iz formule lim 1 e .
x

2x 3
lim

x 2 x 2

x 1

2x 2 1
lim

x 2 x 2

x 1

1
2x 2
lim

x 2 x 2
2x 2

lim 1

x
2x 2

x 1

x 1

Bazu smo doveli do potrebnog oblika. Jo trebamo natimati eksponent tako da bude jednak
izrazu 2 x 2 :
1

lim 1

x
2x 2

x 1

2 x2 2 x2

1
lim 1

x
2x 2

x 1

Koristimo svojstvo limesa lim f ( x) g ( x ) lim f ( x) lim g ( x ) .


1

2 x2 2 x2

1
lim 1

x
2x 2

x 1

lim

2 x 2 x 2 x 2

1
lim 1

x
2x 2

( x 1)

Baza nam sada prema formuli tei u e, jer kada x tei u beskonano i izraz 2 x 2 tei u
beskonano:
e

x 1
lim
x 2 x 2

( x 1): x
lim
x ( 2 x 2 ): x

1
x
lim
2
x 2
e
x
1

e2

x 1
Zadatak 2. Rijeiti limes lim

x x

x 2 1
x

Rjeenje.

lim

x 2 1
x 1 x

1 x 2 1
x

x 1


1 x x

1 x

lim 1
lim 1
x x
x
x

1 x 2 1
lim
e x x

Zadatak 3. Rijeiti limes


Rjeenje.

x 2 1

lim 2
x x 1

x 2 1

lim 2
x x 1

x2 2

lim

x 2 1

x2

lim (1

e x

1
x2

1 x 2 1
lim
x x x x

1
lim 1
x
x

x2 2

x 2 1 2

lim
x x 2 1

x2 2

lim 1 2

x
x 1

x2 2

2 : (2)
lim 1 2

x
( x 1) : (2)

x2 2

x 2

lim 1 2
x
x 1

lim

x 2 1 x 2 1

lim 1 2
x

x 1

x 2 1 x x 2 1

lim 1 2
x

x 1

x 2 2

x 2 2

1
Na limesu koji nam je u bazi sada moemo primijeniti formulu lim 1 e , jer kada nam
x

x tei u beskonano, tada izraz


pa imamo:

x 1
tei u minus beskonano, to nam isto pae uz formulu
2
e

Rijeimo jo limes iz eksponenta:

lim

2
2

x 1

( x 2 2) lim

2x 2 4
2

x 1

lim

2
x 2 1

lim

x 2 2

( 2 x 2 4 ) : x 2
2

( x 1) : x

Dakle, imamo:
x 2 1

lim 2
x x 1

x2 2

e 2

2
lim

4
x 2 2
1

x2

2. Neprekidnost funkcije
Kriterij neprekidnosti
Funkcija f (x) biti e neprekidna u toki x 0 D f (u toki x 0 iz svoje domene) ako su
istovremeno zadovoljena sljedea dva uvjet:
1. Lijevi i desni limes funkcije f (x) u toki x 0 su jednaki ili simbolima
lim f ( x) lim f ( x) (to znai da postoji limes funkcije f (x) u toki x 0 ).
x x0

x x0

2. Funkcijska vrijednost u toki x 0 jednaka je limesu funkcije u toki x 0 ili simbolima


lim f ( x) f ( x 0 ) .
x x0

Ako barem jedan od ova dva uvjeta nije zadovoljen, to znai da funkcija f (x) ima prekid u
toki x 0 .
Rei emo da je funkcija f (x) neprekidna funkcija ako je ona neprekidna u svakoj toki iz
svoje domene.
Za neprekidne funkcije e vrijediti da njihov graf moemo nacrtati ne podiui olovku s
papira.
x: x 1

x
2: x 1

Primjer 1. Neka nam je zadana funkcija f ( x)

. Je li ona neprekidna u toki 1?

x: x 1
.
x 2 : x 1

Skicirajmo graf funkcije f ( x)


3

Sa same skice grafa funkcije namee se odgovor da je funkcija neprekidna u toki 1. Naime,
prilikom skiciranja grafa nije bilo potrebno dizanje olovke s papira.
Provjerimo taj zakljuak i raunski-pomou kriterija neprekidnosti.
Da bi provjerili prvi uvjet, trebamo provjeriti jesu li lijevi i desni limes funkcije f (x) u toki 1
jednaki.
lim f ( x) 1

x 1

lim f ( x) 1

x 1

Limesi su jednaki. Dakle, prvi uvjet je zadovoljen.


Provjerimo i drugi uvjet. Treba vrijediti da je limes funkcije u toki 1 jednak funcijskoj
vrijednosti u toki 1.
?

lim f ( x) f (1)
x 1

11

x: x 1

x
2: x 1

Dakle, oba uvjeta su zadovoljena i zakljuujemo da je funkcija f ( x)


u toki 1.
x: x 1

x
3: x 1

Primjer 2. Neka nam je zadana funkcija f ( x)

neprekidna

. Je li ona neprekidna u toki 1?

Skicirajmo graf funkcije. (Crvena toka predstavlja praznu toku)


3
2
1
2

1
2
3

Na temelju skice, namee se negativan odgovor. Naime, u jednom trenutku smo morali
dignuti olovku s papira da bi nacrtali graf funkcije. Provjerimo tu slutnju i raunski.
Prvi uvjet:
lim f ( x) 1

x 1

lim f ( x) 2

x 1

Vidimo da funkcija pada na prvom uvjetu neprekidnosti i zakljuujemo da funkcija f (x) ima
prekid u toki 1.
Primjer 3. Neka nam je zadana funkcija
Skicirajmo graf funkcije.

x : x 1

f ( x) 2 : x 1
x 2 : x 1

. Je li ona neprekidna u toki 1?

3
2
1
2

1
2
3

Sa slike se opet namee negativan odgovor. Naime, ponovno smo u jednom trenutku prilikom
skiciranja grafa morali dignuti olovku s papira i to kako bi nacrtali toku (1,2). Provjerimo
to i raunski.
Prvi uvjet:
lim f ( x) 1

x 1

lim f ( x) 1

Funkcija zadovoljava prvi uvjet.

x 1

Drugi uvjet:
?

lim f ( x) f (1)
x 1

1 2

Dakle, funkcija poda na drugom uvjetu neprekidnosti. Zakljuujemo da funkcija ima prekid u
toki 1.

Ukratko, za neprekidne funkcije e vrijediti da mala promjena nezavisne varijable x


rezultira malom promjenom funkcijske vrijednosti. Suprotno tome, u sluaju funkcije s
prekidom u toki x 0 dogaa se da za neizmjerno malu promjenu nezavisne varijable x
imamo veliku oscilaciju u funkcijskoj vrijednosti.
Zadatak 1. Odrediti f (1) tako da funkcija f ( x)
Rjeenje. Domena funkcije f ( x)

x 2 1
bude neprekidna u toki 1.
x 1

x 2 1
je R\ 0 . Od nas se trai da proirimo domenu
x 1

funkcije na itavi skup R tako da sami odredimo funkcijsku vrijednost u toki 1 na nain da
funkcija bude neprekidna na itavom skupu R.

Kako odrediti f (1) ? Da bi funkcija f ( x)

x 2 1
bila neprekidna u toki 1, ona treba
x 1

zadovoljavati dva uvjeta neprekidnosti. Kao prvo, njezin lijevi i desni limes u toki 1 moraju
biti jednaki i njezina funkcijska vrijednost mora biti jednaka tim limesima. Dakle, mi moramo
izraunati ta dva limesa i onda f (1) izjednaiti s tim limesima.
lim

( x 1)( x 1)
x 2 1
lim
lim ( x 1) 2
x 1
x 1 x 1
x 1

lim

( x 1)( x 1)
x 2 1
lim
lim ( x 1) 2
x 1
x 1 x 1
x 1

x 1

x 1

Prema tome, vrijednost f (1) treba biti jednaka 2 da bi funkcija definirana kao:
x 2 1

f ( x) x 1 : x 1
2 : x 1

bila neprekidna.
Zadatak 2. Nacrtati graf funkcije
prekida odrediti lijevi i desni limes.
Rjeenje.

x2: x 0

f ( x) e x : 0 x 1 .
2 x: x 1

Odrediti toke prekida i u tokama

3
2
1
2

1
2
3
x2: x 0

Sa slike vidimo da su toke prekida funkcije f ( x) e x : 0 x 1 toke 0 i 1. Jo trebamo


izraunati lijeve i desne limese u te dvije toke.
lim f ( x) 2

x 0

lim f ( x) 1

x 0

lim f ( x) e

x 1

2 x : x 1

lim f ( x) 1

x 1

x:x 0

Zadatak 3. Odrediti konstante a i b tako da funkcija f ( x) ax b : 0 x 2 bude neprekidna.


x

:x2

Nacrtati graf funkcije.

Rjeenje. Zbog naina na koji je definirana, trebalo bi biti oito da je funkcija neprekidna u
svim tokama iz intervala ,0 , 0,2 i 2, . Problematine su toke 0 i 2. Da bi
funkcija f (x) bila neprekidna i u tim tokama, u njima treba zadovoljavati kriterij
neprekidnosti.
Dakle, da bi funkcija f (x) bila neprekidna u toki 0, trebalo bi vrijediti da su limesi u toki 0
s lijeve i desne strane jednaki, i da je njima jednaka funkcijska vrijednost u toki 0.
Izraunajmo najprije te limese:
lim f ( x) lim x 0

x 0

x 0

lim f ( x) lim (ax b) b

x 0

x 0

Dakle, da bi oni bili jednaki, konstanta b mora biti jednaka nuli pa imamo b 0 .
Da bi funkcija bila neprekidna u toki 2, takoer mora vrijediti da su lijevi i desni limesi
funkcije f (x) u toki 2 jednaki:
lim f ( x) lim (ax b) 2a b

x2

x2

x
1
lim f ( x) lim ( )
x2 4
2

x2

Izjednaavamo sada ta dva limesa i dobivamo jednadbu:


1
2
1
a iz prvog uvjeta imamo b 0 , pa slijedi da je a .
4
2a b

Dakle, da bi funkcija

1
a
4

x:x 0

f ( x) ax b : 0 x 2
x

:x2

bila neprekidna , vrijednost konstante a mora biti

, odnosno konstante b 0 pa dobivamo funkciju

njezin graf:

1
f ( x)
4

x:x 0
x : 0 x 2 . Skicirajmo jo
x
:x2
4

3
2
1

1
2
3
1

xa:x 0

2
Zadatak 4. Odrediti konstante a i b tako da funkcija f ( x) 2 sin x (b 5) : 0 x 2 bude

3
x : x 2

neprekidna. Nacrtati graf funkcije.


Rjeenje. Slino kao i u prethodnom zadatku, funkcija f e biti neprekidna u toki 0 ako se
njezin lijevi i desni limes u toj toki podudaraju. Izraunajmo te limese:
1
x a) a
x 0
x 0
2
lim f ( x) lim (2 sin x (b 5)) b 5
lim f ( x) lim (

x 0

x 0

i izjednaimo ih:
a b 5

Funkcija e biti neprekidna u toki 2 , ako su njezini lijevi i desni limes u toj toki jednaki:
lim f ( x) lim (2 sin x (b 5)) b 5

x 2

x 2

lim f ( x) lim (

x 2

x 2

3
x) 3
2

Pa ih izjednaimo:
b5 3

Sada imamo sustav od dvije jednadbe s dvije nepoznanice, koji trebamo rijeiti;
a b 5
b5 3

________
b8
a b 5
a 3

a 3

Dakle,

konstante

moraju

biti

a 4

b8

pa

je

funkcija

jednaka

x 3: x 0

f ( x) 2 sin x 3 : 0 x 2 . Skicirajmo jo njezin graf:


3

x : x 2

6
4
2

2
4
6

ax 2b : x 0

3x 5 : x 2

Zadatak 5. Zadana je funkcija f ( x) x 2 3a b : 0 x 2 . Odrediti parametre a i b tako da


funkcija bude neprekidna i nacrtati njezin graf.
Rjeenje. Da bi funkcija bila neprekidna u toki 0, lijevi i desni limes moraju biti jednaki i ista
stvar za toku 2:

lim f ( x) lim (ax 2b) 2b

x 0

x 0

lim f ( x) lim ( x 2 3a b) 3a b

x 0

x 0

Izjednaavamo gornje limese pa dobivamo jednadbu: 2b 3a b .


lim f ( x) lim ( x 2 3a b) 4 3a b

x2

x2

lim f ( x) lim (3 x 5) 1

x2

x2

Izjednaavamo gornje limese pa dobivamo jednadbu: 4 3a b 1 .


Rjeavamo sustav:

2b 3a b
4 3a b 1

_________
3b 3a
ab
4 3a a 1
2 a 3
3
ab
2

Dakle, funkcija je na kraju jednaka:

3
2 x 3: x 0

f ( x) x 2 3 : 0 x 2 i njezin graf izgleda:


3x 5 : x 2

4
2

2
4
6

sin x : x

Zadatak 6. Zadana je funkcija f ( x) ax b : x . Odrediti parametre a i b tako da


cos x : x

funkcija bude neprekidna i nacrtati njezin graf.


Rjeenje.

lim f ( x) lim (sin x) 0

lim f ( x) lim (ax b) a b

Izjednaavamo gornje limese pa dobivamo jednadbu: 0 a b .


lim f ( x) lim (ax b) a b

lim f ( x) lim ( cos x) 1

Izjednaavamo gornje limese pa dobivamo jednadbu: 1 a b .


Rjeavamo sustav:
0 a b
1 a b

______
a b
1 2b
1
b
2
1
a
2

Dakle, funkcija je na kraju jednaka:

sin x : x
1
1
f ( x)
x : x i njezin graf izgleda:
2

cos x : x

2
1

You might also like